19.06.2013 Views

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

<strong>za</strong> otkrivanje tih aspekata novi izvori privatnog karaktera, kao npr. pisma ili<br />

dnevnici pojedinih članova Centralnog komiteta iz toga vremena, mogli bi<br />

pružiti neki uvid. No, do tada taj dokument ostaje samo kao dokaz jednog od<br />

mnogih stavova članova Centralnog komiteta prema (<strong>nacionalnom</strong>) <strong>identitetu</strong><br />

Muslimana.<br />

Zaključne riječi<br />

114<br />

Iva Lučić<br />

što možemo <strong>za</strong>ključiti iz ovih dokumenata? Sva tri dokumenta napisali<br />

su članovi Save<strong>za</strong> komunista 1968. i oni predstavljaju različite političke implikacije<br />

(nacionalne) kategorije “Musliman”. tri različita gledišta, koja su se artikulirala<br />

unutar triju različitih političkih i geografskih konteksta, postulirala<br />

su ujedno i tri različite političke konstelacije jugoslavije koje se određenom<br />

retorikom htjelo uspostaviti.<br />

Kroz prizmu tih triju momenata iz 1968. pokušali smo poka<strong>za</strong>ti kompleksnost<br />

i višeslojnost nacionalne politike Save<strong>za</strong> komunista. Poka<strong>za</strong>o se najprije<br />

politički teren pluralizma kompetitivnih interpretacija o <strong>identitetu</strong> bh.<br />

Muslimana iz kojih su također proizilazile i plurali<strong>za</strong>m argumentacija i naracija<br />

o <strong>identitetu</strong> spomenute grupe. time postaje jasno da, iako je politička<br />

elita bila ta koja je inicirala nacionalni diskurs unutar političke retorike krajem<br />

1960-ih u socijalističkoj jugoslaviji, partija nije imala sveobuhvatnu kontrolu<br />

nad političkim postulatima koji su se artikulirali u ime nacije. Drugim riječima,<br />

pored normativnog diskursa u kojem su prevladavali ekonomski faktori<br />

kao odrednice nastanka jedne nacije, pojavili su se unutar nacionalne retorike<br />

i alternativni (kulturološki) diskursi. Glede pojedinih aktera, i tu možemo<br />

raščlaniti plurali<strong>za</strong>m motivacija dosežući od ekonomskog pragmatizma do<br />

osobnog kulturološki inspiriranog uvjerenja u esencijalno postojanje nacije.<br />

Iz tog proizlazi da bi se ubuduće, umjesto o jednom <strong>nacionalnom</strong> idenititetu<br />

Muslimana i jednoj nacionalnoj politici unutar Save<strong>za</strong> komunista, trebalo<br />

raspravljati o identitetima Muslimana (fenomenološki plurali<strong>za</strong>m nacionalnih<br />

identiteta i nacionalnih naracija) kao i politikama/stavovima članova SK.<br />

No, ovaj ambivalentan aspekt nacije nije karakterističan samo <strong>za</strong> nacionalni<br />

identitet Muslimana/Bošnjaka već je imanentan svakom <strong>nacionalnom</strong><br />

<strong>identitetu</strong>.<br />

<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!