RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NEUSPJEH SEKULARIzACIJE I JAČANJE RELIGIJSKOG IDENTITETA POČETKOM 1980-ih GODINA U BiH<br />
na vidiku i da je bivanje nacijom najuniver<strong>za</strong>lnije priznata vrijednost u političkom<br />
životu sadašnjice. Stoga, ako polazimo i s različitih teorijskih aspekata o<br />
postanku, razvoju i značaju nacije činjenica jeste da je nacija tokom vremena<br />
doista postala stvarnim društvenim fenomenom.<br />
Moderni<strong>za</strong>cija i pitanje oživljavanja religije<br />
Proces moderni<strong>za</strong>cije razvio je dva pristupa fenomenu odnosa religije i<br />
nacije. Stoga, danas razlikujemo sekularistički i antisekularistički pristup.<br />
Sekularistički pristup govori o sekulari<strong>za</strong>ciji društva, premještanje religije u<br />
privatnu sferu i njenu subjektivi<strong>za</strong>ciju. Na taj način moderni<strong>za</strong>ciju društva<br />
trebala je da prati sekulari<strong>za</strong>cija.<br />
Ipak, u Europi se nije uočavalo smanjenje religioznosti nego slabljenje lojalnosti<br />
crkvi. Sekulari<strong>za</strong>cija je potiskujući religiju ipak potcijenila njen društveni<br />
značaj. Na taj način stvoren je vakuum u modernim društvima koji je<br />
u stanju da popuni jedino religija sa svojim sadržajem. tvrdoglavo djelovanje<br />
religijskog faktora rezultiralo je posrnućem klasičnog modela sekulari<strong>za</strong>cije<br />
u <strong>za</strong>padnoj Europi ali i zemljama koje su državotvorno slijedile marksistički<br />
princip religije kao “opijuma <strong>za</strong> narod”.<br />
Već sedamdesetih godina sekularistička teorija se dovodi u pitanje i<br />
označava kao znanstveni mit i najavljuje se “povratak svetog”. antisekularisti<br />
kritizirajući sekulari<strong>za</strong>m polaze od <strong>za</strong>misli o neprestanoj ljudskoj potrebi <strong>za</strong><br />
osmišljavanjem egzistencije koju je moguće ostvariti jedino religijom. Ipak,<br />
pored mnogih opravdanih stanovišta antisekularističkog pristupa modernog<br />
društva <strong>za</strong>govornici sekularističke paradigme pokušali su je modificirati tj.<br />
učiniti njeno podanašnjenje. takvo revidiranje sekulari<strong>za</strong>cijske teze ukazuje na<br />
dva bitna elementa. Prvi je tvrdnja da religioznost u društvu jača u situaciji individualne<br />
i grupne ugroženosti i nesigurnosti. Neki dovode u vezu religijsku<br />
vitalnost sa ulogom koju je religija imala tokom povijesti u očuvanju nacionalnog<br />
etnosa ali, i u izvanreligijskim razlozima. Na primjer, u Finskoj i litvi<br />
religije su imale veliku ulogu u očuvanju nacionalnog etnosa u razdobljima<br />
kada su te zemlje bile pod stranom vlašću i postale dio etničkog identiteta. 6<br />
6 Boris Banovac, željko Boneta, “Religioznost i nacionali<strong>za</strong>ma u hrvatskoj periferiji-veliki<br />
scenarij <strong>za</strong> male <strong>za</strong>jednice”, u: Migracijske i etničke teme, 23, <strong>za</strong>greb 2007.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 157
Change language