RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
19.06.2013 • Views
Share Embed Flag

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
iis.unsa.ba

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

NACIONALNI IDENTITET U KONTEKSTU IzRAžENOG REGIONALNOG IDENTITETA I POLITIČKIH POTRESA...<br />

značajan faktor unošenja nesporazuma bio je Fikret abdić. Veliki kredit<br />

koji je imao kod Bošnjaka, posebno Krajišnika, abdić je protraćio nizom katastrofalnih<br />

političkih pote<strong>za</strong> i odluka. u procesu nacionalnog re/grupiranja,<br />

pored pristajanja uz Miloševića i tuđmana u rušenju države, učinio je i paradoksalni<br />

rascjep među narodom u pogledu njegovog imenovanja. Povratak<br />

historijskog imena Bošnjak je odbacio, dok je ime Musliman potencirao. Razlozi<br />

takvom ponašanju su se nalazili u njegovom razumijevanju hoda nacije<br />

kroz h<strong>istoriju</strong> tj. evolutivnosti kolektivnog duha. Ime Musliman je značajnije<br />

vezivalo, prema njemu, sadašnjost sa prošlošću i ono je osnova kolektivnog<br />

identiteta, dok je sadržaj, simplificirano predstavljeno, promjenljiv zbog promjenjivosti<br />

uslova života. Stoga treba <strong>za</strong>ključiti da je proces moderni<strong>za</strong>cije<br />

odigran u vrijeme socijalističke jugoslavije, koji je sobom nosio i proces sekulari<strong>za</strong>cije<br />

(Boneta, Banovac: 2007.), mijenjao suštinu tako da je nacionalno<br />

ime Musliman izgubilo vezu sa islamom a uspostavilo sa socijalizmom. Kardeljev<br />

koncept Četvrte jugoslavije (jović: 2003.) izgrađivan od 1966. godine<br />

<strong>za</strong>hvatio je i problem priznanja muslimanske nacije i rješavao ga u ovome<br />

duhu.<br />

Otuda niti citirane Mahmutćehajićeve postavke iz 1991. nisu dovoljno<br />

dobro postavljene jer nisu uvažavale historijski kontekst i više su slijedile ondašnju<br />

političku situaciju, zbog nepogode koje su mogle i<strong>za</strong>zvati problematiziranjem<br />

nacionalnog imena. Previše su se oslanjale na procese prouzrokovane<br />

vladavinom komunista nego suštinskim pitanjima o nacionalnoj izgradnji u<br />

vrijeme narodnog preporoda.<br />

Izvori i Literatura<br />

• Politički magazin Pošteno, Federalna televizija (FtV), Da li je moguće pomirenje među<br />

Krajišnicima 20. 11. 2008. (abdićev video o Bošnjačkom saboru iz oktobra 1993.)<br />

• Proglašenje autonomne pokrajine <strong>za</strong>padna Bosna, Velika Kladuša, 27. 9. 1993.<br />

(Video), u arhivi autora<br />

• Anderson, B. 1990: Nacija: Zamišljena <strong>za</strong>jednica. Razmatranja o porijeklu i širenju<br />

nacionalizma. <strong>za</strong>greb: školska knjiga.<br />

• Barth, F. 1969: “Introduction”. u: Barth, F. (ed.), Ethnic Groups and Boundaries. Boston:<br />

little, Brown and Company<br />

• Biščević, H. 1993: Abdićev put u izdaju. Bihać: NIPP ljiljan - Regionalni odbor SDa<br />

Bihać<br />

<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 151

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!