RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

Od “neo-mileta” do muslimanske nacije
Slučaj Bosne i Hercegovine, čije je stanovništvo podijeljeno između tri
glavne zajednice, dobra je ilustracija neadekvatnosti koja može postojati između
državnih teritorija i nacionalnih identiteta a koja je karakteristična za
cijeli region Balkana. Ova situacija je rezultat tranzicije iz osmanskog imperijalnog
poretka, čije konstitutivne vjerske zajednice – tzv. mileti – nisu imali
teritorijalnu bazu, ka modernom evropskom poretku zasnovanom na nacionalnim
zajednicama koje svoj politički suverenitet ostvaruju u okviru granica
svojih nacionalnih država. u izvjesnom smislu, raspad bivše jugoslavije nije
ništa drugo do još jedna faza u dugoj tranziciji iz jednog političkog poretka
u drugi. 2 Da bi se shvatile transformacije identiteta bosanskih Muslimana,
međutim, potrebno je uzeti u obzir neke historijske specifičnosti Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina je jedna od najstarijih i najstabilnijih teritorijalnih
jedinica južnoslavenskog područja. Međutim, ta trajnost nije rezultat kontinuiteta
između srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva i sadašnje države
Bosne i Hercegovine, već inkorporiranja Bosne i Hercegovine u veće političke
tvorevine: osmanska Bosna je postala prvo pokrajina austro-ugarskog carstva
1878. godine te, potom, 1918. godine, administrativna jedinica Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca. Druga specifičnost Bosne i Hercegovine je to što
je ona mjesto na kojem se susreću dva suprotstavljena nacionalizma. Od 19.
stoljeća nadalje, srpski i hrvatski nacionalisti tvrde da je Bosna i Hercegovina
njihova a da su svi njeni stanovnici Srbi ili Hrvati. Kasnije, nakon što su se
bosanski pravoslavci počeli identificirati kao Srbi a bosanski katolici kao Hrvati,
samo je bosanski muslimanski živalj ostao predmet suprotstavljenih nacionalnih
težnji za prisvajanjem. 3 Ova konfrontacija između srpskih i hrvatskih
nacionalista predstavljala je prijetnju za samo postojanje Bosne i Hercegovine,
ali je davala i manevarski prostor političkim vođama bosanskih Muslimana; u
austrougarskom i međuratnom periodu, njihov stav karakterizira privrženost
2 Vidjeti, naprimjer, Karen BaRKEY / Mark VON HaGEN (eds.), After Empire. Multiethnic
Societies and Nation-Building, Boulder : Westview, 1997.
3 Vidjeti, između ostalog, Wolfgang BEHSCHNItt, Nationalismus bei Serben und Kroaten
1830-1914, München: Oldenbourg, 1980.
118
Xavier Bougarel
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA