RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ska obilježja nacije (jezik, h<strong>istoriju</strong>, književnost, itd.) i nacionalne institucije<br />
<strong>za</strong>dužene <strong>za</strong> njihovo održavanje. uostalom, ona se trudi da potvrdi središnje<br />
mjesto islama u tom <strong>nacionalnom</strong> <strong>identitetu</strong> u mijeni. tokom prvog kongresa<br />
SDa u decembru 1990, Komisija <strong>za</strong> društvena pitanja, kojoj su predsjedavali<br />
R. Mahmutćehajić i H. Silajdžić, objavljuje da “je kultura bosanskih<br />
Muslimana u svojim osnovama vjerska, premda su pojedini (…) pokušali da<br />
joj nametnu brutalnu sekulari<strong>za</strong>ciju. ta sekulari<strong>za</strong>cija je počivala u stvari na<br />
razdvajanju kulturne superstrukture od njenih vjerskih osnova. ateistička<br />
ideologija, podignuta na nivo državne religije i preobražena u vulgarni antitei<strong>za</strong>m,<br />
je tako doprinosila ra<strong>za</strong>ranju svijesti Muslimana o njihovoj vlastitoj<br />
kulturi, o njenim oblicima i njenim historijskim ostvarenjima.” 2<br />
Ipak, valja spomenuti da je i prije 1980. godine uglavnom bio <strong>za</strong>vršen proces<br />
integriranja bošnjačke nacije, ali bez nacionalnih institucija. jugoslavenski<br />
komunisti su ostavili prostora da se bošnjačka nacija oslanja, ne na nacionalne<br />
institucije, nego na teritorijalne institucije. Ipak, Islamska <strong>za</strong>jednica se poslije<br />
1980. godine u BiH pojavljivala kao jedina nacionalna institucija Bošnjaka.<br />
zbog toga i vrijedi pogledati kako se odvijao odnos vjerskog i nacionalnog<br />
identiteta Bošnjaka u tom razdoblju.<br />
u ovom članku mi ćemo taj odnos sagledati kroz nekoliko pitanja. Najprije<br />
ćemo uka<strong>za</strong>ti na osnovne teorijske modele razumijevanja nacionalnog i<br />
religijskog identiteta, te uka<strong>za</strong>ti na odnos moderni<strong>za</strong>cije i sekulari<strong>za</strong>cije što je<br />
<strong>za</strong> nas posebno važno kako bismo mogli razumjeti pojam jačanja religijskog<br />
identiteta u društvu koje je dugo vremena prolazilo kroz proces moderni<strong>za</strong>cije.<br />
u drugom dijelu članka ukazujemo na odnos socijalističke vlasti prema<br />
vjerskim <strong>za</strong>jednicama i <strong>nacionalnom</strong> pitanju u vremenu nakon Drugog svjetskog<br />
rata. Dotakli smo pitanja ideoloških pozicija ali i praktičnog djelovanja<br />
vladajuće partije prema vjerskim <strong>za</strong>jednicama i nacionalnoj afirmaciji u jugoslaviji.<br />
treći dio članka temelji se na arhivskoj građi, dokumentima komisija pri<br />
Izvršnom vijeću SR BiH i SSRN-a BiH koji datiraju iz 1979, 1980, 1981. i<br />
1982. godine. Cilj je bio da se pokaže neuspjeh sekulari<strong>za</strong>cije kroz jačanje<br />
religijskog identiteta početkom 1980-tih godina (do tzv. Sarajevskog procesa<br />
1983. godine). u ovom radu se to sagledava kroz sliku koju je, o stanju u<br />
2 Bougarel, Xavier: “Bosanski islam, između kulturnog identiteta i političke ideologije”,<br />
(Rukopis prijevoda sa francuskog jezika).<br />
154<br />
Dženita Sarač<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language