1896. godina

e_ t->
GOD. XVIII.
l
VLAS TNIK I IZDA V A TELJ
SBOR LIEČNIKA KRALJEVINA HRVATSKE I SLAVONIJE.
UREDNIK
PROF. DR. A. LOBMAYER.
1896.
DIONIČKA TISKARA U ZAGREBU.

KAZALO.
Strana
Našim čitateljem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l
L a p ar o t o m i j e na kirur žk om odjelu bolnice milosr dnih sestara u Zagr ebu
od sv ibnja do listopada 1895. Od dra. T. Wikerhmisera, prim. li ečniktt
iste bolnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2, l.i l
A k r o m e g· :11 i a. Napisao dr. Pavao Ću! um ović; bi vši sekundarni liečnik obće
javue boln iee u Osie ku; sada prim. l ie čnik u Ogulinu . . . . . . .· . B, 1;
O Zirmo!'om nači n u liei\enja hypopyo nk era titide. Od elm. Miroslava
Cai'.kovit;a-Vrhovinskog a, sele liernika n .. holnici mil. ses tara u ZagTebu 14
C rtica iz krim inalne· psycho log·i je. Priobci.lje dr. Iv an ŽirovNć,
rav natelj kr. zem. za vocl:t z:t umobolne 11 t\te njev cu . . . . . . . . .. 3, [17
H IH č nj ž e l u d e a. e n b i s s a e (Sa ncluhrmagen). Od dr a. Dragutina Sc hwa na,
prim. li ečnik;t u lJOinici mil. hrae.e u Zagrebu . . . . . . . . . GS, H2
H y p e rtr o p h b1 m a m m ar n m. O ll dra. Lj. Brotzkoga, kr. žup. fizika u
Gm;pit\u · . . . . . . . · . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
1 z o h će j a v n e h o l n i e e u O g· n l i n u: l. Tt!hes i sifilis. lL Prilog k etio-
logiji cliseminirane skleroze. Piše dr. Pav ao Cnlumovit\ . . . . . . 71
1 r i n o::; k p o z n a v a n j u b o l e s t i nE J:i i l e p H i a · pr o e n r s i v a ((. N a p isao
dr. Josip Tynmm, pnkov nijs ki it ordinirajući li očnik u č et noj bolniei u Osickn 8!)
}i;dwarll Jen ner ciepi o je prv i pu t [l
O d i> or m a t e l' i e e n a p ram t r a u m a t i e n im i s e p t i č n i m u p l i v o m.
Ocl dra. Adolfa Iv annila, kr . kot. liel-nik.a n Gol'ici • . . . . . . 177
Rh i ll o s k ler o m. (8lucaj iz prakse.) l'riobeuje dr. Gjuro lv k ? vić . . . . . 178
M o ra lna iz k vare n ost i duHe v na bo lest. Napisao dr . Zirovčić . . .
K i r n r ž k a ··k a z u i s t i lc a. Od dra . . D1·ag. E;ichwarza, primam og lice nika n
holniei mil. braće n ZagTebn .,,i: : · ,.'' · ;rl';_(;. \ . . . . . . . . . .
To ta.ln a exstir p aci ja ma ter ic e per v ag·inam 1·adi Citr ci noma .
Oci dra. Drag·. Harković.a, sekund. lieč.nika u bolnici milosrdnih ses tar a n
201
22G, :?!'!H
Zagrebn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 229, ::2G4
O nekojil te me lj n ih poja v ih duše vnoga bolo vanja. Napisao
(h. Ivan Zirovčić u Zagrebu . . . . . . . . • . . . . . . . . . 249, 281
Prt desrtgodišn ji ca na r koze. Od clra. M. Cačkovic\a, sek. li ečnika u
bolnici mi l. sestara u Zagr ebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2!17
N r. ur o p a t h o l o ž k a k a z u i s t'i k a. Od dra. Franje Gutschy-a, sele. !ir čnika
n holuici milo srdnih sestant u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . ::2137

My ]l h i l i::; m a l i g n a t,Rupi

2 Liečnički Vlestnik 18913, Hr· • .1.
našat će ka krasnom razvoju svoje znanosti, gradit će na velebnoj
sgradi . obćega napred ka i prosvjete.
. . §_bor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije obraća se na svoj
članove i usrdno ih poziya, . da ta.j njegov naum svestrano podupiru.
Ne očekuje samo, da će mu njegovi stari suradnici vierni ·ostati,
nego se pouzdano nada, da će se uz njih prikupiti mnogi novi. Po­
žrtvovnost i ljubav k znanosti voditi će ih, dokazana vještina i položaj
pružat će im priliku, da se bave iztraživanji, da prokušavaju i
opažaju, pa da onda plodove svoga rada prikažu u prvom redu su­
drugovom, sinovom svoga naroda, te da se ovi mogu u svom jeziku
obaviestiti o svem, što im treba.
Pozivljemo najusrdnije članove, da se u što većem broju
ovomu našemu pozivu odazovu, da nam jave, kako nas podupirati
hoće. Molimo, da nam se oglase oni, koji će pridonašati originalne
članke, koji su pripravni preuzeti referadu, ili za koju struku, ili
opet za koji list, da nam se jave bolnički liečnici, koji će redovito
slati svoja izvješća. Svaki i najmanji prinos zahvalno će se primiti,
te po ustanovljenoj mjeri nagradjivati.
Mi se sigurno nadamo, da će svestrana podpora sborovih
članova omogućiti, da se ostane na započetom putu, da se· naša
liepa, ali težka zadaća, dostojnom cilju privede, pa da će onda
naši potomci poštovanjem se moći spominjati našega rada. Do
članova je sbora, da ako i ne možemo koracati u prvih redovih,
a ono, da bar ne zaostajemo daleko za našimi sudrugovi iz veli­
koga svieta.
Laparotomije
Odbor.
na kiruržkom odjelu bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu, od svibnja do
listopada 1895.
Od dra. T. Wikerhausera, prim. liečnika iste bolnice.*
4. Gynaekoložke laparotomije.
Ovariotomia dextra: Supruga častni ka, 48 god. stara, čvrsta i jaka, tuži
se, da je prije godinu dana opazila napet trbuh, boli u želudcu, težko dihanje,
prije pol godine boli u desnom kuku. Rodila je 2 puta posve normalno. Vrieme
prije godinu dana prestalo. - Trbuh oko pupka imade 108 cm., čemu i veliki
pannicnlus doprinaša, nadut je osobito s desna do luka rebara. Tamo svagdje
mukli zvuk, dočim je na lievoj strani timpanitična' zona. Uterus anteflektiran,
* Vidi br. ll. "L. V." od g. 1895.
Br. 1. Llečnlčld Vlest.ntk 1896.
nešto prarna lievo potisnut, normalne veličine. Radi debljine bolestnice euti
se tumor veoma nejasno, ali ipak, da je cystozan, jer jasno fluktuira.
Kod laparotomije zdjelicom u vis nadjeno je adhaesija sa peritoneum
parietale s prednje strane trbuha. Cysta imade dosta jaku stienku, a sadt•žaj
je tamno-haemorrhagičan; cystu je veoma težko izvući iz trbuha, jer je velika.
Sutura na slojeve. Tek bolesti koniplikovan jodof.·eczernorn, koji je prošao
cielo tielo, te bolestnicu jedan dana veoma mučio. Inače prima. intentio sa
normalnom toplinom tiela.
Ovariotomia bilateralis. 30 god. stara, slabašna, ali inače posve zdrava
seljanka opaža, da joj trbuh već godinu dana pomalo raste. Vrieme je redovito,
ali slabo ; rodila je 2 puta normalno. Kod pretrage nalazi se trbuh do
preko pupka veoma nadut, tumor u sredini okornno razdieljen u 2 pole, svaka
u veličini velike djetinje glave, koje se medjusobom tako mogu pomicati, da
jedna ide prania gore, kad se druga pomiče napram zdjelištL1. Fluktuacija je
jasna i iz jednoga u drugi tumor. Uterus normalan, gibiv, nešto na desno
potisnut. Objam trbuha povrh pupka 92 crn. Diagnoza glasila je na dvie ovarialne
cyste, · koje se drže u sredini jedna tik druge. Kod laparotomije opazilo
se je, da je to jedan jedini ovarialni cystom od desne strane, te da je
rectus u sredini na tumor tiskao, te se učinilo, kano da su dva. Sadržaj cyste
svjetlo-žut i posve bistar. Lievi ovarij cystozno degeneriran, zato takodjer
izvadjen. Tek bolesti posve normalan, toplina tiela posve uredna, prima intentio.
Ovariotomia bilateralis (carcinorna ovar. utriusque). 35 god. stara seljanka
pripoviea, da je prije 4 mjeseca opazila boli u trbuhu i da iznad
spoja kosti stidnica nešto tvrdoga, kao šaka, raste. Od to doba da joj je sve
gore. Rodila je 6 puta, zadnji put prije 11/2 godine, od tada neima više periode.
Na materici ili n trbuhu navodno nije nikada bolovala. Bolestnica
posve slaba i blieda, puls jedva se može oćutiti, jezik sasma suh, na spojnici
očih stari trachorn i trichiaza. Noge oedematozne, u mokraći nješto alburnena.
Decubitus. U trbuhu·dva tumora, jedan tik drugoga povrh syrnphize, desni velik
kao djetinja glava, tvrd, čvorast, dosta gibiv, lievi u veličini šake; inače
jednak prvomu. Uterus nešto u vis i na desno povučen, miče se zajedno
sa tumori kod većih exkursija. Ascites. Diagnoza: carcinoma ovarii dextri et
sini stri. Laparot.omia: ascites izcuri, lievi manji tumor, koji imade dulju petlju
najprije izvadjen; zatim desni, koji se radi tvrdoće, kratke petlje i čvorova
na površini, kojimi se svagdje zapinje, težlco izvadi. Metastaza na peritoneu
nema. Trbuh. sašit na lo jeve. Tek bolesti uredan, ali slaboća sve veća, od
koje bolestnica deseti dan iza operacije umre. - Sekcija: U plućih oedern,
srce posve stisnuto, maleno, mišičje sasma degenerirano. U trbuhu nešto
asčitesa, cystitis i lahki pyelitis. Petlje tumora već zaraštene, peritoneum uredan.
Ovariotomia sinist. (Ruptura cystovarii in puerpera, haemorhagia interna) :
22 ·godine stara supruga· poduzetnika rodila je prije 4 tjedna, te je placenta
rukom izvadjena. Kratko zatim velike boli u trbuhu, ledjih, a osobito kroz
ci e lu lie vu nogu; bolestnica liečena raznimi medikamenti, ali stanje sve to
gore, slaboća velika. Kod prve pretrage nadjeno je, da je lieva noga posve
uredna, a bol da potiče od tvrdo napetoga tumora na lievo kraj uterus.a, u
veličii1i dj etinje glave. Uterus velik kao šaka, iz njega se ciedi nešto krvi.

Liečnički ViesLnik 1896. Br. J.
Diagnoz;1.: cystovarium si.nist. __,.; Sutra- dan u jutro bolestnica veoma blieda, -
slaba, puls brz i malen, znoj lede1i, bol u nozi prestala, ali u trbuhu dosta
znatna. Kod pretrage neima više- ttunora: raj uterusa·, ali mukli zvuk u obih.
slabinah i nešto meteorizma. Diagnoza: ruptura cystovarii et haemorrhagia
interna. Sva moguća analeptica. Dok je bolestnica dopremljena u bolnicu bude
popodne, tada odmah laparotomija, i to veoma brzo radi sve veće anaemije
i slaboće. Trbuh pun sgrušene i židke krvi.- Lievi ovarif ·cystozan pokazuje
rupturu u veličini od 2 cm., oko petlje nešto organiziranoga exsildata, u cysti
coagolum u veličini mužke ške. Cysta izvadjena, coagula iz trbuha brže izbrisana.
-Pogledom na rupturu cyste i eventualnu usljed toga infekciju periton
ea, Mikulicz-tampon. Kraj svih analeptiea, klystira sa theom i vinom, autotransfuzije
itd. usliedi drugi dan oko 10 sati u jutro smrt od kljenuti srca.
Sekcija nije učinjena.
Enucleatio cystidis ligamenti lati dextri. 37 god. stara seljanka boluje
već dulje vremena od velikih boli u trbuhu i mjehuru, svaki čas ju sili na
vodu, koja je posve gusta i mutna. Holestnica veoma slaba i blieda, bez sna
radi dysurie, fluor albus, cystitis purulenta, exc.oriationes port. vaginalis, ante·
Iloxio uteri, adnexitis sinistra: ; s desna kraj uterusa tumor u veličini šake,
koji se_ sa istim pomalo miče, bolan, fluktuira, tankih stienka. Operacija zdje·
licom u vis, ovarialna cysta, koja se je razvila intedigamentozno, dosta težko
se izljušti, u malom .zdjelištu svagdje perilonealnih zarastica od periletritida.
Mikulicr.-tampon u šupljinu, gdje je cysta enucleirana. Tza op(:lracije uviek holi
u mjehuru, voda sve to gadnija uz svu moguću therapi-ju. 6 tjedana iza operacije-
smrt kod veoma propale bolestnice ·dosta naglo u kolapsu. - Sekcija:
pyelonephritis bilateralis, perforacija-- abscessa sa desnoga bubrega i usljed ·
toga peritonitis purulenta. Ležaj turnora posve zarasao.
Tumm· abdominis (Sarcoma adnexum post. adnexitid. chronicam). 37
god. stara, neudata, posve iznemogla žena tuži se, da joj već 8 godina u
trbuhu nešto raste, a prije ll mjeseci da je naglo naraslo do sadašnje . veličine.
Disanje je veoma težko, a slaboća tako velika, da se već ni nemože
gibati. Kod pretrage nadjen je posve tvrd i nešto čvorast, ogroman tumor,
koji izpunjuje · cieli trbuh od symphize do izpod rebra, koja su razrinuta,
nešto je elastičan, ali nefluotuira, posve slabo se miče u trbuhu, kojom pri-
. likom se oćuti lahka peritonealna hepitacija. Per vaglnam neoćuti se ni
uterus ni adnexa, portio vaginalis se jedva pretragom sa dva prsta oćuti
odstraga visoko gori. U mokraći nema ni bjelanjka, ni šeće.ra. - Diagnoza :
tumor malignus, valjda fibrosarcoma uteri. Bolestnica želi operaciju. Kod lapa- .
rotomije nad jen je ascites, tumor,· koji proizlazi iz desne strane zdjelice, vokazuje
se odstraga sa crievljem zarašten, te je od straga nekrotičan na više
njesta, _iz tih nekroziranih mjesta pišti gnojna tekućina ... Zato bude veliki
tumor punktiran, te se pokazuje šupalj, a sadržaj mu čista gnojna, gusta te--
. kućil1a, dočim su st.ienke tumora preko l cm. debele i obložene pseudomembranami
od chroničke upale. Kad je veliki dio tekućine izpušt€m, opet. se pokuša
zdjelicom u vis izljuštiti tumor na stražnjoj strani, što je radi samih
čvrstih adhaesija veoma mučan posao. Kod te radnje se više puta jošte izlieva·
gnojni sadržaJ kao iz štrcaljke, to se cavum abdominale neda sačuvati
Br. 1. Liečnički Viestnik 1896.
---------- ----------------
kraj sve pažnje od infekcije. U malom zdjelištu je sve izpunjeno nekom .sarcomatoznom
masom, koja se neda posve izljuštiti, s toga bude· gornji dio tu­
mora koliko moguće· pri dignut, sa d vie fibrom-igle pričvršćen; elastičnom vrpcom
svezan i thermocautorom popreko odrezan. Na njekih mjestih jošte znatno
krvari, sa.mo se žile podvežu ili thermocantorom popale. Mikulicz-tampon na
dva kraja, sutura. Treći dan iza operacije umrla je od peritonitis purulenta.
Tumor bio je ogromni pyosalpinx dexter i sarcom adnexa na inflamatornoj
podlozi.
Laparotomia, drainage peritonitidis. 23 god. stara seljanka bila je u
siečnju te godine mi odjelu radi silnoga exsudata u trbuhu, koji se je palia­
tivnirn liečenjem za mjesec dana tako smanjio, da je bolestnici bilo znatno
bolje, te je samo jošte uterus bio čvrsto uzidan i adnexa sa obje strane odeh­
lj ana i bolna. Nije htjela nadalje ostati u bolnici, premda smo ·joj to ope­
tovano savjetovali i upozorili ju na eventualne zle posljedice. Koncem travnja
povrati se bolestnica u veoma lošem stanju, puls malen i brz; kolabirana
bolestnica tuži se na velike boli u oielom trbuhri, bljuje neprestance. Kod
pretrage nadjen je trbuh na opip veoma bolan, te se mišice tako stežu, da
se nemože jasno pipati, sam:o se može na desno od uterusa naći nejasni,
resistentni tumor, a kod pei'kusije u desnoj slabini mukli zvuk, koji se za
nekoliko dana nešto povećava, a bljuvanje sve to gore. Laparotomija u linei
albi. Peritoneum pq.rietale i viscerale posve srašten, tako, da se neda clife­
rencirati ni dr·ob od mišica trbuha. Tanko crievo na jednon1 mj estu ozledjeno,
ušije se Ii:ao · ileostomija u stienke trbuha, zatim se punkcijom nadje u desnom
malom zdjelištu absces, koji je sadržavao do dvie litre smrdućega gnoja, drai­
naga po Mikuliczu ; od toga abscesa idu 4 fistule na sve strane trbuha. -
Deseti dan umrla je u kolapsu, a kod sekcije nadjen je pyosalpinx dexter,
a od perforacije istoga nastao je onaj veliki absoes, od kojega jedan prohod
ide do pod želudac. Recessus duodeno-jejunalis je veoma razširen, te se u
nj _ em nalai više vijuga tankoga crieva, što je proizvela simptome ileus-a.
1krnor abdomiwis (peritonitis circumsCl'fpla, adnexitis sinisti·a). 30 god.
stara seljanka rodila je prije 16 mjeseci, te od to doba nije više pravo zdrava.
Ćest? imade boli u trbuhu, koje baš nisu jake, ali ju smetaju kod posla. Pe­
rioda je od tada izostala; od božića: joj nešto raste u lie voj strani trbuha,
koji je uviek nadut. Stolica nepravilna. - Bolestnica veoma iznemogla, sasma
bezkrvna, noge nešto oedematozne. Prsni organi prividno zdravi, trbuh nadut,
veoma bolan. Na desno kraj pupka resistencija, koja se neda točno pipati,
je1· se mišice od boli odmah čvrsto napnu. Kod perkusije najprije lahki timpanitičan
zvuk, a kad se prstom malo jače pritisne, posve pl'azan zvuk; nešto
krepitacije. Naprama lievom hypochondriju gubi se resistencija, te je tamo
zvuk opet jasnije timpanitičan. Kod disanja se tumor nemiče. Per vaginani
ćuti se sve kano jedna dosta tvrda i nešto bolna masa, - koja se neda dife­
rencirati. - Bolestnica bude paliativno liečena i često pregledavana, ali se
je samo toliko znalo, da se radi o kakovoj chroničkoj upali, ali u koliko je
to s tim tumorom na lievoj strani u savezu, nije se moglo izpipati, jer ni
pretraga mokraće nije i1išta pokazala. Bolestnica i njezin rod zahtievaju energički
operaciju, koja je 18 . dana iza dolazka u bolnicu i učinjena. Zarezano
-- --

Llečnlčkl Viestnlk l81Jf.l. Br. l.
Ludo u linei albi, ali so ni nemože doći u trbušnu utlinu, jer je crievo pri­
raAlono !:la parielalnom op11om trbušni com, tek iza ·duljega ljuštenja dopire se na
lievo izpod pupka kraj linea alba u jednu šupljinu, koja je obkoljena srašte­
nimi vijugami debeloga CJ'ieva, a dno šupljine sastoji od tumora, koji izgleda
kao mobilni, lievi bubreg, čvrsto zarašten na gornjoj svojoj plohi sa colon
descendens, peritoneum svagdje debeo i pun pseudomembrana Pokušana bude
odlupiti crievo od toga organa, ali se pokazuje tom prilikom, da je na kapsuli
toga organa mnogo abscesa sa sirastim gnojem (držali smo to za pyelitične,
odnosno nephritične abs.cese), te odlučismo izvaditi cieli tumor. Osvjedočili
smo se najprije, da desni bubreg .stoji na svom mjestu; te da je, u koliko
He lo palpacijom može konstatovati, normalan. Zatim latili smo se veoma
mučnoga posla, izvaditi tumor, koji je bio, kako smo gore spomenuli, sasma
zarašten sa crievom ·i inimi peritoneal-adhaesijami. Došli smo do hilusa, koji
je čvrsto podvezan i tumor, dakle lievi bubreg, jamačno pun abscesa, izvadjen.
Do uterusa i njegovih adnexa nismo mogli doći radi samih, čvrstih adhaesija.
U sjelo izvadjenoga tumora umetnut je Mikulicz-tamp6n, a inače sve sailito.
Holeslnica umre za 2 dana od peritonitis purulenta, infekcija nastala je, kad
su pucali mali abscesi, izmedju colon transversuma i tumora. Oba adnexa
srailtena sa crievljem, a u nutri mnogi abscesi. · Tum01' razrezan posije operacije,
pekazao se je kano slezena (!), koja je bila dolje povučena, te zaraštena
na svojoj prednjoj strani sa colon descendens i posuta na površini samimi
abscesi. - Za života našao se je opetovano kod perkusije mukli zvuk na
mjestu, gdje se inače nalazi slezena. - Slučaj taj jasno pokazuje, da je više
put;:t diagnoza vanredno tezka, jer je u tom slučaju i za vrieme laparotomije
slika bila tako zamršena, da je organ, izvadjen kano lievi bubreg, dočim je
u istinu bila slezena. To se je moglo tim laglje dogoditi, jer colon descendens
nalazio se pred tumorom, što je inače- upravo karakteristično za tumore bubi·ega.
Bolest nastala je, dočim je iza poroda od infekcije nastupila gnojna
adnexitis, koja se je protegla osobito na lievoj strani prama gore, te fiksirala
u jedan konvolut crievo i slezenu, koja je bila sišla sa svoga mjesta
( splenoptosis ).
Drainage cystidis ovarialis purulentae: 19 god. stara, do skrajnosti
anaemična i_ slaba, oedematozna seljanka, tuži se, da ju je muž u proljeću
tukao, osobito po trbuhu, natekao joj je na to trbuh, te je ležala 6 tjedana
težko bolestna u krevetu. Iza toga je trbuh opet oplahnuo, te joj je bilo
mnogo bolje. Oko Duhova opet ju je zlostavio, trbuh bio je od tada veoma
bolan, otečen, te je do dolazka u bolnicu (prije mjesec dana) težko bolestna
ležala. - Trbuh veoma nadut, svagdje posve mukli zvuk, samo povrh želudca
timpanitičah. Oko· pupka crvenilo kože i oedem, tamo takodjer najveća bol.
-Jasna fluktuacija. Uterus natrag prama križicama potisnut, oba laqueara sploštena,
fluktuacija i tuj jasna, popodne kadkada toplina tiela povišena na 39·4,
silan znoj, velika slaboća. Diagnoza učinjena je vjerojatnošću na kroničku
peritonitis, u savezu sa ziostavljanjem, a radi velike anaemije kod bolestnice
nije izključeno bilo, da se je radilo i o krvarenju u trbušnu utlinu. Pogledom
na crvenilo i oedem kano i visoku temperaturu moralo se je uzeti, da si gnoj
izlaz oko pupkaJpripravlja.
Br. 1. Liečnički Viestnik 1896. 7
Kod operacije nadjena je velika ovarialna . cysta, koja izpunjuje cieli
cavum peritoneale, stienka debela do l ctm., sasvim čvrsto ·zaraštena sa
ci elim peritoneum parietale, tako da ·se nimalo neda izljuštiti. Sadržaj cyste
više litara smrdućega, gustoga, zelenoga gnoja, a nutarnja površina cyste de­
bela, gnojnimi granulacijami posuta membrana pyogena. Cysta bude dobro
izprana i na sve krajeve drainirana sterilnim gasom. Rana nije sašila. Veoma
slaba bolestnica do sada se još oporavila nije, kašlje, imade diarrhoee, cysta
manje secernira, povišene topline imala je samo dva puta u večer, i to . do
38:5. Cysta postojala. je već od prije, premda bolestnica tvrdi, da je bila
posve zdrava, a od zlostavljanja upalila se je; možda se je tom sgodom
l petlja zavrnulu (Stieltorsion). Bolestnica medjutim umrla od ohće slaboće.
Pibroma uteri (Douglasii) castratio sin. et resectio tubae dextrae. 46 god.
slara, veoma debela žena tuži se na velike i permanentne boli u križih i
povrh mjehura, nema stolice, svaki čas ju tjera na vodu. Ćini joj se, da bolest
traje već 8 godina. Prije nekoliko mjeseci bila je na odjelu, te je· liečena sa
injekcijami ergotina, ali kako ona tvrdi, bez ikakvoga uspjeha; zato sada do­
lazi, te moli operaijom pomoć, jer nije bdra ništa raditi. Bimanualna pr·etraga,
težka radi debljine bolestnice, pokazuje tumor uterusa u veličini male
djetinje glave, koji dosta čvrsto leži u malom zdjelištu, adnexa se nemogu
pipati. Krvarenje nije preobilno, ali skopčano velikimi boli. Laparotornija Zllje­
licom u vis. Narkoza veoma loša i 'tezka; čas tako tišti, da crievo samo curi
iz trbuha, čas opet prestaje disanje. Tumor čvrsto zarašten u malom zdjelištu,
nemože se radi debljine i loše narkoze eJ.stirpirati, s toga bude velikom mukom
'lievi ovarij izvadjen, a desni, koji je na više mjesta zarašten sa tankim crievom,
nemože se brzo izvaditi, s toga bude tuba na dvih mjestih podvezana i razre-:.
zana. Tek bolesti uredan, samo se bolestnica preko tjedan dana tuži na velike
boli u trbuhu. Od ležanja i znojenja dobije u zadnjici excoriacije i furunculozu,
koja ju veoma smeta.
Kad je izašla iz bolnice, bio je tumor više gibiv i možda nešto manji.
Tri mjeseca iza odlazka iz bolnice pregledana je opet, ali se tumor nije
znatno smanjio, a i potežkoće nisu sasma prestale.
Taj slčaj bio bi spretan za exstirpaciju per vaginam, ali potežkoće bile
bi velike radi adhaesija u križih i uzke vagine.
Myomotomia, adnexotomia et er:stirpatio supravaginal. nteri (cystofibroma
uteri). Žena vlastelina, 38 god. stara, dobro ugojena, nešto blieda, tuži se,
da već 7 godina opaža kruglju u trbuhu, koja je zadnje 3 godine naglije
narasla. Potežkoće baš nisu velike. Menses uredne, rodila nije.
Turrior elastičan, okrugao, u sredini trbuha, velik kao mužka glava,
slabo gibiv, i to zajedno sa uterusom, adnexa se nedaju pipati.
Laparotomia zdjelicom u vis. Tumor zarašten . sa omentum majus, sa
rectum i mjehurom, veoma težko izvadjen iz trbušne utline, tada 2 fibrom­
igle umetnute, izpod njih elastična vrpca i tumor amputacijom odstranjen,
petlja škarami umanjena, ppjedine velike žile posebno podveza!le, u Douglas
Mikulicz-tampon, ostalo na ·slojeve sašito. Tek bolesti uredan, prve dane veli.ke .
boli u križib, stolica prvi puta na klysmu šesti dan. Petlja nekrozira te odpade
za 4 tjedna. Kad je petlja već odpala i rana liepo granulirala, neko-

H LJečnički Viestnik 1896.
. . .
Br. l.
liko navala tipične . malarije, koja iza chinine prestane . .. Petlja liečena extraperitonealno,
jer je operaCija usljed adhaesija dugo potrajala a tun1or izgledao
nešto · .sarcomatozno, dakle nije valjalo ostaviti koji . dio u peritonealnom
cavumu.
· Napomenut ćemo ovdje još dva slučaja vaginalne exstirpacije uterusa radi ·
·
carcinoma i pokazati dotične preparate.
.. (Ja,rgj_r}p_mq, __ !f!!r.,po,ri$.. utcr.i:. _Udova častnika, . 59 god. staa, veoma čv1sta i
debela, 'boluje navodno već 30 god. od leukorrhoea, rodila je 2 djece, adnje
prije 30 god. Menses vazda uredne prestale prije 8 godina; Prije godinu dana
· opazila je opet krvi i bolove . u križicah. ·Uterus povećan, anteflektiran (sonda
ulazi do 12 ctm.): Iz cervixa vire mali polypi sluznice, koji su curetom izvadjeni
i uz to nešto veziva iz fundusa, koji se izpostavi kano carcinom. Da
se uzmogne uterus vaginalno • izvaditi, mora se vagina sa obje strane dubokimi
zarezi do p01'tio vaginalis razrezati, jer je bolestnica veoma debela te
. vagina atrofična i veoma uzka. Na lievoj strani sperinatica jako · krvari, ligatura
svaki puta odpada, s toga se 9stave Peanove kliešte 48 sati, a onda se
izvade, a krvarenja više nema . . Tk bolesti u · toliko neuredan, što je već od
prije postojeća cystitis veoma se pogoršala usljed nuždnoga kathetera, dočim
je rana iza izvadjenoga uterusa kano i s obje strane vagine sasma liepo ·
zarasla . . Bolestnica je za sada navodno zdrava (6 mjeseci od operacije).
Qarcinoma exulceratum p01·tion. vaginal. Supruga savjetnika, 37 g. stara,
slabašna i bileda, navadja, da 3 mjeseca krvari, da ju bole križa i noge. Rodila
je 3 puta lahko i uredno. _
Tumor u veličini male jabuke, tvrd, čvorast, lako krvari, pokrit gnojnim
detritusom, prama lie vo se . počimlje širiti na sluznicu vagine, a parametri um
s te strane nešto resistentan. Exstirpacija tipična bez ureza u vaginu, peritoneum
nije sašit; već šupljina jodof.gasom izpunjena. Tek bolesti nije bio
uredan, jer je došlo do gnojne parametritis, koja je mnogo gnoja ·secernirala
· i bolestnicu . slabila. Infekcija poticala je jamačno od exulceriranoga carcinoma,
koji se posve nije· mogao desinficirati, te će biti u takovom slučaju bolje, · na
dva puta operaciju izvesti, excochleaciju i cauterisaciju carcinoma, a za malo
dana tek exstirpaciju uterusa. Za sada je bolestnica ·· zrava. (5 injeseci od
operacije.)
. Akromegalia.
Napisao dr. Pavao Ćulumović, . bivši sekundarni iečnik obće javne bolnice . u Osieku, -sada
prim. liečnik u Ogulinu.*
Mjeseca ožUjka prošle godine 'liečen je u osječkoj bolnici bolestnik, koji
je osim sarkoma na lubanji, bolovao · i od dosta riedke afekcije, poznate pod ·
imenom · "akromegalia". Mislim da je slučaj dovoljno interesantan i. vri edan,
. ·
da se objavi. Priobćiti ću najprije opis bolesti : .
* Prešta,mpano iz .Liečničkog izvješća za godinu 1894." osječke .obĆe javne Huttler­
Kohlhoffer-Monspergove zakladne bolnice u zemaljskoj · upi·avi od ravnatelja bolnice dra.
·
Vatrosl. Schwarza. .
Br. l. Llečnič,k i Viestnik 1896.
· Damjan R., 30. god. star; nadničar iz Baranje, došao je 5 . . III. 1894 . u
osj ečku bolnicu radi žestokih rheumatičkih bolova u obim koljenima i radi
tumora na desnoj strani lubanje i na desnom licu.
·
Iz anamneze se razabira, da je otac bolestnikov mmo od akutne bolesti
u osam dana, a o majci ne zna ništa, jer je umrla, kad su mu bile tri godine.
U rodbini ne ima ni.lmkove nasliedne bolesti . .
Bolestnik prije uviek zdrav, bio je prije 3 godine operiran u Budimpešti,
te mu je exstirpiran neki tumor ria luhiuiji bolestnik se sjeća .]:oš svoje
diagnoze: "sar com " . tri mjeseca kasnije bio je ponovno · operiran, ovaj put
na ·licu, no opet bez uspjeha, te ga sada vidimo s drugom recidivom sarcoma.'
. Svoju · sadanju afekciju; koja nas u prvom redu interesira Umju bolestnik
nazivlje "otok ruku i· . nogu", zamjetio je prije . godinu dana, dakle
poslie prce recidive sat·conta. Prije no što su ·mu krajni udovi počeli hypertrophirati,
patio je mnogo od žestokih rheumatičkih . bolova u obih noguh.
sa dvie intermisije, svaki put po tjedan dana. Kako bolestnik veli, otekle su
mu noge ovako silno, kao što na slici . vidimo, . u elva tjedni U posljednje
vrieme ostalo je stanje nepromienjeno. Osim toga tuži se bolestnik, đa mu
noge trnu, a od boli da ne može hodati. Osobito kada noge diže, osjeća
žestoke boli. Velika slabost i nemoć od septembra 1893. Posljednje tri godine
trpio je mnogo od nesna, 'i to radi tuniora. Od posljednje pol godine
jaki kašalj, adkada .s pljuvanjem krvi, noćni znojevi, slab tek. Polydypsie
ne ima.
Status praesens : Na prvi mah opaža se, da je stanje boles;tnika vrlo
težko. Uz pripomoć težkom mukom hoda i odmah se zasopi. Disanje je ueestalo
i kratko, govol' lagan i tih. Tielo je srednje velieine, malko pognulo,
eelo u lievoj polovici namršteno, izraz lica bolan . .. Nadalje vidimo na licu
sliedeće : Pred desnim uhom počarn od sliepočice pa do dalnje čeljusti prostire
se kao šaka vel·iki tumor, koji je nepravilna -kvrgava oblika, vrlo tvrd, .
nepomičan i uz pritisak veoma VJ'iedljiv. Osobito udara u oči onaj dio tumora,
koji se prostre pred uhom, te je velik kao kokošje jaje, a odieljen je brazgotinom
od dl'ugog nešto manjeg, koji siže više prema licu. Preko ovog potonjeg
tumora pa sve do dalnje čeljusti prelazi široka ljubičaste boje zarastica,
koja je vrlo osjetljiva te puna većih .i manjih čvorova. , Osim toga vidimo
nad desnom polovicom čea, i to na gr·anici kosti tj emenice i čeonice 9 ctm.
dugu bjelk1:1stu zarasticu, koja se u sagitalnom sinjeru l ctrn. mi desno od
središnje crte prostire. Zarastica je fixirana, vrlo osjetlj iva te lie vi . dio okolo
zarastice maiko uzdignut. Po cielom tielu razsijtM je još prilična mno.6inc.
većih i manjih čvorova, i to : jedan kao lešnjak veliki na lievom supraorbitalnom
rubu, . kao ·kokošj e jaje velik tumor u sredini zatiljka, dva kao lešnjak
velika pomična i v·lo vi·iedljiva čvora na desnoj lopatici izpod spine, dva
isto takova na desnom deltoidesu, ' jedan kao kokošje jaje velik tumm; na
lievom deltoidesu i jedan manji izpod njega, nadalje jedan vrlo· maleni aii
neizn1ierno osjetljivi čv·or na manubriu sterni, isto takav na Iievom carpusu, . .
lievom koljenu i na .vanjskoj strani desnog koljena.
Desna strana čela je· gladka i bez nabora, desna gornja vedja ne može
da zaklopi oka, desne nasolabialne brazde nestalo je, · na istoj · strani ·. visi

10 Liečnički Viestik 1896. Br. 1.
ustni kut. Bolestnik, može jedva malko usta otvoriti i rt jezika izplaziti ; jezik
skreće na lievo. Kako se vidi, postoji periferička uzma desnog faCialisa, da­
kako radi tumora.
Ako svrnemo okom na sam deformitet, to vidimo na prvi mah · (vidi
sliku I. i II.), da su gornji extremiteti počam od lakta dolje i dolnji počam.
od koljena ne samo debljinom, već i duljinom nerazmierno razvijeni. Ko.ža je
na tih mjestih debela, malko tvrdja, na pritisak p1·stom ne zaostaje nikaki
utisak, vene na koži debele i veoma razvijene.
Podkožno vezivo slabo razvijeno. Kroz kožu i mehke dielove osjećaju
se odebljale kosti. Nokti su prilično kratki, ali široki i malko zavinui. ·
U mnogo manjoj mjeri deformirana je glava. Ipak se jasno razabire;
da je dolnja čeljust, a napose prednji dio;mnogo jace razvijen i hypertrophiran.
Br. 1. Liečnički Viestnik 1396. 11
Lubanja razvijena je pretežno u anteroposteriornom promjeru, u bitemporalnom
normalna, kao što pokazuje i brojevi mjerenja, koje ću kasnije··
navesti. . Prema tomu je lubanja ovalna oblika. Protuberantia occipitalis je
dosta znatno razvijena, nos neznatno deblji, dolnja ustnica odebljala. Radi
tumorom fixirane dalnje čeljusti vidi se samo rt jezika, al čini se:da jezik
nije hypertrophičan.
Larynx normalno velik, isto tako i štitulja (Glandula thyreoidea).
Koža na prsima i ledjima tanka i mlohava, podkožno vezivo vrlo slabo
razvijeno, , ključice odebljale, kost grudnica i rebra razmierno debela. Mišičje
na prsima i nadlakticama vrlo slabo i atrophično, te na ovih posljednjih
znatno kontrastira sa nerazmierno razvitom podlakticom i rukom. Isti kontrast
opažamo na dolnjih extremitetah, gdj e je mišičje gnjata vrlo atrophično.

Llećnički Vieslnik 1896.
·············-··- ---- -- -- -- -- -- -
Br. l.
Motorična · snaga· mi::iiCJa gnjata vrlo slaba, te ju n1oeš slabim · p1;i:.
tiskom ruke. paralysirati. Isto tako na rukuh, gdje dynamometai' pokazuje
desno 17°, a: lievo 12° (prema 30 ° -50° normalno).
Reakcia zjenicct na strjetlo i tminu norrnalnct.
. Goljenični reflex (Patellarsehnenreflex) desno normalan, lievo pojačan
. te naginje dapače na ' goljenični klon us.
. Osjetljivost (Sensibilitat) taktilnih i termičkih podražaja . na ruku h i noguh
malko jača, nego li nornialno.
Osjetljivost mišičja (MuskelsensibiliHit) uzdržana.
Erb, koji je u Ai·chivu fi1r klinische . Medizin br. 42, · tri slučaja Akromegalie
publicirao, 1ztražio je takOdjer gctlvaničku i fitrctdič!cu ntzdm.živost
m-i.ija i živaca, te konstatovao siiedeće : koža dotičnih bolestnika pruža vrh;
malen odpor struji, naprotiv su minima struje, koja još mišicu i živac trznu,
vrlo velika. Tako je za trzaj katod0m zatvorenom strujom (KSZ) trebalo
4·5- 6·0 1\'I;i\, dočim je nol'lnal no O·o-2·0 MA dostatno. Naš gal va nički aparat,
kojim sam našeg bolestnika iztraživao, .te koji za oiida još nije bio podpun,
mogao je kod svakog deugog bolestnika razviti str-uju jaku 5·0-6·0 MA, ali
·kod Ahomegalie samo 2·50 MA, te ovako jakom strujom nisam mogao nili
živac, niti mišicu · ti·znuti (KSZ), šLo se podudara s drugim diel6m . Erbove
tvrdnje, ali ne s prvim.
Popriečna mnoiina molcra(
: llr. l. Liečnički Viestriik 1896. 13
. .
Dulj!Qa nosa
Širii1a nosa
Širina jezika blizu šiljka
Objam vrata . . . .
NaJveća širina ključice .
Objam .nadlaktice . . .
Objam lak tenih · sglobova
Objam podlaktice (srrdioa)
Objam podlaktice u carpusu
Duljina .ciele ruke
Dulj ina nadlaktice
Duljina podlaktice
Duljina · ruke u smjeru srednjeg p.1·sLa
Objam ruke bez palca
Objam ruke s palcem
Širina ruke bez palca
Širina ruke s.palcm
Objam šake . . . · .
Duljina prsti :
palca
. kažipi·sta
srednjeg prsta.
IV. prsta
V. · prsta
'
OlHctm phalanga :
. na palcu
· · ka7.iprst.u
Nokti .'
" srednjem prsl.u 8·2
lV. ,. 8·0
» v.
na palcu
" kažiprstu
:o sredn;jem
» IV.
» v.
Dobija kr ajna uda :
Objam koljena
. Širina palelle •
. .
»
tibiae (gore)
(u .sredini)
" (dolje)
.
Objam lista (Wade)
iznad malleola
» p1eko · malleola
prve :
)·0 cm.
8·o
duljina:
3·0 cm.
2·0 ))
2·3 »
1·8 ))
2•0
----------------------·---- ----·-- -- -------
treće :
s·o
10·2
11·0
10·0
R·3
s·o em.
7·0 . >
7·0
7·Q
G·5
širi na :
3·0 cm.
2•0
2·5
1·8 »
2·0 ,.
cm.
»
. .
5·0· cm.
. 3·2 •
5·0 .
33·0 >
3·0 »
19·5 »
25·8
21;0 ;
20·0 .
71·0 »
33·0 >
44·0 •
.19'5 »
22·5 »
25·0
10·0 »
12·5 »
31·0 »
39·5 cm.
6.·5
6·0 »
5·0
4·2
32·0
23·0
31·0 »·

' 14 Llečnički Viestnik 1896.
Stopalo :
Objam stopala u sredini
Duljina stopala
Najmanja širina stopala
Najveća širina stopala .
Objam na podnožju prsti
Promjer medj u malleolima
Duljina palca
» H. prsta
UL prsta
,. IV. prsta
y. prsta
Objam. phalanga:
na palcu
• II. prstu
• III. prstu
• IV . . Prstu
• V. prstu
Nokti :
palca
IL prsta
V. prsta
Za kratko vrieme ostavio je
nikakove polakšice.
.•
prve :
10·5 cm.
7·0 »
G·5
7.0 »
,
širina:
3·2 cm.
2·5 . »
2·0 »
bolestnik bolnicu,
treće :
11·0 cm.
8·0 »
7·0
7·5 »
7·0
duljina :
2·5 cm.
2·0 »
1·8 »
jer n\je dakako
Br. 1.
28·0 cm.
26·0 ))
7·0 •
10 · 5
25·5 •
7·0
7·0
5·5 •
5·2 »
5·0 »
4·0 »
osjećao
Toliko o samom slučaju. Da Je opisana afekcij;i zbilja akrornegalia,
razabira se jasno iz cielc>g . opisa. (Svršit će se.)
O Zirmovom načinu liečenja hypopyonkeratitide.
Od dra. Miroslava Čačkovića-Vrhovinskoga, sek. liečnika u bolnici mil. sestara u Zagrebu.
U br. 44. •Wr. klinische Wochenschrift« priobćuje dr. E. Zirm, primarij u
Olumucu, novi načinliečenja hypopyonkeratitide (Roser: Ulcus septicum, Stellwag :
Ulcus serpens, Samisch). Prije svega ustanovljuje ime hypopyonkeratitis kano
najsgodnije, jer je odlučni simptom iste zapala šarenice sa nakupljenjem
gnoja u prednjoj očnoj komori.
Iza toga spominje u kratko symptomatologiju i razvoj bolesti, te prelazi
na kritiku dosadanj eg liečenja, da onda izvede i obrazloži svoj način.
Dosadanja the>rapija polazila je svakako s pravog stanovišta, kada je
propisivala antiseptična sredstva , jer su kano pobudnici zapale sigurno
dokazani schizomyceti, poglavito staphylococci. Nu bakterije uni$tujuća sila
ovih sredstava (dapače ni sublimata, ni jodoforma) nije pouzdana, jer je ili .
nedostatna ili naskoro prestaje. U s lied toga napreduje progresivnost septičr10g .
roženičnog čira, tako da se moraju upotrebiti jača, već sama po sebi_ raarajuća
sredstva kano izgrebenje, palenje i opet prorezanje nožem. A i to
često bez uspjeha. Imade li pako uspjeha, to su konačne zarastične mutnoće
Br. 1. · Liečnički Viestnik 1896. 15
velikim dielom samo poslj edice uporabljenih iiekova, kao što je i često
posljfldica parecenteze po Samischu sekundarni glaukom, jer šarenica zaraste
u · ranu. · (Ovom se doduše dade donekle izbjeći punkcijom s'a suličastim
nožem, koja se učini nad dalnjim rubom roženice koso kroz njezinu debljinu.)
Daljna opažanja odvratila su Zirma od toga i u obće od sve spomenute
therapije.
U jednom sdvojnom slučaju, gdje se je uzprkos svim spomenutim sredstvom,
uzprkos svakisatnom izpiranju sublimatom, i to danju i noćju, roženični
čir razširio do podpunog gnojnog otopljenja roženice, dovele s:u Zirma
gnojne krpe do toga, da je točnije no· obično pregledao spojnicu. Napadno
veliko bradavičavo stanje conjunctivae palp. sup., na kojoj su se držale krute
gnojne krpe, potakla ga je, da. pokuša paliti 1% lapisovom · otopinom. Vodila
ga je kod toga misao, da mikroorganizmi, koji ulaze u roženicu i ondje
razaraju, imadu svoje branište u spojnoj vrećici i da su neprestanim novim
dolažanjem u roženicu uzrokom progresivnosti. I sbilja, stanje se popravi,
izlučivanje se umanji, roženica se očisti, istina, a da nije ništa preostalo od .
njezinog normalnog sastava, jer je već prije bila sva razpala.
To ga je pobudilo, da ovaj način i u buduće uporabi i da se ostavi
sasvim ostalih sredstava, te je vidjevao, gdje i težki slučajevi izcieljriju s tako
neznatnimi mutninami roženice, kako ih nije nikada prije vidio. Priobćuje u
kratko po vjest ·bolesti od 7 slučajeva, gdje· je hypopyon brzo izginuo, roženica
skoro sasvim prozirna J?Ostala, izuzam sedmi jako težki slučaj, gdje je
prozirnost samo u polovici povraćena.
Način liečenja je sliedeći : Zirm pali većinom sa 2% raztopinom arg.
nitric., i to dva put na dan: u jutro i na večer. On maže na obični način
(uz okre>nutu gornju vedju) kistom, i to obilno, da i u prelaini nabor
dosta dolazi, te izpire običnom vodom. Kratko vrieme iza toga daje atropina
i povezuje · Brtmsovmn, vatorn. · Atropin rabi, da izbjegne stražnjim
synechiam i kano antyphlogisticum radi postojeće · iri tide. Osim toga daje svaka
dva sata (radi jake sekrecije) izpirati običnom vodom i mienjati povoj. _:_
Palenje lapisom se jako dobro podnaša, te niti nedjeluje nepovoljno na
iritidu. Dakako treba, se uviek prilagoditi okolnostim, te rabiti izmjenično
· 1-2°/o raztopinu. ·Samo se sobom razumije, da se imadu i druga vrela infekc\je,
kano npr. blennorrhoea sacci lacr. takodjer liečiti.
Zi rm obrazlaže djelovanje ovog načina ovako : Palenje lapisom u
prvom redu djeluje na spojnicu, jer se suzdrža,je proliferacija mikroorganizama,
uzte>žući im branište. Na čir i na gnoj u očnoj komori jedva da će direktno
djelovati. Nu budući se cocci u roženici jedva pomnažaju, nego dapače p'ogibaju
u vlastitih izlučnih produktih i uslied reaktivne zapale, to dostaje •razorenjem
njihove proliferacije u spojnoj vrećici sustaviti daljnu navalu u roženičnu
tkaničinu, jer čini se, da je jedini uzrok neprekidn pogresivnosti. Ako
je ustanovljeno vrelo daljne navale, to može roženica sama svršiti sa već
postojećirpi promjenami

16
...
Llec!nlčkl Vlestnlk 1896.
llr. 1.
. .
Ovo tuntaNmjo lriću. deljenja objasnjuje, zašto čirovi kod liečenja lapisom
ne ua.rrw:lnju, · n hypopyo11 gine u istom razmim:j u, kao i infiltracija u roženici.
llaln;ja posljodi.ca slacionarnosti čirovog obje1i1a jest, da je konačna
r.araRtiea po priliei tako velika, kano čir u početku liečeiija i da je mutniilamanjo
gusta, jer se progresivnost ne zapriečuje smci u širinu, nego i u dubljinu.
J baš u tom, što se popravak .već promienjenog i nak1iada već razorenog
prepušta naravi, leži uzrok, što je konačna mutnost tako povoljna.
Na koncu skuplja Zinn sve probitke svoga liečenja u sliedeće točke :
l . . Ne prouzročuje se nikakovo novo razaranje.
2. Dalnja progresija se odmah zapriečuje.
3. Naravnom ciepljenju prepušten čir ostavlj a povoljnu mutninu.
. 4. Način je sasvim jednostavan i tečaj bolesti krači i mnogo povoljniji,
nego ·do sada.
U br. 46. • Wr. ldin. vVochenschrift• ustaje Czermak proti Zirmu, nu samo
u toliko, što mu poriče prioritet i djelovanje lapisa samo na spojnicu ka1l.o
hranište bakterija. Axel Holmer već je 1883. publicirao Iiečenje hypopyonkeratitide
sa arg. nitric, kako se rabi na klinici Hansen Gruta, Ovo liečenje su
najviše rabili englezki okuliste, poglavito Guthrie i Makenzie. Slimisch i Arlt
takodjer spominjn liečenje lapisom.
Hansen Grut svaki dan jedanput čir temeljito namaže 2"/o raztopinom
arg. nitric, jedino, ako je dno čira jako gnojna infiltrirano; rabi . kadkada
raztopinu l : 15. Odmah posije mazanja pokazuje dno čira bj elkastu boju,
koja se isto tako vidi na infiltriranom rubu, tako, da je očito, da je lapis
djelovao upravo na onaj dio ruba, od kojeg proizlazi progresija. I epithel roženice
oko čira pokazuj difuzno bjelkastu boju, a i spojnica je. u većen ili
manjem obsegu pokrita bjelkastom, površnom .escharom. Već za pol sata
počimlje se gubiti biela boja epithela roženice, dočim se na spojnici dulje drži.
Ako Zirm tako maže, da raztopina i prelazni nabor dobro nakvasi, to
se neda izbjeći, da ona djeluje i na roženicu, .· baš tako, kako kod Hansen
Grutovog načina djeluje i na spojnicu. Kod obih djeluje i na spoJniCu i na
roženicu, te nije velika razlika, da li je kod Zirma djelovanje jače na spojnicu,
a kod Hansen Gruta na roženicu.
· Czermak dvoji, da li će Zirmov način u svih slučajevih moći nadoknaditi
chirurgično liečenje, _ baš tako, kako to nije mogao ni Hansen Grutov.
Na koncu preporuča, da se oba liečenja spoje, te da se ne samo spojnica,
nego i čir sam lapisom namaže. Ne treba se bojati, da bi s jedne
strane lapis odviše dražio, niti s druge strane, da bi u tkaničini roženice
ostavljao oborina.
Netom što sam pročitao rečeni članak, odmah sam pokušao ovo liečenje.
Moram priznati, da sam s nekim strahom izčekivao uspjeh,jer moj učitelj Stellwag
upravo je perhorescirao lapis kod zapala roženice i šarenice. Na odjelu nije
bilo u onaj čas svježeg slučaja hypopyonkeratitide, v-eć sa)no dva već kraće
ili dulje liečena. (Način liečenja u ovih bio je izpiranje sublimatom l: 4000,
inspligiranje jodoforma, atropin i povoj.) Tečajem vremen nadošlo. je još
nekoliko fllučajeva, koji su odmah na Zirri10v način liečeni.
Br. l. . Liečnički Viestnik 1896. 17
Od autora sam se u toliko udaljio, što sam pretečn,i "lapis neutralizirao
s raztopinom chlorovog natrija. Nije mi tu samo na parneti bila argyrosa,
koju uz druge prmnjene svakako -zpada spurediw mjesto. Nu svakako neutralizacijom
prije prestaj u boli, a i · suzotok je manji. Suze treba da se
odstrane udarom vedja, kod ovog · opet . bradavičavosti spojnice taru po· čiru,
te time donekle podražuju i _zat!'lžu cielenje . . Eschara . na 9iru štiti ga doduše
od pre jakih posljedica trenja, ou mislim, da je. svakako povoljnije, ako to
trenje i hyperaemija ·prije · pro dj e. ·
I. ..J. š., 32 god., polj"odjelka, primljena 2. listopada. i4 dana prije navodo
-bez poznatog uzroka zilpočela bolest: Conjunctiva bulbi cheni.oticna, jaka
. pericornealna injekcija. Ciela roženica mutna, u sredini, nu više prema dole
· vani čir u veličini leće, dno žućkasto-sivo, prozračno, rubovi infiltrirani. U
· prednjoj · očnoj "komori do polovice sizući hypopyop. Conj. palp. injicirana,
sitno bradavičava.
Kad je 6. studenoga prv'i put paje11a 2°/" lapisovom raztopinom bio je
u gornjem nutarn,jem quadrantu oko 1.5 mm. široki cibltJk prozirne roženice,
iza koje se vidi dio atropinom raširene zj enice. Spojnica gornje vedje hyperaemična,
gdj ekoja bradavičavost. - 7. u jutro počime se roženica preko
dalnjeg unutarnjeg quadranta čistiti, te je već s: prozirna, ' a 9. imade na
okolo 1-2 mm. široki obluk. Sekrecija je još znatna, dočim je ll. već
znatno slabija. 13. Infiltracija roženice · ogr·aničuje samo na prvobitni obseg
čira. 16. Puštena bez povoja, injekcija spojnicE> slaba, pericornealna neznatna.
Sekrecija samo još sluzava. 17. Od puštena · na zahtjev. Sivkasta mutnina po
prilici u Vf'ličini leće . _na mjestu čira. Roženica naokolo u obluku od 3-4
mm. prozirna, . najviše gore mutna, najmanj.e dolje vani. Šarenica dolje vanj
adhaerentna, inače slobodna.
IL A. T., 60 god., nadničarka, priniljena 26. listopada. Ne zna reći, kako
je. obolila. Ciela roženica gnojna infiltrirana, u sredini dugoljasti čir u · veličini
graha, kojeg dulji promjer. stoji po prilici okomito. .Taka pericornealna
injekCija. Spojnica veliko bradavičava, . chemotična. ·· U dolnjem obsegu čira
Descemetokele, koja kas!lije perforir(l.;
7. studenoga u j qtro prvi put touchirana. 8. je u dolnjem unutarnjem
quadrantu roženica nešto "čišća, touchira se i. na večer 2"/o· raztopinom
lapisa. 9, Roženica u gor. nut. quadrantu postaje prozračna. ll. Sekrecija
još jaka. Infiltracija roženice se umanjuje, ·na ·okolo se pokazuje rub šarenice.
13. Obluk prozirne rož.enice· se širi. Sekrecija znatno slabija. 1.4. Pokazuje
se exsudatnim čepom zatvorena zjenica: Bradavičavost na pojnici znatno
manja. 17. Sekrecij a kqro sasvim prestala, spojnica još samo injicirana.
:l'ouchira se samo jedanput na dan. 19. Sekrecija sasvim neznatna, sluzava.
Tnfiltracija se ograničuje samo ·.i1a prvobitni obseg čira. 21. Ostavljeno bez
· povoja, samo još conjli.nctiva ria bulbusu i palpebri injiGirana. 25 .. Samo još
gdjekoja bradavičavost na spojnici gornje ve

.IH Llečn!čki Viestl"'ik 1896. .Br. l.
Hl. H. A., 45 god., supruga trgovca, primljena 8. studenoga. Prije 14
dana obolila, natrunivši si oko drvetom. Ciela roženica gnojno infiltrirana,
eir obuhvaća skoro cielu roženicu. Hoženica obkoljena chemotičniin obrubom
spojnice. , U doljnem nutarnjem quadrantu čira nalazi se komadić drveta.
Spojnica vedje rahla, papilarno hrapava. Blenorrhoea sacci lacrimal. Na
večer t.ouchirano 2% lapisovom raztopinom i ukapan atropi1i. 9. Extractio
corp. alieni. Spojnica se pali 2%, u suznu vrećicu uštrcava se 1·50% lapisova
raztopina. Svaka 2 sata se· iztiskuje vrećica i izpira oko, a na večer se opet
pali i ukapa atropin. ll. Blenorrhoea bolja, ukupna sekrecija još jaka. Hoženični
infiltrat se počimlje čistiti. Na večcr boli, s toga se izostavlja atopin.
12. u jutro pilocarpin, jer je bulbus nešto tvrd, a na večer cocain. 13. Na ·
večer još boli, s toga se izostavlja svako na roženicu djelujuće sredstvo. 14.
Ne ima :Poli, spojnica samo još jako injicirana. 16. Ex:acerbacija blenorrhoeje.
lH: Blenorrhoea još jaka, sondiranje nemoguće. Roženica još mutna, samo
na okolo nešto prozirnija. 21. Ostavljeno uštrcavanje u suznu vrećicu. 22.
D iscissio canaliculi lacrimalis, nu ni sada nije moguće sondiranje. Roenica
se aplanira, postaje phtisična. 25. Blenorrhoea nešto bolja,. sekrecija manja,
Injekcija conjunctive slaba, ona sama gladka. Pericori1ealna injekcija izčeznula.
. Primariju Mašeku uspije sondirati s br. 3. 30. Pali se samo još u juLro. Čir
očišćen, gladak. 2. prosinca. Sondirana s br. 4. Po podne boli. 5. Cornea se
počimlje izbočivati. Injekcija tako rekuć nikakova. Boli. 8. Oiscissio staphylomatis.
Boli prestaju. 15. Odpuštena. Nikakova injekcija, skoro ciela roženica
prekrila bjelkasto-sivom pomutninom.
· IV. Sestra E. Dolazi 7. studenoga u liečenje. Conjunctiva bulbi j ako
injicirana, oedematosna. U lievom doljnem quadrantu čir u veličini prosenog
zi'na. (Sestl'a boluje od starog trachoma.) Jedanput na dan se pali 2%
lapisovom raztopinom i kadkada ukapa atropin. Posije 12-dnevnog liečenja ·
je čir izčeznuo, a da nije ostavio nikakove mutnine.
V. Djevica L. Dolazi 30. studenoga u liečenje. Conj unctiva bulbi jako
injicirana, oedematosna. (Boluje od starog trachoma.) U lievom dol.inem quadrantu
dest;e roženici manjak roženičile sastavine u veličini prosenog zrna, dno
i rubovi bjeložuti. Pericornealna injekcija. Na palenje 2"/o .lapisovom raztopinom
i ukapanje atropina zacieli se čil' za 10 dana s prozirnom bielosivom
pomutninom
.
VI. G; K.,. l O g., . dolazi l./12. u liečenje. Ulcus corneae e vario la. Već
ltečen atropinom. u sredini roženice manjak u veličini prosenog zrna, na
okolo infiltracija u veličini leće . .Jaka conjunctivalna i pericornealna injekcija.
Co1l.j. palp. sup. sitno bradavičava, gornja vedja crvena oedenuttosna. Touchira
se jedm put na dan 2% lapisom i daje atropin. 5./lZ. Injekcija slabija, . infil- .
tracija biva prozraČnija. 12.{1?. Samo još conjunctivalna injekcija, sekrecija
sasvini. neznatna. Hielo:;iva pruzračna mutnina u obsegu prvobitne i nfiltracije,
ll sredini gušća u obsegu prvobitnog čira, 19./12. odpušten. Nikakova injekcija,
u sredini rože nice nalazi se bielosiva pomutnina . ll veličini makov og zrna,
inače roženica prozirna. .
VII. B. M., 45 god., poljodjelka, primljena 26./1 1. Prije dva mjeseca bila
u bolnici sa conjunctivitis lymphatica; izašla nizliečena. Došla tl bolnicu sa dva
Hr. l. · · Liečnički Vlestnik 1896 . 19
mala manjka u veličini makovog zrna vani i unutra, jedan dolje preko veličine.
prosenog zrna. Dno obloženo; :naokolo žućkasta ·infiltracija. U prednjoj očnoj
komori po pr. 2 mm. visok hypopyon. Pericornealna injekcija. Conjunctiva .
bulbi injicirana, conj. palp. jako malo injicirana. Touchira se jedanput na,
dan 2% lapisovom raztopinom i ukapa atropin. 29./11. Hypopyon izčeznuo.
Jnfiltracija čirova mnogo manja. Sekrec\ja neznatna 3./12. Čirovi se čiste,
infiltracije ne ima. više. 10./12. Dno čirova čisto pozračno. Još pericornealna
i conjunctivalna injekcija. 18./12. Postoji još samo dolnji čir, ostali su već
zarasli, te pokazuj u bielosive pomutnine. 28.112. Ne ima injekcije. Sekrecija
nikakova. Bielosiva manje više prozračna pomutnina se proteže od vani prema
dolje. Šarenica dolje adhaerentna. Bolestnica se odpušta.
VIli. M. B., 54 g., nadničar, primljen 18./12. Ne zna reći ni kako, ni kada .
je obolio. U sredini roženice manjak sastavine preko ·veličine leće, dno mu
obloženo, žućkasto, skoro ciela roženica žućkasto . infiltrirana, mali hypopyon.
Jaka pericornealna injekcija, conjunctiva bulbi oedematosna injicirana. Conj.
palp. sup. jako injicirana, sitno bradavičava . .J:lra sekrecija.
18./12. na večer tonchin se s 2% raztopinom arg. nitric. i ukapa
atropin. Tonchira se dva put na dan 22 ;12. Infiltracija 1 anja i prozirnija .
Hypopya više ne ima. Gore unutra obluk prozirne roženice, iza koje se vidi
šarenica razširena atropinom. Sekrecija još jaka. 26./12. Skoro ciela gornja
polovica roženice prozirna. Sekrecija slabija. Conjunctivalna injekc\ja još jaka,
pericornealna slabija. 30./12. Infiltracija još samo oko čira, koji se više ne
razpada. Na conjunctivi pal p. sup._ još gdjekoja bradavičavost. Bolestnik ostaje
u liečenju.
Promatraju li se gornji slučajevi, to je svakako slučaj III. uslied hlenorrhoe
:Sacci lacr. tako nepovoljan, da je gubitak oka panophtalmitidom upravo pravilo,
a ipak nije došlo do . perforacije, bulbus nije postao phtisičan, već samo
atrophičan. Slučajevi I. i II. bili bi i započetim liecenjem zacielili, ali očito
je vanredno brzo i povoljno napredovanje cieljenja, odkad su paljeni . lapisom.
Poznato je, kako težko zacieljuju čirovi na trachomatoznoj bazi, a kod slučaja
lV. i V. opaža se, kako je brzo, i to kod prvog bez svakih posljedica zacielio
čir. Slučajevi VI., VII. i· VIII. svakako pokazuju najočitije povoljno djelovanje,
jer je kod VI. brzo izginula infiltracija, a kod VIJ. i VIIL hypopyon tako brzo,
· kako ga nismo vični v i djeti ginuti kod nijednog drugog · liečenja.
I ako ti svi slučajevi ne odgovaraju sasvim slučajevom za prokušavanje
novog načia liečenja, to . ipak i ovi, a nekmo li ostali, pokazuju · tako . očiti
uspjeh; da mogu taj način liečenja svoj gospodi kolegom najtoplije preporučiti.
Na koncu ugodna mi je dužnost, da se na ovom mjestu zahvalim mom
primariju dru. Mašeku, da mi je. gornje slučajeve na publikaciju prepustio.

20 Liečnički Viestnik 1896. ·Br. l.
:Zdravstvena izvješća.
Obća i javna Huttler-Kohlhoffer-Monspergova zakladna bolnica
pod :z;emaljskom upravom u Osieku. (Ravnatelj i primarni iiečnik dr. Vatroslav
Seh warz:)
Za mjesec listopad 1895.
Preostalo je u liečenju koncem rujna 108 bolestnika ; iz nova pridošlo ih je 17!1
Ukupno bj e dakle n mjesecu listopadu liečeno 287 bolestnika, sa brojem obskrbnih dan:t
4527. - Odpadak iznaša 130, dakle preostaje . kt;mcem listopada . 157 bolestnika u bol­
niČkoj njegi.
U poli kliničkom ambulatorij u zavodskom bilo je i1 ovom mjesecu fl7
siromašnih i bezimućnib bolestnika bezplatno liečeno.
. Rač u.n l i e k o v a: iznašao je u ovom mjesecu 105 for. 60 novč. ili na dan i glavu
računajuć 2·33 novčića. · ·
Po nadležnosti primljeno je u liečenje ovaj mjesec: Iz Hrvatske i Slavonije 9fi, iz
Ugarske 65, iz Ćeske 2, iz Moravske 2, iz KranjAke 7, iz Koruške 1, iz Dalmacije l, iz
Galicije l, iz Bnkovine 1, iz Tirola 1, iz Istrije l i iz Švicarske 1.
I. o d i e l (za unutarnje bolesti). Preostalo u liečenju koncem ruj na 24 bolestnikn. ;
pridošlo ih je iznovice 81. Ukupno bj e dakle liečeno 105 bolestnika.
Od ovih je izliečeno 31, poboljšano 10, neizliečeno 5, a umrlo 10.
Preostalo. je u liečenju ·koncem listopada 49 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu : · upala pluća 2, plućna nabuhlost l, sušica 2, grieške na srclcu
2, ·upala mozgovnih opna l, kljenntna bezumnost 1 i ostarjelost l.
Bolestnici toga mjeseca bolovahu od bolesti : kolotečnog sustava 5, dihala 34, probavila
10, močila i spolovila 3, 7.ivčevlja 9, krvi i- pretvora 24, kužnog značaja 8, inih 7
(kože l, sglobova 4, simulacija l i prekotrajni otruj olovom 1). - U 1n o b o l n i h bilo je
5 u motrenju.
II. o d i e l (za kiruržke bolesti). Preostalo je u liečenjn koncem rt\ina 84 bolestnika ;
pridošlo ih je iz nova 98. Ukupno bje dakle liečeno 182 bolestnika..
Od ovih j e odpušteno: izliečeno 58, poboljšano ll, neizliečeno 3, a umrlo 2.
. Preostalo je u liečenju koncem listopada 108 bolestnika. ·
Uroci smrti bijahu : rana u bodina l i rhacbitis 1.
. Bolestnici toga mj eseca bolovahu-: od novotvorina 6, pratvorina l, ozleda kože i
mišičja 19, ozleda kostiju i sglobova 14, bolesti kolotečnog sustava 2, očiju 11, - ušiju ti.
spolovila i močila 8, kože (izuzam bolesti sifilitičkog znaČaj a) i podkožnog veziva 30, pro­
bavila 5, bludobolje 73, gibala 11. - Rod i lj a bilo je 2, od kojih je porodila 1.
O p er a e i j a izvedeno bj e u mjesecu listopadu sljedećih :
.
.
E p i e y s t o t o m i a. M. S., 5 god. star, boluje po prilici. poldrugu godinu od po­
težkoća _pri mokrenju. U posljednje vrieme pojačale su se iste neobično .. Kod iztraživanja
pipaljkom ("Steinsonde") nadjen je kamenac.
Operacija uz poHieno zdjelite i napunjen mjehur. Razrez po Gfmthern u popriečnom
pravcu. Pošto je kamenac odstranjen, sašiven je mj ehur u 2 etage, a zatim mišice i koža.
N!t obadva ugla razreza drainirao se je predmjehurni prostor. Trajni procurak je uveden.
Tečaj afebrilan. Kamenac je ovli.lan,. kao orah velik, sastavjen od urata i nješto phosphata
oigor. Težina .. : 8·20 gr.
·
E p i e y s t o t o m i a. I. R., 4 god. star, boluje po prilici godinu dana od potežkoca·
pri mo1n·enju, koje se u posljednje -vrieme tako povećale, da kod mokrenja gužnjak
·
prolabira.
Operacij a uz povišena zdjelište. Razrez popriečan. U mjehliru nalaze se 2 kamenca.
Pošto su odstranjeni, _ nije se mj ehur radi obstojeće prilično jake upale istog sašio, nego
samo ea nekoliko šavova za -trbušne mišice . fiksirao. - Razrez mišica i kože suzio se je
sa nekoliko šavova, a u sredini bude uvedeno dva draina, kroz koje se je mjehm· i .izpirao.
Tečaj normalan, afebrilan.
·
.
.
Br. l. Liečnički Viestnik 1896. 21
Kamenci sastoje se iz ura t i nešto · phosphata, jesu ovalni, kao golublje jaje ve-
. .
hki, a teže 16 grama. (Jedan -9·70 gr., a drugi 6·30 gr.)
.
E x e n. t e r a t i o o r b i t a e p pt. sarcoma . bu l bi ; O p er a t i o l a b i i l e p o r i n.
secund . .Malgaigne ; O. phimosis sec. Roser (2) ; O. paraphymosis ; O. pterygii secund.
Arlt ; . Exc·o c . hleat . io uter (2) ppt. carcinoma et post abortum ; Exstirpatio epi­
theliomat . In regwne cc1 lacrymal. ; E. lipomatis nuchae ; Sutura -tendinum
post vuln. seccat. man. ; S. perinei post rupturam ; 'Ligatura nodi hamorihoid. ·
Taxis hemiae incarcerat.; Punctio thoracis ppt,- exsudat. pleuritic. (3). Incisio e
ex tr a e t i o projectili et fragmentor. hum eri post. vuln. selo petar. brachii sin.
.
M nj ih operacija obavljeno bje 41, a sadren čvrsti povoj radi kostoloma gnjata
naCJDjen
..
jedan.
Za mjesec studeni 1895.
Pre ? stalo je· u li čenju koncem listopada 157 boleatnika; iz nova pri9ošlo jh je 170.
? kt
pno bj e dakle u. mJesecu studenom liečeno 327 bolestnika, sa brojem obskrbnih dana
::>46 . - O dpadak IZnaŠa 144, dakle . preostaje koncem studenoga 183 bolestoika u bol­
. . .
mČkOj llJEigt.
. u. P o i k li n i č k o m a m b u l a t or i j u zavodskom bilo je u ovom mj.esecu 57 siro-
·
rnašmh I beztmućnih bolestnika bezplatno liečeno.
. Rač u n l i e k o v a iznašao je u ovom mj esecu 130 for. i 30 novč., od pada indi na
·
clan 1 glavu računajuć 2'53 novčića .
Po na ležnosti primljeno je u liečenje ovaj mj esec : Iz Hrvatske i Slavonije 77, iz
Ugarske 77, IZ Ćeske 2, iz Moravske 2, iz Kranjske 4, iz Štajerske 2, iz dolnje Austrije
2, iz austrij skog Primorja l, iz Šlezke l, iz Bosne l i iz Itlije 1. ·
.
.
I. o d i e l (za unutarnje bolesti). Preostalo u liečenju koncem listopada 49 bolestnika ·
pridoMo ih je iznovice 76. Ukupno bje dakle · liečeno 125 bolestnika.
Od ovih je izliečeno 35, poboljšano 19, neizliečeno 3,_ a umrlo 7
Preostalo je u liečenj u koncem studenoga 61 bolestnik. ·
Uzroci smrti bijahu : srdobol l, sušica 4, krvni izljev u m.oždjane l i na vor razvodni
ce 1. · ·
Bolestnici · toga · mjeseca bolovahu od bolesti : kolotečnog sustava 4, dihala 51 probavila
13, močila i spolovila 2, živčevlja 13, krvi i pretvora 25, kužnog značaja i2. -
.
U m o b o l n i h bilo je 5 na motrenju.
II . . o d .i e l (za kir _ uržke bolesti). Preostalo je u liečenju koncem listopada 108 bolest-
nika ; pndošlo ih je iz nova 94. Ukupno bj e dakle liečeno 202 bolestnik3..
Od ovih je odpušteno: izliečeno 55, poboljšano 18, neizliečeno 5, .a umrlo 2.
Preostalo je u liečenju koncem studenoga 122 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu : rak žliezde predstojnice i pošalina kod mužkarc jednog, koji
.
se Je rad plamenca:_na nozi dao primiti u bolničko lieče.nje.
· Bolestnici toga mjeseca bol9vahu : Od novotvorina 10, patvorina 2 ozleda kože i mi­
šičj a l:' ozl d kostiju i sglobova 14, bolesti kolotečnog sustava 2, očij 18, ušiju O, · spo­
_
lovila 1 močila 9, kože (izuzani bolesti sifilitičkog značaja) i podkožnog veziva 36, pro­
bavila 2, bludobolje 75, gibala 13.- Rod i lj a bilo· je 2, a babinjača l.
o p e r a e i j a izvedeno bje u mjesecu studenom' sljedećih :
Resectio ge·n u ppt.· . tuberculos. gen dextr. ; A.blatio polypi fi bro­
m a t. o s i labii minor; et vagiri.; O p e r a t i o t r ich i a sis sec. Panas (2), sec. Jaesche­
Arlt (l) ; O. e a t a r a e t a e sec. Graefe ; Ex e i s s i o l a b i i d u p p l e x.
M a nj i h operacijah obavljeno bje 24 n broju. .
Obća javna bolnica u Ogulinu. (Ravnajući i priinarni liečnik dr. Pavao
6 u l n ·m o v i ć:) .
Za mjesec listopad i studeni 1895.
Koncem rujna preostalo 59, n listopadu nadošla 73 bolestnika, ukupno dakle liečena
u listopadu 132 bolestnika. Od ovih ozdravila 52, poboljšano 20, neizliečeno 7
bolestnika. Umro nije nijedan. Preostaju koncem listopada 53 bolestnika.
·
·
·
.
'

22 Liečnički Viestnik 1896. Br. l.
Mj eseca studenoga nadošlo 96 bolestnika, ukupno dakle liečeno mjeseca studenoga
149 bolestnika. Od ovih ozdravilo 50, poboljšano 19, neizliečena 3, _umrlo 5 bolestnika.
Preostaju koncem mj eseca 72-bolestnika.
Operacija bilo je : Punctio abdominis {6). Incisio et drainage velikih phlegmona {2).
Manjih operacija 20.
Obća javna zem. bolnica u Pakracu {prim. Jiečnik dr. G1·egori ć). Koncem
studenoga . 1895. preostalo je u bolničkoj njegi 101 bolestnik, tečajem prosinc-a došlo je
u bolnicu 60 bolestnika, svega je dakle liečeno 161 bolestnik, koji su obskrbljeni bili kroz
3123 dana.
Od pušteno je iz bolnice : izliečenih 40, neizliečenih 2, umrlo je 6, u bolnici ostaje
dakle koncem prosinca 113 bolestnika.
Pogledom na bolesti · bilo je liečeno, i to : od bolesti centralnog i per:iferičnog živ­
čevlja 4, od bolesti dihala 31, od bolesti probavila 9, od bolesti močila l, od bolesti očiju
7, od bolesti kože 15, od priliepčive bolesti kože 3, od kirnržkih bolestih 11, od obćih bo- ·
lestih 44, od bludobolje 36. Ukupno 161.
Operacija obavljeno je 17, medju timi : po jedanput operatio paraphimosis i seqnestrotomia
tibiae sinistrae.
Javna okružno-obćinska bolnica u Vinkovcih (prim. liečnik dr. Ivan
'l' ori s er).
Za mjesec prosinac 1895. ·
Koncem studenoga preostalo 106 bolestnika ; u prosincu prirasla 84, ukupno dakle
liečeno tečajem prosinca 190 bolestnika.
Od ovih je odpu!iteno zdravih 85, poboljšanih 26, neizliečenih 8, umrla su 3. Pre-
ostaje koncem prosinca 68 bolestnika.
Uzrokom smrti bijaše : Gangraena pulmonum, Pneumonia crouposa, Dysenteria.
Važnije operacije tečajem mjeseca prosinca
Epicystotomia propter calcul. vesicae urinariae. Discissio cataractae trumat., Re­
positio luxationis humeri sinistri, A blatio epitheliomatis praeputii, Exstirpatio cystid. dei·moid.
ad palp. sup. dextr., Operatio phimosis, Osteotomia propter genu valgum (Macewen), Blepharoplastica
propter entrop. palp. inf., Repositio luxationis antibritchii dextr., AmputatiQ
supravag. portionis uteri propter cm, Punctio cystid. Tetronterin., Repos. luxat. humeri
dextr. invet., Operat. radica). hern. crur. lib. sin., Operat. staphylomat. anter., Enucleatio
digiti med., Exstirpatio bursae muc. praepatell. hype1troph., Amputatio cruris sin., Enucleatio
digiti quarti propter contracturam.
· ·
Okružna obća javna bolnica u Mitrovici. (Prini liečnik dr. Nikola V tt j i ć.)
Koncem III. četvrti 1895. preostalo je 56 bolestnika. Tečajem IV. četvrti p1iraslo
je 232. Svega je dakle u IV. četvrti liečeno 288 bolestnika, od ovih je izliečeno 200 ; poboljšano
18, nezdravo otpušteno 7, ponirlo 11. Prema tomu je cj elokupni broj odpada 236.
Koncem IV. četvrti 1895. preostalo je u liečenj n 52 bolestnika.
Bolestnici liečeni ove četvrti bolovahu : od obćenitih bolesti 47, od skrofuloze i tuberkuloze
9, od bolesti živčevlja 5, od bolesti očiju 70, od bolesti uha 1; od bolesti dihala
16, od bolesti kolotečila 2, od probavila 21, od močila 7, od spolne bolesti 8, od bludne
bolesti 49, od bolesti kože_ 21, od bolesti kostiju 7, od bolesti sglobova 2 Ozleda bilo je
u ovoj četvrti svega 22. Od Taznih slučajeva valja sliedeće iztaknutJ, i to :.
V. V., 27. godina star, ratar iz- Laćarka, oprav lj ajući ogradu, udario se oštrinom sje­
kire po lievoj nozi iako nesgodno, da je prosekao sebi doljnji dio tibiae, i- to tako, da je
usjek ušao u arter. talo-cruralis, prorezav extensore i jedan dio talusa. Spoljna . rana
12 cm. dugačka, drenirana i saivena, a noga mobilizovana. Posije dugog gnqjenja izliečen
sa ankilozom u pomenutom sglobu.
S. Z., 27 godina star, nadničar iz lVlazina, upao u stroj za vršenje i razderao nogu·
do koljena, koja mu je odmah amputirana uz anesteziju sa kokainom. Tečaj izprva nor­
malan, no komad kože se nekrotično otislo tako, da je gnojenje nastupilo. Izliečen.
U. P. 18 godina star, kažnjenik iz Virovitice, nastradao je u stroju za vršenje. Igra­
jući se s jednim radnikom, stane u stroj, koji -mu razmrska svu desnu cj evanicu i koljeno.
l
Br. l. Liečnički Viestnik 1896. 23
Odmah je i:r.vedena amputatio femoris .. Operirana rana je brzo zarasla, no usljed silnog gu­
bitka krvi ostala slabost, te je opora vljanj e. sporo napredovalo.' Izliečen.
A. G., 34 godine star, rudar iz GJaneka, pao je u rudokopn i izčašio desnu nadlakticu.
U rudokopu pokušano namještenje; neizpade .za rukom, sigurno s bog neobiČne tj elesne
snage ozledjenoga. Pošto je u bolnicu stigao, namještena mu je velikim naporom
ruka po metodi Schinzingerovoj, pošto sn sve ostale metode poktišane ostale bez uspjeha.
Zdrav odpušten posij e 6 dana.
J. L., 29 godina. star, nadničar iz Čatrine, radeći u šumi, posjekao se sj ekirom ti
desno koljeno, tako, da je !'ana prodrla u sglob. Nedj elju dana posij e toga došao u
bolničku· njegu sa gnojavnom upalom sgloba. U tečaju liečenja obrazovala se ankiloza, koja
je silom popravljena {redressement forcee). Odpušten sa slobodnim hodanj em, samo u sglobu
ostadoše još slabi ostatci arikiloze.
Predmetom sudbene . iztrage bile su 2 lahke i 4 težke ozlede.
Od operacij a prove dene s- u sliedeće: Operatio phimosis sec. Roser tri
puta, Repositio luxationis humeri, Redrćssement forcee anchylosis genus dva puta, Evidement
necrosis tbc. ossium tarsi, Evidement necrosis tbc. ossium metatarsi, Punctio abdo­
minis ( cirrhosis hepatis), N ecrotomia ossis zygomatici (necrosis traumatica usljed udara
kopitom prije 5 mj eseci), Transplantatio cntis sec. Thiersch, Amputatio C1'uris d. ppt. gangraena,
Operati o tricbiasis sec. Jiische-Arlt-Waldhauer, Resectio cu biti sec. Langen beck
ppt. anebylosim osseam et fungum, Tracheotomia (perichondritis laryngis luetica).
Re dr e s s e m e n t f o r e e e anchylosis genus ticaie se dva slučaja, od kojih je
jedan r.adobio gnojavnu upalu sgloba u koljenu, pošto je, radeći u šumi, posjekao se sjekirom
i oštrinom iste ušao u sglob. Kada je upala p1;ešla, prietila je totalna ankiloza u
savijenom stanju sgloba, radi čega je noga silom pružena. Drugi pak slučaj ticaše se jedne
žene, koja je iz nepoznatog uzroka zadobila bolest, posve sličnu gornj oj .
Tr a n s p l a n t a t i o e u t i s s. e e. T h i e r s e h. Kd jednog kažnjenika izveden je
u narkozi evidemen ossium metatarsi radi cariesa. Moralo se vrlo mnogo kože odstraniti,
da bi ·se sve, što je bolestno bilo, u:pištiti moglo. 'Oštrom kašikom izgrebeno je sve do
zdrave kosti, a zatim su stienke velike šupljine usijanim Paquelinom opaljeni. Velika rana
previjena je prosto, a lead je granulirala, izgrebene su granulacije oštrom kašikom i sa
hutine {anaesthesia aethylchloridom, ali prilično nedovoljna) dostatna veličina površnog diela
kože skinuta i usadjena u prečišćenu ranu. Efekt je zaista bio vanredan. Nedjelju dana
iza p!·esadjivanja zarasli su svi presadjeni die! ovi kože bez iznimke, rana je podpuno pokrivena
normalnom kožom. Ostala je fistula iz kosti, kroz koju sada ide normalni gnoj,
(pns bonum et laudabile). Thierschovom metodom smo u punoj mj eri zadovoljni i možemo
je na osnovu ovoga izkustva zaista preporučiti, šta više, držimo, da bi se ista mogla upotriebiti
i kod takovih operacija, · gdje se do sada radi pomanjkanja kože :r.a pokrivanje operirane
rane moralo radikalnije operirati, t. j. više zdravog oduzeti, nego što bi bolest sama
po sebi iziskivala, jednom riečju smatramo ovu. metodu kao dobro došlo i važno sredstvo
Y.H konzervativnu kirurgiju. Valjalo bi pokušati i kod ulcera cruris, o čem radi pomanj ­
kanja dovoljne kazuistike nemamo izkustva, no u prvom slučaju što dodje, pokušat ćemo je.
Re s e e t i o e u b i t i izvedena je _ radi ankiloze u desnom laktu kod jednog 21 godinu
starog ratara i:r. Šašinaca. Ankiloza je nastala radi fungusa, koji od nekoliko godina
već traje, te je dj elomice izliečen ankilozom, a dj elomice su jošte ostale fistule . u kostima
i koži. Operacij a je izvedena po Langenbecku, no radi košt-ane ankiloze moradosmo posije
skletiranja kosti doljnji dio nadlaktice propiliti sa lančanom pilom (Kettensiige). Dalje je
operacija na običan način tekla. Bolestnik se nalazi još u liečenj u.

24 Liečnički Viestnik 1896. Br. l.
Terapeutione crtice
. . .- .
Solveol u velikih obrocih . (doz:ili) preporučje Vopelius
. . kod . svih bolesti, koje
· su prouzrokovan e bakterijami. U akutnih bolesti daje · odraslim 15-39, djeci 2-5 kapljica
svake ...,. .2· ure u. mli.eku. Kod prekotrajnih (ki:oničmh) blesti daj e svaki 4. sat.
30-100 kapljica. Kod istih ;;bolesti prepisivao 'je prije kreozot ':{>o 5-15 gr. pro die.
V o p e I i u s tvrdi, da je "vani·edne rezultate" postigao. (Ae:
.
Rdsch .. p. 443;)
l'annigen je · spoj octene · kiseline sa taninmn. On se· sat:no u alkli.ličkih tekućinah
mztaplja, nipošto pako u vodi ili nakiseljenib tekućinah. s· toga ga želudačni sok neraztvara,
već se istom u crievlju u syoje komponente· razpada, te tani.n, koji kroz to postf!-je;
tekar onda počimlje svoje djelovanje. ·Zato se i svagdje. uporabljiva, g'c!j e je t a ni D indiciran.
Pošto je t a n n.i g e n sasvime beztečan; . lahko i rado ga uzimlju i djeca. .
· Prepisuje se kod od-raslih 0·50-1·00 gr. 3---4 put na : dan ; kod dj ece od 2 tj edna·
do l godine 3 puta na da11 .rt od noža do 0·20 gr., kod starije djece· popriečno rt od·noža
do o:oo gr. I n d i e a t i o : Enteritis et gastro enteritis acuta, suqacuta · i napose chroni

· Llečnlćkl Viestnlk 18)6. Tlr. l.
'.l'ako prodje noć, a u mnu jutarnje doba, kad\)o je liečnik mn.lo zadriemao, p01·nži
lilL vmbL li elinikova nov bolestnik.
"Naj oprostiju gospon doktor, da ih vre tak za ran zbudim, znaju, imam danas posla
pri .obćini, nu načelnik, bilježnik i gospon pisar još spiju i nemTei:n do njih, pak si mislim,
budem pređi njih molil za navuk". Da te svi dja.vli odnieli, pomisli si liečnik, nu brzo
upita stranog seljaka, šta želi ?
"Naj mi napravijn cedulju ia barbira, da mi bude pušta! krv od glave", zamoli
liečnika ozbiljno novi bolestnik . .
,",Ma za Boga, vi hoćete, da · vam se. krvi sa glave pušta, ta u tom slučaju morao
bi vam barbir konopcem vrat stegnuti, da žile na glavi vašoj tako !lllbreknil, da ib može
zaj eći i.'".
"No sadu vfdim, da oni gospon doktor nikaj nerazmeju", odvrati liečnikti. selja,k, te
se posprdnim pogledom na liečnika udalji. "Ovi nov(doktori", pomisli si. seljak, "ipak niknj
nerazmeju, ja neZilam, čemu se toliko i tak dugo vuče, a ipak nez11ajn ono, što 11aš barbir
i cielo sel.o zna".
"Krv od glave - pušta se· na nogi, a nigde drugdje na ovječj em tielu, to mi selj
aci dobro znamo, . a znali sn to i naši dj edi, samo doktori to neznitdu, koji bi mo-
Jali znati".
Dr. B.
Razpravr1e viesti.
Mjesečna skupština s b o r a ·li e č n i k a kr a lj e v i n a Hr v a t s k e i· S la­
. v o n i j e u Zagrebu bila je dne 30. prosinca 1895. Pošto se· je zapisnik prošle mjesečne
kn p tine odobrio, . izvješćuje predsjednik dr. Lad. Rak o v a ' da je dr. I var.1 B k ari e rr,
privatni liečnik u Beču, pristupio sboru kao redoviti član.
Sboru je prispjela razprava dni. Drag. S e b war z a .Jkb _ _!!,!,lnoJ:e_!iilldU_g!ln
slL!JX.!:le!:e.!l _ _ lli! ..

2K Llečnlčkl Viestnik 1896. Br. l.
povrh guše 32 enit., izpod gn§e 34 cm., u sredini guše 331/ 2 · ctm. Kad bi se taj tumor
uhvatio i odignuo od dušnika, težko disanje umah bi prestalo.
7. prosinca načinjena bi enukleacija te gušne kv1:ge bez znatnog gubitka lrri, iz
gušne lupine (Kropfmantel), a tik dušnika · bi ta kvrga ligaturarni en · masse podvezana
·
.
odrezana.
. Tečaj sasvim per primani. Od operacije lahko diše i guta.
Zajedno s tim bolestnikom· došao je_ u bolnicu drugi mladić od 18 godina iz Bobovice,
sela, koje je 5 ·minuta udaljeno od Otoka kod Samobora. Ima 4 brata, od ovih ima
jedan malu gušu. Inače nema navodno guši'! u selu. ·
Stat. praesens : Bolestnik je za svoje godine vrlo · malen i duševno . vrlo zaostao.
Najveći objam vrata 40 cm. Oba roga kao i isthmus žliezde_ štitulje su .hyperplastična
(Sh·uma parenchymatosa), u parenhimu se ćute razštrkane pomične kvrge, .velike kiw trešnja.
Svaka je in8piracija popraćena oštrim stenotičnim stridorom, koji se na claieko čuje. Dys
· ·
pnoea velika, disanju pripomažu auksiliarne mišice.
o·vaj je bolestnik dobio svaki · dan po jednu ·thyreoidin-tabletu. Već treći, četvrti
dap se. disanje olakšalo. Bolestnici, koji ležahu u istoj sobi i koje po. noći smetaše nj egov
stenotični stl'idor, nisu ga vie po no!!i čuli. Kao što disanje, tako se· i gutanj e popravilo.
·
20. prosinca najveći objam 38·5 cm.
29. prosinca najveći objam 38·0 cm.
Referiram ta dva sluaja. jedno s razloga, · da ·pridonesem prilog vrlom dj elovanju
thyreoidiua kod guše, a drugo da se· upitam kod starije gospode kolega, što je komu poznato
o endemičnom vladanju gQša u Hrvatskoj: ·
· ·
Dr. W i k e r h a u s er: Zagorje, osobito Tuhelj, obiluje gušami. Većina, koj.i dolaze
sa gušami u našu bolnicu, odanle je, a zadnjih godina bilo ih je 15 do 20: Za.tim imade nekoliko
slučajeva iz Savske doline, . naročito bliz1i Siska, · te sa Drave. Nego to U:isu bili
kreteni. ·
Što se' tiče porabe thyreoidina; ja bih slavnom sboru naveo jedan slttčaj.
Došao je jedan mladić prije 6 tjedana u našu bolnicu, 'koji je imao hypertrophičriu
thyreoideu, a osim toga pojedine ćv>rove, koji ·su odgovarali malim cystam, eventualno
col oidom . .Mi smo mu davali tablete · i to s početka svaki . drugi dan po jednu, a: kasnij-e
svaki dan po Jednu. Guša je splasnula tako, da su za 3 do 4 tjedna ostali sami čvorovi.
Usli ed toga htjeli smo samo enukleirati ; prestali smo sa tabletami, pak smo pošli na
·
operaciju. · ·
Cieli parenhim sastoji od samih zarastica (strahliges Bindegewebe), a u sredini sj edile
su cyste, koje su l;>ile modre. _Kad smo otvo1ili, pukla je jedna cysta, a iz nj e izcu-
·rila čista krv. U dnu cyste sj edio je parei1hym, preko toga bile su stiene cyste, a u nutra
krv: Enukleirati nije se dalo, pak smo otvorili cyste i kohleom izvadili sadržaj, a krvarenje
je bilo tako silno, da · smo sa jodoformgazom i termokautorom postupati morali.
Nisam još čuo, ni čitao, da u dou cyste sjedi parenhym thyreoideje. Cieli bivši parenhym
bili su sami vezovi (Bindege\rebe), i taj je čvrsto s.iedio na okolici. Bolestniku je dobro.
Ranu mu nismo sašili. Interesantn·o je dakle, da je parenhym za kratko doba izčeznuo,
· a što je preostalo, izgledalo je kao grozd.
Dr. S e h war z: Po tom će bolje biti,
.
da ·se prije operira.
Dr. W i k er .h a u s er: Imademo i jedan protuslućaj; gdje· je guša s oba kraj a; i
gdje bolestnik dobiva tablete.
Dr. S e h w a t z : .Mi smo imali jednoga štajerskoga gušača, kojemu su · tablete očito
dobro činile.
Predsjednik dr. Rak o v a e : "Medicinische vVochenschrift" pripo.vieda o jednom
opažanju glede· uporabe thyreoidina kod kretina, koji imadu gušu. Po tabeli tamo navedenoj
umanjile su se guše, ali ne u svih slučajevih. U tri slučaja ostale su guše nepro-
·
. mienjene ili su dapače porasle
. · Dr. -8 e b war z: Što se tiče. kretiniznia, sjećam se u Osieku jednoga Slavonca, . Taj
je· bio tipičan kl·etin kao kakav Štajerac. ·
· .Dr. W i k e J' h a u s er: -Ja se sličnih slučajeva sj ećam ·iz Bn)da ua Kupi kod
Gašpar ea.
.
Br. l. Liečnićki Viestnik 1896.
----·---........ ____________ _
Dr. S e h l i e k : Koliko se ja sjećam iz novačenja, dolazi struma u umjerenom
Rtepenu i u Peterancih, ali bez kl·etina.
Dr. W i k er h a u s er : Mi smo iz onoga kraja imali takodjer jednu ženu, ali smo
ju Hamo operirali.
Dr. A n t o l k o v ić: Niste li imali odanle jedan slučaj, gdje ste rabili tablete ?
Dr. Vv i k er h a u s er: Nismo tablete. davali, nego smo direktno thyreoideu davali .
;!,ena je ta imala silnu tetaniju. Ako je dva dana jela; bilo je dobro. Pod konac smo joj
morali davati tablete, a jedne je noći iznenada ururla. Bojim se, da je bilo previše tableta
Imala je tipičnu kahe}\iju, koja je kroz mjesece trajala. .Moguće da je umrla i li tetaniji.
Dr. S e h war z: Preporučuje se samo po jedna tableta.
Dr. l'\1 a š e k : Kažu, da te tablete. nisu jednakoga sadržaja.
Dr. S e h ,,. ar z: Prigovarali ·su iY.Ierckovim tabl etam, da Imadu mnogo toksičnih,
a. malo djelujućih substancija. 1\i[i smo rabili 1wie·k Me1'ckove, pak
.
sino opazili, da sn uviek
dobre, n'ismo nikad 'opazili što abnorm.alnoga.
Bolestnik, o kojem sam pripoviedao, imao je .jednoga dana 40" topline, inače je
temperatura bila sasvim normalna.
·
-
Još bih im!\O u kratko spomenuti jedan inte:resantan slučaj .
. .
Prije d vie nedjelje bje k nam dopremljena od redarstva kao . sumnjiva venerične
·
holesti konobarica, 20 godina stara.
Našla se kratka vagina, koja je .sliepo svršila en cu! de sac: Ni ti·aga kakovom cervixu.
Na dnu vagine vidjela se mala kao točka .·udubina, u koju najfiniJa sonda nije mogla
dub\je od 2 mm. doprieti. Bimanuelnim iztraživanjem nije se našao sprieda corpus uteri,
veG tek per rectum retroflektirani mali uterus kao orah. Ta je žena obćila spolno s· mužkarcem,
·ali navodno be;: slasti, već joj je taj akt bio indeferentap. Carunculi myrtiformes.
Nikada nije imala menses, ni molimina menstrualia. Sise dobro razvite. Spominjem taj
slučaj radi riedke forme · hypoplasie uteri, naime ·čudno je, da nema nikakova cervixa,
· ·
dočim je inače baš ovaj prilično razvit.
Dr. \V i k er h a u s er: Ja se sj ećam jedne žene iz gornjeg grada,· koja je imala
atresiu vagine, drugo ništa, a bimanuelno moglo se naći mali corpus pljosnat. Ta žena veli
da nije nikada · imala menses·. Gdje je sada,. ne znam .
Na to predavao je dr. W i k e r h a u s e r o ginekoložkih 'laparatomijah, koje donašamu
na drugom mj estu ovoga broja.
Pr e d sj e d n i k: Pošto nitko od gospode nema nikakvoga. pitanja ili primjetbe vrlo
interesantnomn predavanju gosp. dra. Wikerhausera, ja zaključujem današnju sj ednicu time,
da će dne 27. siečnja n ll sati prije podne biti glavna godišnja skupština, a u velja!'\i tek
stmko·vna sjednica, a za tu molim gospodu za što obilniji program:
Dr. A n. t o l k o v i ć : St-ojimo na domaku ove godine, pak nam dužnost nalaže, da
i u ovj sj ednici, gdje smo se ovako brojno gastali, pozdravimo našega vrloga .predsjednika
uz vruće želje, ela nam i u novoj godini isto tako požrtvovno predsjeda i da nas strukovno
vodi u našem radu onim marom, kojim i dosada Ja mu n ime čitavoga sbora ·želim sretnu ·
novu godinu. (Srdačni : Živio predsjednik !)
Pr e d · s j e d u i k : Gospodin dr. Antolković upravo mi je uzeo rieči iz usta, te je ·
govorio ono, što sam ja gospodi htio reći Ja na svršetku ove godirie hvalim svoj gospodi
za onu podporu, koju su nam pružali do· s;tda, a u nadi, da ćete ·gospodo to isto i u buduće
činiti, želim vam sretnu novu godinu ! (Živio predsjednik !)
Time bi sj ednica dovršena.
I njiževne .. viesti.
Liečnićko izvješće obće i javne Huttler-Kohlhoffer-Monspergove
zakladne bolnice u zem. upravi u Osieku -za god . . 1894. Sastavio dr .. V.a­
t !'o s la v S e h war z, ravnatelj primarni ·Jiečnik bolnice. Or-iek 1895. Str .. . 199. Sa 3 auto-
·
typija i vie skrižaljka.

a o Li ečnički Viestnik 1898. Br. l.
Dr. Vatroslav Schwarz nadario je i ove godine našu strukovnu literaturu liepim
dj elcem, godišnjim izvješćem . osječke bolnice, koje se odlikuje neobično pomnom i marljivom
izradbom, veoma točnim ·i savjestnim grupiranjem statističnib podataka. Ovo izvješće
pruža ne samo pregled i račun o administrativnom poslovanj u u toj vj ešto upravljanoj
bolnici, već zaslužuje i interes liečnika radi obilja u njem sadržanih medicinskih opažanja
i studija. Medju inim se u njem referira o izknstvih s lactopheninom u liečenju pošaline,
s injekcijami krvnoga seruma u terapiji difterije, s injekcijami kreozotnoga ulja u liečenjn
tuberkuloze, s mliečno-kiselim strontiumom Brightove bolesti, s dermatolom kod ulcerativnih
procesa u crievih. Ima tu liepih opisa zanimivijih operacija.
Dr. Vatroslav S e :h war z napisao je liepn razpravu o a n al g e n u, koji je prokušao
na 15 slučajeva, većim dielom dobrim uspjehom.
Vrlo zanimiva je klinička studija o a kr o m e g a l i j i od dra. 6 u l u m o v i ć a,
koju ilustrira Jiepo izvedenimi slikami. Njegov sli1čaj zaslužuje osobit interes s etioložkog
pogleda ; čudna ta patoložka afekcija nastupila je iza prve recidive sarcoma. Donaamo tn
razpravu u ovom broju.
Dr. K a t i č i ć ·opisu j e doista rie dak slučaj : "Dystopia cor dis - Diverticulum chro­
. ni cum c01·dis - Hernia lineae albae" (srdce kao sadržaj) - Hernia umbilicalis et inguinalis.
Proučiv to izvješće, dolazimo do uvjerenja, da slučajevi znanstvene vriednosti, koji
dolaze u osječku bolnicu, nisu za znanost izgubljeni.
Ako još napomenemo, da su bolno-obskrbni troškovi u osječkoj bolnici pro die et
· persona ne podpuno 25 nč., a troškovi upravi nepodpunih 61 nč., tad moramo priznati,
da je osječka bolnica veoma dobro upravljana, pa s toga možemo nj ezinu vrlo revnomu
ravnatelju, g. dru. Vatroslavu Schwarzu, na usP.jehu čestitati, kakvoga je u to kratko
vrieme postigao.
Najnovija časopisna medicinska literatura.
Das oesterreichische Sanitatswesen 1896. br. l.
Reorganizacij a statusa uredovnoga zdravstvenoga osoblj a. Od e. kr.
min. savj. Dr. v. Kusy-a. Za razvitak zdravstvene uprave u zapadnoj polovici monarkije
toli zaslužni spisatelj navadja u krat.ko, što je učinjeno zadnjih deset godina, da se zdrav·
stveno stanj e pučanstva diže. Zatim nabraja u velikih crtah ono, što misli da je za budućnost
potrebno : ne treba samo ono, što je s mnogoga gledišta i na raznih mj est.ih naprednoga
započto ili podignuto uzdržavati i nadopunjivati, već je nuždno, da se još kadšto
nesigurni početci naprednoga znanstvenoga rada dovedu u harmonički, kriepki organički
razvoj, nuždno je nadalje, da se bezdvojbena zdravstvena iznašašća što prije i intenzivno
praktički provedu u dobrobit pučanstvu, da se javnosti pružaju u točno sastavljenih izvj
ešćih pojedinih zemalj a i ciele države vierne slike zdravstvenih prilika, iz kojih će se
neprestano mo6 crpiti podatci, na temelju ·kojih će se zdravstvena uprava usavršivati.
U obima kućama reichsratha prihvaćena je u prosincu prošle godine od vlade
predložena zakonska osnova zakopa o reorganizaciji statusa uredovnoga liečničkoga osoblja.
Broj e. kr. kotarskih satničtva povisuje se od 329 na 340. Do sada obavljalo je zdravstvenu
službu 134 kotarskih liečnika u IX., 195 u X dnevnom razredu, onda ll zdravstvenih perovodja
u X. dnevnom razredu (kod zem. oblasti uz zdravstvene referente), i 26 zdravstvenih
asistenta, · ukupno. 366 ; u buduće biti će 7 zdravstvenih nadzornika (uz zdravstvene
ref"erente u velikih :r.emljah) u VII. dnevnom razredu, 72 kotarska nadliečnika u VIII.
dnevnom razredu, 210 kotarskih Jiečnika u IX. dnevnom razredu, 71 zdravstveni perovodja
u X. dnevnom razredu i 20 7.dravstvenih asistenta, ukupno · 380.
O d zako n a i nar ed a b a sadržaje: N ar ed b n namjestničtva n Gornjoj Austriji
od 6. rujna 1895., kako i kada se imadu predmeti slati zdravstvenomu odsjeku, namjestničtvu
glede bakterioložke pretrage ; naredbu namjestničtva u Českoj od 20. studenoga
1895. o prometu sa takozvanimi Kneippovimi liečili ; naredbu istoga namjestničtva od 30.
rujna 1895. o zabrani prodaje Hommelovoga Haematogena ujedno sa pretjeranimi pohvalnicami.
Razne vi esti. Oduzimanje prava na praksu primaljam radi prouzrokovanoga pometnuća.
Prodaja mješovite robe u prostorijah, gdje se spava, je zabranjeno.
)Jr. l. Liečnićki Viestnik 1898. Bl
Vi esti o ko lini. Od 23. kolovoza pr. g. do 30. prosinca pr. g. bilo je u 56 obliina,
spadajućih u 14 kotara u Galiciji, 434 slučaja bolestnih, od tih je umrlo 283. Okuii.en1
su još kotari Pi·emysl i Srembowla.
Das oesterreichische Sanitatswesen br. 2.
Ra:r.prave e. kr. vrhovnog zdravstvenoga vieća od 4. siečnja 1896. Izvj
eMe prof. dr. v. Hofmanna o enketi glede reforme medicinskih nauka i izpita.
l. Na želju ministarstva unutarnjih posala razpravlja se strukovno mnienje · posebnoga
odbora glede zahtjeva, koji se imadu staviti sa strane znanstvene i praktičke na opotražbe
onih vještaka, koji će se namiestiti na državnih zavodih za iztražiyauje živežnih
predmeta i predmeta obćenitih temeljem zakona o hranilih.
2. Na upit ministarstva za. poljodjelstvo podaje se strukovno mnienje, u koliko je
dopustiva primj esa običnoga glycerina k vinu sa gledišta zdravstvenoga.
Referenti o prvom predmetu prof. dr. M. Gruber u ime specialnoga pododbora,
n drugom predmetu prof. dr. E. Ludwig.
Zdravstvene prilike u rudnicih, stoj ećih pod upravom e. kr. ministarstva za poljo­

32
Liečnički Viestnik 1896. Br. l.
-------------------_:_ ________ - -------------------------- ----------
Redoviti članovi toga kongresa niogu biti ·.Jiečnici, a izvanredni veterinari, ljekarnici
i zubari. Članarina je 10 mbalja (25 franaka), koja se alje blagajniku uz .oznaku točnoga
imena i prezimena, adrese i" zanimanja (najbolje kartu za pojte).
Radnje razred juju se u 12 odjela, i to : l. obsiže anatomiju (anthropologiju, nor-
. mainu anatomiju, embryologiju i normalnu hystologiju); 2. "fiziologiju (medicinsku kemiju),
3: obćli · pathologiju i patoložku anatomiju, 4. obću therapeutiku (hydrothei·apiju, climato­
. therapiju), pharmakologiju, pharmakognoziju i pharmaciju, 5. nutarnje bolesti, 6. pediatriju,
7. nervozne i duševne bolest-i, 8. dermatologiju i venerične bolesti, 9. kirurgiju (ujedno i
bolesti larynxa, ušiuh i zubi) i ophthalmologiju, 10. primljstvo i ginekologiju, 11. higijenu
(zajedno sa zdravstvenom statistikom, socialnu medicinu, epidemiologiju, epizootiologiju
i tehničku higijenu, 12. sudbenu medicinu. .
Službeni jezik za predavanja jest francezki. U debatab moli .se služiti i drugim
kojim evropejskim jezikom, u odsjec!h može se govoriti francezki, njemački i ruskL
Kužne bolesti u gradu Zagrebu mjeseca .prosinca 1895. Glasom
prijavnica predanih kod gi·adskoga poglavarstva bilo· je :
preostalo
koncem oboljelo u
studenoga prosincu ukupno
Dipbtheritis 7 40 47
Croup . 6 li
V ariola l' l
Scal'la:tina 3 7 10 .
Typh. abdom. 12 ll 23
Dysenteria • . l 3 4
}rysipelas 2 10 12
ozdrav jelo
37
2
l
2
17
3
6
nnll'lo
6
4
2
l\.Oncetn
prosinca
lJilo jo bo·
lcstno
7
Kužne bolesti u gradu Zagrebu od l. siećnja 1895. do 31, prosinca
189.5. :
koncem god. tečajem godine k

7. Dr . ...4r..ill§ki. Isidor, privatni liečnik u Osieku.
8. :.:_ _ _Arneri Blaž, obćinski liečnik u Blatu (Dalmacija).
U. Arzt Pat:ao, obćinski liečnik n Starih Banovcih: .
10. Dr. Bachman V,jekoslav, kućni lječnik kr. zemaljskoga _zavoda za umo-
bolne u. -nv-e-n. tJ1' .(?'J-.&

· 88. Dr. HerrYJ:f!:.'t!:11;. Isidor, obćinski liečnik u Pakracu.
89. Dr. Hirschenstein Itija, kr. kotarski liečnik n miru u Daruvaru.
. 90. Dr. Hochma11.er Ubaldo, kr. kotarski liečnik u Garešnici.
91. Dr. Hoffm an Vatroslav, kr. kotarski liečnik u Dugomselu: ..
.
92. Dr. Holze1· Leopold, obćinski liečnik u Sikirevcih.(
93. Dr. Hor;;,k· Ervin, obćinski liečnik u Bos. Novom
94. Dr. ilovanitzki ·Aleksander, . kr. domobranski pukovnijski liečnik u Kar-
v.
95. Dr. Huber Aleksander, e. i kr. štopski nadliečnik, šef saniteta e. i kr.
13. sbora u Zagrebu.
96 .. Dr. ]!!g,_rk'J fA.Adolf, kr. kotarski liečnik u Velikoj Gorici.
97. D. [Ji!ff!'l2.i§.,..Gjuro, privatni liečnik u Zagrebu.
98. Dr. Jakopović pl. Bogdan, privatni liečnik i kr. zemaljski zdravstveni
savjetnik u Zagrebu.
99. Dr. Janson Ivan, umirovljeni kr. podžupanijski liečnik u Našicah.
100. Dr. Josipovich pl. Ljudevit, comes turopoljski, virilista na saboru kraljevina
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, zastupnik na zajedničkom saboru
kraljevine U g arske, u K urilo vc u kod V elike Gorice.
101. Dr. lmJ.I!:!1.2J?iL Petar, kr. kotarski liečnik u Pakracu . .
102. Dr. Juraković Mate, obćinski liečnik u Trpnju (Dalmacija.).
-1 03. Dr. Juranović . Martin, kr. kotarski liečnik, dodieljen na službovanje
·
boiniCI.·-u--PetiiD. j i.
104. Dr. Kalčić Ivan, e. i kr. štopski liečnik u . e . . i kr. posadnoj bolnici
br. 16 u Budimpešti.
105. Dr. KaHivoda Stjepan pl. Falkensteinslci, kr. kotarski liečnik u Osieku.
106. Dr. Katičirvzadimir, sekurula.mi--bolnički- liečrtik ·u--Osieku. KtYI. r .. hv.
l 07. Dr.

· 167. f.!!:_ _Mlf!djJJ.ov
.. l9. obćinski liečnik n Vodicah n Dalmaciji.
· 168. Mlikovsky Miroslav vitez de Lhota, gradski · kotarski liečnik n Sisku.
· 169. Dr. Moačanin .. Ivg,n,, gra,dski kotarski liečnik u Osieku.
170. Dr. }lfon{i.ili{o, kr. domobranski stožerni liečnik u Sisku.
···171. Dl:; .. J}1QfJPLPL.Stjgp.f1.'1J, kr. kotarski liečnik u Topuskom.
172. Dr. MoluH· Ivan, kr. kotarski liečnik u Karlovcu.
173. Dr. Mojić _Miloš gradski kotarski liečnik u Mitrovici.
17 4. Dr. M'On-;'ievi.ć · Vojin, ob ćinski i tvornički liečnik u Čerevićn.
175. Dr. Mitii
--Adolf, _bivši gradski fizik uBrodu na Savi, zubar u Zagrebu.
176. Dr. MU.l]g:r.. .Frio, kr. kotarski liečnik u Dolnjem Lapcu. -
177. Dr . . Muža Alfons, obćinski liečnik u Ilok'u.
178. Dr. Nor Vatroslav, privatni liečnik u Jesenicah (Kranjskoj).
179. Dr. 1J_e defils..o.vić Sava, gradski kotarski iieenik u Zemunu . .
180. Dr. Nerničić Milan, gradski fizik, kr. zemaljski zdravstveni savjetnik u
Karloveti.
181. Dr. Nikolajević Aleksander, kr. kotarski liečnik u Novoj Gradiški.
182. NosiiJGsto, ·-·kr. kotarski liečnik u miru, obćinski liečnik u Novom
Slankamenu.
-183. Dr. Omašić. Josip, obćinski lieenik u Lukšiću (Dalmacija).
184. Dr. Ot·€§.!gyj{ pl. Breitenthurm Parno, knpaliHtni liečnik u Krapinskih
Toplicah (zimi u Zagrebu).
185. Dr . . tt()_ Q Dragutin, privatni liečnik na Rieci.
186. Dr. Paić Stjepan, gradski fizik u lVJitro.viei.
187. Patocka Franjo, kr. kotarski liečnik u Dvoru.
188. Dr. f!!:E.f. ,Vinko, gradski kotarski lieenik u Zemunu.
189. Pavliček Petar, kr. kotarski liečnik u miru, liečn,ik okružne blagajne za
podporu bolestnika u Zemunu.
190. Dr . .f.ifi§yl. Vilim, kr. županjski fizik u Belovarn.
1Đl. D_r_. __ ff!..r..!!_{2.!'f8_ privatni lieenik u Ba1 u (Antivari), Crnagora.
:
192. Dr. Peričić Božo, primarni liečnik u Sibeniku.
193. Dr. fo_Jfif Vilim, gradski fizik u Požeg-i.
194. Dr. Pollitzer Nataniel, kr. kotarski liečnik u Kutini.
195. Dr. Pžlitzer Simun, kupalištni liečnik u Karlsbadu.
·196. Dr. P2tgliesj_ leQ-..Jiečnik pokrajinske bolnice i.t Dubrovniku.
19f.-D--Rado- Eugen, zubar u Zagrebu.
198: Dr. Rajčić Kosta, privatni lieenik u Zemunu.
199. Dr. Rechnitz Mavro, kr. kotarski liečnik u Zemunu.
200. Dr. JJ;;j'f fi_·nragutin, privatni liečnik u Brodu na. Savi.
201. Dr. Reichwein Dragutin, tajnik kr. zem. vlade u Zagrebu.
202. Dr. Reiner Mavro, privatni liečnik u Beču, IX., Glasergasse Hl.
203. DJ.:. _!iift..tf!!! . .iL Gjuro, gTadski kotarski liečnik u Zagrebu.
204. Dr. Rggu}jQ_J)l. Ivan, kr. županUski fizik u Vukovaru.
205. Dr. Bohaček Ivan, umir. ravnatelj kr. zemalj. zavoda za umobolne; rudarski
liečnik u Vrdniku (Sriem).
206.' "fk-Rose'il.ZJ.!leig_Josip,_kr.-kGtaPBki---liečan.
207. Dtjepan, e. i kr. štopski liečnik u Plevlju u Hercegovini.
208. Dr. Runjanin Nikola, kr. kotarski liečnik, kr. zemalj. zdravstveni sa
vjetnik u Rumi.
· 237.
20t). Schaffer Matija, privatni liečnik u Zagrebu.
210. Dr. Scherzer... Adolf, kr. kotarski liečnik u Senju.
211. Dr. Schlick Izidor, kr. županijski fizik u Zagrebu.
212 Dr. Zz Josip, kr. kotarski liečnik u Mitrovici.
213. Dr. fjj!;!!_sbeq}!f!_
Aleksander, gradski liečnik u Bosanskoj Gradiški.
214. Dr. S,chussl Viktor, privatni liečnik u Osieku.
-215. Dr. §,_!j_ Dragutin, primarni liečnik u bolnici miL braće u Zagrebu.
216. Dr. SchwarZ Vatroslav, kr. zemalj. zdravstveni savjetnik, ravnatelj i
primarni liečnik pod zemalj. upravom stojeće bolnice zaklade Huttler­
Kohlhoffer-Monspergove, kr. domobranski pukovnijski liečnik u pričuvi,
komander reda sv. groba, začastni član talijanskoga reda od bieloga
križa, u Osieku.
217. Dr. Simić pl. Antun, kr. kotarski liečnik u Sv. I van u-Zelini.
218. Dr. Sladovi pl. Eugen, primarni liečnik bolnice mil. braće u Zagrebu.
219. Dr. rSlug_J,F'erdo, kr. kotarski liečnik u Klanjcu.
220. Dr. Steinfel Božo, kr. kotarski liečnik u Belovaru.
221. Dr. Spalatin_A.r!:h&J
J, obćinski liečnik u Staromgradu, Dalmacija.
222. Dr. Ste·rn Mavro, kr. domobranski nadliečnik u pričuvi u Vukovaru.
223. Dr. Stern Miroslav, kr. kotarski liečnik u miru u Karlovcu.
224. Dr. !J _
_ Fmnjo, kr. kotarski liečnik u Jaski.
225. Dr. StiPP:Ttič,.ir)_ Antun, kr. ·kotarski liečnik u Delnieah.
226. Dr. Stojanov{/ Gjuro, e. i kr. štopski liečnik u miru u Karlovcu.
227. Dr. §t.rpa:} Franjo, kr. kotarski liečnik u Petrinji.
228. Dr. Stntppi Viktor, odsječni savjetnik kr. zem. vlade i zemaljski vrhovni
liečnik u Zagrebu.
229. Dr. Subbotić Vojslav, primarni liečnik državne bolnice u Beogradu.
230. Szalolci Dragutin, kr. kotarski liečnik u Korenici.
23 1. Dr. Šimunović Radivoj, obćinski liečnik u lVIilni na otoku Braču (Dalm.).
232. Dr. ·lajmer Edua1·d, primarni liečnik u Ljubljani.
233. Dr. !!:._ Ivan, obćinski liečnik u Jalsi (Hvar u Dalmaciji)
234. Dr. $ulenti{ Franjo, kr. kotarski liečnik u Glini.
235 . Dr. ·ijj/Jjugf!:_ f.:judevit, primarni liečnik u Karlovcu.
236. Dr. Svrljuga Sime, gradski fizik u Zagrebu.
Dr. Alberto, kr. kotarski liečnik u Krapini.
238. Dr. 1'haller Alberto, gradski fizik u Zemunu.
239. Dr. Thaller IgnJat, kr. županijski fizik, podpredsjednik zemaljskog zdrav-
.
stvenog vieća, u Požegi. .
240. Tičar Slavoljub, gra'dski kotarski liečnik u Varaždinu.
241. Dr. Tischler. Ignjat, e. i kr. g-eneralni stožerni liečnik i šef saniteta e.
kr. 2. sbcira u Beču. ( .. e
242. Dr. Tori Ivan, wtkr-tiečnik--u--\L'mk{)Veih':'
243. Dr. Trr;tusmuller Otmw·, kr. kotarski liečnik u Čabru.
244. Dr. Ae-F;d, e. i kr. pukovnijski liečnik u Zagrebu.
245. Dr. 'l'r:tHlEJ. vitez Bogoslav, gradski fizik u Bakru.
246. Dr. Tyrmann Josip, e. i kr. pukovnijski liečnik u Osieku.
247. Dr. Unterlugauer Josip, vladin savjetnik, zdravstveni izvjestitelj zem.
vlade u Sarajev.

248. Dr ff_tJJ.avE.9. Julijltn, kr. kotarski liečnik u Vrbovskom.
249. Dr. Vinski , .Amand sekundarni liečnik u bolnici mil. braće u Zagrebu,.
=-::r..·'- ' .
dodieljen na sh,žbovanje u kr: zem. zavodu za umobolne u Stenjevcu.
260. Dr. fulJiiroslav, kr., kotarski lieinik u Kutjevu.
·
251. Dr. Vitauš F·anjo, liečnik okružne blaga]ne za podporu bolestnika i
školskiiTik u Zagrebu.
252. Dr. Vojta Franjo, e. i k. pukovnijski liečnik u miru, obćinski liečnik
u Račinovcih, z. pošta Drenovci. _
253. Vondraček Vatroslav, umir. kotarski liečnik, gradski kotarski liečnik u
Koprivnici.
254. Dr. Vranjican Ivan, obćinskj liečnik u l\rarsk9-i (Dalmacija).
253. · Dr. Vrabče.J!.i( Vladimir, s darni liečnik''J hiiiicl mil. braće u u.
256. Dr. Vrbanić Leon, sekundarni liečnik u bolnici mil. braće u ....Zagrebu.f
257. Dr. Vtietić Nikola, praktični lieč.nik u Šabcu (Srbija).
258. Dr. f.J!jjAtyUcola, sekundarni liečnik okružne bolnice u Mitrovici.
- ·
259. Dr. TVeingerl Josip, privatni liečnik u G1;adcu, Beethovengasse 19. A.
260. Dr. "Weiss Isidor, željeznički liečnik u Zemunu.
261. -"JYi$$ _.]l{irosl_y, privatni liečnik il Djakovu.
·
262 Dr. l:f:e. is- Samuel, obćinski liečnik u Novojgradiški.
263. Dr. -Wile;-;tauser Teodor, primarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara
u Zagrebu.
· 264. Dr. K'flfler .. Eugen, gradski kotarski liečnik u Zagrebu
265. Dr. Wol.ff Martin, zubar u Zagrebu.
266. Dr. T('IJ.4(1,r.Ji.cA Koloman, kotarski liečnik u Ifai>levcu. · · /
267. Dr. Zane ll a Vin1co, profesor u' e. kr. primaljskom učilištu u Zadru.
268. Dr. tiZ#!l...J..judevit, kr. kotarski liečnik u Darnvaru.
269. Dr. ie_r!J_ch,ou;$k) Franjo, obćinski liečnik u Slatint .
270. Dr. Zidari6 ]if ato, kr. kotarski 'liečnik u li. '
271. Dr. -ži{fr;. · Milan, privatni liečnik u Gleichenbergu (zimi u Cirkvenici).
272. Dr. Zlatm·ović pl .Attrel, primarni liečnik u zem. zavodu za umoboln:e
u Pergine (Tirol).
27i3. Zrelec Peta1·, umir. kr. kotarski liečnik, občinski liečnik u Gj urgjevcu ..
274. Dr . .Žirovčić Ivan, ravnatelj kr. zemaljskoga zavoda za umobolne, kr.
zemalj . zdravstveni savjetnik, u Stenjevcu.
275. Dr. !i?g!,E'!/.. 1JHcola, gradski fizik u Petrinji.
U Zagrebu 15. veljače 1896. Goll. XVIII.
LIENIKI VIETNIK.
List izlazi jedanput na mj esec na podrug do dva arka. - Č lanovi ga dobivaju bezplatno.
Predplata za nečlanove na godinu 6 for., na pol godine 3 for.
Ol!marina, predplata i sve ostale uplate ima,ju se poslati "Mjenjačnici hrv. eskomptne banke" u Zagrebu,
· ·
Jelačićev trg br. 3.
Reklamaeije radi "Liečničkoga Viestnilm" imadu se upraviti na Dioničku tiskaru u Zagrebu,
Preradovićeva ulica br. 8.
Dopisi se Aalju p1·edsj edničtvu sbora ili Ul'edničtvu lista (prof. dru. A. Lobmayeru).
Za oglase plaća se po đvostupačnom redku ili prostom 15 novi:.
Crtica iz kriminalne psychologije.
PriobĆlj e dr. Ivan Žirovčić, ravnatelj kr. zem. zavoda za umobolne u Stenjevcu.
često se dogadja, da ljudi bivaju napadni svojimi čini, koji ih dovode
pred sud, pak se izpitivanjem motiva i: ina pronalazi, da proizlaze iz nezdravoga
mišljenja, iz• bolestne duše.
M. M., o kojem hoću da govorim, rodjen jr, od otca lrrajišnika, koji je·
od podčastnika dotjerao do kapetana, te sada starac u penziji živi. Mati mu
je davno umrla i d vie sestre u mladjahnoj dohi ; živu mu dva brata, jedan
svećenik, drugi seljak.
Naš M. M. bio je nestalna života. Odgojei1 je u vojničkih zavodih,
odakle je radi slaba napredka i raznih nepodobština iztjeran. Služio je kao
prosti vojnik, polučio čast stražmei3tra, izstupi6 iz vojničtva i prešao u civilnu
službu. Promienio razna mjesta po pisarnah, prestupio na poljodjeljstvo, propao ;
bio sudjen radi pronevjerenja, drugi put radi javnoga nasilja. Napokon spao
na bezposlicu i skitalicu te proganjao svoga otca, koji da je zatro nj ihov
zadružni imetak, pa M. M. nema sada od česa živjeti, već zahtieva od otca,
da mu on kupi seljački posjed, koji jedini bi mogao njegovim } eljam zadovoljiti.
Otac ga je višeput podupro novcem, nu njemu nikada dosta. N apo kon
ga otac napustio, a zato ga sin nemilice progoni. Jednom došlo je više seljaka
pred poglavarstvo s molbom, da se otac iz mjesta makne, jer se sin
prieti, da će mu kuću zapaliti, odakle hi mogla nastati za čitavo selo pogibelj .
.Jednoga jutra dodje M. M. u oružničku vojarnu i prijavi se sam, da je
u svoga otca iz vana kroz prozor izpalio četiri hitca iz revolvera i bude sudu
predan.
Pred sudom je priznao svoju namjeru, da je kanio otca ubiti, jer je
zatro njihov imetak, jer živi u zajednici s drugimi, koje uzdržava, a nj emu
neće da kupi .posjeda. Spočitavao je sudu, za što otac nije na razpravu došao
i bio sudjen na godinu dana tamnice. Nu on se je tako pred sudom vladao,
da se je posumnjalo o nj egovom zdravom razumu : jer je govorio . smušeno,
planuo gnjevom i grdio sud. I tako je dospio pod psychiatričnO- motrenje.

Liečničkl Viestnik 1896. Br. 2.
Svojom vanjtinom je M. M. čovjek od 37 god., srednje visine, vitkoga
pravilnoga stasa, vojničkoga uzpravnoga držanja, jakih mišica, spretnoga
kretanja; licem inteligentnoga, muževno odriešitoga izražaja, pogleda podmukloga,
vrebajućega. On je pri sviesti, zna da je u zavod na motrenje poslan, nu
veli, da· on ovamo nespada, da lud nije, ori ima za se dosta pameti, već
njegov otac, koji je zatro njihov imetak, spadao bi u ludnicu.
On se odlučuje od drugih bolestnika, govori samo sa bolničari i to
malo, šeće se po sobi ili leži u vrtu na travi, čitav dan ima do lakta zasukane
rukave, veli da je tako njegov običaj.
Na nagovor stoji vojnički uzpravno, odgovara kratko, tuži se na dugo
vrieme, moli da se motrenje što prije dovrši, jer on nije bedast. Raditi neće
ništa, on bi jedino na svom vlastitom posjedu poljodielstvo tj erao, 'jer to je
njegovo pravo zvanje, a da toga nema, kriv je otac, koji je nj ihov zadružni
imetak zatro. Čitati neće, jer obične stvari nisu za nj ega, on bi čitao samo
neto uzvišenijega filozofičnoga.
lz poduljega razgovora s njime iztiče . se sliedeće :
»Je ste li Vi sbilja hotjeli svoga otca ubiti ? •
»Da Vam pravo kažem, jesam zaista bio nakanio olea ubiti, jer sam
sudio, da je on kriv svemu. Nu doduše sad sam d.ruge misli, nije on baš sve
hiv, es muss der. Hacken anderwiirts wo liegen. Ja vidim; da se neki lov
tj era na me, to sani reko već kod suda, a mislim, da se je . otac sasvim
prodao državi ili kralju, ili tako nešto sličnoga«. trovori nadalje obširno o
koječemu bez razumljivoga saveza, spominje o nekakovom »Herrenclubu «,
te se nerazumije što s tim hoće da kaže, a upliće kojekakove poslovice,
citate i rečenice u svom govorenju.
Pl'ipovieda nadalje na pitanje glede revolvera, kojim je hotio otca ubiti,
da ga je sam · nabio patronami, koje su mu se vidile dobre, ali su morale
ipak bit! zločeste - •politische Patronen•, kako ih on naziva, govoreć sad
hrvatski, ad njemački, ali nezna obrazl_ožiti, za što ih takovimi naziva. On da
je zaista pucao na svoga otca, premda mu toga oružnici nisu htjeli vjerovati,
a odapeo je 4 hitca, pa kad nije sastavilo, odlučio je postupati sudbenim
putem, te se javio oružnikom.
Glede odnošaja svoga ot.ca pripovieda , da živi s nekom pristarom
seljakinjom, »da prostite prostom selskom flundrom•, s njezinim mužem
materom i dvemi sestrami sve skupa u kumpaniji. Pred više godina živio je
otac kod brata, odnosno svoga sina G., uzeo mali posjed iz arende i oženio
ga, nu morao je od njega oLićL jer je sav sviet govorio, da otac živi sa
snahom, a brat G. mu je sam pripoviedao, da je poradi toga hotio otca ubiti.
Otac se je u obće selio iz stana u stan, kako je sgodno bilo za •njegove
kombinacije. •
M. M. spominje nadalje opet, da se na njega nekakov lov tj era, a to
zaključuje odatle, što njegovoga imena niti u matrikulah nema, valjda su
hotjeli, da on ništa nedobije od imetka. On nezna, odkud su mu mogli dati
krst ni list, . kad ga nema u matrikulah.
Pošto u razgovoru višeput spominje nekakov •SophienaffaireMajest.atsgesuch• da je bio
medj u inimi pismi kod sudbenoga stola, ali da su valjda učinili • Ver.schwundezvous•.
Da je car mogao čitati to pismo, sigurno nebi bio došao na pomisao,
tla je M. M. lud, jer bi kao pametan čovjek vidio, da je sve dokazano.
Dogodjaj, radi kojega je bio kažnjen sbog javnoga nasilja, predstavlja
kao nepravdu, koja takodjer spada u •kombinacije • proti njemu. Oblast je
naime odredila, da se ubije njegov pas, jBr je bio sumnjiv radi bjesnoće, a
provedbi te naredbe se je M. M. silom opro. »U to doba bio . sam na iz
kombinacije kupljenom gruntu u C. Tu su mi hotjeli dokazati, da ja tobože
nisam sposoban za selsko gospodarstvo. Tko, to ja neznam, to je nekakvo
družtvo, koje s otcem komandira•. Pripovieda nadalje, da je otac za izplatu
toga posjeda pozajmio novaca, od kojih je ali polovicu potroio, a samo pol
izplalio za posjed, tako, da se M. M. nije mogao na posjedu održati.
Kod drugoga razgovora odgovara na pitanje, tko i zašto na njega lov
.
tjera ?
·
•Ja sam to već opazio, ono što ja zovem •Sophienaffaire«, to nije bilo
LuciJo, nego htjeli su me bezsviestnoga napraviti, a to su i napravili « .
Toliko govori razumljivo, ali nastavlja obširnim pripoviedanjem, kako
su ga tukli, kako je bio u Zagrebu u bolnici, kako ga je sudac izpitivao i
završuje : •pa kad mi otac neće da kupi posj eda, neka mi dadu grofiju, pak
ću ja već znati dobro živjeti« .
Nadalj e pripovieda, da su nekakovi židovi iz Beča i Pešte došli ga
motriti, njega, prostoga težaka ; jedan veli : •seine Stimme ist enorlh« ; drugi
veli; da je on liep momak. To · se je tako govorilo u kućah, po ulici, ·
svuda, danj u i noćju, to je on sve jasno čuo. Uovori 'neskladno i navadja,
da se neki židovi izdavaju kao braća, 11. pr. Neumanni, a nisu si ništa slični.
Prelazi nadalje na ove rieči : »Ja sam bio jedno dset godina po službah
perom, ali sa1i1 svagdje nabasao na gospodare, koji su bili nepravedni. Je li
to providnost božja, ta li ? Onda sam tražio od otca, da mi dade grunta,
onda se umiešale u to i oblasti i vlada, i samoga cara u to spleli, kad sve
u njegovo ime rade. Kotarske oblasti' htjele od pra v d a ti moj Heimatsschein,
Zustandigkeit i sve•.

Liečnički Viestnik 1896.
»A što je bilo s onimi »Mauri •, koje ste višeput spomenuli ?•
llr. 2.
• K tomu ja računam u kratko svakoga naobraženoga službenika, b š
radi tih stvari, što se proti meni radi. To je ono isto, što se zove »Frel­
maurerorden«. Oni si neka svietom vrte koliko hoću, ali meni neka dadu
mira. Doktor T. mi je rekao : • Wo lien Sie nicht bei trete n . zum Freima:urer­
orden ?« .Ta dobro pazim i razglabam rieči, pa ako se toliko za me zanimaju,
bješe im meni pomoći, da budem grof. Pa nebi ja samo za se radio, ja nisam
kao židov, premda židovi imaju pravo : • Geld regiert die Welt«.
»Recite mi otvoreno, ostajete li kod nakane svoga otca ubiti ?.
»Ja ostajem kod nakane, koju imam u glavi «.
·Ali ljudi će reći, da ste poludili «.
• To govore lj udi već pet godina. Kad sam otišao u bolnicu i vratio se
za 13 dana kući, lj udi su rekli: elo, on je norc, pak su ga ipak pustili kući.
Ja sam mogao u zatvoru samoga predsjednika ubiti, nu meni on nije ništa
kriv, akoprem veli austrijska poslovica : -·Mit vereinten Kriiften•. Pa mi neka
dadu milion, a ja ću si kupiti imanja u Hrvatskoj, ne u Magjarskoj • .
•Što kanite Vi učiniti, ako dodjele kući ?•
"E;, to ću vidjeti, to će zavisiti od okolnosti, koie će me snaći onda,
drugo nemogu reći«.
•Hoćete li opet pokušati svoga otca ubiti•.
»To ću vidjeti•.
•Zatvorit će Vas u Lepoglavu •.
• Pa neka me zatvore•.
»Ili u ludnicu•.
·Odatle ja mogu lahko pobjeći, samo ako hoću. Ali ako bi jedanput do
toga došlo, onda sam ja osvetitej «.
·A držite li Vi, da je otac dužan svojoj dj eci imetka ostaviti ?•
.Jest dužan •. Razlaže, kako se čovjek od životinje razlikuje time, što
životinja mimora svojim pot011kom ništa ostaviti, dočim čovjek mora. Nije
to dovoljno, da samo odgoji dj ecu, to je •samo po magjarskom naravogojnom
sistemu «, kako je to negdje čitao. On da će raditi samo po božjem zakonu,
a božji zakon se neprotivi tomu, da on otca ubije. (Svršit će se.)
Akromegalia.
Napisao dr. Pavao Ćulumović, bivši sekundarni liečnik obće javne bolnice u Osiekn, sada
prim. liečnik u Ogulim\.*
(Svršetak.)
Pierre Marie je prvi u Revne de Medecine VL 1886. na osnovu dvajuh
slučajeva ovu dosta riedku afekciju opisao i po glavnih symptomih nadjenuo
joj ime "Akromegalia." On . ju je tada karakterizirao u kratko ovimi riečmi :
»l' hypertrophie non congenitale des extremites superieures, inferieures et
cephaliques.« U "Nouvelle Iconographie de ia Salpetriere" 1888. pisao je ponovno
* Preštampano iz "Liečničkog izvješća Z?- godinu 1894." osječke obće javne Huttlel'­
Kohlhoffer-Mospergove zakladne bolnice u zemaljskoj upravi od ravnatelja ·bolnice dra.
Vatrosl. Schwarza.
Br. 2. Liečnički Viestnik "1896. B7
o istom predmetu, opisanim dvjema dodao još dva nova slučaja i sabrao
poznatije iz literature, za koje mu se činilo, da amo spadaju, njih 17 na
broju. Tu nalazimo slučajeve opisane od Erba, Fritschea, Klebsa, Lombrosa,
Saucerotta, Henrota, Verge, Brigidia, Minkovskog, Freunda i dr. Odtada
množile su se danomice publikacije novih slučajeva tako, da će ih danas biti
poznatih do 90. U "Deutsche medizin. Wochenschrift" god. 1889., 1891.,
1892. i 1893. imade prilična množina što demonstriranih u liečničkih sborovih,
što opet točnije opisanih slučajeva, tako od Litthauera, Striimpela,
Boltza, Gausea, Friintzela i dr., zatim u: "Berliner klinische Wochenschrift"
1889. i 1890. kao važnije Ewaldov i Gerhardtov casus.
U Er·ba* nalazimo u kratko spomenute i tri do onda poznate sekcije, od
kojih je svakako Klebsova najvažnija i najtočnija. Ovim dodati mi je jošte
sekcije slučajeva : Virhow, Broca, Balance i Hadden, i najnovijeg Linsmayerovog·X·*,
seciranog po prof. Kolisku. Literatura akromegalie još je daleko
obsežnij a, ali odustajem prostora radi od dalnjeg nabrajanja.
Svi opisani slučajevi podudaraju se posvema u glavnih simptomih
tako, da možemo razviti prilično jedinstvenu kliničku sliku akromegalie.
Ako pregledamo literaturu, vidjeti ćemo, da akromegalia može započeti
u svakom deceniju počam od 2-og pa do 7-og, najčešće ipak u 3. Ćini se,
da spol ne ima pri tom nikakove važnosti. Kod žena nastupa sa prvim po­
četkom afekcije redovito trajna menopauza.
Aetiologija posvema je tamna, barem nas ne zadovoljavaju neznatni
razlozi, koje bolestnici kao prvi povod bolesti navadjaju, tako veliki napor,
pad na zemlju, propuh, u jednom slučaju syphilis i dr. U našem slučaju na­
stupila je akromegalia poslie prvog recidiva sarkoma.
Afekcij a razvija se obično polagano iz početka neopazice, te ju bolestnici
istom onda osjete, kad im obuća ili šešir sve tj esniji postaje. Kao konstantni
skoro simptom i donekle predteču nalazimo rhewnatične boli ili paraesthezije
u extremitetih i glavi, dakle onih dielovih, koje bolest najprije zahvati, te
ove boli i dovedu bolestnika k liečniku. Prvi pako vidljivi znak afekcije
jest' nerazmierno debjanje i hypertrophia stopala i ruku, koja prema koljenom
odnosno laktovom polagano napreduje, ali vrlo riedko koljena ili laktove
prekorači. Koljena i laktovi sami redovito su još nerazmierno debeli.
U isto vrieme, kadkada i prije od extremiteta hypertrophiraju i kosti
lubanje, naročito ossa zygomatica, gornja i dolnja čeljust, po gotovo spina
menli tako, da je lubanja osobito u mentooccipitalnom promjeru znatno pro­
duljena. Ali ne samo napomenute već kosti, nego, kao što brojke mjerenja
pokazuj u, rastu volu menom i kljačice (claviculae ), rebra, kost grudnica, a na
hrbtenici vidja se redovito cervicodorsalna, kadkada dorsolumbalna kyphoza
ili lahka skolioza. Cervicodorsalna kyphoza je dapače po Marie-u konstantni
symptom akromegalie, isto tako odebljana dolnja čeljust.
Hypertrophia zahvaća u prvmiz redu kosti, i to u debljini i širini, kadkada
i duljini, naročito na epiphyzah.
* Arcbiv f. klin. Medizin 42.
** Wiener klin. Wochenscbrift 1894. Nr. 16.

BH Llec':ntčkt· Vle!::llnlk 180G. Br. 2.
U mnogih slučajevih odebljala je i koza i podkožno vezivo, dapače
mogu i nutarnji organi, kao grkljan, srdce, jetra, slezena itd. hypertrophirati.
Nikada nije koža oedematozna ili myxoedematozna. Nokti su dugački, savinuti
ili kratki široki, kadkada vrlo krhki i izcrtani.
· Nos, ustnice, osobito · dolnja, vedje i jezik mogu takodjer hypertrophirati
te, kao što spomenuh, i unutarnji organi. Nasuprot iztiče se .često atrophia
testiculorum . .
Osobita pozornost svratila se je štitulji (Gland. thyreoidea), jer se
je mislilo, da bi ona mogla razsvietliti tamnu aetiologiju akromegalie. Ali
niti tu se ne slažu podatci, jer kod nekih bila je štitulja atrophična, kod
drugih · normalna, a kod treĆih hypertrophična.
Erb je u svoja tri slučaja našao konstantno na manubriu sterni mukli
prazni zvuk, koji izpod ključica zauzima postrane dielove rebara, te se prema
corpus-u sterni kao lievak suzuje. Erb pripisuje to Thymus-žliezdi, koja da
u ovih slučajevih persistira. Taj nalaz potvrdjuje i Klebs sekcij om, koji je
doista u svojem slučaju našao hypertrophičnu Thymus. U našem slučaju može
se isto takav prazan zvuk baš na opisanon mjestu konstcitirati.
To su konstantniji symptomi ; od nestalnih pojava u slici akromegalio
spomenuti ću, da su u mnogih slučajevih opisani defekti u vidnom polju,
slabost vida, naročito bitemporalna homonymna hemianopia (twnor hypophyse?),
anaesthezija kože, njuha i ol;usa, polyuria, polydypsia, albumimria, hyperi
droza pače i glycosuria.
Tečaj bolesti je protrahiran i dugott·ajan ; vrlo često poginu bolestnici
od komplikacija (n. pr. na srdcu, bubrezima, moždjanima), ,kojim je težlw re6i, .
da li spadaj u u okvir akromegalie. Kadkada jenja bolest, te se može dulje
vremena držati na istom stepenu.
Diagnoza akromegalie, kako se iz svega vidi, nije te%ka. Tu mi valja
spomenuti, da je Marie 1890. razlučio od akromegalie drugu jednu afekciju,
koja je prvoj vrlo slična, a nazvao ju je "osteoarthropathie hypertrophiantc
pneumique", te je ovoj potonjoj pribrojio mnqge slučajeve, koji su kao akromegaha
opisani, dapače i one publicirane od Erba, Frantzela, Gerhardta i
·
.
Ewalda.
Marie je diferencijalnu diagnozu obijuh afekcija ovako precizirao :
Alcromegalia.
Osteoa1·thropathie hypertr. pneumique.
· . l. Debele, kratke ruke, prsti jednomjerno
hypertrophični. Razmjer
medju phanlangami uzdržan, nokti
pljosnati, malenL
2. Carpometacarpalni · dio ruke vrlo ·
širok i odebljao.
3. Ručni sglob malko deblji, raz­
mierno prema odebljaloj ruci.
4. Noga kao ruka.
5. Hypertrophia · zahvaća V8ćinorn
mehke dielove.
l. Velike, deformirane rqke kao ilape.
Prsti vrlo veliki . . Nokti široki, sa­
vijeni, prva phalanga razmierna,
tanka, treća vrlo debela ( • batići
bubnja«). .
2. Cm·pometacarpalni dio skoro nor­
. malan.
i:3: Ručni sglob · nerazmiei·no debeo,
deformiran.
4. Noga kao ruka.
5. Hypertrophia zahvaća većinom
kosti.
Hr. 2. Ltećntćkt Vleslnlk 18bl€l. /j !J
6. Konstantna cervicqdorsalna ky- 6. Kyphoza nije konstantna, dolnja
phoza, dolnja čelj ust jako oqebljala. čeljust normalna.
7. Aetiologija: nepoznata. 7. Aetiologija: bolesti srdca i pluća.
Čini · mi se ipak, da se diferencijalna diagnoza ovdje neda tako . strogo
provesti, jer ako promotrimo naš slučaj, naći ćemo u njem osebina jedne i
druge afekcije. S toga razloga i nisam se dosada obazirao na ovu publikaciju
Marie-ovu.
što je biće akromegalie, što prouzrokuje ovu afekciju, -to pitanje još
do · danas nije riešeno. Razpravljati o tom ·znači kretati se u hypotezah
navadjati mnienja i kombinacije, a ništa pozitivna. Važno je znati, što · su
nam u tom pogledu sekcije pokazale. Tu . se navadja sliedeće : h:yperostoza
kosti i naslaganje osteophyta, hyperplazija ganglia i živaca sympathica, kadkada
i ostalih živaca kao -agusa i glossopharyngeusa, hyperplazija i tumor
hypophyze, hyperplazija moždana, hypertrophia ili dtrophia štitttlje (Gland.
t)lyreoidea), u Klebsovom slučaju hyperplazija Thymus-žliezde, i obća hyperplazija
circulatornog sustav.a do najtanjih žilica. To su u glavnom patoložko:
anatomički nalazi. Niti oni nam nemogu razjasniti akromegalie, već nas do­
vode na polje nagadjanja i umovanja, jer nisu sve gore navedene patoložke
pmmjene u svakom slučaju nadjene, već u svakom nešto. Još najkonstantniji
je tumor hypophype, ali i taj fali u ·slučaju Virchow-ovom, isto tako je i
Th yreoidea kod Virchowa normalna, dočim je hypertrophyu Thymusa samo
Klebs našao. Prilično konstantno. je nadalje odebljanje sympathika. · Sve ove
pt'omjene n1ogu biti u ostalom tek posljedica, ali ne razlog akromegalie, koji
može biti još nešto trećeg nepoznatog.
Po_što je tumor hypophyze još najkonstantniji, to je Marie pokušao na
hypophyzi osnovati aetiologiju akromegaJie, te pripisao istoj neko svojstvo
slično štitulji, da naime svojom funkcijom paralyzira neke nepoznate tvari,
koje u organizmu cirkuliraju te su živčano:m sustavu štetne. Ako hypophyza
ne funkcionira, to ove tvari draže razna veziva na hyperplaziju.
Klebs misli, da je Thymus razlogom afekcije. Hypertrophyčna Thymus
imade u sebi množinu endothelia žilja t. zv. · angiobzasta, ovi dolaze krvlju li
cirkulaciju te proizvode prekomiernu vascularizaciju, a ova akromegaliu.
F1·eund dovadja akromegaliu u savez sa spolnom sferom, jer započinje
često u vrieme puberteta, a kod žena sa bolesti nastupa redovito trajna
m eno pauza.
Recklinghausen drži, da je bolest vasomotoričkimi živci · prozvedena
neurotična hypertrophia.
"Kalcovu. ulogu igra sympathicus f" pita Eichhorst, ali ne odgovara na
to pitanje Istina je, sekcij e su pokazale, da je syinpathicus odebjao i hyper­
trophi.Fao, a da je on u tiesnom savezu sa vaskularizacijom, to je takodjer
poznato, te bi bilo na prvi mah vrlo zamamno u sympathicusu tražiti razlog
afekciji. Ali s jedne strane znademo o sympathicusu premalo, a da bi na
osnovu toga mogli stvar si razjasniti, s druge strane ne odgovara akromegalia
kliničkoj slici dobro poznatih nam afekcija sympathica. Sjećam samo na
pojave na oku.

Liečnlčkl Vlestnlk 1896. Ht·. 2.
Još manje znademo o hypophyzi ili thymusa, te se tu može samo nagadjati
i analogije praviti prema thyreoidei.
Na posljedku osvrnuti ću se jošte na opisani slučaj. Sarcom na lubanji
recidivira, razviju se metastaze na raznih mjestih, a tim uzporedo tako
rekuć akromegalia. Iz nalaza slutimo, da je metastaza i u lievom šiljku pluća.
sprieda nalazimo na sternumu mukli zvuk, kao što je to Brb opisao, je li to
thymus ? Hemianopije ne ima, možda dakle niti tumora hypophyze. Na tielu
množina metastaza, a tako valjda i unutar tiela. Sympathicus sigurno je
ozliedjen s desne strane tumorom, s· lieve možda u aficiran om šiljku pluća, a
po svoj prilici i drugdje u svom teku. što je proizvela ovdje hypertrophiu,
ovu tako rekuć hyperprodulwiju, u dekrepidnom individuu. Je li to sbilja u
savezu sa sarkomatozom ?
Ne radi li se tu možda o zaprekah u cirkulaciji, pošto nešto slična
nalazimo kadkada kod griešaka srdca i bolesti pluća, gdje su zaprieke u kolanju
barem razumljiv{\, a i akromegalia obuzima baš najdistalnije dielove. Nije li
to nešto slična induraciji parenchyamatoznih organa ?
Smjelo bi bilo upustiti se u hypotheze ; neka bude dosta poznatim
slučajevom akromegalie pribrojiti i ovaj, gdje se je akromegalia razvila . uz
sarkotnatozu.
Zdravstvena .izvj ešća.
Javna obća gradska bolnica . u Karlovcu (primarni liečnik dr. Lj udevit
H v rl j uga).
Za mjesec studeni 1895.
Koncem listopada preostalo je u liečeuju 146 bolestnika ; tečajem studenoga nadošla
u iz nova 173 bolestuika, dakle je ukupno liečeno 31!! bolestnika. Od ovih au.142 ozdravila,
12 bilo je poboljšano odpuliteno, 1 neizliečen, l:i ih je ·umrlo, te je koncem studenoga
preostalo u liečenju 156 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu: škorbut l, ikričavost pluća l, mna pušćanim tanetom u glavu
·
(samoubojstvo) 1, upala mozgovnih opna 1, osta1jelost l, Brightova bolest 1, noma 1.
Operacije u tom mj esecu izvedene su sliedeće :
Hemiotomia 1, Enucleatio bulbi l, Ablatio totalis labior. maj. et min. propter
condylom. acumin. 1, Extractio corporum alienor. e capit. et dorso (pet pušćanih zrna) 1, ·
Exstirpatio polyp. nasi 1, Operatio phimosis l, Incisionea multipl. phlegm. ruan., antibr.
et brach. l, lncisio et drainage abscess. perinephrit. 1, Ex8tirpatio cystid. dermoid. faciei l.
Manje operacije bile su 32 obavljene, i 4 sadrena povoja načinjena.
Za mjesec prosinac 1895.
Koncem studenoga preostalo je u liečenju 156 bolestnika ; tečajem prosinca nadošlo
je iz nova 157 bolestnika, dakle je ukupno liečeno 313 bolestnika. Od ovih je 125 ozdravilo,
18 bilo ih je poboljšano odpušteno, 2 neizliečena, 16 ih je umrlo, te su koncem prosinca
preostala u liečenju 152 bolestnika.
Uzroci mrti bijahu : trbušna pošalina 1, ikričavost pluća 2, mesnac gornje čeljusti l,
križa 1, rana pušćanim tanetom (koje je probušilo prsnu šupljinu, ošitnu mišicu, jetra i
debelo crievo) 1, upala mozgovnih opna 1, ikričava upala grkijana l, grieška srdca l,
zmatost jetara 1, Brightova bolest 1, ostarjelost 2, kron. upala želudca 1, kron. uzdušnični
zažeg l, nabuhlina pluća l.
Operacije u tom mjesecu izvedene su sliecleće : A blatio placent. post abort l, N ecrotomia
tibiae . l, Opera tio fistulae ani l, Cnretemeut ]Jl'Opter endometr. cervic. 2, Exstirp.
lipomat. humeri 1.
Manj e operacije bile su 21 obavljene i 4 saclrena povoja načinjena.
llr. 2.
Obća javna ze m. bolnica u Pakracu (prim. liečnik dr. Gr e g ori ć). Koncem
prosincn 18!)5. preostalo je u bolničkoj njegi 113 bolestnika, tečajem siečnja 1896. došlo je
n bolnicu 74 bolestnika, svega je dakle liečeno 187 bolP.stnika, koji su obskrbljeni bili kroz
3162 dana.
Odpušteno je iz bolnice : izliečenih 42, · neizliečen l, umrlo je 5, u bolnici ostaje
dakle koncem siečnja 1896 139 bolestnika.
Pogledom na bolesti bilo je liečeno, i to : od bolesti centralnog i periferičnog živčevlja
7, od bolesti dihala 38, od bolesti probavila 9, od bolesti močila 2, od bolesti očiju 4,
od bolesti )rože 22, od priliepčive bolesi kože l, od kiruržkib bolesti 10, od obćih bolesti
54, od bludobolje 40. Ukupno 187.
· Manjih operacija obavljeno je 10.
Grad Mitrovica (gr. :fizik dr. Paić). Stanje zdravlja ovogradskog pučanstva
tečajem IV. četvrti godine 1895. bijaše pogledom
·
na pobol i na pomor jako povoljno, a
vrst bolesti ponajviše neopredieljive naravi.
Tečajem ove četvrti umrlo je u ovom gradu s v e g a 69 o s o b a, a iste su bolovale
od sliedećih bolesti : Od difterije, pneumotyphusa, sušice jetara, pyiimije, leukiimije i gnjila
želudca po 1, od grčeva u trudnoći 7, od upale pluća i pošaline po 2, od mahne srca 5,
od plućne tuberkuloze 10, od sušice staračke 11, od sušice dj ečj e 11, od grčeva kod
djece 20, mrtvo-rodjeno l.
Rontgenovi traci.
Novine ·su sad11. pune viesti o pokusih, što ih izvode razni profesori fizike s novo
obretenimi X-traci, pomoću kojih se priugotavljaju tako zvane "unutarnje fotografije". ·
Pojavilo se je dapače i više njemačkih, jedan česki i jedan magjarski profesor, koji reklamiraju
prvenstvo obreta za sebe. Sam obretnik profesor Vilh. Konrad Rontgen niti nij e
Niemac, već Holandez, makar "Augsb. Abendzeitung" tvrdi, da se je rodio 27. oujka g.
1845. u Lennepu u · pokrajini Diisseldorf. Doktorat je stekao u Zirichu i postao 1870.
11.sistentom fizikalnog zavoda u Wiirzburgu. 1872. došao je u istom svojstvu u Strassburg,
gdje je i 1874; postao privatnim docentom, od kuda je g. 1875. pošao za profesora akademije
u Hohenheim. 1876. pošao je za izvanrednoga profesora sveučilišta u Strassburg,
187!). za redovitog profesora sveučilišta n Giessen, a 1888. za redovitog profesora i ravnatelja
fizikalnog zavoda u sveučilištu u Wirzbnrgn. Tn je bio 1893;!.14. rektorom sveučilišt11..
·
Opisuju ga čovjeka tiha, ozbijna, čedna i veoma j nbezna.
Do novoga zamašnoga izuma došao je ovako: On je uzeo staklenu · ciev, što je u
znanosti poznata pod imenom Crookesove cievi, te ju je do kraja, dakle i od zraka izpraznio.
U nj u je spustio munjevU:u oborim!, te je njezine trake naperio na fotografsku ploču upravo
tako, kako se u običnoj fotografiji svietli traci svode na ploču. Već je to nešto neobično;
jer munjevni traci jedva da se vide u Crookov

·.1 Liečnički Viestnik 1806. Br. .
Ljudi nerado motre gole ljudske kosti, dok nisu zaodjevene žilami i mesom, te
napokon obučene liepom kožom, koju je priroda okitila kosom, žarkima očima itd. Doktor
Rontgen kano da nas želi pri učiti na nove slike, koj e ako · i nego de . oku, mogu da služe
jasnijem poznavanju promjena, što se često sbivaju u ljudskom tielesnom ustroju.
Premda je doktor Rontgen odavna .poznat kao čovjek jako ozbiljan i triezan, mnogi
si1 ipak učenjaci glavom klimali, kad sn prvi put čuli, što je odkrio.
Nu što da\je, to više izčezava svaka sumnja, jer je Rontgenov izum oproban u
stotinah učenjačkih sborova i kabineta u Evropi i Americi. U francuzkoj akademiji donio
je pred svoje drugove akademičare učeni prof-esor Poincare nekoliko takih čudnovatih
slika. J edna prikazuje busolu (mjerničku iglu), kako titra unutar drvene kutije i okvira;
druga kU učenicu, usadj!lnu medju daskama u drvenim vratima; treća okostnicu ruke živa
čovjeka sa prstih, a na njih prstenje. To nisu liepe slike; ali služe znanosti i koliko.
Da to vidimo u primjeru. Do sad, ako je ranjeniku ostalo u mesu zrno, nije se moglo
točno znati, koliko je duboko doprlo, a često nije se znalo ni mjesto, gdje je zapelo ; isto
tako nije se znalo, koliko je daleko pukla slomljena kost ili ako je stala gnjiliti, dokle se
gnjiloba razirila. Tko se nesjeća· stare pripoviesti o vilici, što ju je netko kroz godine u
svom tielu nosio, a nije se pravo znalo, gdje se zabola Od sada neće trebati dugotrajna
motrenja ni iztraživanja, te kirurg neće morati ela reže na okol, iztražujuć obseg rane ili
jesto, gje je koje strano tielo urinulo u naše meso Slika će mu jasno pokazati, gdje
ima nožem rezati i dokle ga ima . vući.
Ima liečnika, koji su, pipajuć kožu i dižuć ozliedjeno udo bolestnika iz položaja i
dobe, kad ga je zaboUelo, zaključivali dosta izvjestno, gdje leži strano tielo, što zad:1:je
bol ; nu taki su liečnici bili izuzetci. Od sada će svatko pomoću Rontgenove cievi i fotografije,
kako ju ona izkaže,_ moći jasno razabrati, što je u bolestnikovu tielu i gdje se u
njem zaustavilo. Tko bi bio očekivao, da će čovječji um i ljudsko nastojanje izumiti spravu,
koja iznosi ua vidjelo tako skrovite stvari !
I pak ima u Rontgenovn izumu za sada što šta tajno 'i neprotumačeno. Toliko
znamo, da se ovaj učenjak poslužio cievčicom, što bi · se možda točnije mogla nazvati staklenim
mjehurom, a izumio ju William Crookes, da njom iztražuje jakost materije, koja
sipa svietle trake. Nu neznamo, kako nj om Rontgen radi ; neznamo, nemora li da ploč
posebice ugotavlja za svoj posao ? Sad, kad je izum izašao na vidjelo; mora svaki
učenJak da prizna, da nema u njem ništa, što bi bilo n protimbi sa načeli znanosti, da
'
·
što nebi bilo posve vjerojatno.
Kao što topli traci probijaju nekoja tielesa laglje, a druga teže, te po tom i zovemo
jedna dobrimi, a druga lošimi vodići topline, tako se oni od jednih posvema odbijaju, a
druga ih do kraja upijaju. Da se led duže uzi:uva, umotavamo ga u slamu ili u fianel. U
tom leži čitava mudrolija zakona za odievanje. Tko nije štogod čuo, kako se svietli traci
odbijaju i lome, ili kako stanovita tjelesa probijaju? Tako i munjevni traci nedjeluju
svagdje jednako. Zašto ela i kemij&ki traci neluče jedno tielo od drugoga.
Dakle da govorimo obćenito : zvuk, svjetlo, toplina, munjina, kemijska srodnost itd.
nisu drugo, već različiti načini svekolikoga prirodnoga , gibanja, koji se izmedju sebe raz
likuju brzinom, dosegom j mj erom. Svuda djeluje eter, koji t.itra polaglje ili hitrije te
sipa trakove, koji uzrokuju u naših moždjanih razne osjećaje prema snazi i djelatnosti ·
dotičnih živaca.
Naš sluh nerazabire zvuka, ako učini u sekundi eter više od četrdeset tisuća titraja.
Za proizvodnju topline treba u sekundi šestdeset i pet milijuna titraja; da se proizvede
osjećaj ne samo topline, već i svjetla, treba 497 trilijuna titraja, koliko tek puta treba da
eter uztitra, da probudi u naših očUn razaznavanje različitih boja, primjerice ljubičaste,
crvene itd.
Na mnogih kiružkih klinikah do sada su se učinili pokusi sa Rontgenovimi traci,
i to vrlo dobrim uspjehom, tako da se je moglo točno označiti mjesto, kamo treba urezati,
da se sh·ano tielo ili koja drnga izraslina izreže.
Br. . LJečnički Viestnik 1896. 4Jl
Iz strar1_ih listova.
Izpiranje kod gynaekoložkog liečenja.
Piše dr. P. Strassmann.
Strassmann, asistent na klinici profesora Gusserova, razlikuje četiri vrsti izpiranja.
Kod prve se namjerava samo čišćenje sa strujom tekućine, koja odplahnjuje rahle c1j elove.
U drugj težimo, da sgodnoni temperaturom, osobito višom toplinom, postignemo dj elovanje,
koje se poglavito osniva na u1jecaju na žilno mišičje. Tekućimi liekovi imade
se treće ili chemisam oplahivane tkaničevine direktno promieniti ili polučiti resorpcijom
medikamentozno dj elovanje. Ovamo spada još izpiranje, gdje voda sama imade medikamentozno
dj elovati, jer ju tkaničevina u sebe prima, te joj promienjuje konsistencij u, ona
·
se orahljuje.
Šta se prve grupe tiče, to je izpiranje za menstruacije i trudnoće, te posije cohabitacije
neumjestno. Za menstruacije može nesg

Liečnički Viestnik 1895. Br. 2.
je kod perimetritičnih, jer su, intraperitonealan proces,· nuždan mir, te treba ostaviti svako
izpiranje.
Styptično djelovanje vrućeg izpiranja rodnice premalo je poznato. Ono je na mjestu
za krvarenje kod endornetritide, profusne rnenstruacije, rnetr01:rhagija uslied bolesti adnexa,
kod rnyoma. Styptično dj elovanje podupire dodatak tanina (1%).
Najpovoljnije, da se bolestno stanje izpiranjern ljekalija u tekućoj formi izlieči ili
poboljša, jesu bolesti rodnice. Klinički se može razlikovati dvie vrsti katan·ha rodnice:
prva, gclje je samo hypersekrecija, te sekret sastoji iz. rnastnih bjelkastih komadića, koji
ponajviše sastoj e od pljosnatog epithela (vaginitis sicca ili seborrhoea vaginae). Takav
katan·h brzčl odstranjuje izpiranj e s mlakimi lahko alkaličnimi tekućinami (natr. bicarbon.
l žlicu na l litru vode = 1%). Druga vrst se odlikuje riedkirn manje više gnojnirn sekretorn
(nu ne mora da irna gonococca). Ovdje se ne može biti bez antiseptica i adstringencija.
Za vaginitis senilis seu vetularurn dostaje acet. pyrolignos. (2 žlice na l lit. vode). Inače
treba prepisati solveol (1-2 čajne žlice na lit. vode -:-· 4-1%) ili lysol 0.... .. .,1%), zinc. sulf.
(1-1 "/n osobito za vaginitide dj evojčica). Liečnik neka 1-2 put na tj edan izpire sa
sublimatorn (1%), kad je gnojenje popuštalo, arg. nitiic. (1"/o). Rane rodnice izpiranjem brzo
zacieljuju. Za decubitus i kod jače zaudarajuće sekrecije osobito je sgodau kal. hypermang.
(uožev šiljak na l lit.). Ako se hoće kod dublje ozlede ili širokih granulirajućih rana po­
stići, da se jače stegnu, to je najsgodniji tannin l"'u. Iznimku pravi colpitis granulosa gravidarum,
gdje je stanj e jako tvrdokorno, te se zadnjih tjedana prije poroda nemože sasvim
odstraniti, ali posije poroda granula sama izginu.
Za liečenje medikarnentoznim izpiranjem sgodne su još bolesti portionis vag. uteri
i kod žena, koje su već rodile, i one doljnjeg diela cervicalnog kanala. Kod ektropija,
e1·osija i katan·ha cervicis s otvorenim ušćem sgodne su irigacije (Acet. pyrolignos. 1-3% ;
Formalin l : 10.000 [l žlica 10"/o raztopine kupovnog 40% Formalina na l lit. vode).
Ako kod više ležećih bolesti propisujemo izpiranje, to kanimo dvoje: ili da odstra­
nimo sekret potičući iz uterusa ili tuba, koji se nakuplja u rodnici ili visi iz ušća materice
ili da vlažnom toplinom promjene tkaničevine izliečirno. Drugo je već razloženo, a za
prvo je najsgodnija voda ili natr. bicarbon.
Bielotok chlorotičnib dj evojaka neima se lokalno, nego obćenito liečiti.
Medikamentozno izpiranje jako se rabi kod gonorrhoe. Od ove moramo razlikovati
dvie vrsti. Prva je poglavito metritis acuta (sa vtilvitisom). Ovdje je izpiranje upravo .
štetno, jer zanaša gonococce dalj e unutra. Dieta, uredjenje stolice, a prije svega mirno
ležanje i balsamica ima da bude therapija. Izvana se opire s mlačnom 1% raztopinom
zinc. sulf. i prave oblozi s liq. plum b. subacet. l'f,, (krpe treba svaki dan izkuhati !) Kad
je prvi stupanj prošao, preuzirnlje liečnik daljnje liečenje. Druga vrst počimlje u cervixu
kano akutni katarrh cervixa sa obilnom žuć·kasto-zelenkastom, sluzavo-gnojnom sekrecijorn .
i erosiom, koja je za nullipare karakterističnom. I ovdje uetreba izpiranja. Liečnik neka
iztare rodnicu sa sublimatom (l : 1000) i neka metne jodoform-glyce1in-tampon (3-5"/ .. ).
Istom kada je sekret iz materice postao Lielkast i više sluzav, dopušteno je izpiranje. Ono
doduše neizliečuje bolest corpusa i cervixa, ali odstranjuje sekret, te neima pogibelji, da
će zanesti infekciju u tube. Obje se vrsti gonorrhoe mogu i spojiti.
Kod vaginitis granulosa je izpiranj e od liepog uspjeha, solveol (1"/.,).
:;:lublimat ueka se nikada uednje bolestnici u ruke, a za rodnicu trudnih neka ga
radi eminentne sposobnosti resorpcije niti liečnik · nerabi. (Na gynaekoložkoj klinici u
Bernu mnogo se rabi sublimat, kako izvješćuje Frank, i to ne samo za izpiranje rodnice,
Iiego i uterusa poslie poroda i operacija, te u babinah, a da nij e bilo nikakovih intoxikacija.
Nu posije sublimata se još izpire izkuhanom vodom. Ref.)
Kada je gonorrhoea uterus prešla, to se nemože više sekret odstraniti, jer on sada
dolazi dj elomice iz tuba. Ovdje izpiranje dapače škodi, jer pojačuje boli i zapalu u adnexib,
s toga ga treba ostaviti, te samo iz vana opirati, davati tampone i mirovati, pa odmah
prestaju boli i zapala.
Kod malignih novotvorina, koje već nisu za operaciju, često se propisuje i:r.pimnje.
Ovo je indicirano l. radi krvarenja ili 2. radi gnoj enj a.
Br. - Liečnički Vlestnik 1896.
Kod jačeg krvarenja treba tamponirati, a onda izgrebsti ili kauterisirati, n kod
slabijeg se može izpirati hladnom vodom (od· topline sobe).
Kod gnojenja je na mj estu izpiranje desinficirajućirni sredstvi, osobito creolin (1"/.,),
koji najtrajnije odstranjuje duhu i ograničuje gnojenj e.
Kako više čir nekrvari i slabo secernira, treba ostaviti izpiranje, jer ono omekšava
površne partije novotvorina, pospješuje razpad i pojačuje ,;ekreciju.
Tu je najbolje tamponirati jodoformgazom, koji može i 8 dana ostati.
Na koncu još daj e Strassmann pregle

Lloc':nlčki Viestnill. J!:!I)G. Br. ll.
8to Ke tiče porietla ]Jatbogenib mikroorganizama kod gnojne keratitide, to se mora ·
poreći, da bi se pneumococci izravno s ozliedjujućim agensoin (klas, komadić drva ili .
kamena) u roženicu uciepili. Niti ako bi se klasom roenica kunića ozliedila, niti ako bi
·
se njime braništa ciepila, nepokazuju se pneumococci.
Već česta komplikacija typičnog ulcnsa serpens u gornjih slučajevih s bolestmi
suznih organa (38"1 .. ) i . ozaenom (21''1•·) pokazuju nam, gdje . je valjda vrelo pathogenih mikroorganizma,
osobito pneumococca. U sehetu suzne vrećice, 1i slini, u nosu (osobito kod
ozaene) moglij su dokazati virulentne bacille. Infekcija ozliedjenog mjesta nastaje daJde
često iz suzne vrećice.
Kod hypopyonkeratitide, poglavito kod ulcus serpens corneae kano sigurni pobudnici
dokazani su ovi mikroorganizmi : staphylococcus pyogenes albus i amen s, streptococcus
pyogenes, nekoje vrsti bacilla, aspergillus fu migatus i prije svib osobito u najnovije vrieme
Fraenkel-Weichselbaumov diplococeus. Naproti je velik broj mikroorganizma, s kojillli se
može experimentalno prouzročiti gnoJna keratitida, te će svakako daljnja iztraživanja još
novib pol:mdnika za gnojnu keratitidu čovjeka· pronaći. Dr. Čačkovic.
Terapeutične crtice.
Ctwettement materice mdi .epsis u baliinah. Od dra. A. D u k e. (Lan cet od rujna 1895.)
Uporaba tupe curette s eventualnom drenažom pilerperalne, septičn? ol:loljele materice
prouzročuje mnogo mnje . pogibelji, nego li izpiranja razkužujućiini liekovi ili jedka
izmazivanja. .
6im se groznica i' gađati vonj čistila pojavi, nema sumnje, da ima pathogenih klica,
ali klica, koje većinom u rodnici obitavaju. Ove se klice laglje u matericu prenašaju
jedkim izpiranjem i izmazivanjem, nego opreznom . curettažom . .
Ako se ovo .potrebitoin opreznošću i pomnjom izvodi, nije se bojati perforacij e
mehke materične stienke.
Ostanu li pak iza curettementa u materištu . dielovi plodnjih ovoja ili plodve, to se
ovi najlaglj e odstranjuju izpiranjem vrućom vodom, primiešajuć joj nekoliko kapi tinctura
j odi. Ovakovo je liečenje s više razloga probitačno. Ono podražuj e i čisti matericu, a uj edno
·
djeluje kao stipticum. S toga i pisac najtoplije to liečenje preporučuje.
Rieclka met?·o1·1·hagia post pa?'t?wo. Od . dra. A. W. D. L e a h y. (Lan cet od kolo­
voza 1895.)
Pisac priobćuje dva slučaja metrorrhagie post partum, kojoj bijahu uzrokom tonični
grčevi u materičnoj stienci. Na ovaj uzrok metrorrhagie upozorio je prvi Gibbons, Ti se
slučajevi osobito time odlikuju, što se pojaviše l. kod nervoznih žena ; 2. kod žena, kGlje
su višeputa za redom porodile, a uviek uz znatan krvotok ; 3. što je metrorrhagia tako
dugo potrajala, dok nije nesvjestica nastupila, - grč tek sad . popustio i ustupio mjesto
pravilnim i dobrim kontrakcijam ; 4: što je metrorrhagia s ovog uzroka veoma riedka.
S diagnostične strane .treba osobito paziti na stezanje materičnog mišićja, koje je doduše
čvrsto i hep ko, 11li Iiep1;avilno i nejednako. · Pravo liečenje sastoji u tom1 da ·se tonični
grč odstrani uporabom auaesthetika. Pisac upotrebit će, ako ga u buduće taki slučaj za-
·
desi, chloroform.
Kako se lieči cmt?·esis ? Od dra. M. M e n d e l s o h n a. (Berlin. klin. W ochensch1:if't
br. 47. i 49. 1895.)
Od enureze u užem smislu opažao je M. zadnjih godina 32 slučaja, medju timi kod
3 dobom starijih od 14 godina.
Uz razne teorije za razjatinjivanje enureze sva je prilika, da je za· većinu slučajeva
uzrok slabi . razvitak mišićja, koje zatvara mokraćni mj ehur (sphinctera). Tako mišičje nije
u stanju, da se opre bez psihičnog impulza volje reflectorno podraženim detrusorom, a
uz to slabo razvita prostata jošte više zapriečuje razvoj.
U suglasju s time stoji izkustvo, da enuresis većinom · dolazi za vrieme sna (enuresis
nocturna), i to najvećma u. prvih sntovih noć.i i rau og jutra ; jer je u to vrieme san osobito
tvrd, a mjehur osobito pun.
Br. 2. Liečničl

Llci::ni

50 Liečnički Vie5tnik 1896. llr. .
Josip · Modestin, svim poznat sa svojega nastojanja oko liečenja. difterije sa sokom
od iris germanica, bio je o uspješnosti toga lieka barem za sebe osvjedočen.
Guggenberg, rodom Tirolac, bio je kroz više godina kot. liečnikom u Novskoj i
tako je prionuo svojom poštenom dušom uz svoju novu domovinu, da smo ga svi radi
nj egovih plemenitih svojstava visoko štovali.
Molim veleučenu gospodu, da u znak štovanja ustanete sa sjedala: Slava im ! (Slava!)
Glede zaključaka, stvorenih u zadnjoj glavnoj skupštini dne 28. siečnja 1895, čast
mi je izviestiti : da se je s bor obratio predstavkom na Nj . Preuzvišenost g. bana, ter da
je sboru za izdavanje "Liečničkoga viestnika" podieljena podpora od 300 for., na kojem
liepom daru se je odbor najsmiemije zahvalio.
Nadalje je odbor učinio svoje korake po nalogu glavne skupštine, da se "Liečnički
viestnik" od ove godine svojim sadržajem poveća.
Glede milenijske izložbe u Budimpešti zamolio je odbor od centralnoga zemaljskoga
odbora podporu, da uzmogne učiniti predradnje, da se može sastaviti krajobraz kraljevina
Hrvatske i Slavonije sa zdravstvenoga gledišta prema stanju od 31. prosinca 1895. Nu
pošto od centralnoga odbora u tom predmetu našemu odboru nije došlo nikakovo riešenje
to je odbor morao svoju namisao napustiti, ter je prijavio početkom ovoga mj eseca kao
izložbeni predmet samo svoju publikaciju "Liečnički viestnik" od g. 1895.
Konačno neka mi bude dozvoljeno zahvaliti se svim, koji su nas u našem nastojanju
tečaj em prošle godine podupirali s molbom, da nas i u buduće nezaborave, a sve članove
molimo, da nam priteknu u pomoć bud viestmi, bud originalnimi radnjami, bud referati
da uzmognemo naš list tako usavršiti, da bude i sboru i domovini na čast l
Nemogu svršiti, da se nezahvalim i domaćoj povremenoj štampi, koja je naš rad
pozorno i simpatički pratila. (Živio !)
Na to je bilježnik dr. V. Lušić-Matkovia - pročitao -sliedeće hwj ešće o radu
Rborovu za prošle godine :
Slavna glavna skupštino !
Veleučena gospodo !
Naš sbor imao je koncem god. 1894. 7 začastnih, 5 dopisujućih i 263 redovita člana.
- U zadnjoj redovitoj glavnoj skupštini izabrana su bila dva nova začastna člana : naš
vriedni predsjednik dr. Ladislav Rakovac te za ovaj sbor zaslužni kr. sveučilištni profesor
botanike dr. Antun Heinz, bivši dosada dopisujućim članom ; nadalje dva dopisujuć:\ člana,
i to : Milovan Zoričić, predstojnik kr. zero. statističkoga meda, te dr. Koloman lVliiller, kr.
sveučilištni profesor u Budimpešti.
Tečajem god. 1895 izstupio je iz našeg sbora uslied preselenja jedan član, smrću
izgubismo tri člana, sboru pako pristupiše 14 članova, tako, da je ovaj sbor koncem
-- ·
god. 1895 sastojao iz 9 začastnih, 6 dopisujuĆih i 275 l'edovitih članova.
- -
_
Sbor sastao se je bio u jednoj redovitoj giavnoj skupštini i n iO mj esečnih sastancih.
U glavnoj redovitoj skupštini razpravljeni su predmeti, koji su po naših pravilih
označeni ; u mj esečnih naših sastancih pako predavali su sliedeća gospoda članovi :
Dr. Antolković "smotra o liečenju difterije sa krvnim serumom".
Dr. Havliček "o proizvadjanju animalnog lieka proti difter\ji".
Prof. dr. Heinz "o bilirii primula obronica iz Kine".
Dr. Žyborski "Lyssa humana".
Dr. Peričić "Pemphigus vulg. malignus".
Dr. Valjavec "o asthma bronchiale".
Dr. Pavec ,,slučaj iz prakse".
Dr. Lušić-Matković "o trachomu".
Primarni Jiečnik dr. Schwarz "o nosnih polypih".
Dr. Lehner "o mucanju".
Dr. Žirovčić "Casus Ljuboević", psychiatrično-sudbeni slučaj.
Dr. Gutschy "o sifilitičnoj bazilarnoj infiltraciji moždjanskih opana".
Dr. Schwarz "dva slučaja guše (Struma)".
Neobičnim . pako trudom skoro u svakom našem sastanku demonstrirao nam je
inštrnktivne preparate iz bogate svoje kiruržke prakse primarni liečnik dr. vVikerhauser,
Ill·. 2. Liečnički Viestnik 1896. 51 .
nadovezujuć na to poviest bolesti dotičnog slučaja, te izticajuć vazda osebujnosti i eventualne
komplikacij a istoga. Isto tako nežališe truda u demonstriranju bolestnika primarni
liečnici : dri. Lušić-Matković i Schwarz, zatim dri. Mii.ller, Gutschy i drugi.
Ova predavanj a i demonstracije te s njimi u savezu nastale diskusije bijahu tako
zanimive, da je naš vriedni predsjednik s toga odredio, da se po stenografu vazda napišu
i u našem "L. V." objelodane, da se s njimi i ona gg. članovi, koji ovim sastankom prisustvovati
nisu mogli, okoriste.
Ovim načinom polučila se je još druga svrha, naime ta, da se je gradivo za naš
"L. V.", kako to zadnji brojevi dokazuju, znatno proširilo.
Priobćiti mi je još veleučenoj gg. članovom ugodnu viest, da je na predlog velemožnog
gosp. odsječnog savjetnika i zemaljskog vrhovnog liečnika Njeg. Preuzvišenost ban
kraljevina Hrvatske i Slavonije ovomu liečničkomu sboru milostivo blagoizvolio doznačiti
dati iz automnih sredstava pod p oru _ od 300 for. za god. 1895., za koju se podporu ovim u
ime sbora koli Njeg. Preuzvišenosti toli i njegovoj velemožnosti vrh. liečniku najsmiernija
hvala izriče.
U nadi, da će nas prije navedena gospoda i nadalje sa svojimi znanstvenimi radnj
ami kao što i dosada podupirati, te za koje im ovaj odbor ovim njtopliju hvalu izriče ;
nadalj e u nadi, da će i ostala gospoda članovi ovoga sbora sa pismenimi doprinosci iz
svoje prakse naš "L. V." - za kojeg se uredjivanje naš vriedni urednik prof. dr. Lobmayer
ne bez uspjeha trudi - obogatiti, molim slavnu . glavnu skupštinu, da ovo izvješće
na znanje uzeti izvoli. (Živio !)
Blagajnik dr. R. Kr i š t o f pročitao je sliedeće izvješće o stanju blagajne:
Zu godimt 11:194. sastojala je imovina od :
5% hrv. zemljo-odkupnica
4'1"/o hrv. regal. "
420 /0 srebrne rente
l uložnice I. hrv. štedionice
gotovine . . . . . . . . .
dočim zu godinu 1895. sastoji od :
5°/0 hrv. zemljo-odkupnica
4'/% hrv. regal.
420/0 srebrne rente . . . .
4% ugar. krunske rente K 2700
4"/0 hrv. zemljo-razteretnice
l uložnice hrv. eskompte banke
gotovine . . . . . . . . . . .
od gore spomenutih
Stanje imovine.
. for.
" 2.100·-
3.500·-
100·-
" 396'44
456'47
"
ukupno for. 6.552·91
. for. 2.500·-
2.100·-
100·-
-;:..___;
1.350·­
l.000·-
23·59
280·- for. 7.353·59
dakle višak sa . , for. 800·68
for. 3.500 5"/o hrv. zemljo-odkupnica izašla je izvučenih
" 1.000 5°/0 " " " · za koje su for. 1.000 hrv. zemljo-razter. nabavUene,
nadalje realizirana je uložnica I. hrv. štedionice for. 396·44, te je nabavljeno K. 2.700 4"/o
ugar. krunska renta i for. 23-59 uloženo na knjižicu hrv. eskomptne banke.
U Zagrebu, 31. prosinca 1895.
Dr. L. Rakovac v. r.
z. s. predsjednik.
Dr. R. Kri štof v. r.
z. s. blagajnik.
Račune pregledali i u pod punom redu sa prihodom i razhodom pronašli:
Dr. Mašek v. r. Dr. Kuhar v. r.

Llečničld VlesLnik 1806. B1" 2.
Poslovni promet za godinu 1895. ·
Ostatak blagajne od godine 1894.
Primitak.
Prinos kr. zemaljske vlade . . . .
Prinos članova za godinu 1895. i zaostatci .
Za kupone . . . . . . . .
Za kamate tekućeg računa . . . . . . . . .
.za izvuč. for. 1.000 5% hrv. zemljo-odkupnica
odbiv manjkajući kupon . . . . .
. for. 1.000
Za realiziranu uložnicu L hrv. štedionice po odbitku biljega
Izdatak.
Za dopisnice, tiskanice, trošak od l./1. do 31.;12. 1895.
Uredniku "Lieč. viestnika", paušal ll puta po 20 for . .
G. Jos. Sorgu, vodjenj e računa pro 1894 . . . . . .
Za pisarničke . poslove (prepisi koncepta, litogt·afije, izradba diploma,
nacrti za diplome), pošta . . . .
Dioničkoj tiskari za "Lieč. viestnik" pro 1894., IL polugodište
Za nabavu for. 1.000 4°/0 hrv. zemljo-razteretnice
Za kamate iste . . . . . . . . . . . .
Podpora jednoj udovi liečnika . .
Za stenografiranje skupštinskih razprava
Dioničkoj tiskari za "Lieč. viestnik'' pro 1895. i tiskanice
Za nabavu K. 2.700 4°/0 ugar. krunske rente
Za kamate iste . . . . . . . . . . . . . . .
Za uložak na uložnicu hrv. eskomptne banke .
Ostatak ..
U Z a g r e b u, 31. prosinca : 1895.
Dr. L. Rakovac v. r.
z. s. predsjednik.
25
. for. 456·47
300·­
" 1.571·-
154-47
26·37
975·-
396·3!)
· for. 3.879 70
. for.
"
20 !JO
220·-
40·-
94·14
318·!17
!)!)5·-
1•30
25·-
10·-
503·-
1.341·!)0
5·90
23·59
280·-
for. 3.87!.!-70
· ·Dr. R. Krištof v. r.
z. s. blagajnik.
Račune pregledali i u pod punom redu sa prihodom i razhodom pronašli :
Dr. Mašek v. r. Dr. Kuhar v. r.
Proračun
s bora liečnika kraljevina Hrvatske i· Slavonije u Zagrebu za g. 1896.
Prihod :
Preostatak od godine 1895.
Članarina za godinu 1896. .
zaostala od prošlih godina .
Kamati od kapitala u drŽavnih papirih
Liečnički viestnik :
tisak . . . . . .
honorari . . . .
ekspedicija i poštarina .
paušal za uredjivanje "L. V."
Pisarnički troškovi i razno . . .
Razhod:
Eskomptnoj hanki za upravu sborove imovine .
Sveučilištnoj knjiž•1ici za nabavu medicinskih časopisa
Sravniv primitak s razhodom, ostao bi višuk od .
. for.
"
280·-
1.348·-
516·-
308·94
for. ·2.452·94
for. 738.-
576.-
90.-
." 300.- for. 1.704·:__
. " 200·-
50·­
so·-
for. 2.034·­
. for. 418·94
B1·. 2. Llečnl

Br. .
tll iuteresnntne rnzprnvo, u krntko je sliedeći : P. 0., 12 god. stara dj evojka radniku, dolazi
u siečnju 1892. Dl\ kliuiku tužeć se, da jqj neprestano i nehotice mokraća curi, bud da
stoji, . da ide ili da leži. Dj evojka dobro razvita, čvrstoga struka, potiče od zdravih roditelja,
imade troje zdrave živuće braće, a jedno je umrlo od difterije. Mokraa reagira kiselo, u
njoj ni bjelančevine, ni sladora. Bolestnica, akoprem može normalno mokriti, to njoj ipak
neposredno iza mokrenja nehotice još dalje kaplje mokraća, i tako se to opetuje, pa makar
i svake pol ure vodu pustila. Pregledanjcm bolestnice ustanovljeno je sliedeće : Vanjsko
spolovilo normalno razvito, razširiv sramovne sklopke, opaža se izpod vanjskog ušća vodopusta
(orificium externum urethrae) mala škuljica, iz koje kaplje svietla mokrai podobna
tekućina. Stavi li se katetar u mj ehur, te isti posve izprazni, to ipak iz dolnjeg otvora
mokraća pišti, a napne li se dj evojka uz prazan mj ehur, tada iz dolnje škulje voda jakom
silom curi. Da se ·bolje iztraživati može, bude ta mala škuljica proširena umj etnim načinom,
stavljaju! u nju laminarija štapiće. Kroz proširenu škulju iztraživajuć prstom moglo se
je konstatovati, da se. iza posve normalno razvitog mj ehura mokraćnog, u koga se je kroz
vodopust prstom unišlo, nalazi još jedna šupljina okrugla oblika, obložena gladkom sluznicom,
posve odjelj ena od mj ehura, u kojoj se takodjer mokraća sakuplja. Tim kombiniranim
iztraživanjem došlo se je do diagnoze, da je taj doljnji mokraćni prohod jamačno mokraćnjak
(ureter), koji mj esto u mjehur direktno u sram (vulva) izlazi. Da se bolestnica rieši nesnosnog
i nehotičnog vj ekovitog kapanja mokraće, odlučeno bj e stvoriti komunikaciju medju obima
šupljinama, t. j. učiniti otvor u stienci, koja dieli te dvie šupljine, te napokon podje li to
za rukom, sašiti daljnju škuljicu u sramu izpod otvora vodopusta. U tu svrhu metnuo je
Wolfler na način Dupytrenovih klješta u vodopust jedan krak, a u doljnji abnormalni
mokraćni prohod drugi krak (branche) istih, te klješta zakvačio. Namjeravalo se je tim
načinom prouzročiti dj elomičnu nekrozu stisnute i zakvačene stienke medju obimi mokraćnimi
rezervoari ; a da se nezakvaP.i i cieli vodopust., (urethra), bili su kraci klješta u sredini
svojoj konkavno svinuti. Kad su se i

l i
Br. :l.
1 laruisonaRK!' 12, N" u 111 1t 11 n l leno 1\da, oheinski lieenik n .Popovači, Pr t' i n d l s­
h e r g er .Joip, primarni liet';nik n r.cm. hol nici ll tlanjcvll, .c__h_o l l e r Vatroslav,
,ek. liočnik 11 bolnici milosrdne bm\,e 11 Zag-n• bu, _§_t.! '!.i§ Had:l.i IHehmed ami, pri­
vatni liečnik n D. 'J'u:r.li (Bosna), .,..L· .Mavro, obeinski Iiečnik u Naicab, f3}:;: a r i _:•
L, privatni licčnik u Beču, IV., Schafflergasse 21, i' p a n ner Ignjat:, kr. domo ur puk?v·
n ij ski lieenik u Zagrebu, . . P i_ t :r. r Adolf, o bl:. liečnik u Drenovcih (kot. Znpan.Je),
Spitzer Ednarcl, privatni l iečnik n Vara:l.dinn, _'l.'_r _e er_ .Josip, grad ski fizik, e. i kr.
iJ1ikovn"ijski liečnik u m. u Petrovaradinu, \V e !.! :. . e me r _ Jaroslav, kotarski liečnik n
Del'l'ent.i (Bosna).
Odlikovanja. SrlJsko lekarsko družtvo n Beogradu izabralo je dra. Vatroslava
S e h war z n ll Osieku svojim dopisuj u t-im članom . - U. kr. kot. liečnik n Šibeniku dr.
N i k 0 1 a pl. 1' o m a s e o dobio j naslov cesarskoga savjetnika, n ravnatelj zem. hol niee
u Šibeniku, dr. N i k o ln lJm·nn L a l i ć, zlntni krst za znslnge s krunom.
Osobne vi esti. Dr. Pavao L u č i e postao je oM. liečnikom u Obrovcu, a 1lr.
Enu:eu P e t z u Kistanji. Dr. l van M n d i r a :r. z o preselio se iz Šibenika u Zadar, a tlr.
Gjl·o B er o š iz Zlarina u Šibenik.
•
Imenovanje. Dr. Ito. g o s l a v e š er i n, oM. liečnik u Kraljevici, imenovan je
kr. kot. liečnikom za kotar Dolnji Lapnc . ..
Premještenje. han našegn sbora g. dr. :N i k o Fa b i a n i l-., do sada obćiuski
liečnik n Krku (Veglia), premješten je i preselio se kao obćinski liečnik u Volosko, kraj
Opatije (Abbazia) u Istri.
Umr.l i. O s w n l d pL Gugge!lberg-R iedhofen. Dne 18. siečuja stiže viest
iz Brixena, da je ondje umro kr. kot. liečnik Oswald pl. Guggenberg. Poboljevajue vc.::
dulje vremena, otišao je prije desetak dana u svoj rodni kraj, nadnjući se, dn t:e ozdraviti.
Nemila smrt učini kr:j njegovim boJim. Uz njegovu obitelj :l.nle za njim mnogobrojni mu
prijatelji, koji su ga poznavRli kao iskrena prijatelj a, te revna, točnn i snyj estnn lieenikn.
Pokoj mu clnši. - Dr. Kr s t o P a l t a u f, našim čitateljem od mnogo godinn poznnt kao
mvnatelj i knpalištni Iiečnik u Neuhausn u Štaj erskoj , umro je u siečnju t. g. u 70. godini
·
kod svoj ega sina prof. elm. Paltaufit u Beču.
ženska katedt·a. Kao to javlj a "l.Vliincbener mell. \V ochenschrift" primit ee ka­
tedru nn novo osnovanoj mdicin;;ko.i žensko.j nkademiji n l' etrograt!n gdja. tlr. Rosa.
Ke rs e h ba u m e r iz Snlzburga.
Errata-corrige. U imeniku članova s b o r o v i h, priloženom br. l. "Liečnil':koga
viestnikn", izostao je naslov "Dr." pred i meni p. n. gg. :
17 Dr. l3artulit:.
:n: Dr. (' ačkovi6.
BH. Dr. Coltelli.
Mj esečna skupština
"s b or a l i e e n i k n kr n l j e v i n a Hr v a t s k e i S l a v o n i j e" n ;l,agrebn biti \-e
dne 24. veljače o. g. u 6 sati posije podne u sveučilištu (u seuntskoj dvorani) H ovim
•ln evnim redom :
l. Ovjerovit ee se zapisnik JJ Osljednje mjesečne i gouišuje glavne ;;lmpšt:in•··
2. Predsjednik izviestit će o :::borovih ;;tvarih.
3. Dr. G u t ch y: "Migraine ophtalmique" s demonstracij om.
4. Dr. l ibtaril:: StatiRtičko izvješće gmdn Zagreba od god. 18!1-Ul!t!S.
5. Dr. \V i k e r h a. u s er: Nastavak pn•davanja. o lapnrotomijah.
li. Dr . .M ii ll er : Demonstracije.
7. Dr. S e h ,,. a r z: Kirmžkn kazuistika.
8. Gosp. S e h ii n w a l d, trgovnc kirnr:l.kih inštrnmenatn, pokaznt \-e nekoliko novosti
svoje struke.
!l. Eventualni predlozi člnnovn.
Vlastnik i izdnvatelj "Shor liečnilm kralj evina Hrvatske i Slavonije".
Odbor.
Urednik JJI'Of. dr A. Lobmayer. 'l'isak Diouičke iiskare n Zagrebu.
u •.. a. U Zagrebu 15. ožujka 1896. (od, XVIII.
tiENIKI VIESTNIK.
Lbt izlazi jedanput na mjesec na. podrug do dva arka. - Olanovi ga dobivaju bezplatno.
Pred plata z.a nct:hmovc na. g·odinu fl for., . na pol godine 3 for.
(: Ia.nnrina, tH · la og· l ase pl:th.t se po d vostupnčnom redim ili 1irostoru 15 nov

()8 LJečnički Vlestnik 1896. Br. 3.
ich uberhaupt die der Adamserbsiinde verfallenen nicht zu meiner Kategorie
zahle, da ich Gott sei's Dank reiner reeler Vernunft bin .und als solcher
keinen Meister uber mich brauche lMaurerordensineister) • itd.
Drugi put napisao je opet ravnatelju bez svakoga vanjskoga· povoda
pismo puno psovkah, prietnjah, pogrdah ; dočim se u osobnom obćenju vlada
uvie'k pristojno, ali hladno i odmjereno.
Takovimi surovimi pismi napada češće ravnatelja, te ovakova njegova
pisma, . kao svi njegovi pismeni sastavci, vrve čudnovatimi frazP 'lli, koj im i
mudruje o svojoj osobi i svojih odnošaj ih ; predbacuje, što ga hoću načiniti
· Judjakom, ciklopom, smrdljivcem; najprijazniji nagovor liečuika označuje neprijateljskim
napadajem; spočitava mu neznanje, glupost - • vi lovite po 7.I'akv,
ja po mojem mozgu • - psuje najgadnijimi izrazi i prieti nasiljem.
Prosudi li se na temelju navedenih činjenicah duševna individualnost
toga čovjeka, do kakovoga se dolazi rezultata ?
Promotrimo najprije nj egov čin, radi kojega je obtužen. On je pred
sudom ponovno izjavio i kasnije uztrajno tvrdio, da je odlučio svoga otca
ubiti, jer je on zatrajao zadružni imetak, te M. M. nema sada od česa da
živi. S. toga razloga je on odapeo četiri hitca iz revolvera u sobu svoga o tea
. kroz prozor, nu · sva četiri hitca su zatajila. Na to se je javio oružnikom i
očitovao im svoju nakanu i bezuspješni pokušaj. Nu oružnik, koji je revolver ·
od njega preuzeo, ustanovio je, da na ni jednoj patroni nije bilo utiska od
udarca kokota, a sva četiri hitca su redomice planula, kad je oružnik revolver
odapeo. Jz toga dakle sliedi, da navod ob tuženika · nije istinit,. da on niti nije
pucao na svoga otca, već da je on .taj umorstveni namišljaj samo priinjao
i oružnikom · prijavio, samo da otca, koji se je pred njim morao sakrivati,
izazove u javnost pred sud, da tamo · njihova razprava dodje do izražaja, pa da
tea zastraši. On je na sudbenoj razpravi ponovno prigovarao, što nije otac
. . . .
došao pred sud.
Ovaj dakle njegov čin predstavlja se. dobro proniišljenim i u stanovitu
svrhu · izvedenim, te sam po sebi nipošto neodaje porieklo od duševno bolestna
čovjeka.
u· nestalnosti i nepostojanosti njegovoga života očituje se sumnjivi pojav
njegovoga . karaktera, te je napadno protuslovje izmedju njegove pristale vanj­
. štine, njegovoga pristojno ga i ugladjenoga ponašanja, inteligentnoga izrJ,Žaja
i njegovoga sadanjega družtvenoga položaja. Upravo pako mora osupnuti
čovj ·ka bezobzirnost i tvrdokornost, kojom proganja i okrivijuje svoga otca,
. akoprell1 je taj očevidno mnogo za njega učinio, te mu se nipošto nemože
predbaciti, da je odgoj M-ov zanemario ili da ga je ostaloj svojoj djeci
· zapostavljao. Sasvim čudnovato pako glasi M-ova uztrajna i neoboriva ideja
da je otac dužan rij emu· posjed kupiti, premda otac sam nema . imetka, a M.
je već 37 god. star, kriepak, tjelesno zdrav čovjek, donekle izobražen i izkusan
te sposoban za raznovrstne službe, koje mu je otac već višeput pribavi . bio
i koje on sam sa malo truda i volje svaki čas može postići.
Nu nije samo time M. M. napadan ; čudnovato je njgovo smušeno
· govorenje pred sudom i pred liečnici, njegovo konfuzno pisanje, koje bi ne­
dvojbeno odavalo slaboumna čovjeka, kad· nebi uz to s druge strane · bilo
Br. 3. Lie6nički Viestnik 1896 .. 59
kod njega primietiti ,posve razumnoga i urednoga govorenja i pisanja, kakovoga
pemože' slabouman čovjek proizvesti. Već otac M-ov izrazio se je pred
sudom, da za M-a nepreostaje drugo nego Lepoglava ili . Stenjevac. M. sam
rekao je pred nami sasvim naivno, da ga ljudi drže za ludjaka, te su se
čudili, kako se je on ipak ·iz bolnice u Zagrebu kući povratio.
Pokušamo 1[ se orientirati u obilnom ni.aterijalu, što ga je M. M. tečajem
sudbenoga .postupka i psychiatričnoga motrenja svojim vladanjem, govoretijem
i pisanjem pružio, to nam odmah u oči padaju postojani . njegovi tajinstveni
navodi o •lovu •, koji se za njim tj era,· •preparacijah•, . koje se proti njemu
pletu, o nekakovih di·užvih, Herrenclubu, Maurih, Freimaurerib, židovih, koji
svi proti njemu rade ; odasvuda dolaze k njemu lj udi, · koji ga •motre•, koje
čuje sasvim jasno govoriti •seine Stimme ist enorm•, •on je Iiep čovjek• ;
to on čuje sasvim razgovjetno po danu i po noći, u kućab, po ulici, svuda ;
on je zato morao tako često službe mienjati, jer nigdje njegov rad nije našao
zasluženoga priznanja, jer su mu ljudi bili •neprijatelji«, ni jedan mu gospodar
nije bio pravedan ; kadgod je bio obt'užen, bio je nedužan, dapače sada, kad
se je s'am sudu prijavio da je hotio otca ubiti, .a nije mu pošlo za rukom,
sudili su mu krivo po njegovom mnienju, pa kad su mu proglasili osudu,
planuo je gnjevom i pogrdami, premda je sam priznao, da će valjda u Lepoglavu
doći ; njemu su i oblasti neprijateljske; k njemu dolaze kt'i vi : • preo ·
bučeni• oružnici, oblasti htjele su mu •odpravdati• njegovu domovnicu i
pripadnost, um]ešale su dapače samoga cara u to, jer oblasti rade u nj egovo
ime, pak je on morao napisati •Majestiitsgesuch• od osam arakah, koji samo
zato nije mogao dospjeli do svoga naslova, jer on nije imao novacah, da ga
osobno u Beču preda, a. poštom ga nije hotio poslati, jer bi dakako uplivom
oblastih pritužbe nestalo.
Sve ove izjave davaj u nedvojbenu progonstvenu ludost, te se njegovo
tumačenje svojih zapletajah sa vanjštinom u smislu sistematičnoga progonstva
j neprijateljstva . proti svojoj osobi osniva na nezdravom, vara vom, ludom ·
mišljenju, na preosjetljivosti vlastite osobnosti, individualnoj · razdražljivosti,
na patoložkih promjenah duševnoga organa - moždjanah.
Klinično-psychiatrično izkustvo · dobro poznaje tu ludost, u kojoj ima
sistema i logičnoga zaključivanja , te naziva tu duševnu bolest imenom
»para:noia«.
Na istoj podlozi, na kojoj si je M. M. zasnovao svestrane neprijateljske
namišljaje proti svojoj osobi, razvila se je nj egova mržnja proti vlastitomu
otcu . . On si je· utuvio u glavu ludu misao, da je otac nužan njemu kupiti
posjed, a jer toga nečini,. on otca mrzi i progoni. On, kojega sve proganja,
okreće se odporom proti svomu otcu, jer mu je i on najveći neprijatelj time,
što mu neće posjeda da kupi. Moguće i vjerojatno je, da je već od M. djetinstva
bilo nesklada izmedju otca j njega, i· da cieli njegov odgoj kao i
atmosfera u obitelji nij e odisala medjusobnom ljubavi i poštovanjem ; što je
tim sgodnije tlo za razvitak tako lude mržnje.
Upporedno sa progonstvenimi idejami proviruju iz M-ovih izjavah lude misli
samouzveličavanja. On se u zavodu odlučuje od drugih, neobći ni s kim

GO Liečnički Viestnik 1896. Br. 3.
jede zasebice, zahtieva posebnu sobu, neće da radi, neće da čita štogod, već
samo· nešto · uzvišenijega, · filozofskoga ; ni jedno zvanje, kojega se je latio, nije
odgovaralo njegovomu zahtjevu, jedino kao samostalni posjednik bio bi zadovoljan
; dok je bio · pisaroiii kod družtva za osjeguranje, mo1;ao je postati
barem tajnikom ; dapače tlapi mu se · o grofiji, o milijunih, koje bi mu imali
dati Freimaureri ; on malo cieni zapoviedi morala i zakona, . jer on •si sam
zakone kroji".
Nedvojbeno je M. M. u svom životu koješta čitao, izkusio i razmišljavao,
pak se kod njega, kao u obće kod ljudih izprekidanoga i . djelomi6noga nao­
braženja, nije moglo razviti jedinstveno i harmonično znanje : zato on rado
rabi rečenice, poslovice, citate i mnogo izrabljene . izreke za ono, što nemože
svojimi riečl:ni izraziti, te je njegovo izrazivanje često posve smušeno i nerazumljivo
; nu mnogi njegovi izrazi imaju posve paranoični značaj : kad n. pr.
sastavlja rieč »Sophienafi'aire« odatle, što su ga jedne noći izlupali, a to je
bilo u oči dana svete Sofije; kad govori o » kombinacijah ', • politi:;che Patrone
n• ; kad si stvam sasvim paradoxne pojniove o otčinskih dužnostih,
tvrdeći, da on radi samo po zakonu božjem, a taj se neprotivi, da on' vlasti-
toga otca ubije.
.
U duševnom djelovanju M. M. iztiče se dakle sistematična kronična
ludost, a tečaj cieloga njegovoga života dokazuje, da je on već na svjetlo
· svieta sa sobom donjeo, ako ne klicu, a to sigurno prit'odjeno nagnuće na
duševno oboljenje, te da se je njegova bolest sve više razvijala sa napredujućim
iazvitkom njegovoga duševnoga organa. Da je bolest direktno btštinjena,
to nije ničim dokazano, ali je lahlro moguće. Navelo se, da je u porodici
s materine strane bilo ubojicah i pijanicah, a nemože se mimoići, da njego otac, umirovljeni e. kr. kapetan, starac, živi u zajednici sa prostom zloglasnom
seljakinjom, što svakako stoji u oprieei sa njegovom dobom i stališem, te
odaje defektni karakter.
Iz gornjega razlaganja sliedi nadalje, da je M. i\( osoba veoma pogibeljna,
naročito svomu otcu. Ako je on bvaj put i samo pričinjao atentat na
njega, lahko će ga drugi put možda zaista izvesti, jer polag psycholožkoga
izkustva ono, što čovjeka neprestano zauzima mišlju, željom, · nakanom, lahko
postane: činom. Naročito pako lud čovjek, kojemu . su utuvijene stalne lude
misli izvanredno jake, treba samo malo jaČega podraža,ja da n'amisao izvede ; ·
a ako uvažimo M-ove ponovne prietnje i njegova načela o vjeri i · zakonu,
moramo sasvim izvjestno uztvrditi, da je on zaista spodoban da ub\je svoga
otea. Kod kronično ludoga čovjeka je • mogućnost reflektiranja; susprezanja,
logiČnoga spajanja mislih uzdr·žana, s toga se on može i pri tajiti i svladati ;
ali paranoik daje signale, a takovim signalom pogibelji mora se smatrati
njegov . fingirani atentat na . olea.
Br. il. Liečnički Viestnik 1896.
Laparotomij e.
(Nastavak.)
Od dra. ·r. Wikerhausera, prim. liečnika u bolnici mil. sestara u Zagrebu.*
Od kada sam imao čast pokazivati preparate i priobćiti . opise bolesti
laparotomia (do konca mj eseca l1stopada 1895.), bilo je sliedećih laparotomija
na kiruržkom odjelu obće javne bolnice milosrdnica.
A. Na želudcu i crievlju :
l. Gastrostomia sec. Witze!.
2. Gastroenteroslomia retrocolica anterior. (Care. pylori.)
:l Ileocolostomia (sarcoma intestin.).
4. Resectio et su tura ile i tfistula stereo rali s).
5. Herniolaparotomia (repositio herniae incar. en masse).
B. Ine laparotornije :
6. Ileus, peritonitis chronica.
7. Huptura hepatis (sutura).
8. Peritonitis tuberculosa.
). Peritonitis tuberculosa.
10. Explorativa (care. peritonei).
C. Gynelcoloike laparotomije:
l l. Ovariotomia sinistra ( cystovarium).
12. Ovariotomia sinistra (sarcoma ovarii).
13. Ovariotomia bilateral. (cystovaria).
14. Ovariotomia bilateral. (care. o var. ambor.)
15. Eriucleatio cystidis ligamenti lati sin., salpingo- et ovariotomia d.
Carcinoma oesophagi, Gastrostomia. Činovnik 45 god. star, prije veoma
debeo, težko guta od ruj na 1895, u studenu već nije prolazila kruta hrana,
iz ustiju izlazi mnogo sluzi ; kašalj i težko disanje. Bougiranje nikako nije
moguće, jer nervozni bolestnik silno kašlje, pomodri · i trga rukama. Otečenih
žliezda nema, niti se neda konstatirati aneurisma ili mediatinalni tumor. Bo..:
lestnik dolazi tek na operaciju, kad već 14 dana nije ni kapi progutnuo,
premda mu je ista već od prije, dok je bio prilično jak, preportičena. Injekcije
sa Schleichom, početak operacije, bolestnik tako divlji, da se ipak mora
kloroform upotrebiti. Tipična operacija pQ Witzelu, odma]). uliveno kroz drainagu
nešto vina i kasnije svaka 2 sata židke hrane. Fistula dobro služi, od
hrane ništa neizlazi, premda holestnik silno kašlje, te je veoma nemiran.
Drugi dan je umro bez deliria od slaboće srdca. Sekcija : carcinom nešto nad
bifurkacijom, cirkularan, u veličini male šake, oesophagus posve zatvoren ; u
sredini nekroza. Šavovi želudca na peritoneum parietale dobro drže, peritoneum
normalan.
Carcinom.a pylori (Gastroenterostomia retrocolica anterior Billroth­
Brennerr 49 god. stara radnica tuži se na · boli u želuclcu, muku, ka:dkada
bljuvanje, slabi tek, težku stolicu, grčeve, a to da postoji već 7 mj eseci,
krvavo nije bacala, niti je blato bilo crno. Menses . prije nekoliko mjeseci
prestale, rodila · je 9 puta, bila je vazda zdrava. Slabija žena, dosta blieda,
· * Vidi br. l. "L. V." od god. 1896.
61

62 Liečnički Viestnik 1896. Br. 3.
ali ne odviše mršava, prsni organi zdravi, želudac nešto nadut, na pylorusu
dosta lahko gibiv tumor u veličini maloga jajeta, na dnu, kako se čini, zarašten
sa čvorkom crieva, trbuh prazan, u. debelom crievu suhih skibula,
genitale uredan do leukorrhoe-e. Žliezda povrh i izpod claviculae nema. Kod
operacije opazilo se je, da je i prednja stienka želudca infiltrirana, da imade
iza pylora velikih kao orah žliezda, te da je tumor zarašten sa pankreasom
i žućnim mj ehurom, s toga radikalna operacija nerhoguća, te tipična gastroenterostomija,
šavi tekuće na 2 sloja i preko još Lemberth. - Tek bolesti
uredan, bljuvanje prvih dana smanjeno položajem bolestnice na desni bok
(radi žući, koja se prvih dana često izlieva u želudac kroz stoma), dosta· jaki
decubitus, inače sve uredno. Bolestnica jede, ustaje, stolica pomoću klisma.
. Sarcoma abdomin. recidiv. Ileocolostomia. Ovaj slučaj motrio sam kroz
9 godina, te opazio, kako se maligni tumor adnexa niože razviti na inflama:..
tornoj podlozi,\ a kako se operativnim putem može mnogo pomoći, premda
je s druge strane baš ovaj slučaj pokazivao krasnu sliku t. zv. Impfrecidive,
odnosno, kako se maligni tumor uviek na istom mjestu povraća,· te nečini
vazda drugih metastaza.
Slučaj je u kratko taj : Supruga postolara, sada u 36. godini, oboljela je
god. 1887. od težke peritonitis, valjda pyosalpynx itd, iza abortusa, kojega je
neka primalja sa pipaljkom prouzročila (slučaj bio je tada pred sudom, all
se nije ništa sigurna dokazati moglo). U lipnju 1892. laparotomirali smo ju
radi tumora adnexa ; u opisu bolesti od onoga doba naŠaD sam taj nalaz :
na desno tik uterusa tumor u veličini djetinje gla v e, sasma malo pomičan,
na gornjoj strani sa crievom zarašten, ;nješto fluktuira, veoma je bolan, nema
petlje. Ovaria se nemogu pipati ni per vaginam, ni per rectum. Diagnosa glasila
je adnexitis dextra ili možda cystovarium inflamat. et acutum. Operacija
bila je tada veoma tegotna radi silnih adhaesija, tumor se sav nije mogao
izvaditi, te je ušit u stienke trbuha, a okolica drainirana:. Operacije zdjelicom
u vis nisu u ono doba još bile obične, što je još većma priečilo radikalniji
postupak.
U travnju 1893. došla je bolestnica opet u bolnicu, bila je veoma slaba
i anaemična, u zarastici na trbuhu sarcom u veličini šake, koji se može napipati
skroz u trbuh, gdje se nalaze veći i manji čvorovi, čvrsti i gibivi .. Drugi
put laparotomij a, tumor sa jednim dielom trbušnih stienka izvadjen, isto tako
adnexa. Tom sgodom je crievo na više mjesta ozliedjeno i sašito. Drainaga
sa jodoform-gazom. Bolestnica iza dugotrajne težke operacije posve iznemogla
polahko se oporavlja, ali početkom lipnja, kad je ostavila bolnicu, bila je
posve zdrava i puna.
Bilo joj je posve dobro do rujna 1895 ; u to doba trpila je mnogo od
težke stolice, koja je po 5-6 dana izostala, i od bljuvanja i grčeva ; desna
noga je oticala; bila je opet slaba i anaemična Došla je u bolnicu koncem
studenoga 1895, te smo našli slabu ženu, koja pokazuje u dolnjoj strani
trbuha na desno od symphyze tumor u veličini jaj{\ta dobro pomičan, kano
da je dugom petljom u savezu sa starom zarasticom prvašnjih · laparotomija.
Nutarnji organi prividno uredni.
llr. U. Liečnički Viestnik 1896. 63
Treći puta laparotomija 27. studenoga 1895. Na dvih mj estih je crievo
(debelo eri evo kraj coecuma i čvorak tankoga crieva po prilici 60 ctm. uda.:.
ljeno od coecuma) zarašteno sa starom zarasticom, iz koje je neoplasma rasao
u šu,pljinu crieva, u kojem je posve pomično na debeloj i kratkoj petlj i se
nalazilo i crievo zabrtvilo. Pošto je bolestnica bila previše slaba za dugotrajnu
resekciju tako velikoga diela tankoga i debeloga crieva, odlučili smo
se na ileo-colostomiju, u nadi, da će se bolestnica pomoćju t operacije opet
oporaviti (kad nebude više zaprieke prolazu blata, a da iz istoga razloga i
tumori medjutim neće dalje rasti), te da se naknađno onda radikalnim načinom
li drugoj sesiji izvadi posvema oboljelo crievo;
Iza ove operacije se je bolestnica doduše brzo oporavila, ali je za neko
doba opet počela ginuti, patila je neko vrieme od jakih diarrhoea, te je poginula
5 tjedana iza posljednje operacije. - Sekcija pokazala je obću bezkrvnost i
degeneraciju adipoznu nutarqjih organa. Rane na trbuhu zarasle su bile per
primam. . .
Ako još jednom prodjemo cieli tek bolesti, vidimo, da 5 godina iza sept.ične
upale adnexa nakon abortusa, se razvija sarcom na dnu pyosalpynxa, a godinu
dana kasnije se tumor razvija u adnexih i u zarastice na trbuhu, prilikom
operacije bude crievo na više mjesta ozliedjeno i saši to ; u zarastici
opet se pojavi sarcom, koji se prima crieva, koje je u zarastici fiksirano.
Ciela bolest traje preko 8 godina, malignitet je očevidan, a metastaza nigdje
u cielom tielu nije bilo.
Fistula stercoralis (hernia inguinalis incarcerata gangraenosa dextra ;
resectio et su tura ilei. - 34 god. stara seljanka, prepatila je navodno . već
više napadaja incarceracije, ali je tumor svaki puta opet unišao n trbušnu
utlinu. - Zadnji put prije 5 nedjelja opet izadje uz velike · grčeve, . bljuvanje
i zatvorene vjetrove i stolicu. Uzela je laxantia ; 14 dana iza toga prokine
se tumor, izadje gnoja, krvi i blata, a u trbuhu lakše. Čvrsta, ali blieda žena,
srdce razšireno, systoličan zvuk na rtu, više puta vrtoglavica i težko disanje.
Trbuh nešto nadut, u desnoj siahini oteklina, crveno-modre boje, veoma
bolna, mukloga zvuka, na vrhu tri fistule, iz kojih se izlieva gnoj i blato, pomiešano
sa plinovi. Iza klysmata stolica per rectum, koji je veoma stisnut,
·
l
graviditas na početku 5. mjeseca.
Nakon preparadje (klysmata, da se crievo izpod fistula što bolje razširi,
čišćenje phlegmone oko hernije), laparotomija preko vrha kile, fistule i veziva,
puno granulacija cochleom izgrebena i sublim;ttom izribano, crievo se težko
odlupi, jer je obsežno zarašteno. Resekcija po prilici 10 ctm. dugoga komada
(zadnji dio ilenma) sutura po Kocheru, .prva šav kroz sve slojeve crieva te:..
kućom šavi (fortlaufende Naht), druga šav opet tekuća kroz serozu, osim toga
preko svega u razmaku od po prilici · 3 mm. pojedine Lemberthove šavi.
Jodof.-gaze drain u trbušnu utlinu, stienke trbuha samo na riedko sašite, jer
je samo vezivo puno . zarastica i izgrebenih fistula. Drugi dan u jutro toplina
tiela 38·5, meteorizam, boli u trbuhu, toplina po podne normalna, stanje
bolno, nešto bljuvanja, ciev u gužnjak, da meteorizam odpusti, nešto vjetrova
i blata. Treći dan u jutro partus praematurus sa jakim krvarenjem,
placenta se moi·a rukom izvaditi. Velika slaboća, veoma pazljivo klysmata sa .

Liečnlčki Viestnik 1896. Br. 3.
caJem i vinom. Četvrti da1i sinrf u kolapsu; ..:.:..._ Sekcija : insufficientia val v.
bicuspidal. peritonitis purulenta, na inserciji mesenterja jedna šav ·popustila,
uslied nekroze veziva,· premda šav ovi nisu bili previše· na blizu, a · iz inesen
terija dolazilo je dosta žila u criP.vo.
Ileus (hernia inguinal. de:Atl'a incarcerata, repositio en nuisse ). Herniolaparotomia.
- 77 god. star činovnik u miru, . pokazivao je kroz 5 dana
simptome ileusa. Kod prve pretrage nadjen je meteorizarn ždudca i tankoga
· crieva, · debelo crievo prazno, na desnoj strani povrh symphize mukli zvuk i
jasna resistencija, čini se, valjkasta oblika. Bolestnik imade prikopčan bracherium
na desnoj strani, jer da već dugo boluje od kil, koja ga ali nikad
nesmeta, samo prije . 5 dana nije htjela natrag, . ah on ju je .na silu natrag
potlačio i. sada da je dobro. ·uzeli smo za vjerojatno, da se tu radi o reposiciji
en masse, i to čvorka tankoga crieva. Preporučeno hude, da dodje u
bolnicu · radi operacje, nu bolestnik ·dodje tekar drugt dan po podne Radi
atheroma i kroničkoga. putridnoga bronchitisa bude trbuh od ušća kile pa
okomno prama gore sa injekcijami po Schleichu . anaestheziran. Prohod kile
prazan, . kada smo zarez razširili na jedno lO ctm; prama . gore, pokazao se
je čvorak . tankoga crieva zatvoren čvrsto na ušću omota (Bruchsackhals) i
kao skupina daleko gore potisnut, · dočim je peritoneurn parietale i fascia
transversa zajedno sa kilom odpustila ria okrajcih ušća. Incarceracija bude
ra.Zrezana, crievlje tamno-crveno-modro, ali nije još gangraenožno, raitopinom
soli dobro oprano, trbuh na slojeve sašit, a u prohod drain. od gase umetnut.
Tek bolesti bio je u toliko neuredan, što je crievo bilo kljenuto, a srdce bivalo
sve · to slabije. · Stolica i vj etrovi izašli . su nekoliko puta na klysmata. ,Tedn'om
bude i želudac izpran, jer je oEil visoko stajala. Peti dan umro je od kljenuti ·
srdca. Sekcija nije učinjena. .
Ileus (laparotomia explorativa). _:" 7 4 god. star vrtlar, . veoma slab i.
mršav, cyanotičan; tuži se, da je već 6 tjedana bolestan u trbuhu, ali da je
ipak bio mobilan, sada da već 8 dana često bljuje, da · nema stolice, a u'
trbuhu · da ga jako boli. Emphyzem, bronchitis, atherom, trbuh u sredini
meteorističan ·; na boko vih prazari ·zvuk ; lahki ascites, oedem noguh; .• kroz
rectum opaža se hypertrophia prostatae, u flexuri nešto . scibula. Na lievo
izpod Poupartove niti . izbočina u veličini maloga oraha, koja, · kako se čini,
sastoji iz praznoga omota kile ; može se .nešto urin ub u trbuh, ali odmah
opet izlazi, neboli ga, povrh te kile nemože se ništa u trbuhu pipati. · Analeptika,
klysmata, iza kojih izlazi dosta suhoga blata ; drugi dan: klysmata bez
uspjeha, bljuvanje, trbuh nije nadut. lntlltracija po Schleichu, tun:ior lie.voj
slabini pokazuje se kao prazna cruralna hernija (samo omot kile postoji),
laparotomja u produljenju herniotomije, ascites čist i jasan izcuri, crievlje
skupljeno u jedan veliki konvolut, kano kod peritonitis tuberculosa, sanio da··
n.ema nikakovih čvoraka (bolest kod mužkarea, osobito odraslih, vanredno
riedka). Trbuh sašit. Poslie operacije prestaje ileus posvema, stolica redovita
uz pomoć klysmata, bolestnik opet jede i pije. ·- - 2 . mjeseca iza operacije
umre marantičan i oedematozan, a sekcija pokazala je istu sliku, kimo lapa:
rotoinija, dakle kroničku peritonitis ; odkuda je potekla, nije se moglo kon­
statirati.
Br. a. Liečnlč:ld Viestnl k 1896. (j!)
Ruptura hepatis, Haemorrhagia interna · (laparotomia su tura hepatis ). · ­
li'l god; stat·. kočijaš udaren je kopitom u trbuh: ·odmah velike boli, odvezao
HC je još 1/l sata daleko do kuće, !amo' se je onewiestio. Kad . · se probudi,
veoma . slab; silne boli, bljuvanje, sliedeći dan dopremljen u bolnicu . .
· Pacient čvrst, dobro u:lgojen, veoma · blied, znojan, puls . brz i dosta
rt1aleri. Prsni organi uredni. 'l'l;buh nadut, silno osjetljiv, osobito izpod luka
desnih rebara. Svagdje timpanitičan zvuk, samo u lievoj siahini dva prsta ·
široka zona mnkloga zvuka, koja izgine, kad se bolestnik premeče u drugi
položaj. Do popodne se je pričekalo, tada pacient slabiji, nemiran, bilo 'brže
i slabije, s toga laparotornija. Zarez od processus xyphoideusa do pupka, jer
se je mislilo na krvarenje iz jetara. U trbušnoj utlini množina krvi, . na površini
jetara nevidi se ništa niti na slezeni, .· s toga se zarez produlji do
symphize, · sva krv se izvadi, onda tek • se . nadje. na li evom kusu jetara 2 ct m.
na lievo -.od ligamenia suspensoria 6-7 ctin. duga pukotina, do 2 ctm. du­
boka od sti'aga i gore . prama dolje . . Pukotina saši ta sa svilom. Krvarenje iz
ligamtfuta hepato-duodenal., ne jako, s toga onamo Mikulicz-tampon, isto tako
tampon na . sašilo mjesto. Šavi trbuha na slojeve. Excitancija, autotransfusija,
klysmata. Drugi dan · osim anaemije sve u · redu, treći i četvrti dan nemir,
nešto temperature u večer (do · 3d·5" C). Peti dini se promieni povoj, · tamponi
i povoj puni žući. Šesti dan bljuvanje, .veliki nemir, meteorizam, u večer
smrt. ·sekcija : hypostatičria pneumonia u desnom dolnjern . kusu pluća, nn
dolnjoj strani 'lievoga kusa jetara još jedna (sasma odstrag;.\) pukotina G-7
dm. duga do dalnjega ruba:, 2 ctm. lateralno od sulcus longitudinalis sinist:,
rubovi gnojno infiltrirani, u veni .portae l ctm. duga pukotina; gnojna tbroni.O:
bosa vene. · Obća ·gnojna per!tonitis. - Operateur g. dr. Bm:ković.
Peritonitis tuberculosa, laparotomia; - 38 god. sUtra .seljanka, koja jz"
gleda kano starica, veoma niršava j blieda, bolestna je navodno tek 7 tjedana
od· vrućine, težke stolice, slaboće i kašlja. Stolica čas uredna, čas zatvorena.
Rodilii.: je 6 puta, zadnje die te ' Đ mjeseci staro; od tad, nema .menses. • U obitelji
da -nema bolesti od . pluča. Vršak lievih pluća nešto infiltriran, u dolnjoj
strani obijuh pluća mukli zvuk, . u sputu bacilli. Srdce uredno. Trbuh veoma
nadut, ascites, u dubljini ćute se neke mehke timpani.ti.čne rezistencije. Douglas
izbočen, uterus anteflektiran, tubae nešto odebljane, ovarija se nemogu pipati.
· Laparotcimia sa Schleichovom infiltracijom ; bolestnica, čim se cavum
peritoneale otvori, tako nemirna, da se mora naknadno sa klui·oformom narkotizirati,
silni ascites, peritoneun1 odebljan, pun miliarnih čvoraka, crieva
zaraštena u jedno klubko, omentum majus kao šaka debela skupina (peritonitis
tuberculosa i tuberculosis peritonei) . . Trbuh sašit . ria slojeve. Pol sata
iza operacije iznenada u krevetu asphyxia, massage srdca, injekcije sa aetherom
i oi. camphoratum, klysmata. U 2 sata po podne opet riapada,l; iza koj'ega se
takodjer oporavi, u 6 sati u več:er treći napadaj, eollaps i sn:lrt. Sekcija .t)ij
ništa . izvanredna pokazala, .srdce dosta dobro i uredno. Slučaj smrti po . sv

(j6 Liečnlčki Viestnik 1896. Br. 3.
desno pluće sprieda povrh claviculae infiltrirano, samo kod disanja vlažno
grohotanje. Trbuh veoma nadut, .osjetljiv, u sredini timpanitičan, osobito s lieve
strane mukli zvuk, kod palpacije, koja je veoma bolna, gdjegdje rezistencija
mjesta ; jasna fluktuacija. Temperatura 38·5°-39°. - Tuberculosis peritonei
et pulmonum. -- Kod operacije nadjeno je crievo svikuda posuto sa sasvim
malimi čvorići, a pojedini čvorci crieva srašteni su riledjusohom i pokriti sa
oedematoznimi pseudomembranami ; u maloj zdjelici je čvorak crieva tako
srašten, da u sredini imade skupinu exsudata, koji takodjer bude izpražnjen.
Sav tekući exsudat bude izvadjen i trbuh na slojeve sašit.
Drugi dan na večer smrt u kolapsu. Sekcija nije se učinila, ali je
vjerojatno, da je smrt · nastupila samo od obče slaboće,· pošto peritoneum
ovako bolestan na infekcij u ni nereagira pravo. - Dan iza operacije bio je
meteorizam dosta jak, što se inače neopaža, pa nije izključeno, da je u sraštenom
i povitom crievu nastala zaprieka u· kolanju blata, pa da je to kolaps
pospiešilo.
·
Carcinoma peritonei, adnexuum et pleurae. 49 god. stara žena iz Banjaluke
pripovieda, da je -prije pol godine ·opazila, kako joj nad symphizom nešto
raste, te da je trbuh sve veći, noge nešto otiču, slaba je i težko diše. - Bila
je uviek zdrava, rodila je tri puta normalno, merises prestale prije dva mjeseca.
-- Bolestnica veoma kahektičmi, trbuh ttadut, fluktuacija jasna, sa obijuh
strana trbuha mukli zvuk, u maloj zdjelici :tvrda, čvrsta, nepomična ma;a,
koja se radi ascitesa neda točno napipati, per vaginarri portio nešto . dolje
pritisnuta, inače sve izpunjeno tvrdom masom, diferencirati se neda ni uterus,
ni adnexa. Diagnoza : tumor malignus adnexuum. - Laparotomia explorativa :
Silni ascites, tamno - žutkasto - crven. Ci eli peritoneum pokrit · sa ne broj enom
množinom malih, tvrdih čvorčića, · u maloj zdjelici sve zarašteno sa carctnomatoznimi
masami. - Iza operacije disanje veoma lahko, stolica iza klysmata,
bolestnica veoma zadovoljna. ·12 dana iza operacije nagla smrt. -
Obdukcija : hydrothrax sa obje strane, lie vo pluĆe posve stisnuto, desna pleura
puna carcinomatoznih čvorića, embolia arteriae pulmonal. dextr., srdce uredno.
Trbuh pun carcinomatoznih masa, koje proizlaze sigurno od adnexa, koja su
sasma u klub ko sraštena i o uterus ci eli pretvoren ll tvrdu fibromatoznu kruglju
u veličini šake, . obra sao razdrobljivimi traci neoplasme. Rana zarasla.
· Gystovarium . sinist. Ovariotornia. 26 god. stara seljanka, inače zdrava.
opazila je prije godinu dana, da joj se trbuh povećava, smetalo ju je kad se
je najela; stolica težka, voda čista, ali ju često tjera. Rodila je tri puta; zadnje
diete 11/2 god. staro. Menses uredni. Prsni organi normalni, trbuh velik, preko
pupka 5 cm,, izpunjen jasno fluktuirajućim tumorom, koji siže do luka rebara,
te je na lievoj strani · više izbočen, a na desnoj strani u slabini tympanitična
zona. · Uterus anteflektiran, nešto prama desno izkrenut, adnexa se nemogu
pipati. Tipična ovariotomia zdjelicom u vis. Desna adnexa prividno zdrava.
- Tek bolesti posve uredan (normalna toplina, euphoria, treći dan stolica.iza
klysma, prima inte n tio).
Ruptura cystovarii (sarcomatosi) dextr., haemorrhagia interna. Ovariotornia.
27 god. stara žena cestara pripovieda; da joj već šest mjeseci trbuh
raste, osobito u desnoj dolnjoj strani, smetalo jil nije mnogo; te se je posve
Br. 8. Liečnićki Viestnik 1896. 67
zdravom oćutila. Prije osam dana da je iznenada osjetila velike boli u trbuhu,
koji se je sve više naduvao, disanje, veoma težko, blato tvrdo, . voda ju svaki
čas tjera. Velika i jaka žena, prsni organi uredni, bšit stoji veoma visoko, jer
je meteorizam jak. Trbuh nadut, kod opipavanja ćuti se kroz meteorizam ne-,
jasni tvrdi tumor, kofi siže do pupka, gamo na lievoj strani u siahini timpanitička
zona od četiri prsta. Kod raznoga položaja bolestnice ostaje slika ista.
Per vaginam ćuti se portio dugoljasta, gibi va i posve mehka; uterus se ne.:.
može dalje sliediti, već je ciela mala. zdjelica izpunjena nekom tvrdom negibivom
tvari. Bolestnica dosta anaemična; puls pt·ilično jak. - Premda bolestnica
tvrdi, d_a je vrieme uviek uredno bilo, te da nije zanosila, ipak je bilo
vjerojatno, da se radi o komplikaciji graviditeta (možda extrauterina) sa kakovim
nutarnjim krvl:ir;enjem. Analeptica, najveći mir, stroga pažnja da li će
se anaemija povećati. Drugi dan meteorizam jači, anaemija većp., boli' i nem,ir, ·
s toga u večer laparotomija zdjelicom u vis. Trbušna utlina puna židke i
sgrušene krvi .i neke mehke sarcomatozne tvarine. Coagula brže izvadjena,
desni ovarium sarcom u veličini djetinje glave, u desnom polu pukao, jedan
dio tvarine sasma slobodan u maloj zdjelici, jedan komad prirašteri. čvrsto
na peritoneum parietale povrh ulaza u malu zdjelicu, krvarenje na više mj esta
dosta jako. Petlja brzo podvezana, ovarij izvadjen, zatim priraštene , mase
rukom izljuštene, samo krvarenje tamponadom · i pod vezivanjem utišano, toileta
peritonea, Mikulicz'-tampon. Lievi ovarij izvarljen, trbušni organi pregle'
dani (metastaza nema, uterus uredan), šav na slojeve, klysmata sa čajem,
vinom itd. - Tek bolesti posve uredan, bolestnica već ustaje, ali je slaboga
izgleda, recidiva ili metastaze nemogu se pipati. - Č•1dan je pojav u tom
slučaju, velika i posve sukulentna portio vaginalis uz modrastu boju vaginae
i vulvae, - spolovilo dalo je zaključiti svom vjerojatnošću na postojeći graviditas.
Cystovarium sinist. et dextr. Ovariotom1:a .bilateral. 47 god. stara, suha
i blieda, inače zdrava žena tuži se na oteklinu u trbuhu, težko disanje, obstipaciju.
- Menses uredni, rodila je 13 puta, 7 djece živi, zadnje je rodila
prije 5 godina. - Trbuh mj eri oko pupka 100 cm , flnctuira ·još do dva prsta
nad pupkom. Mukli zvuk u cielom trbuhu, samo u . desnoj _ siahini timpanitična
zona u širini od četiri prsta. Uterus . pritisnut na symphyzu i .nešto pram
desno. Adnexa se nemogu pipati. - Na vršku obline tumora ćuti se čegrtanje
peritonealnih · adhaesija. -- Kod tipične ovariotomije nadje se i desni ovarij
cystozno degenerirao, zato bude i on odstranjen. - Izvadjeni tumor je multi·
locularni kystom, gdje su se pleti n ci izgubili, te nastala velika cysta . . - Tek
bolesti posve ure(lan, rana zarasla pod jednim povojem. - Opet·ateur sekun-
·
darni liečnik g. dr. Barković.
Ovariotomia bilateralis, · carcinoma ovarii dextr. et sinist. - 46 god.
stara seljanka, posve iznemogla dolazi u bolnicu, pa se tuži, da joj od mjeseca
rujna prijašnje godine trbuh naglo raste, da ju veoma boli, da propada
i da joj noge natiču. Bljuje, nema lahko stolicu, voda ju tišti. Menses izgubila
je prije 4 godine, rodila nije. Silni ascites, meteorizam želudca, ošit stoji
veoma visoko, s ·toga težko disanje i cyanoza. Noge oedematozne, u mokraći
nema albumina. Kod · opipavimja trbuha .ćute se tvrdi čvorasti dielovi u

68 Liećnički Viestnik 1896. Br. B.
dubljini, koji se nemiču kad se bolesfnica premješta u . drugi položaj . Per
vaginam utP.rus slabo gibiv, inače samo tvrde mase. Tumor malig. adriexuum.
Odlučeno bude sa anaesthezijom . po Schleichu laparotmiirati, sarno da se
ascites izpusti, te da bar na neko doba bude bolestnici :lakše. · Kod opera c ije
opaz11o se je da su tumori · još gibivi, a . peritoneum ·da nema rnetastaza,
s toga odmah na!'koza sa ldoroformom te su izvadjena, premda veoma mučno,
oba carcinomatozna ovarija ; operacija izvela se je po mogućnosti žurno, jer
se je bilo svaki čas bojati, da će holestnica od slaboće poginuli. Kad ;;u
tumori već izvadjeni bili, mogla se je pregledati ciela trbušna utlina, p je
opaženo, · da je ciela pr·edpja stienka želudca carcinornatozno infilteirana (sada
bez znatnih neprilika za bolestniw). Bolestnica se je od operacije relativno
veoma oporavila. Oedema više nema, jede, l)ije, spava, rana zarasla.
Cystis ovarialis interligam11ntos. et hydrosalpinx dextr. Ovariotomia et
.
salj1ingotomia. - 45 god. stara gospodja,. navodno . zdrava; opaža već od
D mjeseci, da joj se trbuh povećava i da često mora vodu puštati. Menses u
redu, 4 puta normalno rodila, zadnji puta prije :11 god. - Tmor u lievoj
poloviei trbuha siže do pupka, . slabo gibiv, tvrdo elastičan, uterus na de;mo
potisnut i anteflektiran, adnexa se nemogu razlikovati. Srdce slabo i razšireno,
u mokraći nešto bielanjka. Laparotomija zdjelicom u vis. Tumor u go:rnjoj
polovici !Olobodan, u dol njoj u ligamenturn latum urasao, mo1 ; ao se je mučno
enucleirati, tuba razšireoa, puna vodenaste tekućine. Na desnoj strani hydrosalpinx
tl · veličini jabuke, takodje1' odstranjen. Mikulicz-tarnpon na mjesto
ivadjene t;ysle. Tek bolesti neugodno komplikovan bronchitisom i rnyocarditisom
; što se trbuha tiče sve je uredno, samo neko vrieme eczem od jodoforma.
Toplina tiela orl bronchitisa nekoliko dana popodne povišena ria 38·6": ·
Slučaj želudca en bissac (Sanduhrmagen).
Dvie Iaparotomij e: gastroanastomosa, zatim riešenje atlhaesij a, povoljan uspjeh.
Od dra. Dragutina Schwarza, priu1arnog liečuika u boluici mil. braće n Zllgrebu.*
Ako danas zamolim slavni sbor, da me izvoli nešto dulje, nego obično
poslušati, to cini m zato, i el' sarn lako sretan, te mogu . referirati . o sl učaju,
koji je u ob6e riedak, a još je rjedje bio peedinetom kit_urzke intervencije,
koji zaslužuje interes, kao anatomičan kul'iozum, kao diagnostičan problem
i kao zada

70 Liečnički Viestnik 1896. Br. 3.
želudca, obsežne vreće, koja izpunjuje sav lievi svod ošita i, · sižuć daleko dolje,
pylornoga želudca, manje polovine. Velika kurvatura ima normalan obhk
mala se na jednom · mjestu, nešto na li evo od medijan e tjelesne crte, uvukla
poput uzka U prema velikoj kurvaturi, tako da se želudac · na onom mj estu
sa dva prsta obuhvatiti dade. (Vidi sliku.) Želudac je velikom plohom, i to
pylorni dio, prirašten . na jetra, kardhilni · prirasao na ošit. . Pošto sam se ovako
orientirao, načinim komunikaciju izmedju obje vreće, kardialne i pylorne,
široku po prilici 5 cm., i to naravski na onih uvučenih . kracih male kurvature,
gastroanastomosu. Tehnika te operacije odgovara onoj kod enteroanastomose.
Prije nego št

72 Liečnički Viestnik 1896. Br; 3.
Raipravicn svoju· posl.ao je, . kako mi !'lB · čini, i· našemu ličhičkomu
sboru, pozvav uj edno i našu gg liečnike, da se u tom pogledu izjave.
Gluck veli, da niti je on u 15 godina niti još četvorica lieČnika ikada
opazili slučaja tabe:;a u Bosni i Hercegovini, gdje je ipak sifilis, naročito tercijarrli,
toli razširi:m . .
A to se neslaže sa vladajućom eorij(nn, . j m; »čih1 više ·
si fili sa, tim više -bi. moralo biti tabesa.. To je u kratko smisao ciele razpravice.
.ta mislini., da su bolnice u prvom redu pozvane; da u lom pogled-6 ·svoju
reknu, jer u njih se stiče cieli materijal bolestnika jednog kraja, statistika je
mnogo jednostavnija, a i opažanje i motrenje ;mnogo točnije, nego li ; u privatnoj
praksi. Za tabes je to vrlo važno, jer ako tabes sbilja nije drugo. no
kasna forma · sifi! isa ili post-, dntično parasifilitička afek cija, to je sasvimi jasno, ·
da će bToj tabičara u jednom kraju rasti sa brojem s·ifilisa i obratno. '
Baš statistika je ona moća poluga, o koju se upiru pristaš.e mnienja,
da je tabes sifilitičkog poriekla, pošto se je pokazalo, da je velika !većina
tabetičnih, recimo 87% svojedobno prebolilo sifilis. Zašto nebi dakle sttistici
stavili o bok i opet statistiku, po mojem mnienju svakako racionalniju, kako
se naime odnosi broj tabičnih prema . sifilitičnim i to ll podruju ogulinske
bolnice.
Poznate sri svakomu one karakteristične forme sifilisa >škrlJevo« !zvane,
što ih baš u području županije modruško-riečke imade. God. 1894. uvedeno
je prisilno i bezplatno .liečenje u bolni cah i tako sam imao sgode lloznati
te slučajeve i stvoriti si sud o njihovoj frekvenciji. Premda se mnogo toga u
koš >>škrljeVO « baca, mogu kazati, da SU slučajevi navedeni U skrižaljei čisti
.
sifilis, pobrao sam naime svježe slučajeve, tercijarne, nasliedne, sasvim zliičio
iz računa ·ulcus molle i gonoroični lmpavac, premda u statistikah propalgaora
si fili tičke proveniencije tabesa j ovi dolaze k;,l.O » v_jerojatno sifilis prebpl:ieli:.
Ja sam uzeo za podlogu statistike g. l894. i 1895., te našao evo slideće :
-
Godine
1894.
1895.
Ukupno
Liečeno u
bolnici
Od tih bilo
bolestnika
sifilitičnih
7::;1
1136
1917
101
liO
211
Iznaša
J 2 · 3%
9·68%
11 30%
Popriečno b0lovalo je dalde 110/0 bolestni.ka od sifilisa. U svemu · pako
našao· sam jcdcr.n jedini lahes. Morarn naročito iztaki:mti, da ovdašnje pučanstvo
vrlo rado bonicu pola:1:i, kadkada i rad neznatnijih bolesti, pa sigurno niti
tabičari nisu ,doma ostali. U privatnoj praksi pregldao sam ll ovo godinu
dana množinu bolestnika, te mi je poznai samo i opet jedan tal.)es. Svakako
ovdje . u ovih kraje vih statistika negovori u prilog Fournierovog riazora,. jer
na tako znatan boj sifilisa moralo bi se ipak više tabesa naći. Pa ipak su
to bili slučajevi malo ili ništa liečeni, dkle zanemareni, a ovakovi bi istom
imali da tabes prouzrokuju.
·
I to je sve, što sam mogao kazati. Svi o;;tali razlozi >proti• bili s.u ioliko
i toliko puta spomenuti ; samo još na koncu ovo. Ako je u·istinll tabes direktna
posliedica sifilisa, to je sbilja čudno, zašto ilnade toli malo tabičnih·žena, ·medju
kojimi je si ftlis baš tako razširen kao medju n1užkarci, ta uzmimo samo legije
.
J '
Hr. 3. Liečnički Viestnik 1896. 73
---- -- -- ------------
javnih bludnica. Biti će . dakle, da su mužkarci u svojoj borbi za obstanak i
drugim štetnim uplivom izvrgnuti, koji će po . svoj prilici za etiologiju tabesa
biti važniji.
Da. je tabes post- ili parasiftlitička bolest, to ima, neobaziruć se na danas
tako uobičajene toksine, najviše smisla jedino u tom pogledu, da ,organizam,
dakle i živčani sustav oslabljen dugotrajnom konsti{ucijonalnom bolesti, lakše
podlegne škodljivom vanjskom uplivu, te je prema tomu sifilis samo prigodni
momenat, baš tako, kao što je dobro poznato, da sifilitični vrlo često završe
svoje bolovanje tuberkulozom pluća, pa zato ipak nije nitko doznačio u etio-
·
logiji tuberkuloze sifilisu prvo mj esto.
ll. Prilog k etiologiji diseminirane skleroze.
. .
Mjeseca lipnja g. 1895. primljen je u ovdašnju bolnicu dječak, u kojega
su se pojavili prvi simptomi diseminirane skleroze moždjana i hrbtenjače tri
mjeseca iza preboljene osteomyelitis infectiosa acuta (LU. ck e).
Da infekcijozne bolesti, dotično težke bolesti · sa vrućicoin, znatno utiču
na razvoj živčanih bolesti, dakle i sklerbze, poznata je stvar ; poznat je u tom
pogledu abdominalni tifus, škrlet, kozice, ospice, disenterija, kolera, difterija,
vrbanac. (Erysipelas), sifilis i dr., dakle specifični procesi. Tim dodajem ll
kratko i sliedeći slučaj :
Anamneza : A. K., dječak od 15 godina iz Tounja, obolio je zimi god.
1894. od jake· vrućice tako, da nije za se znao. Vrućica potrajala je sudeć
po pripoviedanju do dva jedna. Odinah u početku bolesti otekla su oba dolnja
gnjata, te se u dalnjem tečaju bolesti ' u dolnjoj trećini diafize izgnojila, a
s gnojem izlazili su navodno i komadići kosti. Dječak se je na to oporavio i
ustajao. Tri mj eseca iza toga pojaviše se simptomi cerebralne i spin:otlne naravi,
naročito : bljuvanje sa svimi znakovi cerebralnog bljuvanja, vitlanje
u glavi, zestoka glavobolja, slabost u nogama. Toiiko veli dosta manjkava
anamneza.
Status praesens : Slabo ugojen, malokrvan dječak, obično sjedi u krevetu
i drži rukom glavu, da mu se netrese. Tuži se uviek na · glavobolju, vitlanje
u glavi te bljuvanje osobito u jutro na tašte, te da jedva može hodati.
:?;j enice reagiraju na svjetlo, tminu i konvergenciju normalno ; nasuprot
vidi se na bulbima horizontalni nystagmus, osobito kod fiksiranja. Jaki tremor
glave, koji se osobito kod naumljenog kretanja pojača, ili kad je glava bez
tvrde podloge. Na govoru neopaža ·se ništa abnormalna. Ruke drhću kod naumljeno
g gibanja znatno, tako da se bolestnik jedva sam hrani (fntentionszittern).
Refleksi goljenični, periostalni, kožni i ostalih tetiva veoma su pojačani,
pače do klonusa. Osjetljivost normalna. Parapareza obij uh ekstremiteta.
Hodajuć izpruži bolestnik obje noge kao štae, te ih vrlo mučno i nepravilno
upravo baca. Motorička snaga osobito dolnj ih ekstremiteta vrlo slaba.
Defekacija i mokrenje lahko, u mokraći neima bjelančevine niti sladora.
U dolnjoj trećini diafiza obijuh tibia vide se karakteristične osteomyelitičke
fistule, na svakoj tibii po jedna. Tibia znatno odebljala. Sondom se dopire
do nekrotične kosti.

74
Liečnički Viestnik 1896. Br. 3.
To je u kratko poviest bolesti. Vrlo je vjerojatno, da je ovdje osteo­
myelitis bio povodom diseminirane skleroze kao prigodni momenat, pa to sam
htio ovimi redci da spomenem. Da je to i sbilja bila dise.minirana skleroza,
mislim, da je odviše jasno.
Zdravstvena izvješća.
Godišnje izvješće bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu. III. odjel
(primarni liečnik dr. Drag. vitez M a š e k).
Godine 1895 liečeno je na ovom odjelu u svem 1025 osoba (m. 598, ž. 427) u
37.397 obskrbnih dana.
·
Bolesti dielile su se po orgauih :
Bolesti očiju: 268 (m. 127, ž. 141). Od tih je premješteno na drugi odjel 18
(m. 6, ž. 12), ozdravilo 135 (m. 68, ž. 67), poboljšano 62 (m. 32, ž. 30), neizliečeno 36
(m. 17, ž. 19), umro l m. (8 dana iza operacije cataractae od peritonitis purulenta). Na
dalj nje liečenje preostaje 16 (m. 3; ž. 13).
Boleti uha: 25 (m. 17, ž. 8). Premješteno 3 (m. 2, ž. l), ozdravilo 17 (m. 13, ž. 4),
poboljšano .B (m. l, ž. 2), neizliečeno 2 (m. l, ž. 1). Preostaje O.
Bolesti nosa: 5 (m. 2, ž. 3). Izliečeno l m., poboljšano l m., neizliečeno 2 ž.;
preostaje l ž. ·
Bolesti ustiju i grla: 5 (m. 3, ž. 2), ozdravilo 4 (m. 2, ž. 2). Preostaje l ž.
Bolesti spolovila (bludobolje) : 506 (m. 321, ž. 185). Premješteno 13 (m. 7, ž. 6).
Ozdi·avilo 352 (m. 225, ž. 127), poboljšano 53 (m. 40, ž. 13), neizliečeno 15 (m. 10, ž. 5).
Preostaje 73 (m. 39, ž. 34). Od bludobolje u obće bilo je syphilisa 151 (m. 87, ž. 64). Od .
ovog je premješteno 3 ž., izliečeno 106 (m. 6, ž. 44), poboljšano 18 (m. 13, ž. 5), neizliečeno
3 (m. 2, ž. l). Preostaje 21 (m. 10, ž. ll).
Bolesti kože: 175 (m. 108, ž. 67), premješteno 10 (m. 6, ž. 4), ozdravilo 122
(m. 76, ž. 46), poboljšano 26 (m. 17, ž. 9), neizliečeno 2 (m. l, ž. 1), umrlo l m. (fm·uuculosis
universalis). Preostaje 14 (m. 7, ž. 7).
Ostale bolesti: 41 (m. 20, ž. 21), premješteno 12 (m. 10, ž. 2). Izliečeno 23 (m. 7,
ž. 16), neizliečeno l m., umrlo 3 (m. 2 pneumonia crouposa, gastroenteritis; ž. l pleuritis
exsudativa).
Operacija izvedeno je u svem 309. Narkoza s cbloroformom bilo je 12.
O p · er a e i j e . n a o k u: A blatio granulomatis conjunctivae l, Cauterisatio epithelioma
tis· ·. eantbi int. l, Discissio et excochleatio hordeoli vel chalazei 16, Exstirpatio
chalazei 2; Cantoplastica l, Blepbaroplastica 2, Opera tio . trichiasis sec. Paunas 2, Operatio
entropii sec. Pannas 1, Sutura sec. Snellen ppt. ectropium l, Discissio canaliculi lacr. 6,
Excochleatio sacci lacr. l, Extractio c01·por. alieni oculi 6, Taetovage corneae l, Discissio
stapbylomatis 4, Sclerotomia 2, Iridolysis anterior 7, Correlysis l, Iridotomia 2, Iridectomia
optica 10, - ppt. ·glaucoma 5, - sec. Forster l, Ablatio et repositio prolaps. irid. l,
Discissio cataractae 9, Extractio cataractae sec. Le brun 8, - sec. · Graefe 19, Enucleatio
bulbf 6. Svih operacija na oku 117. ,
Operacije u nosu grlu: Extractio corpor. alieni nasi 3, -- sequestrorum nasi l,
- polyporum 4, Cautherisatio adhaesionis conchae med. nasi l, Ablatio uvulae hyper­
·
tropbicae l, Tonsillotomia 4, Cauterisatio anchyloglossi l. Ukupno 15.
O p er a e i j e u u h u: Discissio phlegmonis pralamicular l, Extractio corpor. 'ali eni
meat. auditor ext. l, Discissio furunculi meat. auditor. ext. 5. Ukupno 7.
,
Operacije na spolovilt1: · Cauterisatio (vel) Ablatio condylomatum 33, Cauterisatio
ulcer. vener. 2, Exstirpatio sclerosis l, Discissio et excochleatio ulcer. luetic. 3,
Scarificatio .paraphimosis 2, Operati o pbimosis JDiscissio, Circumcisio) . 13, ))iscissio
lympbangitfdis suppurat. penis l, Discissio periurethritidis suppurativae 2, Discissio epididymitidis
· suppurativae l, Punctio lympbadenitidis iuguinal. suppurat. sec. Lang 36,
Br. 3. Liečnički Viestnik 1896.
Discissio (et excochleatio) lympbad. ing. suppur. 31, Discissio et excochleatio fistulae
·
inguinal. 4. Ukupno 129. _
Kirurgične operacij e: Ligatura a1'c. volar. sublim.- 1, Sutura vulner. scissi l,
Extractio corp. alien. manus l, Cauterisatio veruccae 2, Excissio (et Cauterisatio) lupi 3,
Discissio et excocbleatio atberoma.tos suppurat. 2, Exstirpatip atberom. l, Cauterisatio
nodulor. · haemorrboid. l, Discissio (abscessi; furunculi, panaritii, paronycbiae, pblegmonis,
lympbadenitidis) 25, Discissio mastitidis 2, Discissio periproctitidis l, Punctio abdoniinis l.
Ukupno 41.
Obća i javna Huttler-Kohlhoffer-Monspergova zakladna bolnica
pod zemaljskom upravom u Osieku. (Ravnatelj i primarni liečnik dr. Vatroslav
Seh warz.)
Za mjesec prosinac 1895.
Preostalo je u liečenju koncem studenoga 183 bolestnika; iz nova pridošlo ih je 167.
Ukupno bj e dakle u mjesecu prosincu liečeno 350 bolestnika, sa brojem obskrbnib dana
5489. - Odpadak iznaša 178, dakle preostaje koncem prosinca 172 bolestnika u bolničkoj
nj egi.
U polikliničkom ambulatoriju zavodskom bilo je u ovom mj esecu 60 siromašnih
i bezimućnib bolestnika bezplatno liečeno.
Rač u n li e k o v a iznašao je u ovom mjesecu 120 for. i 30 nč., od pada: indi na dan
i glavu računajuć 2·19 novčića.
Po nadležnosti primljeno je u liečenje ovaj mj esec : Iz Hrvatske i Slavonije 78, iz
Ugarske 68, iz Česke 6, iz Moravske l, iz Kranj ske 4, iz Štajerske 4, iz dolnje Austrije l,
iz Šlezke l, iz Pruske l, iz Srbije l i iz Italije l; zavičajnost nepoznata kod l.
I. o d i e l (za unutarnje bolesti). Preostao u liečenju koncem studenoga 61 bolestnik;
pridošlo ih je iznovice 89. Ukupno bje dakle liečeno 150 bolestnika.
Od ovih je izliečeno 47, poboljšano 24, neizliečeno 2, a umrlo 14.
Preostalo je u liečenju koncem prosinca 63 bolestnika. .
Uzroci smrti bijahu : crievna pošalina 3, zarazna grlovnica l, upala pluća 2, plućna
nabublost l, sušica 2, upala porebrice l i ostarjelost 4.
Bolestnici toga mjeseca bolovahu od bolesti : kolotečnog sustava 4, dihala 60, probavila
16, močila i spolovila l, žiyčevlja ll, krvi i pretvora 30, kužnog značaja 20 i inih 3.
'
- U m o b o l n i b bilo je 5.
II. o d i e l (za kiruržke bolesti). Preostalo je u liečenju koncem studenoga 122 bolestnika
; pri došlo ih je iz nova 78. Ukupno bje dakle liečeno 200 bolestnika.
Od ovih je od pušteno : izliečeno 73, poboljšano 9, neizliečeno 5, a umrlo 4.
Preostalo je u liečenju koncem prosinca 109 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu: rak jednjaka l, smrznuće l, rak mokračnog mjehura l i babinjačna
groznica l.
Bolestnici toga mjeseca bolovahu od : novotvorina ll, pratvorina l, ozleda kože i
mišičja 20, ozleda kostiju i sglobova ll, očiju 21,. spolovila i močila 6, kože (izuzam bolesti
sifilitičkog značaja) i podkožnog veziva 33, probavila 4, bludobolje 76, g_ibala 12 i
babinja l. - Rod i lj a bilo je 4, od kojih su rodile 3.
O p e r a e i j a izvedeno bje u mjesecu prosincu sliedećih :
Re po si ti o l u xa t i on. o b tur a t. i n vet era t. - E. S., 57 god, star, omaknuo se
je prije 2 godine prilikom penjanja na kamenolom i pao. Pri kotrljanju sa kamenoloma
dostigao ga je jedan od gore padajućih kamena i udario u krsta ; dalje se bolestnik pri
tom dogadjaja ničeg nesjeća, pošto je navodno onesviešćen bio. Kad je k sebi došao, nije
se mogao dići, nego je nošen bio. Ležao je 6 ·nedjelj a, a poslie toga je samo sa štakama
hodati mogao. U desnoj nogi osjećao je jake bolove, koji su se duž razprostranjivanja
nerv. obturat. protezali (od f01·am. obturat. đo koljena). Potraži zatim jednu od većih
bolnica u susjednoj zemlji, u kojoj je kroz 6 nedjelja ležao i elektricitetom liečen bio,
ali naravski bezuspješno.
. Pri pretraži vanju bolestnika kod dolazka u našu bolnicu opazilo se je, da desna
spina anter. sup. niže stoji nego li odgovarajuća lieva. Pri mjerenju· noguh našlo se je, da
je desna noga za 2'/2 ctm. dulja; osim toga nalazi se u lahko fiektiranom i abduciranom

7() Liečničl

7H Liečnički Viestnik 1896. Br. 3.
nostim odnosno predstavku za godišnju glavnu skupštinu sbora, da se tamo temeljito razpravi
te eventualno saboru podnese.
Naš član g. primarni liečnik u Sarajevu dr. G l ii e k poslao nam je otiske njekih
svojih radnja.
P r e d s j e d n i k : O razpravi, koju gosp. pisac ovdje iztiče i koja je štampana u
"Wiener medicini sche Wochenschrift", imademo već izvješće za budući broj našega lista.
Prelazi se na dalnji predmet dnevnoga reda.
Dr. G u t s e h y predaje o Mi.graine ophtalmique.
Cienim . se sretk; Što ogu đaiias-·preaštii.ViiTiiiteresantnu afekciju, na koju bi se
češće nailazilo, da se, koli s naše strane, a još više sa strane bolestnika, više pažnj e na
nju svraća. Dodju li attaque riedko - kao što obi.čno u intervalih od nj ekoliko godina
- bolestnik ih ne uvažuje, jer redovito dosta brzo i bei posljedica prolaze; tek kada isti
učestaju (do njekoliko puta na dan), ili ostavljaju trajnih tragova (osobito kod simpatične
forme), dolaze k liečniku.
Prije nego li se upustim u potanje crtanje te bolesti, njezine važnosti u pojedinih
slučajevih, umolit ću gospodjicu, da vlastitimi riečmi ocrta u kratko te napadaje.
Dr. G u t s e h y : Kada ste prvi put imali te napadaje?
B o l e s t n i e a : Prije 6 mjeseci sam imala prvi put, i to u. dva puta zasebice. Oda
je· bila pauza. Tekar pred 3 mjeseca nastupili su opet:- ·
Dr. G. : Opišite same napadaje, što opažate i što osjećate ?
B. : Najprije ne vidim jednim okom ništa, i to ili s desnim ili s lievirn, a na jedan
put vidim kao pol sjajne zviezde. Prije nego taj pojav prestane, dobijem glavobolju, a ta
mi ostane cieli dan.
Dr. G. : Što ćutite još osim te glavobolje ?
B.: Postane mi lieva stran lica mrtva, isto tako i polovica jezika ruka na istoj
strani, a to traje . najdulje 1/4 sata, a onda prodje r zviezda, koja kl·iesi.
Dr. G. : J este li bljuvali, kad ste imali glavobolju?
B. : Nisam nikada !
Dr. G. : A kako izgleda ta zviezda, koje je boje?
B. : Svietla je, zick-zack, nije bojadisana.
Dr. G. : Jesu li rubovi bojadisani?
B. : Nisu, ciela je svietla baš kao zviezda.
Dr. G u t s e h y : Gospo dj ica je bila samo j ednom kod mene, a ja sam došao do
zaključka, da se tu radi o rnigraine ophthalmique.
·Sada . ću ovdje još samo nješto nadovezati.
Valentina R., 16 god. stara, rnenses još nije imala, tuži se, da je pred tri mjeseca
jednom, a pred 6 godina skoro mjesečno dobivala napadaje, koji su sastojali iz lahke
vrtoglavice, polovične glavobolje (hernicrania), izmienično u pojedinih napada,jih čas lieve,
čas desne polovice, osobito jakih boli u sliepočicah dotične strane i u oku, koji nas sje.,_
ćaju na boli kod akutnoga glaukomatoznoga napadaja1, nato "obamiranje" uviek iste
polovice najprije lica, onda polovice jezika i napokon ruke (postaju "hladne, bezćutne,
mrtve"). Niječe, da je ikad bila transitorno aphasična, niti da je imala i u nozi takove
parestezije ili parezu. Uz to joj nastupi pred · očima sa strane mračni slabo svietleći polukolobar
u slici polumjeseca ili podkove, koji se prama punctum fixationis razširuje, te
vrlo živahno počimlje treptiti, kao ugrijani zrak, te sve jasnijim biti. Granice te blistave i
treptajuće figure konturirane su živahno bojadisanimi ijasuosvietlećimi prugami, "Zick-Zack"linijami"
kao bedemi tvrd je. Odatle ime tomu fenomenu Teicbopsia (nixo• = zid, IJijJtq -· vid).
Bolje poznati i rabljeni su· izrazi; osim običnog "migraine ophtalmique" još i sinonmni
"arnaurosis partialis fugax", "hemianopsia ternporaria", "hernicrania ophthalmica", "scotorna
-
scintillans" (Fuchs).
Taj fenomen, sada, kao što U· ovom slučaju,· svietle, blistajuće, biele boje ("kano
sunce'' veli bolestnica), sad opet više ili manje jasno žućkaste, crvene ili zagasito-modre
boje (Photopsia). ·
1 Dianoux : Scotorne scintillant ou amaurose partielle temporaire. These de Paris 1875.
Br. H. Liečnički Viestnik 1896. 79
· Poslie tog skotoma· nastupi često transitorni homonimni hemianopični . defekt vidnog
JlOlja. U najviše slučaj eva, a valjda redovito, je taj fenomen bilateralan, te ti·aje 1"4-1/2
sata, riedje je tečaj attaque protrl!,hiran, kao što u našem slučaju, te običaje svoju akme
postići bljuvanjem.
Tinie sam ujedno naveo kompleks simptoma, iz kojih sastoji migraine. ophthaln;lique.
Obično sastoji ista samo iz opisanog fenoinena uz vrtoglavicu, mučninu i jaku glavobolju
("for m e s fr u s t e s"). Demonstrirani slučaj spada već u takozvane "komplieirane" i
bolje rekuć - u opreci sa ,,forme fruste" - klasične i posve razvite slučajeve od rnigraine
ophthalrnique (.migraine ophthalrniqlie acc.ompagnee" Charcotove škole).
Kod ove pridružuju se pornenutim imptomorn teži cerebralni simptomi : raze parestezije
i pareze dotične polovice lica, jezika, nosa, ustiju, ruke eventualno i noge dapae ća herni­
pareze eventualno hemiplegUe bez ili sa kljeriuti tičnog živca (III. razgranak), onda razne
vrsti afazije transitorne naravi, da, i što osobito iztičem, u; težkih,. generaliziranih slučajevih
e p i l e p t i f o r m n i n a p a d a j i 1• Time prelazim odmah na klasifikaciju odnosno etiologiju
ove bolesti.
Charles Fere, genijalni liečnik Bicetre-a2 identificira očnu hemikraniju sa epilepsijom.
A. Clan u Antwerpeilu3 misli, "dass er (Ch. Fere) hiemit zu weit gegangen sei", te se
pozivlje na prameštra Charcota, slažuć se u tom i sa H. van der Itrickom, Baillangero',
Axenfeldom, Huchard ' i Mobiusorn6 svadjajući artritičku diatezu sa migrainorn u connex,
kao što to Oharcot glede histerije, neurasthenije, epilepsije, choreje i hereditarnih duševnih
bolesti ("familie neuropathique") iztiče. Svi se slažu u tom, da je svakako e e n tr a l n a
p or i e k l a ; govore bo zato konkomitirajući o b ć e n i t i (glavobolja, mučnina, bljuvanje
event. nesviestica), a još više foe a l n i s i m p t o m i (afazija, parestezije i pareze even­
tualno paalise jezika, lica, ruke i noge). To jest: isti nas kategorički upućuju sj edište
bolesti lokalizirati n a m o ž d j a n s k u k o r i n u (homonimim hemi opija: lob. occipitalis,
hemipnrestezije i hemipareze ev. hemiplegije u psihomotoričnih centrih : gyr. centralis
ant. et post. i lob ul. paracentral. - afazija: gyr. frontal. III. odnosno gyr. temp. I.), a već
radi kratkog trajanja i passagerne naravi napadaja biti će uzrokom ovih iritativnih sirnptoma
samo zaprieke u kolanju krvi recte angiospasmi, anemiziranje dotičnih partijah rnoždjanske
korine (i to kod "forme frusW' optičnih polja na lob. occipit., dočim su kod t. zv. kom­
plicirane mig. oph. "migraine ophthalmique acconipagnee" isti generalizirani. .
Analogija sa etiologijom i bićem epilepsij e leži, kako vidite, na ruci : s toga as i
nimalo ne čudi, da i do epileptiformnih napadaja dolazi', da mig. oph. rek bi epileptičku
auru čini t. j. epileptički napadaj a njome počimlje. JSapokon, teoretički deducirajući,
zahtievati ćemo, da i kod svih bolesti (scil. moždjanske korine) gdje epileptiformni napa­
daji s i m p t o m a t i č n o dolaze (dem en t. paralyt. hysterija, J acksonova epilepsija, . uraemia).
isto tako i napadaji očne migrene simptomatično dolaze, jer ista je ekvivalentna po svom
biću i postanku epileptičkom napadaju (kao što su to medjusobom "grand mal", "petit
mal", "epileptička absence" i .razni psiho-epileptični ekvivalenti.
Moj velecienjeni učitelj i meštar prof. Mtiller činio nas je oprezne na migr. ophth.,
koja dolazi tek poslie 25-30 godina (analogno epilepsij i). Tu da se ima vazda vrlo
osbiljnim simptomom uzeti. Izuzimlje mikroskopičare, štopske oficire (čitanje zemljovidnih
štop. karata), astronome i slična zanimanja,; kod ovih da je naš11o migraine ophthalrnique
i poslie 30 god nedužne t. j. i d i o p a t i č k e n ar a v i. Imao sam prilike vidjeti u de­
cembru god. 1894. kod prof. Miillera ženu sa nremijskom cefalejorn, koja je· kod svake
attaque· imala opisani scotorna scint.illans.
' Ch. Fere : "Contribution a l' etude 'ae la rnigraine ophthalmique". Revne de me-
·
dicine. 1881.
·
2 Loco citato.
8 D. A. Claus : Arthritische Diathese, Migraine v. Salophen. Therap. M. N ov. 1895.
4 La famille neuropathique. 1894. pag. 136.
" Traite des neuroses. Pag. 231. -
.
' Monografija o rnigreni u Nothnagelovoj Enciklopediji. 1894.
7 Ch. Fere, l. e.

HO Liečnltld VIHsinlk 1800. Br. 3.
Ohurcot upozoruje na · migraine ophthalmique u initial noj p elio di · progresivne _pamlize
(takodjer proces na mož

Liečnički Vieslnik 1896. Br. a.
Pošto se prav:ljenje seruma proti streptokokom osniva u glavnom na načelih o
pravljenju seruma proti tetanus-u i difteriji bacilom, spomenute neka budu iz bakterioložkog
diela te radnje samo sliedeće pojedinosti. . ' .
. Kao najbolje leglo (Nahrboden) za streptokoka pokazala se je smjesa od 2 diela
čovječjeg krvnog seruma sa 1· di elom bouillona. Iste vriednosti su skoro i smjese od l diela
ascites-tekućine ili pleuritičnog exsudata i 2 diela bouillona, zatim 2· diela magarčevog ili
konjskog seruma sa l dielom bouillona. Na takovih leglih (Nahrboden) uzdrži se- virulencija
streptokoka, dočim se na svih dosad upotrebljivanih inih brzo smanjuje. 6 do 8
mj eseci stare kulture, koje na gelatini ili običnom bouillonu sterilne ostaju, pokazuju na
serum-bouillonu .
brzo pomnožavanje. .
Dj elovanje streptokoka ovisno .je o njihovoj virulenciji ; ova se može sa izmi eničnim
gojenjem u živinskom tielu i serum-bouillonu tako pojačati, da milliardni dio jednog kubičnog
centimetra kulture sigurno sve pokusne životinje (kuniće) usmrćuje. Streptokoki iz
običnih gnojnica proQzrokuju pri pojačanju virulencije erysipel i napokon septikemij u
perakutnim tečajem. Streptococcus erysipelatis i pyogenes, longus ili conglomeratus i
brevis smatraju se identični-mi.
Imuniziranim životinjam (magare, konj) smije se istom 4 nedjelje poslie posljednje
· inocnlacije krv oduzeti, pošto ista Z!J. vrieme reakcije toksično djeluje.
Mjeru za občuvajuću snagu seruma čini ona množina, koja, 12-18 sati prije infekcije
injicirana, kunića od 1600-1800 grama težine proti deseterostrukoj inače letalnoj
dozi imunim čini. l ccm. seruma spasava kunića, koji je prije 3 sata sa deseterostrukom
letalnom dozom infiiran bio. K o d ·živ o ti nj a, koj e s u sa h y"p e rv i ruJ en tn om
kulturom piščevom ubrizgivane (ci eplj ene), bili su 6 sati poslie nastupivše
·
infek cij e svi pokusi liečenja bez uspjeha.
Posliednji činjeni su ali sa uspjehem poslie 24-30 sati, ako su se za ubrizgivanje
streptokoki obične virnlencije upotrebili.
Antitoksična snaga seruma jest doduše za sada j(Jš slaba, ali se može po mnienju
autora sigurno pojačati. Mješavina l ccm. preventivnog seruma sa l ccm. toksina nsmrćuje
kunića istom 6 sati poslie smrti kontrolne životinje. Ako se p e t puta veća množina seruma
upotrebi, ostaju životinje, akoprem jako omršave, na životu.
Prvi terapeutički pokusi učinjeni su na odjelu za erysipel, stojećem pod ravnanjem
Chantemesse-a. Prije uporabe seruma iznašal11. je smrtovna postotnica 5·12°/11• U serumperiodi
injiciralo se je od 306 slučajeva 165, koji su se kao težki pokazali. Mortalitet
iznašao je samo 1·63%, a kad su se odračunali njekoji slučajevi, koji nisu od erysipela
umrli, samo 1·20"/n. Kad je iz početka upotrebljavanog seruma od 7000 imunizacionih
jedi"nica nestalo, injiciran ·bj e slabiji sa imnnizacionom vriednotom od 500 jedinica ; posljedica
toga bila je, da: je broj umrlih na 4·S2"in (105 slučajeva) narastao.
Ako je injekciona doza dovolj no velika bila, nastupilo je 5-12 sati poslie injekcije
poboljšanje ne samo subjektima, već i lokalnog nalaza. Tj elesna toplina se je obično brzo
smanjila, te je poslie 24 sata bila normalna; ako je toplina tj elesna visoka ostala, tad se
je poslie 24 sata injekcija ponovila.
Mokrenje bjelanjčevine (albuminuria) nije se kod bolestnika, koji su u' početku bo­
lesti Aa serumom liečeni, nikad opazilo, a ako je već od prije postojalo, nestalo je poslie
·
24-28 sati.
Količina doze ovisna je o težini pojedinog slučaja i o vremenu, lead se je počelo
liečiti ; težki slučajevi dobili su po 10 ccm., a u jako pogibeljnih slučajevih počelo se je
lla 20 ccm. U svemu bilo je za vrieme od 10 dana najviše 120 ccm. injicirano (u jednom
slučaju·.
Opaživanl su erythemi nalik na urtikariju sa povišenjem tjelesne topline i
.
exanthemi
.
na purpuru nalik bez povišenja tj elesne topline.
Kod· 16 slučajeva . babinj e groznice pokazali su se sliedeći uspjesi :
7 slučajeva, koji su lih pro uzrokovani bili infekcijom sa streptokoki, ozdrav i l i
s u svi.
Od 5 slučajeva mj ešovite infekcije sa streptokoki i 10taphylokoki (albus i aureus)
umrla su dva.
Hr. 3. Liečnički Viestnik 1896. 83
···-····----- --- -- -- ---· ··· -- -·-··--------· -·-····-·· · ·--·----·--------
3 slučaja mješovite infekcije sa streptokokop1 i bacterium coli, kao što i
1 slučaj kod kojeg se ·je bakterioložki samo bacillus coli communis naći mogao,
11111rli su.
Kod 10 plamenaca (phlegmone) konstatovalo se je naglo oplasnuće natekline,
lymphangioitisa i natekline žliezda.
. . .
Kod . • Angin_e pseudo-membraneuse a streptocoques" opazJlo se Je naglo
· ·
odlupljenje membrana. ,
-
. .
Bili su prilični uspjesi i u slučajevih težke difterij e, kojimi su se serum1 proti
tlit'teriji•i' proti streptokokoni istodobno injicirali, kada su se bacili difterije 'i streptokoki
I.Jakterioložki pron·aći mogli. . Dr. Grčić.
A . . lrsai. Die Behandl un g der seh were n Kehlkopfsyphilis mit intramuscuHi.ren
Sublimatinjectionen.
Pogibelj kumulacije kod upotrebljivanja neraztopivih slučenina žive, i činjenica, .da
se kod nuzgrednih neugodnih pojava daljnjem djelovanju žive predusresti nemože ( a se
nerazvije stomatitis mercurialis, da se proljev, koji uslied. djelovanja žive na orgamzam
rado nastaje, obično coupirati nemože), nadalje činjenica ta, da veći ohroci raztopi ; ih ? ­
lina žive mnogo moćnije dj eluju, napokon sj egurna činjenica, da veći obroci poslJednJ ih
mnogo intenzivnije djelovanje prouzrokuju; dočim je kroz mnogo hitrije izlučenje pogibelj
otrovanj a organizma mnogo nevjerojatnija, prinukala je uporabu· viših ko1;1centrovanih
raztopina s.ublimata, koje se po Lassar-u 5%, po Lukasieviczu s početka
13%, a poslie takodjer 5%, svaki tjedan po jedanput intramuskularno injiciraju.
Izvanredno povoljni uspjesi, koje je Lukasievicz · kod luetičkih procesa svake
vrsti polučio, ponukali su pisca, da se i kod sifilisa grška (Kehlopfsyphilis) gore navede­
uimi injekcijami posluži. Kroz 2 godine pravio je pisac . (napominje 10 slučajeva težko
syphilis Jaryngis) intramuskularne injekcij e u mišičje zadka (m. glutaeij, te drži, _ daje kr _ oz
svoja opažanja prinukari, da tu metodu liečenja najtoplije preporučati i da joj sv1m drng1m
poznatim metodam antiluetičnog liečenja prednost davati mora.
Injekcije prouzrokuju malo boli, stomatitis pisac opazio nije, samo su kod 1-2
slučaja opažene bile salivacije.
Broj uštrcivanja bio je 7-10. Poremećenje dj elovanja bubrega ili pako crievlja nije
se moglo konstatirati. Svi bolestnici bolovahu od dugo lpostojećih težkih sifilitičkih
afekcija sa vrlo razvijenimi čirovi, infiltrati i perichondritidi, koje -se nijednom drugom
metodom liečenja poboljšati dale nisu. .
Beziznimno i vrlo brzo izliečene su bile te afekcije gore navedenom metodom, i to
brže i temeljitije, nego li kod svih do sada poznatih načina liečenja bolesti sifilisa.
Dr. Dllrr.
Najnovija medicinska časopisna literatura.
Das oesterreichische Sanitatswesen br. 3.6.
Stanbeni odnošaji u Beču. prispodobljeni s onimi u drugih
v e ć i h i n o z e m n i h gr a d o v i h. U Beču stanuje 6·85"/" svih žitelja u prtiesnih ata­
novih, u Berlinu 2 7''/,, u Parizu 3·26°/0, u· Londonu 2·10%, u Budimpešti 7·390fo. Pomor
je u Beču 2·48%, u Berlinu 2·090fo, u Parizu 2·16"/0, u Londonu 2·10°/0, u Budimpešti
2·86"/u· Glede ostaloga moramo čitatelje upozoriti na original.
Z a k lj u č e i e n q- u e t e o pr e u s tr o j s t v u re d a z a m e d i e i n s k e n a u k e
i i z p i t e. Naukovno vrieme neka se neprodulji preko 10 semestara. Naravoslovni predmeti
neka se za medicinare niti nepredavaju," niti nepitaju. Potrebno je, da se ·drže predavanja
o znanstveih načelih biologije. Valja uvesti obligatna kolegija. Da se semestar može
brojiti, valja na tj edan slušati najmanje 20 sati predavanja. N ar a v o s l o v n i i m e d icinski
predmeti sačinjavaju dvie odieljene naukovne skupine. U prvu
s k u p i n u spadaju kao obligatni predmeti sustavna anatomija, anatomske vježbe, physiologija,
physioložke vj ežbe, physika za medicinare, kemija za medicinare, kemijske vj ežbe za medicinare
po 2 sem., histologija i histoložke vježbe l sem. Potrebno je, da .se predavajn na
sveučilištu i n e o b l i g a t n i predmet: biologija, embryologija, hodegetika i povjest medi·

H4 Liečnički Viestnik 1896. Br. 3.
cine. Obje skupin.e luče se strogimi izplti. Taj izpit zove se I. rigo rosu m. Izpitni .
predmeti jesu : anatomija, physiologija, hist()logija, physika i kemija. Svi predmeti pitaju
se teoretićki i pr_akt.ićki, physika samo teoretički. Ovaj izpit · smatr!l, se kao cj elina, ali
. sastoji iz pet izpitnih čina ; a . pravi se koncem 4. i početkom 5. semestra. Tko padne iz
jednoga predmeta, opetuje izpit za 2 mjeseca, koji padne iz 2 ili više pred!fieta, obnavlja
.
izpit koncem 5. semestra.
· ·
U d r u g o j s k u p i n i su o b l i g a t n i predmeti : Obća i expe'imentalna path o­
logija, pharmakologija i katagrafologija, patholožko-anatomske vježbe, patholožko-histoložke
vježbe, očarstvo, dermatologija i syphilis, paediat.rija, psychiatrija, sudbena medicina, sudbeno­
medicinske. vj ežbe, hygiei:Ja vježbe po l sem.,· patholožka anatomija i histologija, obstetri­
cija i gyliaekologija po 2 semestra, interna medicina, chirurgija po 3 semestra
Sliedeći k u 'r s i su . oblig:ftni : kiruržke operacije, laryngolDgija, otiatria, ciepljenje,
z barstvo. Sliedeća pr a k t i k a. su obligatna: interna medicina, kinrgija, obstetricija,
gynaekologija i očarstvo, i to diljem dotičnoga kliničkoga kolegija na dotičnoj klinici.
Sliedeći n eo b li g a tn i pnidmeti moraju se predavati : nauka o zdravstvenih zako nib,
nauka o pošastih, vetei·inarstvo, toxikologija, ratna kirurgija, orthopoedija, ilanka o kiruržkom
orndju i ovojih.
Posije 10 . . semestra pristupe kandidati II. i in. rigo rosu.
Na II. rigorosn pita se: obća i experimentalna pathologija, pharmakolo:.,.ija i katagrafologija
(ova dva predmeta samo teoretički) patholožka anatomija i histologija, intema
medicina, paediatrija, psychiatrija (potonji 4 ·predmeti teoretički i praktički) . .
N a III. rigo rosu pita se : kirurgija, obstetricija i gynaekologija, očarstvo, dermato­
logija i syphilis, sudbena medicina i hygiena. (Zadnja 2. predmeta samo teoretički, prva
četiri teoretički i praktički). . ·.
·
. · .
: . · .
Oba ova rigorosa sa svimi- izpitnimi čini imadu se dovršiti u roku od tri nedjelje.
Treći rigorosum nesmije se početi prije izmaka tri nedjelje posije drugoga. Osim
dozvole ministarstva nesmije izmedju li. i III. rigorosa proteći godina dana.
Tko je postao doktorom sveukupnoga liečničtva, zadobi t će veniam -practicanUi istom
onda, ako je proboravio jednu godinu u kojoj bolnici ; u tu godinu uračuna se i vrieme,
što je doktor proboravio kod vojske. U kojih se bolnicah može proboraviti bolnička godina,
označuju ministarstva, kojih se to tiče svake godine sporazumno.
Troškovi medicinskih nauka imadu se uv.edenjem ovoga preustrojstva smanjiti.
S re d s t v a, k a k o. d a s e s v l a d a t n b e r k u l o z a. Predlozi bečkoga gradskoga
fizika ta bečkomu magistratu od dra. E. K a m m e r e r a, gradskoga fizika n Bečt1.
Glavne točke te vrlo poučne razprave jesu :
1. Kako da se odstrane pogibelji, koje priete od strane pljuvačke tuberknloznih ·osoba.
2. Tuberkulozne -osobe neka se posebice lieče. 3. Neka se uvede obligatornu . desinfckcijit
posije smrti tttberkuloznih: 4. U napredjivanje si.anbene hygiene 5. Unaprdjivanjc u branbenih
prilikah pučanstva time, da se nastoji pojeftiniti hranila: 6. Unapred]ivanje pomOl'skih
liečilišta (i za uboge) i osnivanje kua za oporavljenike. 7. Unapredjivanjtl'_ svih ustanova,
kojimi se ide za tim, da se mladež ojača. 8. Uredjenje vojničtva i strogi liečnički nadz01:
dojkinja. 9. Strogi nadzor nad naučnici (šegrti). K svemu tomu treba, da nastojanje oblasti
·
i privatni liečnici sa svoje strane i svojim načinom i uplivom podpomažu.
Z dr a v s t v e n i n a p re d a k u L i n e n. Radi često pojavljajućega se typhusa -
(kvalitativno nedovoljna · obski'ba pitkom vodom) - zaključilo je gr. zastupstvo prigodom
prieteće kolere god. 1892. osnutak vodovoda. Vodovod je sada gotov ter obskrbljuje većinu
žiteljstva izvrstnom vo om, nu buduć se }pak još mjestimice -rabe i· s·tari zdenci, to je
.
postavljeno povjeren&tvo, kojemu je zadaća Po ustanovljenom regulativu b:pitivati vodu u
.
zclencih, te na temelju nalaza stavljati načelniku predloge glede tih zdenaca. Tako je
zatvoreno 200 zdenaca, a buduć je povod, da je voda bila pokvarena, obično bio taj, da
su kanali, jarčići i t. d,_ bili trošni ili n obće propustivi, t1stanovljen je red za jarčiće j kako
· ·
je valja graditi i čistiti, da nernje tlo oko sebe.
Razprave e: kr. najvišega zdravstv!)noga vieća. Predmeti bijahu,
kako će se čistiti voda odpadnica iz umjetne vunare ?
Br. il. Liečnički Viestnik 1896. 85
Kako da se doskoči pomanj kanju materija za anatomske vježbe na sveučilištu?
Da li se ima podieliti privilegij stanovitomu postupku, koji utišuje boli kod nekih
·
ldrnržkih operacija?
Denaturiranje kuhinjske soli u industrijalne svrhe.
Glede reciprociteta valjanosti doktorskih diploma, stečenih na cislajtanskih transllljtanskih
sveučilištih.
Pitanje o popunjenju nekih 1iečničkih mj esta.
Kolera u Ga . liciji u jeseni i u zimi 1895;6. sa kartom. Novi slučaj pqjavio
HH je 23. kolovoza 1895. u gradu 'l'amopolu, kamo je pošast unešena valjda iz ruske pokrajine
Volhinije, što u ostalom nije dokazano. Zadnji slučaj bijaše 26. siečnja t. g. u gradu
Tremboli. U svem oboljelo je od 23. kolovoza pr. g. do 26. \)iečnja t. g. u 58 mjesta 453,
od tih je umrlo 296. Pošto iza 26. siečnja t. g. nije u Galiciji nijedan novi slučaj kolere
prijavljen, može se smatrati, da je epidemij prestala. Glede detaila moramo čitatelj e upowriti
na original. Istomu broju 6. časopisa "Das oesterr. Sanitii.tswesen" prileži poseban
·
prilog od 46 strana vel. 8".
D i.p h ther i j a u B o s n i u godini 1882. do. 1895. od gr. fizika. dra. I. I g 1-a. Iz
ove poučne radnje, koja je vrlo slična radnji prof. dra. Fliggea o istoj bolesti u Vratislavi
(Breslau) za god. '1886-1890. (Zeitschrift fUr Hygiene u. Infectionskrankheiten XVII. s vez.
il. svežčić) vadimo samo glavni rezultat :
·'po svem moramo držati, da nij e niti kuća, niti stan, niti tlo, niti kanali, kqji teku
uz ili kroz kuću, niti podzemna voda (Grundwasser), niti. manje ili više pokvareni zrak
grada, pnnoga tvornicami, uzrok za prenos diphtherije, već čo,vjek sam sa svojimi slaboćami
i pogrieškami, koje prenaša na svoje kućanstvo, nadalj e način života, stupanj čistpće u
Htanu, u kuhinji, u postelji, kod stola itd., druženj e s oporavljenici od diphthe1·ije, koji kako
je obće poznato, mogu još dugo ti sebi imati Loffierovih bacila, akoprem već davna neimadu
više niti naslaga, niti drugih kakvih značajnih symptom a bolesti, . a ipak mogu bole t
prenašati, obćenje s bolestnici ili na oko još zdravimi. Pr e t e ž n· o p a k o p o d p o m a ž e
p r e n o s i r a z v i t a k b o l e s t i o b i t e l j s k a d i s p o z i e i j a, kako j e to jasnije
dokazano u Bosni, nego li drugimi iztraživanji proučavanjem· poboJa medju srodnici.
Mi nemožemo prekinuti ovaj referat, da naše čitatelje, osobito kolege u javnoj
službi, neupozorimo na poručavanje vrlo liepe ove radnje u originalu.
Važnije naredbe publicirane u br. 3-6. jesu :
Obrazac za nedjeljno izvješćivanje o porodu i pomoru se mienja (min. unut. posala).
Vino bojadisano katranovimi bojami ·zabranjeno je uvažati u Ugarsku (namjestničtvo u
Zadru). Zakon od 5. siečnja 1896. (sadržaj u kratko priobćen u br. l. Lieč. viestnika).
Dn li i kako bi se pharmakopoea . austriaca ed. VII. imala mienjati ili nad,opuniti (minist.
unut. posala). Kako ·da se predusretne ·otrovanjt1 sa secale corn u tum (miJ;J. unut. posala).
Dodatak cieniku liekova od godine 1895. za godinu 1896 .. izdala je
kr. zeiii. vlada, odjel za poslove unutarnje, naredbom od 26. prosinca 1895 br. 60.092.
(U Zagrebu. Tiskarski zavod "Narodnih Novinah". 1895, Vel. 8". 12 str.) ·
Naredba ·glasi:
l. Ne označi li· liečnik na receptu količinu lieka n. pr. za· priugotavljanje pilula
nuždnoga konstituensa, nego to označ-i obćenitom oznakom "qu. s." (quantum satis), dužan
će biti ljekarnik na dotičnom receptu označiti točno količinu dotičnoga lieka, što ju je
upotrebio i zaračunao.
2. Isto tako dužan je ljekarnik na receptu označiti vrst posude, koju· je upotrebio
i zaračunao pri izdavanju tekućega lieka, masti itd., ako je liečnik propustio na receptu
označiti vrst posude, u kakovoj će se liek izdati.
3. Za one kiruržke ovoje, koji se u originalnih omotcih strankam izdavaju, nesmije
liekarnik zaračunavati pristojbu, ustanovljenu: pod točkom 27.* u ljekarskom cieniku za
lj ekarske radnje.
* Točka .27. u !Jekarskom cieniku za ljekarske radnje od g. 1895 glasi : "O dprema.
Za odpremu svakoga Jieka, koji je po liečničkom receptu ugotovljen, skupa sa hartijom,
za omot-vrećicu za pripis (recept) ima se računati 2 novč."

H6 Liečnički Viestnlk 1896. Br. 3.
· · - · ·----- -
- - -
· ····---------
---- -- -- --
Sliedeći oficinelni liekovi su poskupili :
Absinthii herba scissa
Balsain. peruvian. . .
Belladonn. rad. sciss.
" pulv. ·
Oardamom. fructus
. 100 gr.
lO
lO gr.
lO
lO
Oastoreum americ. subt. pulv. 0·10 :
Extract. Oentaurei . . lO "
" Nuc. vomic.
0.10 "
" Taraxac. liq.
Mei depuratus • .
Nux vom. subt. pulv.
10
100
lO
"
"
Oleum Jecor. Aselli . . 100 "
Pilocarpinum hydrochlor . .
Stibium sulfur. aurant. . ·.
Zincum oxydatum .
0.01 "
l "
10
8liedeći oficinelni liekovi postali su jeftiniji :
Od
12 novč. (prije 10 novč.)
24 " ( n 19 " )
5 novč. (prije 2 novč.)
lO ( 5 )
40 ( 22 )
7 " ( " 5 " )
33 " ( ,, 26 " )
12 " ( " 6 " )
16 " ( " 12 " )
24 " ( " 22 " )
10 " ( " 5 " )
25 " 200 gr. 45 novč.
(prije 17 odn. 24 novč.)
lO " (prije 7 novč.)
5 " ( " l " )
16 " ( " 8 " )
Acid. tartar. pulv. 10 gr. 6 novč. 100 gr. 48 novč.
Argent. nitric. cryst . .
" ,. fusum
Extract. Opii .
Natrium sulfur. cry .st.
Opium pulv.
l gr.
l "
l "
100 "
l "
12 novč.
14 "
16 "
12 ,.
6 "
(prij e ·7 odn. 56 novč.)
(p rij e 14 novč.)
( " 15 " )
( " 20 " )
200 gr. 20 novč.
(prije 14 odn. 22 novč.)
(prije 8 novč.)
neoficine!nib, ."kojim se pr. · inačuje ciena", navadjamo samo nekoje :
Za Antidiphtherin Behring ustanovljena je ciena za
br. I. 200 novč. br. II. 300 novč. br. III. 500 novč.
Antidiphtherin Schering 5 Ccm. 200 novč.
[Antidiphtberin prof. Paltauf-a (bečki) nije u cieniku.]
Alumin. acetic. sol. (prije 10 gr. 3 novč.) 100 gr.
500 gr. 90 novč. 1000 gr.
20 novč.
160 novč.
Ooffeiu chloral
10 gr. 80 novč.
Eserin . . . .
0·01 " 8 "
Formanilid
Lactophenin .
Pulv. blattae orient. . .
" Secal. corn. desoleat.
l
l
l
l
"
"
"
"
15
15
9
12
"
"
"
"
Ovim liekovom, koji nisu oficinelni i koji nisu bili u cieniku od god. 1895, usta­
novljuju se ciene kako sliedi:
Aether bromatus l gr. 4 novč. 10 gr. 30 novč.
" fruct. varior. . l " 6 10 ,, 50 "
Acid. sulfotumenolic. l " 10 "
Acid. osmicum . . 0.10 " 10 "
trichlor. aect. . l " 8 "
Ai:ol . . l " 18 · "
Ammon. natr. phosph. . . 10 " 10 "
Amylalcohol . . . . . . 10 " 10 "
Alumin. chlorat. . . . . . 10 " 10 "
" bromat. . . . . . . 10 " 15 "
Bernatzik injectio e. Ergotino . a 0·5 30 novč. a 1·0 50 "
" " e. Aetb. camphor. phiol. 30 "
" " e. M01·pb. mur. " 25 "
Oadmium sulfuratum . . . . . · . l g. 5 "
Calcium bipbosphorosum l " 25
Eseridin . . . . 0·01 " 10 "
Extractum manaca l " 10 "
" Muira Puama* l " 15 "
" naregamiae , l " 10 "
" organique . . !agen. 300 "
* U originalu stoji "Extractum mnira Priam".
Br. a. Liečnički Viestnik 1896.
Ferrum sulfuric. alcoh. praecipitatum .
" hypophosphoric. . . . . . .
"
mangan. pepton. sicc.
Ferripyrin . .
Terropyrin . .
Grindelia extr.
· Haemalbumin .
Hydargyr. gallic.
Iris german. sciss. .
Jodaethyl
J odglycerin . . . . . . .
. 10 gr. 10 novč.
l " 10 "
l " 12 "
l " 30 "
l " 30 "
l " 3 "
l " 10 "
l " 5 "
. 40 " 20 "
l " 10 "
l " 3 "
l " .3 "
lO " l "
l " 50 "-
. 10 " 5 "
l " 30 "
l " 60 "
l ,, 7 "
100 " 50.
l " 10 "
frustum 5 "
l gr. 25 "
O· lO " 10 "
0·10 " 5 "
. '001" 36 "
. 10 " 10 "
l " 10 "
l " 4 "
frust . . 5 "
. 10 gr. 8 "
l " 2 "
2 " l "
. 10 " 15 "
l phiol. 3 " 160 "
l " 20 "
l " 15 "
Kalium-Natrium Wolframacetic.
.
Lapis Baptistae .
Lysidin . . .
Magnes. cbloratum . .
Natrium sulfuricinicum
Nuclein
Oleum lauri -aether.
" pedum tauri
Pancreatin
Pastilli Rotteri
Pepsin Jensen
Phtyalin
Pyrodin
Quabain
. . ,
Radix kava-kava
Salicinum purum
Solutio masticbes
Sublimat. pastilli
Syrupus codein . .
Tinct. coronilli scorpirides
" iridis germanic. . . . .
" ferri acetic. Rademacheri . ·
Teueriu'k .
Taningene . . , .
Tribrmpphenolbismuth .
Uran oxydat. . . . . .
Xylol
·
. 10 gr. 5 novč.
l
100
" 10
" 50
"
"
Zincum cyanatum e. ferro
l " 30 "
U cienik za kiružke ovoj e imadu se uvrstiti ovoji iz Calicota
4 ctm. šir. 10 met. dug 20 novč. 5 ctm. šir. 10 met. dug 25 novč.
6 " " " " " 30 ,, 8 " " " " " 40 "
10 " " " " " 50 " 12 " " " " " 60 "
staklenka.
U Cieniku za liekovno posudje:
l. Obične crvene, žute i crne staklenke. Za ove se zaračunava dvostruka ciena bielih
2. Male staklenke (pbiolae lagenulae) za desperisacijn solina i hygroskopičnih pra­
šaka. Najmanje stn.klenke, koje drže do uključivo 3 grama, po komad 3 novč., preko 3 do
uključivo 5 grama po komad 5 novč.
Sitne viesti.
Novi članovi. Našemu sborn pristupili su kao redoviti članovi dr. Amei K!!_9e­
!l.i!l_k, sekund. liečnik gradske bolnice u Karlovcu, dr. August vitez Hoenisch, e. i kr.
štopski · liečnik u Zagrebu, dr. I van Š u l e .E.§ se k. liečnik u bolnici mil. bra.će u Zagrebu
·i dr. Ante K ar g otić, obćinski liečnik na Visu (Lissa) u Dalmaciji.
'* U originalu stoji "Tenc1·in 31 160".
p tn k
87

HH Liećnićki Viestnlk 1896.
. ·· · · ··-· -------·--------------- -- -- -
Br. a
Osobne viesti. Kr. kot. liečnik u Gruhišnompolju g. dr. Bernhard Eisensi.ein
stavljen je u mir i preselio se u Koprivnicu, a u. Grnbišnopolje premješten je iz Dolnjega
Lapca kr. kot. liečuik g. dr. Frico Miiller. Kr. kot. liečnik g. dr. Bela Fischer iz Vinkovaca
dodieljen je na službovaj'e-oofn!'Cltl Osieku. G. dr. Hinko L e h n er, pom. liečnik
u bolnici mil. braće u Zagrebu, suplira izpražnjeno mjesto- kot. liečillau'Novskoj. G. dr.
Ivan Rohaček, umir .. ravnatelj kr. zem. zavodJ. za umobolne, napustio je mj esto rudarskoga
liečnika u Vrdniku (Sriem), pak se vratio u Kremsier. G. dr. Vladimir .. K.!t tii4,
sekundarni liečnik u bolnici osiečkoj, suplira mjesto kot. liečnika u Djakovu.
Prof. Hofmokl, mnogim našim članovom poznat, bivši dosada primarnim liečnikom
na kiruržkom odjelu Rudolfove bolnice
.
u Beču, postao je naljeclnikom primarnog
·
liečnika prof. Dittela u obć.oj bolnici bečkoj.
t Or. Slavoj Marik. U Varaždinu umro je dne 5. ožujka o. g. ·čJan našega sbora
ondješnji kr. kot. liečnik dr. Slavoj Mafik u 40. godini vieka svoga. Pokojnik rodio se je
u Ludbregu, gdje mu je otac bio učiteljem. Svršivši medicinu službovao je najprije u Hrvatskoj,
onda u Hercegovini, a god. 1883. preselio se u Gradac, gdje je probavio 10 godina.
God. 1892. bje imenovan kot. liečnikom u Varaždinu, koju službu je obnašao sve
· do svoje sm1;ti. Bio je veoma marljiv i kod bolestnika obljubljen liečnik.
Napisao je njemački zanimivu rJ,dnju o otrovanju sičanom, ·a hrvatski je više higijenskih
članaka u dnevnih listovih objelodanio. - Lahka mu zemlja!
t Dr. Drag. DUrmayer. Dne 9. ožujka o. g. umre u Novom Marofu dr. Dirmayer,
liečnik ondješnje bolnice, koju je prenzv. gospodja grofica Louiza Erdody utemeljila,
te koja nije ničesa štedila, da podigne ovu bolnicu tako, da se može uzporediti sa svakom
drugom bolnicom. Dr; Diirmayer bijaše u Beču prim. liečnikom u _bolnici za djecu, te je
pozvan prije osam godina od grofice Erdody, da preuzme u svoje ruke ovu javnu: pučku
bezplatnu bolnicn. Pokojnik posvetio je svoje zna.nje i umjenje tomu zavodu, u kojem je
tečrtjem · ovih osam godina liečio do 14.000 bolestnika. Hvale ga, da je bio revan i savjestan
ličnik. Lahka mu z em lj a!
Kužne bolesti u gradu Zagrebu od l. do 29. veljače 1895. Glasom
prijavnica predanih kod gradskoga poglavarstva bilo je:
Diphtheritis
Scar latina
Variola . .
Morbiili .
Typhus abdom . .
Proe. p]lerper. .
preostalo
konce.1n oboljelo n
siečnja veljači ukupno ozllravilo
4 13 17 13
3 2 5 2
l l 2 l
38 180 218 157
lO 4 14 7
2 2
Mj esečna skupština
koncmn
veljače
hiJo još boumrlo
.lcstno
"s b or a I i e č n i k a 'k: ral j e v i n a Hr v a t s k e i S l a v o n i j e" u Zagrebu biti će
dne 30. ožujka o. g. u 6 sati posije podne u sveučilištu (u senatskoj dvomni) s ovim
dnevnim redom :
1. Ovjerovit će se zapisnik posljednje mjesečne skupštine.
2. Predsjednik izviestit će o sborovih stvarih.
3. Dr.< M ii ller: Demonstracije.
4. Gosp. S e h o n w a l d: D.emonstracija novih instrumenata i bandaža.
·
5. ·Eventualni predlozi članova.
Odbor.
Vlastnik i izdavatelj "Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije".
Urednik 1n·of. dr A. Lobmayer. Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu.
l
l
2
3
3
l
GO
7
Ua•. 4-• U Zagrebu 15. travnja 1896; God. XVIII.
List izlazi: j edanput na mjesec na podrug do dva arka. - .Članovi ga dobivaju bezplatno.
Predplata za nečlanove na godinu G for., na ]lol godine 3 for.
Članarina, predplab1 i sve ostale uplate imnju se vosh.ti "llijcnjačnici hrv. cskomptne banke" u Zagrebu,
Jelačićev trg br . . :.:.
Reklamacije radi "J.iečničkoga Viestuika" imadu sc upraviti na Dioničku tiskaru u Zagrebu,
Prerarlovićeva ulica br. 8.
Dopisi se šalju predsjedničtvu sbora. ili Ul'eđničtvu lista (prof. dru. A. Lobmayeru).
Za oglase pia,: a se po d vostupačnom . ret! ku ili prostoru 15 novč.
Prinos k poznavanju bolesti "Epilepsia procursiva".
Napisao Dr. Josip Tyrman, pukovnijski i ordinirajući liečnik u četnoj bolnici u Osieku .
U novije doba saobćili su naročito ti.,ancezki autori više slučajeva Epilepsij
e, koji se od svih drugih oblika te bolesti neobičnimi pojavami razlikuju.
To j(i1naime •Epilepsia procursiva•, koja se u prisiljenom kretanju očituje,
a nast p se u glavnom kao brzo trčanje upravo ili u krugu manifestira . pri
tom se sviest podpuno izgubi i može se jaka kongestija prama glavi, odnosno
prama licu opaziti, a ipak bolestnik nepadne.
U posljednjih godinah desila mi se prilika u ovdašnjoj četnoj (vojničkoj)
bolnici opažati prije nikad nevidjene slučajeve »Epilepsia pt·ocursiva« na trih
osob!lh." o kojih sam svoje mnienje izdao. Kod dva momka vidio sam nastupe,
dok sam u trećem slučaju samo iz izvješća glavara-liečnika mogao
identičnost bolesti konsta tirati. Mislim, da će riedkost te pojave interes pobuditi,
zato sam slobodan o tih slučajevih ·kratku sliku razviti, pošto neleži u
. okviru ove radnje upuštati se u razpravljanje mnogobrojnih opažanja i iztra­
živanja čuvenih pisaca o epilepsij i u obće, kao i o anatomičkih kriterijah iste.
Ovakovimi radnjami moći će se možda biću Epilepsije približiti, akoprem
se pokraj svih pomnih iztraživanja i opažanja za sada postojeći nedostatak
nadomjestiti nemože.
Priobćujem u kratkih potezih povjest bolesti o slučajevih od mene
opaianih.
Slučaj 1. N. V., novak 78. pj eš. pukovn., rodj. 1872., snažnoga tjelesnoga
sastava, boluje navodno više godina od Epilepsije. Sigurnih anamne·
stičkih podataka o ev. hereditetu ili da li je bolest kasnije zadobio, nisam
mogao radi slabih duševnih funkcija bo!estnika saznati. Bolestnik je od 20.
prosinca lS93. do 17. siečnja 1894. bio u bolnici, gdje se je sliedeće opažalo
: Aura sastojala je u torn, da je bolestnik »ra-ra-ra--ra« govorio, zatim je
sliedila monotona ' melodija, .pri kojoj je glavu u vis držeći u krugu trčao.
Lice bilo je jako crveno, zj enice razširene, reflektorična ukočenost zjenica
postojala je. Sensibilitet i refleksi manjkaju. Poslje nastupa postojala je velika
tromost i pospanost. Sjećao se nije ništa na dogadjaj. Napadaj trajao je :Jf4

!JU Liečnički Viestnik 1B96. Br. 1.
---------------------------- ------------- ---------------
sata. - Pri pretraživanja lubanje i ostalih organa nije se moglo ništa abnormalnoga
naći.
Slucaj /2. S. V., rodj. ltl72. god., novak 70. pješ. pukov., predan je 2L
ožujka 1894. na motrenje radi Epilepsije u bolnicu. Bolestnik je prilično dobro
razvijen, bi0 je uviek zdrav. Sa svojimi rodjaci imao je neprilika često već
67 g. po prilici radi čudnovatoga ponašanja. U intervalih od 1-3 midjelje
bez poznatoga razloga počeo je trčati, pri čem je riedko na predmet koji natrčao,
pošto se je onomu uklonio, što ga je smetalo. O dogadjaju nije se ništa
sjećao. Osim neznatne assymetrije izmedju obje polovine glave, - lieva sljepočnica
je malo manje izbočena, - nemože se kod njega ikakovih anomalija
ili bolesti konstatirati. Neću se u pobliže razglabanje tečaja bolesti upuštati,
nego ću od bolnice 2. lipnja iste godine izdano mnienje priključiti, koje
viernu sliku o dogadjajih u napadaju opaženih daje. »Epilepsia procursiva, nastupajuća
sa čudnovatom aurom, koja se očituje sa napadnim crveniloin u
licu i bezsvjesticom. Bolestnik brblja za vrieme napadaja neprestano nerazumljivu
rieč i trči u pravcu tako, da ga moraju zaustaviti; da se na koji
predmet neudari. Trajanje napadaja je lO minuta, za koje su vrieme . osjetljivost
i reflexi kože izčezli. Pupile su u jednakoj mjeri razšit·ene. - Reflex na
svjetlo je snižen. Cornealni reflex postoji. Velika psyhična depressija posije
nastupa, koji se svake nedjelje pojavljuje, pa i noćju, kao što su bolnički
liečriici konstatirali«.
Mora se još primietiti, da se pri dt·žanju bolestnika za vrieme nastupa
uviek jako naginjanje na kretanje napred opažati može.
Slučaj 3., kod kojega nisam sam nastup opažao doduše, ali ipak ima
dovoljnih podataka, da se takodjer Epilepsia procursiva spozna.
I. D., topnik 38tD.A.R., rodj. 1873., vrlo jakoga tjelesnoga sastava, ruž­
noga i krupnoga lica, predan je u bolnicu l. studenoga 1895. sa sliedećom
izjavom : Bolestnika nestalo je 26. listopada u jutro iz kasarne i nije se mogao
toga dana naći. Sutradan u jutro javio se je svojevoljno kod svoga pododje­
Jenja i pripoviedaše, upitan gdje je bio i zašto je blatom poprskan, sliedeće :
".Jučer u jutro u 8 sati išao sam piti vode, posije toga neznam, šta je sa
mnom .bilo, dok se nisam na jednom na otvorenom polju u blizini sela našao.
Pastiri, koji su se tu nalazili, rekli su mi, da je to selo . Čepin. Ja sam se
čudio, kako sam tamo dospjeo, pošto se nisam mogao sjetiti na učinjeni put,
zatim sam .otišao u selo, gdje sam od jednoga seljaka saznao, koji put vodi
u Osiek, kod njega sam prenoćio i s njim sam sutra dan mojem odje­
lenju došao •.
Bolestnik je pripoviedao u bolnici nadalje, da mu se je već više puta
dogodilo, da se je u stranom mjestu našao, a nije znao, kako je tamo došao.
Njegovi drugovi su ga pitali, zašto on kadgod odtrči i više sati izostane, ali
on za to ništa nije znao.
Pri pretraživanja glave našla se je medju os occip. i temp. horiiontalna
udubina kosti, po prilici 12 cm. duga, l cm. široka i l cm. duboka, koja
da je, kao što observat misli, od toga nastala, što ga je u djetinstvu jedna
gospodja ravnalom udarila. Udubina ,rrouzrokuje subjektivno kadkad od nje
iilazeće intenzivne bolove.
Hr. 4. Liečnički Viestnik. 1896. Hl
·
U svih tih slučajevih slau se symptom i sa drugimi opaža nji o • Epi­
lepsia procursiva«. Oppenheim nazivlje taj oblik kao izmetnuće (Abort) epilepW!nog
nastupa. ·Prije nastupa ili bez sliedovanja drugoga čega stane bo­
lestnik u bezsvjestici. upravo ili u krugu kadkad i natrag prisiljeno trčati. Isti
autor spominje nadalje, da taj oblik epilepsie kod »haereditarno (von Haus aus)
disponiranih i u moralnom pogledu perversnih individua• dolazi. Isto tako
da je procursija u djetinjstvu češća nego . kasnije. Taj nagon procursivni ma­
nifestira se kadkad u obliku raznih automatičnih čina, a trajanje ovih više sati
ili dana iznositi može. Meni se čini, da u posljednjem slučaju stanje· prije se
epileptičnom sumraku (Dammerzustand) približuje. Phenomen trčanja opažen
je u pojedinih slučajevih već u 16. i 17. vieku (Erastus i Hootius), a u
novije doba od Seeligmiillera, a navlastito od francezkih autora (Bourneville
i Bricon, Ladame, Macret etc.). Trousseau, Nothnagel i Hammond oiJisuju ta­
kodjer sl1,1čajeve, gdje su bolestnici u nastupu okolo trčali, posije čega je
podpuna amnesij a o tomu postojala. Poznati slučaj Semmole bio je takodjer
Epilepsia procursiva ; isti je bio kod 26-godišnjega čovjeka, koji je u ·bezsvjestnom
stanju nekoliko sekunda neobičnom. brzinom unapried trčao, ukla­
njajući se svim zapriekam, posije toga pao je na tlo . i valjao se 10 -12
koraka oko svoje· osovine uz neprestanu viku. Schreiber opisuje jedan slučaj
Epilep. rotat. U naših slučajevih bila je phasa toničnih i kloničnih grčeva
sasvim sa prokursijom dvaput u pravom smjeru, jedanput u krugu zamje­
nila. Jaka kongestija naprama licu u prva dva slučaja opažena je, pri trčanju
nije se dogodio pad ili zaprieka kakva. Lahka assymetrija lubanje u slučaju
2. mogla bi se u svezu sa epileptičnom bolešću dovesti. Kod hereditarne epi­
lepsije u obće jest nepravilnost u gradnji lubanje česta. Kefalometrična iztraživanja
od Benedikta pokazuju, . da je kod 120 idiopat. epileptika u 85 sl u·
čajeva gradnja lubanje atypična. U realnoj encyklopediji Eulenburgovoj spo­
minje Binswanger izjave Rieckensove i Hoffmanove ; prvi nalazi, da je desna
polovina lubanje češće niža nego lieva, dočim drugi do protivnog opažanja
dolazi." Interesantan je slučaj Vikanić, u kojem prilično jaka udubina kosti,
koje aetiologia je žalibože nejasna, - sigurno u kausalnom savezu sa bolešću
stoji. Ožiljci kostiju na glavi pružaju često izvor t. z. epileptogene zone, pošto
se nastup nadražajem ožiljka proizvesti može upravo kao što se to kod re­
flektorno-epileptičnih nastupa usljed ozleda periferičnih dielova opaža. Po
Oppenheimu spada jedan die! kroz ozlede glave proizvedenih nastupa takodjer
u kategoriju reflektorne epilepsije. · U obće nasaje poslie ozleda glave često ·
psyhična epilepsija, ali koja može imati odnošaja sa reflektornom epilepsijom.
U novije vrieme smatra se, · da su neke tjelesne IJatvorine epileptičara
znak degeneracije, tako bi se moglo kao takov znak u slučaju 2. assymetrija
lubanje, u slučaju 3. krupne i ružqe crte li.ca navesti. Intelekt bio je u slučaju
l. priliČno ograničen, ali karakter i etična sphera nije bila ozliedjena.
što se tiče symptomatologije čini opisani oblik sasvim drugu. vrst epi­
lepsije ; s obzirom na prognozu i path. anatomiju veli Seeligmiiller, da · može
epilepsija procursiva kasnije· u transformaciju obične epilepsije preći i ia
nepovoljnu prognozu, a prouzrokovana je po svoj prilici kroz sklerozu malih
moždjana.

. LJečnički Vietik 1896. Br. 1·.
Da ·su . i nače epilepli (IJi nastupi · kroz nadražaj raznih dieiova . cet·ebro­
spinaln. syst. prouzl'okovani, misU Binswanger, da tu okolno:t . moramo. pred
očima ržati i da epilepti

111 Ltečnlčkl Vlestn!k 1896. Hr. 4.
U više slučajeva bio je kod akviriran

Liećnlčki Viestnik 189(5; Br. 4,.
bolestnik bio na tašte, pljuskanje (PitUschergeriiusch); a da se sondom · nije
rrioglo izprazniti želudačna sadržaja. Pusta li se voda u želudac, rie dobiva
se . za najkraće vrieme ništa više napolje, jer je voda dotle od tekla u drugi.
Želudac · (tako . je bilo u našem slučaju kod izpiranja). Izpira li se želudac,
dogadja se, da voda jedno vrieme čista odtiče, a · tek kasnije sliedi mutan
sadržaj, pomiešan ostanci hrane. Amo spada i zanimivi pojav, bilježen od
Beratda; da se u isto vrieme pdmljeno jelo iza 24 ili 48 sati ne vraća med
sobom pomiešano. Kad bi n. pr. tko jeo mesa, kruha i trešanja, izbljuvao bi
samo trešnje,. koje su očevidn() u prvom želudcu preostale. Spomena je vriedno
čuvstvo napunjenosti, što . bi ga bolestnici osjećali, makar i bili samo malo
šta pojeli, i koje tek popušta iza umjetno izazvana hljuvanja (Cian·ecchi), nadalje
čuvstvo, kano da je želudac stegnut (Oldinann), zatim bolno osjećanje
kod peristaltičnih gibanja žeiudca, koje nastupa osobito nekoliko sati iza
p1'obave i koje u obće više ne popušta, kad je bolest napredovala. Da .ll bo"
lestnici više ili manje bljuju, to zavisi od stanj a kardialnoga želudca i od
načina stenose. Dosele nije nikada bilo solne kiseline (Schmid-Monnard,
Saltndby, Wolflet:), (isto tako ni u našem slučaju), u Wolflerovorn slučaju (ni
u . našem) nije nj bilo mliečne kiseline.
Jz gore spomenulih anatomičkih i Idi­
ni čnih pojava sliedi, da želudac en bissac
kadikad nepravi nikakovih tegoba i · neprikazuje
ništa no medicinski kuriozum. U
drugih je slučajevih štetovalo prehranjivanje
bole,c;tnika, no ipak živili su još 7.-8 . godina
(Saundby, Ciarrecchi). Malenošću kardialnoga
želudca, uzkom komunikacijom i rastućom mi­
šičnom insuficiencijom kardialnoga želudca
povećavaju se potežkoće kod hranjenja tako,
da bolestnici napokon · pod pojavi inamcJJe,
kao kod s trik ture pylora, pogibaju (Guipon,
Steffen, Kern, Rembold).
Napokon prelazi Wolfler, izcrpi.v ovako
Sl. 7. naša anatomična i klinična dosadašnja iz
kustva o toli). predmetu, na terapiju i veli : ·Kod tako očajnih odnošaja
ne može se očekivati radikalna pomoć nego operacijom. Ako je suzujuća
brazgotina malena i pomična, tako da se daje ekslit·pirati i preostaje li
onda jošte dovoljtio zdrave želudačne stiene na cievi, koja spaja oba želudca, ·
tako da . bi se mogla uzpostaviti popriečnom gastrorafijom široka komuni­
kacija, onda će pyloroplastika još znatnu pomoć pružiti, u slučaj u da nije
kardija odviše atrofična. Za ovakove slučjeve moći će se takodjer probitačno
izvesti resekcija cievi, koja spaja oba želudca, a zatim gastrm·afija ;
uz težke okolnosti, kao kod znat1ije duljine i užine stenosu stvarajuće brazgotine,
kod atrofije prvoga želudca i pl'ije svega, kad bi bio želudac obsežno . ·
prirasao, onda bih volio gastro-anastomosu. Gastro-aastomosa stvara širok
spoj medj u obje .želudačne polovine, koje samo nepodpuno medju soboin komuniciraju,
i olahkoćuje prenos hrane ; ona stavlja · čir ili brazgotinu izvan
Ue č:nlc!kl Viestnik 1896: !17
doticaja s hranom i probavom. Uzporedjena s. resekcijom ima prednost brže
izvedivosti, savršenija .je od gastro-enterostomose, jer uzpostavlja želudačnu
proba vu ; pred· pyloroplastikom ima tu prednost, da uzpostavlja širi spoj, da
sc operacija neizvadja na brazgotini i da se peristaltika obiju želudačnih
polovina dovadja u tiesan savez. Vriednost se gastro-anastomose povećava
tim više, čim sten osa leži bliže kardiji, jer je tamo resekcija želudca i gastro- .
enlerostomija manje lahko izvediva«.
Pomoćju navedene brižne radnje Wolflerove .upoznali smo se dovolj no
temeljito prednietom, koji nas zabavlja, i sad će biti tim poučnije razmatrati
iznova naš slučaj, nalazeć uporište u poznavanju sličnih slučajeva, i s druge
strane izpitivati zaključj{e, do kojih je vVolfler resumirajuć došao, na nj ihovi.!
izpravnost, sravnjujuć· ih s izkustvi, do kojih nam je naš slu\\aj pomogao.
Anamneza našega slučaja sasvim je karakteristična. Pred 5 godina već
se pojavilo symptoma želudačna čira : veliki bolovi u želudcu, bljuvanje, kašnje
haematemesa, zadnj u godinu symptomi stenose želudačne, koju smo ·mi, va­
rajuć se, lokalizirali u pylorus : neprekidni bolovi, danomično opetovaiw bl.in··
vanje. .Jesmo li mi mogli staviti diagnozi1 : žPh:idac en bissac ? Napuhnu ti
želudac nije pokazao karakteristična oblika; što je naravno, jer se kraci uvu­
čene male kurva ture malne doticahu. Metoda Frerichsova nije nam dakle . ni
pomogla, ni mogla pomoći do diagnoze. Ali mi smo opazili jedan drugi symptom,
koji. nas je morao navesti na diagnozu, vidjeli smo ga, ali ga nismo shvatili,
nismo ga valjano ili, bolje rekuć, nikako raztumačili : opazili smo naime kod
izpiranja želudca, da voda doduše u želudac utiče kao u praznu bačvu, ali
da se nikojom manipulacijom nije dala više iz želudca izvaditi. takova šta
bi ·. se moglo dogoditi kod atonije pylora, gdje bi voda odmah iz želudca
odticala u crieva, ali oya je mogućnost bila u našem slučaj u, kod vječnoga
povraćanja svakoga jela, posvema izključena. Ipak nisam na želudac en bidsac
ni pomislio, ma da sam - kako moram priznati - isto već vidio kod Wolflera
u Gradcu, opažajuć njegov slučaj želudca en bissw.
Jesmo li pravo uradili našim kirurgičkim postupkom, izvadjajuć u našem
slučaj n gastro-anastomosu ? Razpravlj ajuć ovo pitanje, moram se malo dulje
zadržati. Wolfler, spominjuć, da se kod prirodjenoga želudca en biseac komu­
nikacija redovito nalazi uz veliku kurvaturu, daje izraza svojemu mnienju,
da baš zato prirod jeni želudac en bissac neprouzt>okuje funkci j onalnih tegoba.
Kod akviriranoga želudca en bissac nalazi se nasuprot komunikacija obi"čno
uz ·malu kurvaturu, jer tuj sj edi čir, ovamo privlačuje brazgotina veliku
kurvaturu i Wolfler traži pogub;m momenat baš. u tom, da uslied ovih anatomičnih
odnošaja prvi želudac mora da diže hranu u vis do brazgotine »Uiid
erschopft sich an der grossen Htlbhohe•. Je li tomu sbilja ta!co ? Moram
odmah izjaviti, da se po mojem mnietij u i teoretičan raisonnement i izkustvo
našega slučaja s tim nazorom sasvim neslažu. · Ove bi . tvrdnje možda vri.e­
dile, da se radi o makinah, a ne o živih, ·mišičjem providjenih organih.
Jelo nepada kroz oesopbagns u želudac po zakonu gravitacije, već ga mišice
oesophaga u nj tj eraju, isto se tako neprenaša jelo po rečeno.m zakonu · od
kardije do pylora, već ga onamo U era sistem raznih mišica, kojih kontrakcije
uvjetuju pravac, kojim se hrana dalje transportira. Ležeć St? proba vlja _ka_o . i ·

!IH Llečnički Vlestnik 180C1. Ur. 4.
stojeć ili sjedeć. Gravitacija ne smeta, da se sadržaj crieva od coecuma diže
u colon transversum, makar je ovdje •HubhOhe• veći, nego kod takova že­
ludca Obratno u našem slučaju ležala je komunikacija izmedju oba 7.eludca
uz veliku kurvaturu, bila je . lahko prohodna za prst. Po mehaničnom sh.va­
ćanju Woltlerovom nebi ovaj slučaj smio imati nikakovih funkcionalnih pogubnih
posljedica, a ipak je ta bolestnica sve izbljuvala, . bila se osnila do
kostura i odsudjena na sjegurnu blizu smrt bez kirurgične intervencije. Ja
držim, da je čitav probavni trakt od ždriela pa do šupka jedan savezni
sistem mišica i od njih zavisi pravac, kojim se hrana transportira. Kod akvi­
riranoga želudca en bissac taj je sustav brazgotinom prekinut, a posljedice
će se naravno pojaviti tim prije i tim jače, čim je uža stenosa. Načini li se
široka komunikacija, kompensirati će se time nefizijologičnost gibanja želudačnih
mišica i rezultat će · biti možda isti. Kad kod prirodjenih želudaca en
bissac nema funkcionalnih tegoba, to tumačim time, jer baš tu nema braz·
gotine posriedi, tu je doduše oblik želudca promienjen, ali sustav mišic11 nije
prekinut Da je ono mehanično tumačenje izpravno, u ležećem položaju te bi
se razlike izjednačile - o tom nije ništa poznato.
Iz tih razloga držao sam najshodnijim načiniti u mojem slačaju gastroanslomosu,
načiniti široku komunikaciju izmedju oba želudca. Uspjeh pokazuje,
da je ova metoda bila na svom mjestu, jer sada nema bljuvanja, nema
podrigavanja, stolica je uredna, nema nikakovih simptoma stagnacije jela u
prvom želudcu. Težina njezinoga se tiela podigla za mjesec dana od 33.5
kg. na 40·5 kg., dakle za 7 kg.
Daljnji tečaj iza prve operacije bio je vrlo poučan. 17 dana iza nje
bili smo prisiljeni načiniti drugu laparotomiju, jer je bolestnica silnimi bo­
lovi i bljuvanjem zadnjih dana prije te druge operacije naglo propadala. Kod
svakog uzdaha imala je bolove na stanovitih, fiksnih točkah. I(ako se je
moglo očekivati, našlo se je baš na tih mjPstih adhaesija, koje su spajale
želudac s peritonejem ošita, tako, da je svaka inspiracija trgala i vukla na
tih adhaesijab. Čim su ove riešene, bolestnica odahne i bolovi prestanu.
Ali naravno, preostale su riešenjem tih širokih plosnatih adbaesija velike rane,
koje je bilo nemoguće, barem na· ošitu, pokriti peritonejem. Kako sačuvati
nove adhaesije? Osim toga ima neriešivih širokih adhaesija medju želudcem i
jetrima. - Tako tumačim, da .bolestnicu i sada još tu i tamo bolovi sgrabe,
ali postaju sada sve to rjedji i slabiji.
Napokon moram iztaknuti, da je gastro-anastomosa operacija, zasnovana
od Wolflem i dosele samo jedan put, i lo od njega, izvedena. Wolflet· je
uveo u kirurgiju gastroenterostomiju, njezin se je princip brzo razširio· i na
razne operacije aplicirao. Tako je sliedila jedno za drugim enteroanastomosa,
cholecystenterostomosa itd. · vVolfler je sam od svojega uzajmio, kad je kirurgiju
jošte i za gastroanastomosu obogatio.
Dodatak. Odkada sam bolestnicu predstavio u sboru liečnika; bolovi
su se · opet nešto jače pojavili, i to opet na istih mjestih, kao i prije druge
operacije. Da raztegnem na novo stvorene adhaesije, jer mislim, da moram
ovim pripisati bolove, napuhavao sam systematično želudac bolestnice Frerichsovom
metodom (raztopinom od natrium bicarbonicum i acidum tarta-
Br. 4. Liečntčkl Vleatnik 1896. 99
' .. -· ---------.. ------- -------·----------
-- --
, __ _
l'icum). Uspjeh je bio eklatantan. Svaki put iza ovakovog napuhavanja, s mjesta
1>U bolovi prestali na 24 sata i više. !):adgod bi se bolovi opet pojavili, uviek
ih ovo napuhavanje sasvim ukida. Opaziv ovu zanimivu činjenicu, služio sam
:-;e tom metodom danomice. i od onda nema bolestnica više nikakovih tegoba.
Oporavila se krasno i odpuštena je 26., liT. sasvim izliečena. Težka je bila
4() kg., ·dakle njezina se težina od 18 , I. pa do 26., III , dakle po prilici za 2
mjeseca, podigla za 12.5 kg. lzkuslvo, da napuhavanje želudca tako povoljno
djeluje na trganje ili razlezanje adhae.:;ija želudačnih, je novo, vanredno za­
nimivo. Nije izključeno, da će u povoljnih slučajevih ovaj postupak konkurirati
s krvavim, operativnim rif'šenjern tih adhaesija, s operativnom •gastrolysom•,
hko Hacker ovu operaciju (Wiener klinicsbe Wochenschrift, 1896, br. ll, p.
192) nazivlje. -
Zdravstvena izvješća.
Zemaljsko rodilište u Zagrebu. (Ravnatelj prof. dr. A . . Lobmayer.)
Ostalo je od prošle godine na rodilištu : 16 trudnica, 14 babinjača, 7 mužke i 3
ženske djece.
Primljeno je od I. četvrti 1896. ukupno 86 trudnica, i to u siečnju 37, veljači 23,
ožujku 26. Iz Hrvatske ih je bilo 56, iz Ugarske 6, 'iz Štajerske 17, iz Kranjske 6, iz Gornje
Austrije l, ukupno 86.
P or o da bijaše u to vrieme 74. Žive mnžke djece p01·odilo se 30, žive ženske djece
34, ukupno 6i; mrtve mužke djece p01·odilo se 8, inrtve ženske djece 2, ukupno 10. Svega
dakle 74.
Od mrtvo porodjene djece bijaše dvoje nedonošćad, a 5 mrtvo nagnjilo (macerirano),
od ovih 5 bijaše 3 nedonoščad (2 matere od ove dj ece imale su Ines, a jedna eclampsiju).
Umrlo je: 9 mnžke dj ece, 2 ženske dj ece, ukupno ll.
Um rl o je od : de bili tas vitae 5 (3 od ove djece bijaše nedonošćad), sclerema neonatOl·nm
oedematosum l, · eclampsia infantum ·a, icterns neonatorum gravis l, catarrhus gastroduodenalis
l.
Od l. siečnja do konca ožujka 1896. bilo je odpušteno : 84 ženskinja, 18 mužke i 28
ženske dj ece.
·
Kocem L četvrti ostalo je u rodilištu : 25 trudnica; 7 babinjača, 2': mužke i 5 ženske
dj ece.
Obskrbnih dana bijaše 2765.
Primaljskih operacija bilo je: 4 operacije klieštima, 3 okreta iz nutra na noge, l
okret na glavu po Vigantu; 3 extrakcije čeda na zadak, vadjenje ručica i glave, 3 ekspresija
po Kristelleru, 4 put se plod va lupila, 3 put vodenjačni mj ehur prokinuo, 2 put· episiotomia
bilateralis, 2 put episiotomia unilateralis, 5 puta se morala predrta medjica sašiti. '
Kod dj ece : prerezala se prekratka jezična veznica 3 put.
U lj etni primaljski tečaj g. 1896. primljeno je 25 učenica, i to : 15 o trošku zemlje,
2 dielom o trošku zemlje, 3 o trošku obćina, 5 o vlastitom trošku.
Obća i javna Huttler-Kohlhoffer-Monspergova zakladna bolnica
pod zemaljskom upravom u Osieku. (Ravnatelj i primarni liečnik dr. Vatroslav
Seh warz.)
Za mjesec siečanj 1896.
Preostalo je u liečenju koncem prosinca 1895. 172 bol estnika ; iz nova pri došlo ih je 198 ·
Ukupno bje dakle u mjesecu siečnju liečeno 370 bolestnika, sa brojem obskrbnih dana
5957. - Odpadak iznaša 180, dakle preostaje koncem siečnja 190 bolestnika u bolničkoj
nj ezi.
U polikliničkom ambulatorij u avodskom bilo ih je u ovom mj esecn 61
siromašni i bezumućni bolestnik bezplatno liečen.

'L OO
LtečnlčJd Viestriik l8DO. llr. 4.
.It a č.u n l i e k o v a iznašao je u .. ovom mj egecu 120 for. 32 .nv\!., ili ult dan i glftVil'
ručima,jući 2.01 no.vČića. ·
. . . · ·. . · · ·
. .
. .
Po adležnosti primljeno je u ·liečenje ovaj ri1jeec : Iz Hnatskc i Slnvonlje 112, ii
Ugm•ske 65, iz Ćeske l, iz Moravske 2, iz Kmnjske 7, iz Štajerske l, iz Kornške l, iz
Dalmacije 2, iz Galicije l, iz Tirola l, iz Bosne· l i · jz Italij e 4.
. o d i e l (za lln . ntarnje . bolesti). Preostalo .u ·liečenjn koncem prosinca 18U5. 62
bolestnika ; pri došlo' ih je iznovice 100. Ukupno bje dakle: ličeno i62 .bolestnika.
·
Od ovih je iiliečimo 57, poboljša·no 19, neizlieČetio 1, a n!)lrlo lf>.
Preostalo je ll liečenju ko.riceui siečrijit 70 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu :. upala pluća 4; griešk na srdcu l, novotvorina n moždjtnih ·1,
krvotok ll mo.žcljane l, uzdruianje m;·)zga l, ·sušica 4 i. t>stm)elpst 3.
Bolestnici toga mjeseca bolovahu· od bolesti : ko.]otečriog sustava G, dihala Gl:l, pro­
bavila 24; . močila i _ sp,olovila 3, živčevlja 10, krvi i pretvoi·a 26, kužnng značaj a 16, inib 3.
- U m o b o l n i h bilo je 6. ·
IL o d i e l (za kirurž . ke bolesti). Pr.eostalo je u liei:enju koncem prosinca ·1895. 110
bolestnika ; pi'idošlo ih je iz nova ll8. Ukupno bje dakle liečeno 208 bolestnika.
Od ovih je od pušteno : izliečeno 64, pouoljšano 17, neizliečeno 4, a umrlo 3.
Preostalo je u liečenjn. koncem siečnja 120 bOlestnilm.
Uzroci simti bijahu : rak 1naterice l, tmhlež usljed :r.amr;erJog kstoloma l i opac
lin11, l.
Bolestnki toga mj eseca bolov.abtt od : novotvorimi 10,· patvoriua. l, · ozleda· kože .i
mišičja . 17, ozleda kostiju j. sglobova D; bolesti · kiJlotečuog sustava :3, očijl:\ .21; ušiju 2,
spolovila i močila 5, kože (izu:r.am bolesti sifilitičicog značaja) i po(ikožnog . veziva 35, probavila
4, blulobolje 80, gibala 17. -· Tr u d i e a bilo je 4, od kojih po1:od(la ·nije nijedna.
·
Operacija izvedeno. bje u mj esecu siečoj u siiedeeih . : ·
O p er a t i o r a d i e :i l i s h er n i a e iuguinalis
libenie secuncl. Bassioi. D. S., 54
god. star, imn 9 godina skrotalnu pomičmr kilu na desnoj strani, u veličini dječje glave,
koja mu pri poslu i hodanju. dos11-djnje, odluči se zato oa operaciju. .
Razrez kože 2 prsta iz11ad i paralelno sa lig. Poupartii. Pošto se je a·ponetrosis .iH.
obliqu. ext. izpreparirala, ra:r.rezala se je od anu!usa ingnin. ext. · do int., na što su se
obach·ie krpe aponeurose od· podloge odlu pile . . Zatim se je velika predorna kesa sa "ftt­
niculus spermaticus" od okoline . tn po od! upila) fun ic, s perm. od predorne . kese . edvojio.
Pošto se je predom:i kesa otvorila, reponirala se je sadriin natrag u utrobu,. a kesa:
u niveau-u Annulus ingu. iot. podvezala i odrezala. - Funiculus sperinat. držao se je
tupom kukom napram nut. i gornjoj strani ; pa se je šilo.
.
Sa jakom svilom se je trqstl•\tki sloj M. ob!iqu. iut., lVI. tb1USV. i Fasc. Cooperi sa
.
. . . . . .
stražnjim izoliranim rubom. Lig. Poupartii · sa 7 Šavova spojilo, pri i:eni ·je prvi šav :111.
rect. abdom. shvatio i Lig. r>oupartii kod insercij e:. na stidnu kost (os. pubis) proba. · ·
· Sa tim !ivom stvorila se je stražnja stiena Camil. ingQin: :...:. .. Na tu se je'_Funic.
sperm. položio,. a zatim aponeurosis obliq. ext. spojil .. Šav kože·. Doljnj( k1'aj razreza je
sa jodoformgaze-om clrainira. Tečaj afebrilan. Osmi dm1 posije opei·acije izvadili su ·se
.
-šavovi iz pei: primam zacieljerie mne, a pri kraju 3 . nedjelje nstao -je bolestnik iz kreveta.
Pri kašljanj u nUe se nikakay potres (Anprall) osjetiti mogao.
. Amputatio femoris ppt. fractur. cp!. ; Sutura tendinurn post. V !J ln. sciss. ; Operi1tio
trichiasis .sec. P anas (2) : Transplaritatio cntis ju.xta T)liersch {2) ; Extractio foetus per
· forceps ; E. pln.centae p: p. ppt. haeniorrhagiam ; .E. foetus ppt. partmn clunibus praeviis ;
Punctio corneae ·p pt. catamct. trauma tic. ; P. abdoininis p pt. peritonitid. tbc. ; Repositio
lu.xation. h'umeri. · · . .
Manjih· operacija obavljeno· bje još :;o · na b1·oj u, kojim su .
.
pribrojerw· takodjer· i
·
jedan sadren povoj radi kostolomi' .gnjati i jedne sach·eu gaće rad upale klube.
Javna obća gradska bolniqa u Karlqvu (primarni 1ičnik dr. Lj udevit
Švr l j uga). .
Za . mjesec siečanj 1896;
Konce .prosinca 'prošle·. god · . preostala su u liečeju.152 bole$t:U.ika ; tečajem. :;icčnja
t. g. nadošlo je iz nova 229 bolestnika , dakle je ukupno liečell ?8l; bol!Jsrli]: Od. oy:ih j
·
.
_ .
..
Lie&i1tćk Viestr:rik' 1896:·
Hlfi o:r.drnvllo, 13.bilo ih je pohoij!'iano odptiiiteoo; i: neizliečerr, · 14 'ili je timrio, teje koncem
·
siečnja .preostalo ti lieč'enj u 181:1 bolestnika, .
. ' . · · · · . · ·
.
· ·
.
. Uzroci smrti ·bijhtr; rak-rana materiCe l, kron. ur.dnšnični zažeg· l, upala pltića 3,
grie:šk11 srdca 1; noma.l, ·zrnatost jetat'a 2; Brightova bolest l, vrbanac l, ostarjelost l; zastarjele
gnojnice 2.. .
.
Operacije u tom nijesccu izvedene su slitideće : ·S'equestrotomia ·ćos . t; VI.·. d. l, ·Ex- ·
truct:o corporum H!ienor. e capit. (7 pušćanih zrna) 1,. Exstirpatio ·gangliou; i;- ·Exstirpn.t.
neuomat.:. ne1:v; peron . . l, Operatio phimosis l; Resectio intestini· prolap&. ·post' l,lern. ing.
dext. incarc. et operatio anf praeternatur. 1. ·
· .:M!Injih operacija bilo je 35 qbavljeno i 3 sadrena povoja načinjena .
. Za· mjel\ec veljaču 18S6. . . . . . . .
Koncem, siečnja :Prostalqje .u .liečenju 1$8 bolestuika ; te.čaj e:rrt veljače nadošlo je iz
nova 213 bolestnika, dakle je ukupno liečen 401 bolestnik: Od ovih je 170 ozdravilo, 15
bilo ih je poboljšano odpušteuo; 3 nei7-liečena, 10 ih je itmrlo, .a :2 bila su .premještenit u
kr. zemaljski zavorl za umobolne u Stenjevac, te je koncem veljače preostao u. liečenju
201. bole&tnik.
'{lzrDci smrti bjjahu : kroo. u pal sglobova l, .krvni .·izljev u ·mozag 1; .li pala pluća 2,
p lučna nabuhli na 2, grieška srdca l, Brigbtova bolest 2, pr-ištinuta kila (umiruća doveže11a) 1 ..
Operacije u to mjesecu izvedene s.u sliedee : · Extractio corporum alienor . . e stern o
(d va kon;tda kud elje ; nnstt·ielj en iz pištolje) l, Tonsillotcimia l; Sequesti·otomia pl:ial. III.
dig. med. J, Operati o . phimosis congenh. l, . Exarticulatio p bal. II. et III. dig. med. l,
Puncpo abdomin. ·1, Exstirpntio epitheliom. recidiv. ea.nth. int. ··oc.' ['lin. 1, Epicystotomia l,
Osteotomi sec Macewn l, Operatio ranulae l, Sutura n.ai et· lab. lepor. artefact p. vuln.
.seccat. l.
iVIanjil1 . operaija bilo je 31 obav\jeno . i · ti:i sadrena po voja · načinjena.
Obća javna župcinijska bolnica. u Novoj Gradiški. (Primarpi · liečnik
dr. Mlade.nović.)
· Od konca HI. t'etvrti H:m5. p.reosta:lo je u bolniCi svega 39 bolestnika. ·Tečajem IV ..
četvrti primljeno je 126, ukupno je liečei10 1155 ·bolestnika. Odpuiteno je izliečenih 77, po­
. boljšauih 24, neizliečenih 5, umrlo je 14. Koncem IV. četvrti ·preostalo je· u bolnici 45
h(Jlef!tnika.
.Uzt;oci smrti bijahu : Dysenterial, Pnemn

