19.06.2013 Views

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

preuzeti vodstvo u nacionalnoj mobili<strong>za</strong>ciji bosanskomuslimanskog stanovništva<br />

početkom 1990-tih.<br />

SDA i temeljna dilema “muslimanskog pitanja“<br />

Stranka demokratske akcije (SDa) je osnovana 26. maja 1990. godine.<br />

alija Izetbegović, jedan od panislamističkih aktivista osuđenih na <strong>za</strong>tvorsku<br />

kaznu 1983. godine, i<strong>za</strong>bran je <strong>za</strong> predsjednika stranke. u nekoliko mjeseci<br />

ova partija je uspjela okupiti razne struje muslimanske nacije kao i brojne<br />

klijentističke mreže koje organiziraju <strong>za</strong>jednicu bosanskih muslimana na<br />

lokalnom nivou. Na općim izborima, organiziranim u Bosni i Hercegovini<br />

18. novembra 1990. godine, SDa je osvojila 30,4 % glasova (tj. oko 70 %<br />

muslimanskih glasova). Nekoliko sedmica kasnije, SDa je ušla u koaliciju sa<br />

Srpskom demokratskom strankom (SDS) i Hrvatskom demokratskom <strong>za</strong>jednicom<br />

(HDz), a alija Izetbegović je imenovan <strong>za</strong> predsjednika Predsjedništva<br />

Republike Bosne i Hercegovine.<br />

Prvobitno se utjecaj panislamističke struje na SDa odražavao kroz činjenicu<br />

da je ova politička partija težila predstavljati cijeli “muslimanski povijesno-kulturni<br />

krug” (u religijskom značenju te riječi) jugoslavije, te stoga osigurati<br />

političko jedinstvo ummeta (<strong>za</strong>jednice vjernika) u jugoslaviji. ali stvaranje<br />

albanskih, turskih i romskih političkih partija okončalo je ove panislamističke<br />

ambicije SDa, koja uspijeva izvršiti odlučujući utjecaj samo u Bosni i Hercegovini<br />

i Sandžaku. Ova promjena fokusa SDa na muslimansku naciju išla<br />

je glatko, barem u Bosni i Hercegovini. 14 Međutim, definicija muslimanskog<br />

nacionalnog identiteta je bila daleko kontroverznija, te je i<strong>za</strong>zvala otvorenu<br />

krizu unutar SDa. Neki politički emigranti, poput adila zulfikarpašića, i<br />

sekularni intelektualci, poput Muhameda Filipovića, <strong>za</strong>govarali su usvajanje<br />

nacionalnog imena “Bošnjak”. ali ovi <strong>za</strong>govornici neobošnjaštva naišli su na<br />

suprotstavljanje panislamističke struje, čiji su predstavnici smatrali kako ime<br />

“Bošnjak”“nikada nije smjeralo obuhvatiti sve ono što smjera ‘muslimanstvo’”, te<br />

da “ne postoji ime [osim “Musliman”] koje bi tako jasno odrazilo posebnost muslimanske<br />

<strong>za</strong>jednice (odnosno muslimanskog naroda) a istodobno u sebi nosilo i čuvalo<br />

14 u Makedoniji je SDa doživjela podjelu na panislamističku SDa -“Islamski put” i etničku<br />

SDa.<br />

124<br />

Xavier Bougarel<br />

<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!