RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
NACIONALNI IDENTITET U KONTEKSTU IzRAžENOG REGIONALNOG IDENTITETA I POLITIČKIH POTRESA...<br />
Bošnjačke nedoumice i teorije<br />
Nedvojbeno je, barem kada govorimo o znanosti, da je nacija konstrukt,<br />
<strong>za</strong>mišljena <strong>za</strong>jednica koju izgrađuje elita određenog društva. 7 Može se reći<br />
da su i metode, manje – više, poznate kada se govori o izgradnji ali i održavanju<br />
nacije u životu (vlast, simboli, mitovi, institucije, kulturna politika,<br />
kulturna reprodukcija, svakodnevno dijeljenje <strong>za</strong>jedničkih vrijednosti, itd). <strong>za</strong><br />
izgradnju modernih balkanskih nacija kao primarne organi<strong>za</strong>cione strukture<br />
društva uzete su etnička i vjerska pripadnost. Radi se, dakle, o modelu koji<br />
je dominantan u Istočnoj Europi. Etnička pripadnost se naglašavala, a najznačajnije<br />
ogledala u jeziku, pa su tako različite etničke grupe prihvatanjem<br />
jezika bile asimilirane u dominantniju etničku <strong>za</strong>jednicu (Hrvati bi postajali<br />
Slovenci, Romi, Rumuni, albanci bi postali Srbi, turci i Mađari bi postajali<br />
Muslimani/Bošnjaci itd). Istost vjere i prihvatanje jezika su poništavali etnicitet,<br />
ali na način da je izmišljen narativ o nepobitnom etničkom jedinstvu tj.<br />
etnogene<strong>za</strong> se stavljala van znanstvenih granica i uranjala se u narodno predanje,<br />
kako je naprijed istaknuto. takav etnicitet, odnosno narativ o njemu,<br />
postajao je glavni faktor <strong>za</strong> formiranje nacija.<br />
Kod Bošnjaka je situcija bila nešto drugačija. Vrlo izražen fenomen koji<br />
pomalo <strong>za</strong>magljuje pogled i snažno svjedoči o kolektivnom <strong>identitetu</strong>, imenovanje<br />
naroda, nije do kraja razriješen, unatoč otvorenim mogućnostima da se<br />
taj problem postavi u znanstveni diskurs. Ime koje je i simbol ima trajnu u<strong>za</strong>jamnost<br />
s imenovanim. Ono, ime/simbol, iskazuje svoj arhetip preko nekog<br />
definiranog ontološkog <strong>za</strong>kona, kako kaže bošnjački intelektualac Rusmir<br />
Mahmutćehajić citirajući Coomaraswamya. (Purivatra, Imamović, Mahmutćehajić:<br />
1991, 74.) to je nešto što se posebno treba imati na umu kada se<br />
govori o izgradnji modernih nacija među muslimanskim narodima općenito<br />
jer se imenom treba iska<strong>za</strong>ti suštinsko pripadanje. Kada govori o pokretanju<br />
polemike u vezi imenovanja nacije, Mahmutćehajić kaže:<br />
Povijesna svijest, običaji i kultura kao “sredstvo <strong>za</strong> pronalaženje nacionalnog<br />
identiteta” u slučaju Muslimana neodvojivo i višestruko su pove<strong>za</strong>ni s islamom,<br />
što svakom čisto sekularističkom pokušaju legitimacije muslimanske<br />
nacije ne<strong>za</strong>obilazno dodjeljuje usud manjkavosti. ... Valjalo bi vidjeti potrebu<br />
7 Vidi: anderson, B. 1990: Nacija: Zamišljena <strong>za</strong>jednica. Razmatranja o porijeklu i širenju<br />
nacionalizma. <strong>za</strong>greb: školska knjiga.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 143
Change language