RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

144
Admir Mulaosmanović
preispitivanja stava široko usvojenog i učestalo ponavljanog po kome “izraz
musliman označava pripadnost muslimanskoj vjeri, a da ni u kom slučaju
nema obilježja/oznake za pitanje nacionaliteta”. Islam se tu očito, prosto i
jednoznačno svodi na vjeru a vjera, razumljivo, na njeno čisto europsko razumjevanje.
Drukčiji pristupi nisu razvijani te je zamršenost u vlastitu nepotpunost
polazišta bila intelektualna sjenka svega što je pratilo rasvjetljavanje
“muslimanskog pitanja”. Ponuda bošnjaštva mnogima se činila izlazom iz
zamršenosti. (Purivatra, Imamović, Mahmutćehajić: 1991, 77.)
u ovom stavu se mogu nazrijeti razlozi nesnalaženja muslimanske (bošnjačke)
elite, a još više puka u periodu izgradnje modernih nacija u Europi i
na Balkanu na prijelazu 19. i 20. stoljeća, a koje se manifestiralo i na kraju
20. stoljeća. Primarna identifikacija, kako pojedinca tako i kolektiviteta, bila
je vjera i njena sveobuhvatnost. Sve ostalo nije imalo niti približno taj značaj.
Bošnjačko – muslimanski narod se stoljećima izgrađivao upravo na ovim načelima
vjerske, miletske pripadnosti, nikako etničke, iako je etnički nukleus,
dakako, postojao kao i kod ostalih naroda koji su prošli put ka modernoj
naciji.
Niti danas se o bošnjaštvu ne govori sa čisto znanstvenih pozicija. Kako
je do toga došlo da jedan narod mijenja svoje ime; zašto se to dogodilo; koji su
razlozi? Pokušat ću, kroz nekoliko slika, dati osnovu za razmišljanje o procesu
izgradnje bošnjačke nacije i problemima na koje je taj proces nailazio koristeći
se tezama nekih već navedenih intelektualaca. Kao ogledno područje poslužit
će mi Bihaćka krajina, područje Bosne koje je dominantno naseljeno bošnjačkim
stanovništvom.
Krajišnici u vrtlogu nacionalne homogenizacije
i problem utjecaja pojedinca
Psihološka struktura Krajišnika koja se u vremenu socijalističkog samoupravljanja
polako transformirala prema modernizacijskom obrascu, na kraju
tog procesa je bila izložena snažnim potresima zbog događaja koji su probudili
duhove. Radi se o otvaranju afere “agrokomerc” (septembar, 1987.) i predizbornom
skupu SDa (Stranka demokratske akcije) u Velikoj Kladuši (septembar,
1990.) na kojem se skupilo, prema izvještačima, oko 200 hiljada ljudi.
Obzirom da se radilo o periodu (1987. – 1990.) koji je inače bio veoma turbulentan,
posebno u pogledu nacionalnog buđenja jugoslavenskih naroda, krajiš-
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA