RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

Hannes Grandits
AMBIVALENTNOSTI U SOCIJALISTIČKOJ NACIONALNOJ POLITICI
BOSNE I HERCEGOVINE U KASNIM 1960-IM I U 1970-IM:
PRESPEKTIVE ODOzGO I ODOzDO 1
Razine gledanja u komparativnim dimenzijama
zašto je ‘nacionalno pitanje’ ostalo – unatoč retoričnom obraćanju na pitanje
‘klase’ – tako eminentno važno u socijalističkom sistemu moći da je u
nekim situacijama čak došlo u centar političkog života? Komparativna ispitivanja
evidentno pokazuju da poslije 1945. godine nisu rijetke faze jako intenziviranih
nacionaliziranih političkih realnosti u socijalističkim državama
Europe, tj., onim državama koje su postavile klasnu borbu a ne nacionalne
antagonizme u središte svojih političkih retorika. to je bilo posebno tačno za
dugoročnu ‘model državu’ socijalističke evolucije: multinacionalog Sovjetskog
Saveza. ali to važi i za druge socijalističke zemlje u Europi, među kojima je
bila, na primjer, i Čehoslovačka u kasnim 1960-im godinama, kada je država
bila federalizirana na dvije republike, ili Bugarska u 1980-im godinama, kada
je nanovo bila implementirana nacionalistička antiturska politika. u pokušaju
da se daju više načelni odgovori na postavljeno pitanje, tj. zašto su ‘nacionalna
pitanja’ ostala od takve ključne važnosti i u socijalističkom sistemu poslije
1 Istraživanje za ovaj članak je dio znanstvenog projekta “New and ambiguous Nation-
Building in South-Eastern Europe” koji je zajedno koordiniran od Osteuropa-Instituta
Fu-Berlina i Odsjeka za jugoistočnoeuropsku istoriju univerziteta u Grazu i financiran od
Volkswagen-fondacije i austrijskog znanstvenog fonda (FWF). za više informacije o ovom
projektu vidi http://www.oei.fu-berlin.de/en/projekte/nation-building/index.html
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 15