RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
12<br />
Husnija Kamberović<br />
je donekle dvojbeno, jer je poznato da je unutar komunističkog pokreta bilo i<br />
različitih mišljenja o tome, posebno u razdoblju od 1945. do početka 1960-ih<br />
godina.<br />
Nama su, dakle, ove dvije sjednice bosanskohercegovačkih komunista<br />
1968. bile izravan povod da pokušamo na jednoj konferenciji razmijeniti mišljenja<br />
o <strong>nacionalnom</strong> <strong>identitetu</strong> Bošnjaka. Pri tome ne želimo ostati samo na<br />
teorijskoj razini razumijevanja tog problema i na odnosu bosanskohercegovačkih<br />
komunista prema muslimanskom <strong>nacionalnom</strong> <strong>identitetu</strong> sredinom 1960ih<br />
godina, nego progovoriti i o razvoju bošnjačkog nacionalnog identiteta u<br />
ukupnom poslijeratnom razdoblju, počevši od njegovog prvobitnog osporavanja<br />
(ili barem marginaliziranja) neposredno nakon rata, preko afirmiranja<br />
sredinom 1960-ih godina, do velikih promjena krajem 20. stoljeća, kada su<br />
ponovo na historijskoj sceni bile prisutne političke snage koje su osporavale<br />
taj identitet.<br />
Naravno, polazimo od činjenice da postoje različite dimenzije identiteta,<br />
pri čemu se i historijske epohe razlikuju po tome koje dimenzije imaju<br />
dominirajuću ulogu kao mobili<strong>za</strong>tor socijalne akcije. u socijalizmu je važna<br />
dimenzija identiteta bila klasa, ali su i religijska i nacionalna dimenzija od<br />
velikog značaja. zvanična ideologija je nastojala potisnuti religijski identitet<br />
podržavajući nacionalne identitete, ali se poka<strong>za</strong>lo kako su ove dvije dimenzije<br />
identiteta jako pove<strong>za</strong>ne i čak je u vrijeme slabljenja i propadanja komunizma<br />
primjetno jačanje upravo onih dimenzija identiteta koje su potiskivane<br />
u komunističkom razdoblju. to je tzv. prokli<strong>za</strong>vanje identiteta (o čemu piše<br />
a. Smith), ali to potvrđuje i tzv. situacijsku teoriju identiteta, prema kojoj<br />
dominantnost pojedinih dimenzija identiteta ovisi o socijalnoj i političkoj situaciji,<br />
pa se u doba pojačanih nacionalnih konfrontacija pojačava nacionalni<br />
identitet. (Sekulić, 2004, str. 203).<br />
Htjeli bismo na ovoj konferenciji progovoriti o nacionalnim identitetima<br />
u okviru različitih teorijskih okvira. Na primjer, željeli bismo provjeriti<br />
i tezu Petera Sugara o nacionalizmima u istočnoj Evropi. Naime, Sugar veli<br />
kako postoji tradicionalni nacionali<strong>za</strong>m i komunistički nacionali<strong>za</strong>m. unutar<br />
komunističkog nacionalizma primjećujemo naglašavanje nacionalnih intresa,<br />
a <strong>za</strong>nemarivanje internacionalizma. No, ovaj se komunistički nacionali<strong>za</strong>m<br />
oštro suprotstavlja tradicionalnom nacionalizmu. <strong>za</strong> neuspjehe u ostvarivanju<br />
nacionalnih interesa komunistički nacionali<strong>za</strong>m je uglavnom optuživao<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language