19.06.2013 Views

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

RAzLOzI zA ODRžAVANJE SKUPA “NACIONALNI IDENTITET BOŠNJAKA 1945-2008”<br />

Ovaj skup, na kome je bilo i puno polemike, osobito između Envera<br />

Redžića i atifa Purivatre o odnosu Save<strong>za</strong> komunista prema <strong>nacionalnom</strong><br />

pitanju Muslimana, značajan je ne samo zbog pitanja o kojima je raspravljao,<br />

nego najviše zbog povijesnog ambijenta u kojemu se održavao. Mogli bismo<br />

ka<strong>za</strong>ti kako je značaj ovog skupa najveći upravo u naučnom afirmiranju muslimanske<br />

nacionalne posebnosti u nekim referatima, premda to nije ključni<br />

motiv <strong>za</strong> održavanje skupa.<br />

želimo, dakle, nastaviti tu tradiciju održavanja naučnih skupova o važnim<br />

problemima bosanskohercegovačke historije. <strong>za</strong>to smo se u <strong>Institut</strong>u <strong>za</strong><br />

<strong>istoriju</strong> odlučili održati ovaj skup o <strong>identitetu</strong> Bošnjaka.<br />

Drugi, puno konkretniji razlog <strong>za</strong> održavanje ovog skupa sadržan je u<br />

činjenici da se ove godine navršava 40 godina od dviju sjednica CKSKBiH<br />

na kojima je Savez komunista BiH jasno i definitivno odbacio sve kalkulacije<br />

o eventualnom <strong>nacionalnom</strong> integriranju muslimana u okrilje srpske<br />

ili hrvatske nacije. Naime, SKBiH je na 17. sjednici CKSKBiH 26. januara<br />

1968. vodio debatu o nacionalnim odnosima u BiH. Sjednicom je predsjedavao<br />

Cvijetin Mijatović. Vrijedi napomenuti da na sjednici nisu bili prisutni<br />

slijedeći članovi CKSKBiH: Blažo Đuričić, Ilija Materić, Danica Erak, Pero<br />

jeličić, Vlado šegrt, Ibro šator, Rade jakšić, Slobodan Erceg, Petar Dodik i<br />

šefket Maglajlić, ali su bili prisutni članovi Komisije <strong>za</strong> unapređivanje međurepubličke<br />

saradnje i razvoja međunacionalnih odnosa CKSKBiH, članovi<br />

CKSKj iz BiH, članovi CKSK Makedonije Cvetan avramovski i Dimitar<br />

Mirčev, član IK CKSK Srbije Predrag Vlajkić i član CK Srbije Vaso Rehak,<br />

Miladin Gvozdenov – predsjednik Komisije <strong>za</strong> međunacionalne odnose Pokrajinskog<br />

komiteta SK <strong>za</strong> Vojvodinu, te predstavnici slijedećih općinskih organi<strong>za</strong>cija<br />

SK iz BiH: Bosanski Brod, zenica, Bihać, trebinje, Foča, Bijeljina,<br />

ljubuški, te predstavnik univerzitetskog komiteta SK <strong>Sarajevo</strong>.<br />

Dvadeseta sjednica CKSKBiH održana je 17. maja 1968. godine. Ova se<br />

sjednica može smatrati nastavkom 17. sjednice i na njoj su bez velike diskusije<br />

usvojeni “<strong>za</strong>ključci o idejno-političkim <strong>za</strong>dacima komunista Bosne i Hercegovine<br />

u daljem ostvarivanju ravnopravnosti naroda i narodnosti i razvijanju<br />

međurepubličke saradnje”. u <strong>za</strong>ključcima, u prvom pasusu, odmah se konstatira<br />

kako se priznaje činjenica da u BiH ravnopravno žive tri naroda – Srbi,<br />

Muslimani i Hrvati. Doduše, tu se konstatira kako je Savez komunista “uvijek<br />

polazio od činjenice da u Bosni i Hercegovini žive tri ravnopravna naroda”, što<br />

<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 11

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!