RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
130<br />
Xavier Bougarel<br />
vih najžešćih <strong>za</strong>govornika. u tim okolnostima, i <strong>za</strong>govornici neobošnjaštva i<br />
predstavnici panislamističke struje tvrde da ne znaju da li se nacionalno ime<br />
“Musliman” pojavilo tokom 1960-ih ili krajem 19. stoljeća, i da li je to ime<br />
ugrozilo ili <strong>za</strong>štitilo nacionalni identitet bosanskih Muslimana. u tim polemikama,<br />
mnogi intelektualci koji su bili članovi Save<strong>za</strong> komunista kritizirali<br />
su nacionalno ime koje su sami promovirali tri decenije ranije.<br />
Isti ti intelektualci, okupljeni oko kulturnog društva “Preporod” i Vijeća<br />
Kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca, odigrali su važnu ulogu u<br />
formuliranju novog nacionalnog identiteta pove<strong>za</strong>nog sa nacionalnim imenom<br />
“Bošnjak”. Naprimjer, kodifikacija bosanskog jezika povjerena je Komisiji<br />
koju je predvodio Senahid Halilović. Slično, pisanje novih udžbenika<br />
bosanskog jezika, književnosti, historije i geografije je dosta često povjeravano<br />
intelektualcima koji su nekad bili u Savezu komunista. S tog stanovišta, kulturne<br />
aktivnosti koje su uslijedile nakon usvajanja nacionalnog imena “Bošnjak”<br />
bile su samo nastavak “nacionalne afirmacije” iz komunističkog perioda.<br />
Međutim, dvosmislenosti koje su ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> muslimanski nacionalni identitet<br />
nisu nestale, kako to ilustrira pitanje jezika. S obzirom na raznolikost regionalnih<br />
– a ne etničkih – dijalekata u Bosni i Hercegovini, bošnjački lingvisti<br />
su imali izvjesnih teškoća u definiranju specifičnosti bosanskog jezika, izuzme<br />
li se ponovno otkrivanje turci<strong>za</strong>ma ili uvođenje hrvatskih neologi<strong>za</strong>ma.<br />
Bosanske vlasti, sa svoje strane, pitale su se da li postoje tri različita jezika u<br />
Bosni i Hercegovini ili samo jedan <strong>za</strong>jednički sa tri različita naziva. Predsjedništvo<br />
Republike Bosne i Hercegovine je 29. avgusta 1993., na prijedlog Vlade<br />
Republike Bosne i Hercegovine, donijelo uredbu sa <strong>za</strong>konskom snagom o<br />
nazivu jezika u službenoj upotrebi u Republici Bosni i Hercegovini <strong>za</strong> vrijeme<br />
ratnog stanja, prema kojoj je “u Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi<br />
[je] standardni književni jezik ijekavskog izgovora njenih konstitutivnih naroda<br />
koji se imenuje jednim od tri naziva: bosanski, srpski, hrvatski”. 23<br />
Mada predstavnici panislamističkih struja nisu igrali ključnu ulogu u<br />
usvajanju nacionalnog imena “Bošnjak”, oni su ipak uspjeli utjecati na preoblikovanje<br />
bošnjačkog nacionalnog identiteta. Kao prvo, insistirali su na činjenici<br />
da se ime “Bošnjak” primjenjuje jedino na bosanske muslimane, te<br />
23 Milan šIPKa, Standardni jezik i nacionalni odnosi u Bosni i Hercegovini (1850-2000). Dokumenti.<br />
<strong>Sarajevo</strong>: <strong>Institut</strong> <strong>za</strong> jezik, 2001, str. 248.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language