RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
antisekularistička teorija ukazuje na povezivanje religije i nacionalizma u<br />
društvima kasne moderni<strong>za</strong>cije, a takav povratak religije u javnu sferu tumači<br />
kao neuspjeh sekulari<strong>za</strong>cije. Povezivanje religije i nacije vrše i političke elite<br />
koje se vješto koriste i pozivaju na religijske korijene kao elemente savremene<br />
kulture. Posebno je to slučaj u multikonfesionalnim društvima u kojima se<br />
etničke, religijske i političke granice ne poklapaju u potpunosti.<br />
Navodeći brojne primjere u svijetu koje u javnost vraćaju religijsku komponentu,<br />
od deklariranja američkog predsjednika Džimija Kartera kao baptiste<br />
do Iranske revolucije 1979. godine, urs altermatt smatra da u općesvjetskim<br />
problemima, u potrazi <strong>za</strong> smislom u posljednjoj četvrtini XX stoljeća<br />
religija i crkva ostvaruju nove mogućnosti <strong>za</strong> djelovanje. 7 Predviđanja prevazilaženja<br />
značaja i religije i nacije nisu ostvarena, nego se njihov odnos modificira,<br />
preoblikuje shodno uslovima i potrebama sadašnjosti. Potreba poštivanja<br />
religijskih vrijednosti insistira na naciji kao najboljem i neophodnom obliku<br />
društvene organi<strong>za</strong>cije. jačanje religije ne podrazumijeva slabljenje nacije jer<br />
se vjernici pojavljuju kao najodaniji nacionalnoj ideji.<br />
Sekulari<strong>za</strong>cijska teorija je dovedena u pitanje, između ostalog i na primjerima<br />
iz bivše jugoslavije, gdje krajem 1980-ih imamo jako ispoljavanje religijskog<br />
identiteta u dotad “ateističkim” društvima. Pitanje je otkuda ta religijska<br />
vitalnost? Bliska ve<strong>za</strong> između etničkog i vjerskog identiteta u prednacionalnoj<br />
fazi razvoja, višestoljetna podjela stanovništva prema vjerskoj pripadnosti u<br />
periodu socijalističke uprave ipak ne gubi značaj. Nacije se i dalje čvrsto oslanjaju<br />
na vjerske institucije. jačanje religioznosti ostvaruje se u uslovima sve<br />
izraženije nacionalne i konfesionalne homogeni<strong>za</strong>cije u uvjetima ekonomske<br />
krize koja se produbljuje stvarnom ili izmišljenom ličnom i kolektivnom ugroženošću.<br />
“Povratak religije” se odigrao kroz etnopolitičku diverziju političkog,<br />
pa i kroz etnopolitiku samih vjerskih institucija. Etnopolitikom bi se mogla<br />
označiti sama politika obnavljanja društvenog utjecanja vjerskih institucija,<br />
povratak religije u već prilično sekulariziranom društvu podrazumijevalo je<br />
masovnu afektivnu “reinstitucionali<strong>za</strong>ciju” ili drugim riječima, revitali<strong>za</strong>ciju<br />
etničke osnove religije. 8<br />
7 altermatt, urs, Etnonacionali<strong>za</strong>m u Europi. Svjetionik, <strong>Sarajevo</strong>-zürich, 1996, 72.<br />
8 ugo Vlaisavljević, “Etničke <strong>za</strong>jednice, etnopolitika i božansko dobro”. Forum Bosna 18/02,<br />
→<br />
158<br />
Dženita Sarač<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language