RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
onalnoj homogeni<strong>za</strong>ciji Bošnjaka u ovome periodu izuzetan. Nakon 1992. to<br />
je, pak, glavni faktor fragmenti<strong>za</strong>cije procesa izgradnje nacije, istina samo na<br />
području regije.<br />
Krajiško društvo je, dakle, uvjetno rečeno iz pozicije gdje je društveno<br />
grupiranje bilo određeno sonosferom, prostorom u kojem se glasovi mogu<br />
čuti, a glasovi predaka pamtiti (Roško, 2003.), prešlo u poziciju faktora koji<br />
integriše širu, nacionalnu <strong>za</strong>jednicu. time se potvrdio stav da regionali<strong>za</strong>m<br />
može učestvovati, kako u procesu raslojavanja kolektiviteta tako i u njegovom<br />
integrisanju, tj. držanju nacionalnog projekta živim i vitalnim, što je češći<br />
slučaj (lofgren, 1989, 18).<br />
Problem imenovanja i nedoumice koje postoje na ovome području, u ovoj<br />
regiji, su produkt procesa koji se dogodio u periodu socijalističke jugoslavije.<br />
Ime Musliman je u sebi nosilo tradiciju i h<strong>istoriju</strong> ovih prostora. Ono je bilo<br />
naše ime; mi smo muslimani, to su bili naši roditelji; to su bili i naši slavni<br />
preci. temeljno razlikovanje, dakle, nas i njih bilo je da smo mi muslimani a<br />
oni nisu. Nusprodukt ovakvog shvatanja je i današnja nejasnoća u vezi imenovanja,<br />
Bošnjak/Musliman.<br />
Na vojno–političkom planu u Bihaćkoj krajini se desio međubošnjački sukob.<br />
Pojednostavljeno rečeno, pristalice Fikreta abdića, koji je vladao u svojoj<br />
Dembeliji, ovdje isključujem političke razloge nastanka Dembelije već samo<br />
tretiram razlike u gledanju na nacionalni projekt, nisu bile voljne da se zovu<br />
Bošnjacima i ime Musliman im je bilo bliže, ali na navedenim socijalističkim<br />
postulatima. 10 Prihvatali su, dakle, historijski kontinuitet imena, ve<strong>za</strong>li se <strong>za</strong><br />
njega, ali su prihvatili i transformaciju sadržaja. “ja ne priznajem to bošnjaštvo.<br />
ja ne mogu biti nešto što su se alija Izetbegović i adil zulfikarpašić<br />
dogovorili. ja sam m/Musliman”, izjavio je Fikret abdić nedugo nakon održanog<br />
Bošnjačkog sabora u septembru 1993. 11 Pristalice alije Izetbegovića,<br />
<strong>za</strong>lagale su se <strong>za</strong> ime Bošnjak (ni ovdje ne želim ući u problemati<strong>za</strong>ciju različitih<br />
koncepata na početku političke karijere i ovoga usvojenog pred Sabor) sa<br />
10 I danas se često može čuti iz političkog bloka koji je utemeljio abdić da je Bošnjački sabor<br />
bio ishitren i nepotreban jere se bošnjaštvu nije dao onaj sadržaj koji je muslimanstvo imalo.<br />
O njemu razmišljaju kao o diskontinuitetu izgradnje nacije, a ne kao o kontinuitetu.<br />
11 Politički magazin Pošteno, Federalna televizija (FtV), Da li je moguće pomirenje među<br />
Krajišnicima 20. 11. 2008. (abdićev video I stav o bošnjačkoj naciji, oktobar 1993.)<br />
146<br />
Admir Mulaosmanović<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language