102 L!Mnički Viestnik 1896. Br. 4.
Operacije izvedene su sliedeće:· .Amputatio antibrachii sin., Punctio abdominis 2,
Enucleatio digiti medii, Ineisio et drainage velikih phlegmona 2, Excochleatio_ ulcer. lueticor.
2, Excochleatio et cauterisatio ulcer. tuberculos. Herniotomia, herniae incarc. inguinal.,
Discissio et excochleat. fistular. tuberculos. fem01·is, Extractio c01·poris alieni manus s.,
Ex.tractio cataractae traumaticae luxat., Extractio cataractae s. Stellwag, Exstirpatio epitheliomatis
nasi, Exstirpatio papillomatis labii inf.
Manjih operacija obavljeno je 40.
Okružho-ob6. javna bolnica u Mitrovici (primarni liečnik dr. N i k o l a
Vuj ić).
·
Koncem godine 1895. preostalo je u liečenju 52 bolestnika. Tečajem I. četvrti 1896.
pri došlo je 200. · Svega dakle je liečeno 252, od ovih je izliečeno 173, poboljšano 12, neizliečeno
odpušteno · 9, umrlo 9. Cielokupni broj odpada iznosi 203. Preostaje koncem I.
četvrti 1896. u liečenju 49 bolestnika. ·
Bolestnici, liečeni" ove. Četvrti, bolovahu : .od obćenite bolesti 31, od skrofuloze i tuberkuJoze
13, od patvorina 3, od bolesti živčevlja 8, od bolesti očiju 41, od bolesti uha
l, od bolesti dihala 38, od bolesti kolotecila 3, od bolesti probavila 14, od bolesti močila
6, od bolesti spolovila izuzev sifilis 14, od bolesti bludnih 37, od bolesti kože 15, od bolesti
·kostiju i sglobova 8, ozleda bilo je svega 20, od važnih slučajeva valja sliedeće iztaknuti.
S. D., 21. · godinu star, ratar iz Erde vika, pucao je o Božiću iz pištolja, kapsla je
eksplodirala i jedan dio mu· .ušao u oko i prouzrokovao cataracta traumatica sa vrlo jakim
iridocyclitis-om. Tek 9smi dan posije ozlede došao u bolnicu. Pokušaj, da se strano tielo
izvadi iz oka, 'nepodje za rukom. Enucleaciju radi bojazni simpatične oftalmije nedozvoljava
bolestnik, i odpušten je neizlečen.
N. R., 13 godina star, trgovački naučnik iz Dobrinaca, pucao je o Božiću iz revolvera
i ozledio je lievu ruku · tako, da mu se u bolnici morade oduzeti palac i kažiprst
Iieve ruke. Izliečen poslie 33 dana.
L. 6., 28 godina stara, mtarka . iz Laćarka, izgorjela je u epileptičnom napadaju
svu desnu stranu lica, tj eme i desnu podlakticu. Došla je već sa brazgotinami i granuliraj_ućimi
ranami, a na desnom oku obrazovao se ektropium na oba očna kapka, i to u najvećem
stupnju. Rane "su shodnim načinom liečene, a ektropium smo pokušali operativno
popraviti. Pošto je sva okolica oka pretvorena u same nepravilne brazgotine, nije bilo
normalne kože ,za blefaroplastiku, no uradjeno je ovako: na margo supraorbitalis usjekli
smo do pokost.nice u lukastoj liniji, i gornji kapak svilom prema dole učvrstili. Na taj
način je za nekoliko dana ektropiuma nestalo, a gornji defekt, od prilike 5::J cm. velik,
počeo već granulirati ; za vrieme prvih dana smo već . opažali, da bolestnica svake noći
skida zavoj, iz muna nepoznatog razloga. Zatim je na defektu obavljeno presadjivanje
kože ' po Thiersch-u, a u namjeri smo imali posije zacieljenja Kuhntovu operaciju izvesti.
Posije transplantacije namjestili smo čvrst zavoj (blaue Binden), no na ž_alost je i taj zavoj
iduće noći zdemla, te sve što je ttčinjeno, osujetila. Rana je zacielila per granulationem
i sav trud je ostao uzaludan.
S. K., 38 godina . star, .iz Marti naca, ozliedjen je u krčmi nožem po desnom ramenu.
Rana prodire u sglob, koji se razgnojio. Morala se drenirati. Težka ozleda. · Izliečen bez
štetnih posljedica.
Od o p er a e i j a: izved_ene su sliedeće. Operatio pbimosis sec. Roser. 4 puta . .Amputatio
et exarticulatio digitorum (vuln. sclopetarium) Amputatio femoris ppt: carie!I\ tbc.
tibiae. Amputatio ·cruris ppt. gangraenam. Exstirpati epitheliomatis labii inf. Excisio epitheliomatis
manus. Operatio fistulae recti.
Javna okružno-obćinska bolnica u Vinkovcih (primarni liečnik dr.
T o ris er).
Koncem IV. četvrta 1895. ostalo je 74 bolestnika. Tečajem I. četvrta 1896. pddošao
je 351 bolestnik. Liečeno je dakle tečajem I. četvrta 425 bolestnika. Od ovih je ozdravilo
221 bolestnik. Poboljšano odpušteno 90 bolestnika. Nezdravo odpušteno 35 lJOlestnika.
Pomrlo 8 bolestnika.
Važnije operacije bile su sliedeće: Operatio Entropii palpebrae sup. 6; Exstii·patio
menigocoele nasal. 3; Exstirpatio lymphomatis co lli 8; Errqcleatio phalangis prim. pol!ic.
Br. 4. Liečnički Viestnik 1896. '103
propter osteomyelitid. ; Opratio phimosis; Operatio radic. herniae inguin. lib. juxta Basini
5; Puuctio hydrocoele 2; Operatio fungi genu sinistr. ; A blatio noduli haemorrhoid. 2;
Operatio genu valgum (Mac Ewen) 2; Fxstirpatio tumoris fibr. traumat. supra ossis pub. ;
Exstirpatio cyst. dermoid. pal p. inf. 3; Ex!'ltirpatio ulci rodeut. ad nasi m; .A blatio balu cis
utri usque propter cariem ; Operatio staphylomat. aut. 3; Extractio cataractae sen. 5;
Extractio cataractae traumat. 2; Exstirpaiio epitheliomat. infrapalpebr. inf. ; Exstirpatio
lypomatis dorsi 2; Epicystotomia propter calculos 2; Operatio fist. ana!. 4; Castratio test-is
sinistr. propter gaugraenam ; Amputatio femoris ; Exstirpatio melanosarcomatis dorsi 2.;
Extractio fi bromat palmae manu ; A blatio granulomatis maxillae sup. ; Exstirpatio carcinomat.
cervicis ; Exstirpatio carcinomatis vulvae.
Osim navedenih, bilo je još oko 20 manjih operacija.
Obća javna zem. bolnica u Pakracu (prim. liečnik dr. Gregorić). Koncem
siečnja 1896. preostalo je u bolničkoj nj egi 139 bolestnika, tečajem veljll.če došlo je u bolnicu
59 bolestnika, svega je dakle liečeuo 198 bo)P.stnika, koji su obskrbljeni oili kroz
3392 dana.
Odpušteno je iz bolnice : izlieeenih 70, neizliečenih 2, umrlo. 10. U bolnici ostaje .
daklem koncem veljače 116 bolestnika.
Pogledom na bolesti bilo je liečeno, i to : od bolesti centralnog: i periferičnog živčevlja
5, od kolanja krvi l, od bolesti dihala 41, od bolesti probavila 12, od bolesti mo
_čila B, od bolesti očiju G, od bolesti kože 14, od priljepčive bolesti kože l, od khuržkih
bole.sti 18, od obćih bolesti 56, od bludobolje 41. Ukupno 198. .
Operacija obavljeno je lG, medju timi : l put Operati o carcinoma:tis labii iuferioris,
1 put Operatio 4 dnctnum fistulosorum in reg. patellari sinistra, .l ·put Operatio abscessus
gangraenosi podis sinistri, 1 put Operatio pananitii digiti indicis sinistri, l put Operatio 6
duetu um · fistulosorum pedis sini stri. _
Koncem veljače 1896. preostalo je u bolničkoj njegi 116 bolestnika, tečajem ožujka
došlo je u bolnicu 44 bolestnika, svega je dakle liečeno 160 bolestnika, koji su obskrbljeni
bili kroz 2999 dana.
Odpušteno je iz bolnice: neizliečenih 5, izliečenih 66, umrlo je 6, u bolnici ostaje
daklem koncem ožujka 1896. 83 bolestnika.
Pogledom na bolesti bilo je liečeno, i to : od bolesti centralnog i periferičnog živčevlja
7, od bolesti sustava kolanja krvi l, od bolesti dihala 33, od bolesti probavila 10,
od bolesti močila l, od bolesti očiju 5, od bolesti kože 12, od kiruržkih bolesti 17, od
obćih bolesti 38, od bludobolje 36. Ukupno 160.
Operacija obavljeno je 12, medju timi : l put Oncotomia et excochleatio abscessus
profuridi antibrachii dextri tuberculosi.
·
Obća javna bolnica milosrdnih sestara 1:.1 Zemunu. (Primarni liečnik
dr. Franjo Č a p k a.) G o d i š n j e i z v j e š ć e za g. 1895.
Koncem godine 1894. preostalo je u bolničkoj nj ezi 189 bolestnika. Tečajem godine
1S95. došlo je u bolnicu 1890 bolestnika. Ukupni je broj liečenih godine 1895. 2079. Od
ovih odpuštno je: izliečeno 1492, poboljšano i neizliečeno 245, umrlo je 108, dl'ugom
1..a.vodu predan je l, preostalo je dakle koncem g. 1895. 233 bolestnika u bolničkoj nj ezi. U
postotcih izraženo izliečeno ih je 71·3"fo, neizliečeno i poboljšano 11·9°/0, umrlo 5·4"fo, pe-
. ostalo u liečenju 11·4"/0, ukupno 100•9"fo: . Godine 1894. bilo je svega 1581 bolestnik, pridošlo
je 1390, a odpušteno je 1392. Ovi brojevi niži su od onih godine 1895. kako sliedeća
skrižaljka pokazuje:
Stanje
o
.cl
1'1
:bl "' P<
*" Godina "' ::>
::> 1'1 "'
Q)
'"' ;oo p
1894. 1305 266 lO 1581
1895. 1717 346 16 2079
razlika 412 80 6 498
Pridošlo je
o
,. 1'1 "' ..!>;
Q)
'"' ;oo p
1115 230 9 1390
1570 306 14 1890
455 ' 76 5 500
Odpušteno je
ili umrlo
o
.cl
1'1
:bl "' P<
'"' m ::>
::> 1'1 Q)
"'
'"' ;oo p
1158 226 8 1392
1530 . 302 .14 1846
372 76 6 454

Liećnički Viestnik 1896. 'Br. i!.
.Mi vidimo dakle, ela je u ovu bolnicu god. 18!!5. mnogo više došlo, neg·o god; 1894.
Stanje (svota sveukupno liel:euih) povjsilo se je naime za 498, rnzmjerno sa .prirastom,
koji se povisio za 500.
Smrtna postotnica bila je godine 1894. 5·3 '/0, a godine 18!)5. 5·4"/0, dakle skoro ista.
p o m or* u pojedinih mjesecih vidljiv je iz sliedećega broja umrlih : u siečnju umrlo
.
ih je 9, u ve)jači ll, 11 ožujku 8', u travnju 9, n svibnj u 16, u lipnju 5, u srpuju 9, u
·kolovozu 10, u rujnu 7, u listopadu 10, u studenom 4, u prosincu 10. Ukup.no 108.
Najveći pomor bio je n mjesecu svibnju (16), najniži u studenom (4). Popriečno
·dolazi na jedan mjesec 9 slučajeva smrti. Po bolesti je bilo 47 slučajeva smrlnih od sušice,
dakle od svih umrlih bilo je 43·5 postotaka od sušice.
Obzirom na p o j a v lj·e n e b o l.e s t i opaža va se liecleće : Bilo je bolesti obćenitih,
višemjestuih i krvnih 379, izmedju ovih 159 popustnih groznica, 4 trbušue pošaline (l više),
3 grlovice i t. d. ; sušice 84 . slučaja, od tih umrlo je 47, a ostali poboljšan} i neizliečeni
odpušteni ; životinjskih nametnika l slučaj ; .novotvorina beuiguih 5, malignih 15, neizvjestan
l; ozleda, izuzev pokušaje samoubojstva, 153 slučaja; pokušaja samoubojstva 4 slučaja;
bolesti živčevlja uključivo umobolestnih 67 slučajeva ; bolesti očiju 123 slučaja; bolesti
disala osim sušice (tuberkuloze pluća) 282 slučaja, medju njimi 20 upala pluća (od kojih
je jedan umro), ostali ozdravili; bolesti organa za kolanje krvi 20 slučajeva ; holestih veneričih
i sifilitiČkih 292 slučaja i t. d.
št.o se tiče nal:na liečenja, to se ove godine očni )lr (tJ·achom) liečio mehaničkoterapeutičkim
načinom po metodi zagrebačkog okuliste dra. Lušića-Matković!t, koji je još
u -.jesen 1894. kano izaslanik kr. zero. vlade ovu bolnicu posjetio i. svoj način liečenja
pokazao.
. Uspjeh se pokazao pri ovom 'liečenju veoma u·ep, a liečeuje ide mnogo brže nego
dosadanjim touchiranjem. Kod· nekoliko bolestuika, gdje je bolest na · oba oka u istom
stadiju bila, kad su u bolnicu došli, pokušalo se jedno oko liečiti touchiranjem, a jedno
mehanil:ko-terapeutičkim načinom. Pa se vidi jasan rezultat, tako, da se onda i n liečenjn
·
·
zaostalo prvo oko 'takodjer novim načinom liečilo.
·
Kod ovoga llečenja opazilo se i to, da akoprem bolestnikom čini časovite boli n. p.
pri expresiji, krvavoj masaži, redressement forc;:e tarsusa i t. cl., to su oni ipak tom metodom,
zadovoljniji, jer im je poslie mnogo lakše,· pa imaju i više povjerenja u to liečenje,
jer vide, da Je raznoliko i da se pri raznih vrstih očnoga žara i razno lieči, kano i to, što
se liečenje kod· jednoga 'te ·istog .bolestnika mierija. Bili su izgubili (osobito seljaci) svako
povjerenje u liečenje i izlječivost trachoma pri šablonskom touchirauju sa cnprum si.tlfur.
Nadalje je ovdje primietiti, da se od 15 trachomaša, koji su iz bolnice pobjegli,
ma da su kotaru prijavljeni, nijedan povratio nije.
Bilo je svega 107 . trahomaša, izliečeni su 51, neizlieeeni, neizljel:ivi i pobjegli 5G,
medju ovimi je njih 23 početkom lipnja neizliečeno odpušteno po kr. kotar. liečniku nakon
5...:.7 dnevnog liečenja. Liečenje je on .u to vrieme obavljao.
O z l e d a, koje vjlžnijih, koje sudbenih slučajeva imamo ove : Vulnus punctutn tboracis
sin. Sudb. slučaj, lahka tjelesna ozleda. - Vuln:. contusa capitis. Sudb. sluč., lahka
tjeL ozleda. - Vuln .. sclopetarium antiorach. si u. D. B., sluga 25 g. star, iz Karlovca. Došao
je p osli e ·nedjelj e dana sa phlegmonom ruke, pod- i nadlaktice u bolnicu. J edan je pucao na
.nj ega. Sudb. šluč. težka tjel. ozleda. PJamill1acje bio operativnim putem otvoren, nu projektil
tek nakon njekoga vremena pri irrigaciji rane drainiraue izpao. - Vulnus sclopetarium
faciei et capitis. N. S., čoban iz l\iagjarske, 45 g. star, oženjen, u samoubojstvenoj namjeri
puknuo si pušku pod dolnju vilicu, probio dno usta, jezik i nebo ustiju, razplinuo nos i
okolišne šupljine i sam mozak ozledio. · Umro je treći dab. - Frnctura ela vic. sinistrae.
N. F., fii\anc. stražar;. udaren toljago in po· drugom financu. Sudbeni . slučaj, težka tJ elesna
ozleda. - Vulnus punctum thorac. sin. L .iVI 1. poljodjelac, uboden po R. M. Sudbeni
slučaj, Lahka tj elesna ozleda. - Vulnus punctum thoracis. St. D., sluga, uboden od jed-
* Osim toga umrlo je jedno diete 2 sat:t poslie poroda, nu nevodi se bu davca U: Bežaniji. Sudbeni slučaj. Lahka tjelesna ozleda. - Vulnus punctum
thoracis. T. U., ratar iz Progara. Ubo ga L. R. Sudbeni slučaj. Težka tj elesna ozleda. -
Vuhms sclopeta.riuiii abdominis. M. M., ratar iz· Surčina, ranjen po M. B .. puškom u trbuh
povrh . spoja kostl-stidnica. Projektil kod desnog glutaeusa izašao. (Riedak slučaj t. zv.
,,Contourschuss"·a sa ,zašiljenim projektilom.) ·Podpuno ozdravio. Sudbeni slučaj. Težka
tjelesna ozleda. - Vulnera contusa et Conttisiones. N, K., izlupan u birtiji od S . .A. Sudbeni
slučaj. Lahka tjelesna ozleda.- - Fractura costae VII . . sin. Bijen od redara. Sudbeni
slučaj. Težka tjelesna ozleda. - Contusio et vulnera contus. tib. sin. I. M., nadničar,
izlupao ga Gj. N .. ciglar u Golubincih. Sudbeni slučaj. Lahka tj elesna ozleda . ...:. .. . Vulnus
contus. capit. M. š., pekarski pomoćnik. u dario ga St. s. .u s.určinu. Sudbeni siučaj.
Lahka tJelesna ozleda .. - Vulnus .punctum a pisce. Ribaru probola riba čestito ruku. -
Contlisiones. Commotio cerebri. St. v.; iz Obreža. Tukao ju Pr. v. Sudbeni Slučaj. Težka
tj !llesJ]a ozleda. . ·
Inače bilo još mnog.o manjih i svojom .krivnjom nastalih ozleda.
. O p e r a e i J e. Osim mnogo manjih operacija, kano su tura, ligatura, otvaranja gnojnicl).
i bubona, extrakcija zubi itd, izvedene su još ·sliedeće operacije, koje su navedene
redom, kako su .i učinjene zajedno sa naznakom uspjeha. - Exstirpatio cystidis in mus­
.culo pectoral. U Chloroformnarkozi izvadjena čvrsta cysta napunjena viscidnom prozirnom
tekućinom u veličini kokošja jajeta i sličnog oblika .. Ista novotvorina smetala je bolestniku
i imao neprestano žigajuće boli u lievoj ruci. Nakon operacije prestae bolovi i operirani
zdrav odpušten. - Exstirpatio ather ? mat. faciei sin. sa cocainom. Zdrav odpušte!'i. - Exstirpatio
sarcomatis: et exenteratlo orbitae sin. U Chlotoformnarkozi. Zdrav odpušten. -
Enucleatio digit. med. dextr. (Cari es et necrosis). U Chloroformnarkozi. Zdrav od pušten. -
Enucleatio di git. quarti dextri (Cari es) u Chloroformnarkozi . .Zdrav odpušten. - Exstirpatio
epitheliomatis Ial;Jji inferior. U ChloroformnarkozL Zdrav odpušten. - .Amputatio antibrachii
siH. (Caries .et necrosis lUan. sin.) · U Chloroformnarkozi. Zdrav od pušten. - Ex­
.stirpati.o fi broma tis molusci crur: sin . . Sa. cocainom. Zdrav od pušten. - Exstirpatio, excochleatio
et cauterisatio neoplasm. portion . . vagi n. u teri. U Chloroformnarkozi bi iz substan­
. cije rodnice izvadjena novotvor:ina jako vascularizirana i krvareća. Zdrava od puštena. -
Repos'itio intestinorum, suturae abdominis. (Vulnus scissum abdominis, Prolapsus ventricnli
et intestinorum. Tentamen suicidii). U Chloroformnarkozi. Zdrav odpušten. O tom slučaju
bilo je već napried govora .kod ozleda. · -- Operatio unguis incarnati secund. :Albert. Na
obje noge u Chloroformnarkozi. Zdrav odpušten . • :_ Incisiones cutaneae. (Phlegmone manus
et antibrachii · sin.) Plamenac je bio jako velik. Bez narkoze. Ozdravila . .._, Iridectomia oculi
sinistii. Uslied Ophthalmo-?Ienorrhoea acuta obih očiju propala mu je prozirnost roženice
·na oba oka do. jednog diela u dolnjein vanjskom kvadrantu desnoga .oka, · gdje je opera
cija izvedena. Sa cocainom. Uspjeh polučen. Aniputatio humeri sinistri. (Vulnus conqua·ssatum
et Iacer . o-contusurn. aritibrachii sin ist ) Strojna ozleda. Kod istoga Rep osi tio genu
1uxati,;' Luxatio · genu sini s. U. Chloroformuarkozi. Zdrav odpušten. '-- Amputatio femoris
dextri. (Sarcoma genu dext.) ·D ChlorOformnarkozi. Zdrav odpušten . . - .Amputatio cruris
dextri. Fract1,1ra com·plica,ta enu. destr. · kod 60 god. ·starog čovjeka, koji je sa kola pao.

too Liečnićki Vlestnik 1896. . Br. 4.
U Chloroformnarkozi. -Zdra\' odpušten. Amputatio . humeri sinistr. (Vulnus conquassat.
· et lacero-contus. :mtibrachii sin. Strojna ozledn.J U Chloroformnarkozi. Zdrav odpušten.
- Herniotomia. (Hernia incarcerata). U Chloroformnarkozi, . . nu uslied već nastupivšeg
zažega potrbušoice umro. - Puoctio abdominis: (Ascites.) Izvadjeno ll litara. - Extractio
· ·cataractae sec. Graefe. Cataracta senilis. Cocain. Uspjeh dobar. - Extract:io cataract.ae se·c.
Graefe. Cataracta senilis dextr. Cocain. Uspjeh dobar. - Pnnctio abdominis. Ascifus
· cirrbosi bepatis, izva dj eno 10 litara. - Opera tio Trichiasis sec. Flarer . . U Cbloroformnarkozi.
Uspjeh dobar . ..:.. Amputatio antibrachii dextri. (Vulnus sclopetarium man; et
antibr. dextri. .U Slankamenu našao šrapne-1, koji mn je u ruci puknuo i grozrio ga ozliedio.)
1Jmro je od trismns et tetanus. - Exarticulatio tarsi secundum Chopart (Cnrjes et necrosis
ttiberculosa). U Chlorofnrmnarkozi. Ozdravila. - Operatio Tricbiasis secundum Flarer u
ll slučajeva na oba oka sa cocainom. Uspjeh polt1čen. To je bilo kod bolest.Iiika od očnoga
žara. na prisilno _liečenje u bolnicu predatih. - Canthoplastica. (Blepharopbimosis d.) ·­
Iridectomia. {Prolapsus. · h·id. traum.) Sa cocainom. Ozdravio. - Hernia inguinal, incarcer.
Taxis. Exstirpa?o sarcomatis et exenteratio orbitae sin. U chl.oroformnarkozi. Ozdrvio.
- A blatio nodor. haeinorrboidal. et cauterisatio cum Paquelin: · Cocain. Ozdravila. -
Operatio Trichiasis ·oculi sin. Sa cocainom. Amputatio labii pudeodi maj. sin. (Elephantiasis).
Sa cocainom. Ozdravila. - Exstirpatio epitbeliomatis faciei et cauterisa,tio cum
Paqttelin. U. Chloroformnarkozi. Ozdravio. Exarticulatio tarsi sin. sec. Cbopart. (CarieiJ ·et
·necrosis tuberculosa.) U Chloroformoarkozi. Nalazi se još u liečenju. - Decapitatio foetus
(Situs transversns obsoletus. - Strukovuo-kiruržkih povoja bilo je: 4 čvrsta sad1·ena po­
·· voja radi kostoloma običnog, l čvrsti sndreni .povoj sa prozorom kod komplicir;:nog kostoloma.
Kako yidimo, izvedeno je ove godine 47, a sa povoji 52 veće operacije, i to 50 sa
uspjehom, jedan je umro od tetanus sa ozliede, a drngi herniotomirani na jur nastupivšem
zažegu potrbi1šnice.
L i e č n i č k o o s o b lj e. Liečničku službu obavljaše od 1. siečnja do l. listopada
1895 . . dr. Franjo Čapka, upravljajući liečoik. Prvim listopadom · bude dr. Frnj o Čapka
. imenovan definitivnim primarnim liečoikom zavoda, a za bolničkog· lieČnika imenovan je
dr. Izidor Weiss, praktični liečnik u Zemunu.
· Nj egu i dvorbu bolestnika obavljaju sestre milosrdnice reda. sv. Vicenta ocl Paule
(Hrvatske provincije).
·
· Broj sestara je 19, neuračnnav nadstojnicn zavoda s·r. Stanislavu Raspor. Osim toga
je l svjetski bolničar i dvie bolniČarke.
L i e k o v i i p ;J v o j il a: Liekove je početkom godine jošte davao lj ekarnik Fra jo
pl. Benko uz 35% popusta. Nakon toga bude ustrojena bolnička ljekarna, nu ta -bude .po
velemožnom g. zeii:J. vrhovnom liečniku zabranjena. te.' se od početka listopada liekovi opet ·
nose iz ljekarne i to izmjenice, sada od lj ekarnika Dragu.tina Trešćika, koji "takodjer daje
liekove sa 35"/0 popusta. Liekovi su bili do sad uviek izvrstne kakvoće, a ekspediCiji · istih
nikakvoga prigovora neima.
Povojila su se naručivala od velike bečke tvrdke Kabnemann & Krause, te su nviek
·
bila izvrstne kakvoće.
J e l o i p i l o je više puta po zavodskom liečniku pregledano i dobro pro!J.adjeno.
Dami 25. i 26. rujna 1895. bude bolnica po velemožnom gospodinu kr: zemalj. v.r·
bovnom liečniku dr. V. Struppi-u svestrano i temeljito pregledana. U pmtnji velemožnog
g. vrhovnog liečnika bio je pogl. g. kr. županijski fizik dr. Rogulić.
·
Dne 25. studenoga t. g. posietio je ovu bolnicu izashmik kr. zemalj. vlade gosp. dr.
. Lušić-Matković, pregledao bolestoike s bolestnimi oči osobito one od očnoga žara obolj
ele, te nam je ujedno po drugi put pokazao svoju metodu liečenja. Sa postignutimi uspjesi
nj egovog mehaničko-terapeutičkog načina .liečenja veoma smo zadovoljni.
Inače je bolnica tei)ajem ·godine više puta inspicirana bila po ovogradskom iiziku
gosp. dr. Albertu Tballeru koji je takodjer pokazao osobitu susretljivost, te je kod veĆine
operacija kano narkoti seul' fuogirao, · - i jedanput po stalnom zdravstvenom izaslanstv,u
·
grada Zemuna.
. .
.Jl.J', 4; Liečnlčki Viestnlk 1896. 107
Razprav'ne ·viesti.
Mjesečna skupstina sbora liečnika kralj evina Hrvatske i Sla·
v o n i j e u Zagrebu držana doe 30. ožujka 1896.
Pošto se je zapisnik posljednje mjesečne skupštine ovjerovio, priobćnje predsjednik
dr. L. Rak o v a e, da je ovomu sboru pristupio kano redoviti član dr. Mavro Fr i e d
m a n n, k.i'. dori.iobranski pukovnijski liečnik u Sisku.
Predsjednik izvješćuje, da se je predsjednik jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti obratio ustmimo na njega molbom, uručiv mu sabirni arak, nebi li sbor liečnika
na zamolbu gradskoga poglavarstva · u Dole-u (Dep. Jura) dao koji iznos za spomenik
Pasteurov u rodnom mu mjestu. Nadalj e priobćuje predRjeduik, da udova iza umirovijeooga
liečnika Križekara u Karlovcu moli od sbora podporu. Križekar umro je u riedkoj starosti
.od 94 god., nije bio. nikada sborovim članom, a udovica mu neima pravo na miroyinu,
buduć ju je oženio, kad je bio već umirovljen. Sbor nerazpolaže niti u jednu niti u dn1gu
svrhu sredstvi, ter oepreostaje drugo, 11ego da .se medju članovi saberu dobrovoljni prinosi,
· iz kojih će se polovica upotrebiti kao prinos za Paste urov spomenik, a druga polovica
· za podporu navedenoj udovici. Ovaj se pred! og prima time, da je odmah sabiranjem
u" sjednici započeto, a odbor ovlašten, da dalje .prinose putem "Liečničkoga viestnika"
sabire.
Pošto ·je gosp. dr. vit. Maek imao predstaviti bblestnika, to mn g. dr. l\'liiller
ustupa prvo mjesto.
. Dr. M a e k: Pokazati ću dermatoložki slučaj. Ovo je seljak iz Kloštra Ivanića,
16 god. star ; ob,olio je prošloga proljeća, dakle prije godinu dana. Iz anamneze neda se
mnogo izvoditi :· dj ečak nije osim groznice imao nikakove bolesi, a niti n ojegov.oj obitelji
neima nikoga, koji bi imao koju kožnu ili sličnu bolest. Ova bolest počela je na nogama;
i to tako, da su ga trgale i načinili se mjehurići,' da je mjeburiće noktima . razderao, zatim
da su se načinile kraste; koje su ga svrbile i dalje. S!'l po ticlu siriJe. U11lied toga nastale
su razvriedice. Konačno · je došao u bolnicu prilično u slici, kakovu. danas pred sobom
imamo. Mi vidimo na njegovoj koži dosta simetrično grupiranih mjesta, koja Mn crvena,
djelomično infiltrirana, a dizala su se prvobitno skoro l cm. nad površinu ostale .kože.
Površina ovih koža vlažna je. Kada je došao u bolnicu, l{i"o je jako kacbektičan, nije radi
svrbeža mogao spavati, imao je gotovo contracture, nu to je doskora prestalo. · Pošto su
ova mjesta odgovarala mjestima, koja su tipična za ekiem posije scabiea, ,triižili smo
acarus s.cabiei, ali ga uzprkos svoj pomnji nismo našli. Možda je to posljed.ica, što se. je
dao bolestnik već prije liečiti od tamošnjeg liečnika, a i kasnije uzimao alltiscabiosne liekove.
'fako se je. valjda sama scabies izgubila, ali je ostao ekzem. Zanimivo je, što je
ostao tako razgranjen ekzem, pa je to možda. analogan onoga, što se zove scabies norvegica.
Za ekzem govori to, što imade mokrih ·i suhih mj esta, koja se !jušte,· dakle ono, što
se kod kroničkog ekzema često nalazi. Ekzem na stražnjoj pon;šini koljen·a i ·u pregibu
lakta bio. je tako jak, da bolestnik nije mogao pod puno pružati ove sglobove.
Zliezde inguinaloe i pod pazuhom nešto su nafečene,· nu samo u toliko, · koliko odgovara
procesu. U istih i drugdje neima nikakovih znakova . specifične bolesti.
'
Liečen je bio s borvaselinom, poudrom i emplastr. salicyl, te s miguentum Hebra!'l,
· ·
pa je infiltrat znatno popustio.
Dr. Schwarz : Ja bib upozorio, . da je napadno, što su na doljnjih extremitetib i
na ledjib ekzemi strogo,_ gotovo linearno ograničeni, što se smatra kano osobiti kara.kteristikon
za ekzema marginatum. Moglo bi se dakle pomišljati, da je parasitarne naravi, Jer
drugi ekzemi nisu tako markirani, nego difuzno prelaze u zdravu kožu.
. .
Dr. M a š e k: Jest, n\I i scabies je parasitarne naravi, a i njegov ekzem je ograničen
n. pr. oko pasa i .izpod koljena.
.
Dr. Schwarz: Kod ekzema marginatum su baš kao što ima ovilj dječak točne
linije ograničenja, dočim kod scabiesa nisu ekzemi točno ograničeni, oni imadu samo
svoja · praedilectiona mj e!lta, ali prelaze difnzn o u okolinu. Kod scabiesa ima oko pasa
silnih infiltrata, što sam već sam vidio, a i čit.ao.

100 Liečničk.i Vlestnlk f896. Br. 4.
Dr. M a š e k: ·N ezi!am, .. da bi 'ekzema iruirginatum · bio takO>. razgranjen i.imao tako
debeo infiltrat. Parsita nismo u obće ·našli, . !\ to može 'biti i zat, što je bolestnik rabio
antiparasitarna redstva, p je scabies · izličen, a ostao ekzem. Ovdj . e nedivergiraju . mjesta
od onih, koja se označuju za ekzem kod scabiesa. Ja medjutim mislim, :da će ti:ebati jo
upotrebljavati antiparasitica.
Dr. W i k er h a u s er: Zar se ekzeroa niarginatriU: ne drži
· · ·
.
samo gnitalija ?
Dr. Mašek: · Ne, tamo je ponajviše, · ali ima ga i dugdje. Kod:·scabiesa imade.
takodjer velikih infiltrata. . . · · ·
Dr. W ik er h a u s e 1: : Možda bi to moglo biti u savez n sa žici, j.er se. ekzenii
jednako na jednu i na drugu stranu razvijaju.
·
Dr: Schwarz: Ja mislim, ·da su to kolonije parasita, koje se ovako razširuju. Ovdje
je baš na jdnoj i na drugoj strani jednako razvijeno i gotovo . linearno 'ograničeno, a to
je tipično ·za· ekzema marginatnm. Kad ·bi ·čovjek vidio samo za sebe ovo mj esto na unu­
tarnjoj strani stegna, moi·ao bi misliti samo· na ekzema margjnatum .
Dr. Barkov ·ić: Ja mislili!, da bi tu mogla odlučiti . terapija, je1· ekzem poslie
scabiesa nepodi:J.aša ja'ke medikamente,· dočim su ·ovi za parasitarni ekzem povoljni.·
Dr . . Lobmaye: Kako dugo je boletriik: u liečenju i čime se l_ieči ?
I)r .. M a š e k: U bolnici se _nalazi 4 do 5 tj edna ; od raznih polušaiiih li eko va pod
naša najbolje prije . spomenuti borvaselin. Interne je s početka dobivao syrup. fe:rri jodati,
ali ne radi joda,- nego -radi željeza, jer je bio jako slab · i anaemičan. . . · . · - -
Dr. Schwarz izvjećuje ·o daljnjem tečaju kod bolestnice, koj u je operiao· radi
želudca_ en bissac. (Vidi nj egov članak _u ovom broju "L. V.") ·
.
Dr. W i k er h au s er:
Bez -dvojbe bi se nap uha vanjem želudca mogle l'iešavati adhaesije,
nu S!!,mO tanke, a ne ·široke. Tanke. vlaknate niti ne samo _ da· bi se riešile,- neg·o i
·
sasvim jzginule;
·
Dr. :A. M·ii lJer:· Hoću da demonstriram otisak prelomljene dolnje čeljusti sa pro­
t.hesoin (Interdentalschiene), koju sim ·načinio za bolestnika,' liečena pd 21. ·prosinca 1$95.
do l. veljae U i96 . .. il bolnici milos1;dne · braće na . odjelu prim arnog liečnika gosp: dra.
Schwarza. Stati.ts praesens dotiqnoga bolestnika (koji je zadobio više .ozleda, m't ja na-
vadjam samo po mene važne), bio je . sliedeći :
. . . . .
I: B, nadničar, 25 g. star, ozliedjen je po iicu', udaren ušicom sjekire. Bolestnik je .
anaemičan i .vrlo slab. Na gornjoj 'čeljusti_ manjka J. desni sj ekutić, te se od toga mje!!ta
proteže rana na· tvrdom nebcu do mesnatog nebca, ·a sondom može. se doći do kosti. Desna
strana gornje čeljusti' p·omična je preJP,a lievoj, dakle je gornja čeljust rizdtiž prebijenil.
Na dolnjoj čeljusti manjka desni l. sj ekutić, koji bje udarcem iztepen, te 'je na tom mjestu
dolnja čeljust preloinljena. Na istom mjestu . ođerana je sluznica i zubno meiw· u: duljini
od 2 cm., a iz rane curi gnoj. Oba lieva· sj ekutića dalnje čeljusti su razklimana. tako, - da
·
bi se mogla prstima jzvaditi.
U ovoin stanju bijaše bolestnik, kojemu sam r.ajelno s g. drom. Vrbanićem načinio
otisak !folnje ·čeijusti u vosku, pošto sam pomoćju tupih kvaka prije toga prelomijene
dielove doinje čeljusti u norrriah:ii položaj reponirao. Na sadrenom otisku dolnje čeljusti,
kojega ovdje imam, vidi se točno gore opisani pnilom. Za dva dami. bje ačinjena sprava
od vulkaiziranog kaučuka, koja imade prelomljene . dielove kosti' u normalnom položaju
držati, te je uslied nastojanja prelm;ljenih dielova, da .se iz :reponlrimog normalnog položaja
odmaknu, tako čvrsto prothesa držana, da je bolestnik s istom mogao žvakati bez
. ·
pogibelji, da bi spala s čeljusti.
Ovu prothesu; koja je pokrivala sve zube. dolnje čeljusti, nosio je bolestnik 40 daria.
Razklimani sjek:utići, koje sam bio u pr.othesu reporiira-o, za ·ovih su se 4.0 dana .
.
tako
učvrstili, da je bolesik s njimi m9gao normalno grizti. Gnojenje je nstalo
.
za nekoliko .
dana uslied uštr'cvanja 3% raztopiue kal. chloric.
Iz gore naveder{oga sliedi, da · se ovakovom spravom od vulkaniziranog kauču.ka
kod prelolna doinje čeljusti znatno pospješuje zacieljenje iste,_ pošto se fragmenti !lepomiČno
drže u normalnom položaju. Osim toga se razklin.mni zubi, .koji bi iJ?-ače izpllli,. bn:o
'
Ur. ·4• Liećnički Viestnl·k 1896. lO!l .
· ·---·- -.
-·-
--------- -
-
-
----
--· -.. ·
---- -- -- -- --'-
--- -----· - - :--:---: - opet . učvrste, a bolestnik za kratko vrieme. može žva)cati · uzprkoil pre bijenoj čeljusti. Bit ··-·-- će.
_ ...
M toga shono, da gg. liečnici, kada im. u ·praksi dodju frakture dolnje čeljusti, dadu
kod speeijaliste .za ust i zube ovakoyu spravu načiniti, te pomoćju iste'.pospieše zacieljenje, ·
·
n bolestniku stanje · olakšaju, osobito·· pako ako je fraktura komplicirana.
, -Najljepše se zahvaljujem. g . . dru. Schwarzu, što mi je prepustio ovaj slučaj.
-Dt. S-chwarz: I meni je ugodno, da' se mogu zahvaliti gosp. dru. Miilleru, koji
je velikom vještinom načinio pr'othesu i kojemu se ima zahvaliti, . da je bolestnikit fraktura
.
tako dobro zacielila i ostali zubi.
Predsjednik: I ja se zahvaljujem gg. dm Miilleru i .dru. ::lchwarzu, što su nani
ovako liep i instruktivan slučaj pokazali. : .
.
. . .
· U zadnjoj smo sjednici pri9bćili, da je gosp. dr. Havliček dozvolom vele,n. gosp: . .
vrhovnog liečnika pripravan pokaati nam riovi zem!lljski zavod za proizvadjanje _ cjepiv3::
Tečajem :owg mj eseca nije .se to moglo učiniti 'radi raznih zapreka, pa g. dr. Havliček
predlaže za to dan sliedeće mjesečne· skupštine t. j. 27. travnja u ll sati prije podne.
Možda · Će i tko od članova iz vima doći, da vidi ovu liepu novti instituciju. Zavod se
nalazi u Gundulićevoj ulici br. 57, pa molim gospodu, da se na rečeni dari točno ·u ..
zaka·
zano· vrieme tamo sastanemo.
Tim dižein današnju skupštinu i želim gospodi ugodne uzki'srie praznike.
· Knjiže-yne vie ti.
Liečnički !.zvj eštaj obće javne zem. bolnice u Šibenj!

110 Llečntčkl Vlestnlk J89U.
Od operiranih je ll ozdravilo; a 5 umrlo. Operiralo se je' djelomice ·na jedanput
(einzeftig), djelomice na dva put;;t (zweizeitig). Rezultati su bili kod prvog načina povolj­
niji nego kod drugog, · makar su bili slučajevi vrlo težki. Povjesti bolesti su kratko,. jasno
i pregledno izradjene; a opisani materijal vrlo zanimiv.
Dr. Peričić. izvješćuje po vj esti bolesti od 31 sl u čaja tercijarne syphilide, koja su bila
tečajem godina 1893. i 1894. u bolnici opažaua. Radi se kod tih slučaja većinom o ulceroznih
syphilidih kože, grla, nosne šupljine i kostiju. Pisac nadovezuje k tomu kako
imade po Dalmaciji dosta tercijarnih syphilida, nu da ipak nije našao aethioložki savez
syphilisa sa nekim živčanimi bolesti, kako . se to inače naglašuje. U posljednjem od opi­
sanih slučajeva radi se o 12 godišnjem dječaku, koji je bio donešen u bolnicu radi ote­
kline obih koljena, te je po dru. Peričiću na temelju te symetrične, bezbolne, serozne otr­
kline učinjena diagnoza hydarthrosis syphilitica hereditaria tardiva, makar su bili inače
znakovi syphilisa dosta neizraziti. Pošto je bio taj pacient preko liečničkog savjeta izvadjen
prije izliečenja iz bolnice, povrati se on iza nekoliko mjeseci sa typičriom kera ti tis · paren­
chY.matosa na obih očiju i gotovo sasvim gluh opet u bolnicu, te je time prvobit;ul. dia-
gnoza bila potvrdjena.
· · ·
Iza toga dolazi izvještaj o razudbah, koje je obavio u one dvie godine dr. Peričić
·
.
svega skupa 55.
Dr. Mašek • .
H. Fritsch. - Die Krankheiten der Frauen. 7. Aufl. -Berlin. Verlag F.
Wreden. 1896. Velika 8°. (XII. i 545 strana sa 225 drvoreza i 4 tabele u heliogravuri)
·
6 for. 84 novč.
Najbolji dokaz, za ·veliko priznanje, koje si je stekla Fritsch-ova knjiga, je već ta
okolnost, da je kratko vrieme iza 6. 'izdanja već 7. sliedilo. Unatoč tomu imade cielo zadnje
izdanje mnogo promjena i primjetaba, tako da su svi moderni nazori ginaekologije. u istomu
· ·
zastupani.
Kao što je već u prvih izdanjih, tako je Fritsch i u ovomu mnogo toga izpustio, što
·
nespada posvema u specijalnu ginaekologij u, tako n. pr. čitavo poglavje o hysteriji.
Od velike je vriednosti toli za početnika, kao što i za .praktičnog liečnika, što pisac
samo ona sredstva i' operacije u glavnom preporučuje i opisuje, koje je sam kao najbolje
pronašao. To je i uzrok, da su nekoja poglavja vrlo obširno obradjena (l\lyom, Carcinom
etc.), dočim su druga, akoprem su u manjem broju, možda nešto prekratk•l izpala : n. pr.
poglavja o vesico-vaginalnih fistulah i o plastičnih operacijab na medjici ; medju ovimi posljednjimi
očekivali bi barem kratak opis Lawson-Tait-ovih metoda,
Osobito odlomci o bolestih "tuba" i o gonorhoičnih bolestih, tako su jezgrovito obra•
djeni, a pri tom ipak sve znanja vri edno izcrpljeno, da se svatko · bez mnogo truda u tom
·
predmetu orijentirati može.
Praktičnomu liečniku dobro će doći ovoj knjizi pridodana ginaekoložka pharmacologija
i točno navedena medicameiltozna therapija ; dočim će specijalistu zadovoljiti prilično
obširno navedena literatura, kao što i više originalnih, novih operacija i opis više shodnih
novih ili modificiranih instrumenata.
Knjiga sama je, kao što sve· iz Wreden-ove zbirke izašle, vri edna preporuke;· osobito
novo pridodane ilustracije su svake hvale vriedne. Dr. Šlajmei'.
Sitne viesti.
Novi članovi. Našemu s boru pristupili su kao redoviti članovi : Dr. Oskar We i s·s, .
asistent u bolnici Marije Terezije za ženske bolesti u Beču, dr. Mavro S p i ll r" aspirantu
osječkoj bolnici, dr. Duš!I,!! __ Y.l!Jl_!l š e v i,. aspirant u bolnici osječkO], dr. Mavro
·
J!' r_i.e.d_l;ll a..n, kr. domobranski pukovnijski liečnik u Sisku.
l menovanja. Dr. Hinko L e h n er, · bivši za1i:ljenik kot. liečnika u Novskoj, imenovan
je obć. lieČnikom uzaclružene zdravstvene obćine n Kraljevici, te je dne 18. ožujka
o. g. službu nastupio. - G. mr Med. univ. Ivan š i m sr: pomoćni liečnik u zero. zavodu
--· ··-
. . .
·· -··
Br. 4. LJečnički Vtestnlk 1896. lU
zu umobolne u Dobrauu (Če.ska), imenovan je 1·avnateljem kr. zero. zavoda za umobolne u
l:itenj evcu, te je dne l. o. mj. nastupio · svoju službu. -- Gg. dri. Vladimir Vrabčević
i Leon Vrba n ić, pomoćni liečnlci u bolnici mil. braće u Zagrebu, imenovanCšu-hkot.
.
.
r------liečnici
extra .. statnm, te je prvomt1 povjerena uprava bolnice u Glini, a drugomu
uprava bolnice n Gospiću. - Obćinskim liečnikom u Karlobagu postao je dr. E_!!gen
ii r.Pl!l .. O.§J;J_i )ieni.lr b_Q.liii_c_ n . . 9.i!:l; - U bolnici milosrdne braće u Zagreb;-j;ost;Q
je pomoćnim Iiečnikom g. dr.ll._S.. .. n.l. ()yj ć, u bolnicu osječku stupiše kao aspiranti gg.
dri . .Mavro S p i J l .er i Dušan Vrane š e v i ć. - G. dr. Vladimir K a t i č ić ostaje kao
praktiČki' Iiečiiik u Dj akovu, a it ih." :Žiga . N e u m a n n nastanio se je-kao prakt.ički liečnik
--·-- -·_ ..
·
u Orahovici.
. . .... -.. .. -- ·
Promj ena u vlastničtvu ljekarne. G. Mag. pharm. Ladislav Tr a n ger,
vlastnik realne ljekarne "k svetomu duhu" u Djakovu, poklonio je svoju ljekarnu sinu
Mag. pharm. Dragutinu Trangeru.
Zem. zavod za proizvadjanje animalnoga cjepiva je posve gotov i
uredjen, te se gg. članovi našega sbora pozivaju, da se u što većem broju odazovu pozivu
uprave toga zavoda, da ga posjete i ruzgledaju. U tu svrhu ustanovljen je dan 27. travnja
o. g. u 11 sati prije podne. Zavod je u Gundulićevoj ulici br. 57.
Umirovljenja, Kr. kot. liečik n Virovitici dr. Josip M a t i e, umirovljen je na
vlastitu molbu radi bolesti nakon 26-godišnjeg uspješnog i zaslužnog liečničkog službo·
vanja. Natječaj za ovo mj esto razpisan je s l. travnjem o. g. - Kr. kot. liečnik u Dj akovu
dr. Dimitar M a n o j l o v ić, umirovljen je na vlastitu molbu radi bolesti, poslie
18-godišnjeg zaslužnoga službovanja. Na njegovo . mjesto postavljen je gradski fizik u Kopriv:nici
dr, -PLL.Ju. š.
. Odlikovanje. Firma Hinko Matt·oni, koja već od 40 godina rridne vode u sve
striue svieta razašilje, ·odlikovana je dozvolom, da u firmi i u pečatu smije rabiti car:
skoga orla.
Dvorski savjetnici. Profesori bečkoga sveučilišta dr. Gus s e n b a u e r (kirurg),
dr. Ch 1' o b a k (ginekolog) i dr. F u e h s, (okulist) postali sn dvorskimi savjetnici.
t Profesor dr. Josip Spath. U Beču je 29. ožujka preminpo čuveni gynekolog
i bivši profesor primaljstva u bečkom sveučilištu, dvorski savjetnik dr. Josip Spiith. Umro
je od upale pluća, a zadnje, je godine posve osliepio. Spiith se je rodio 13. ožujka g. 1823.
u Bozenu u Tirolskoj, postao u Beču 1849. doktorom i asistentom dra. Chiaria za ženske
bolesti. Kasnij e je upravljao klinikom za prima! j stvo u Solnogradu i u J osefinskoj akademiji
u Beču. Od god. 1861. bio je redoviti profesor u sveučilištu do god. 1886., kad je
pošao u mir. God. 1873. bio je rektor· sveučilišta. Nj . Veličanstvo ga je odlikovalo naslovom
dvorskog savjetnika i redom željezne krune, a razna učena družtva imenovala su ga svojim
članom. Spath je izdao svoj "Compendium der Geburtskunde fiir Studierende", Erlarigen,
1858., koja je knjiga tako klasična, tako· divno pisana, da ju do sada još nitko dostigao
nije. Nakladatelj Enke u Erlangenu zamolio je u svoje vrieme pokojnoga, da sastavi
II. izdanje (pošto je I. izdanje bilo razprodano), da će mu težkim zlatom platiti, ali nije
. mogao to postići, jer Spii.th zato nije imao vremena.
Čitavi svoj imetak od · 400.000 for. ostavio je. u dobrotvorne svrhe, i to družtvu za
njegovanje bolestnih djaka 250.000 for;, za štipendije u bečkom sveučilištu 40.000 for.,
siromakom rodnog grada Bozena 50.000 f?r· i svoju galeriju slika.
Kupelj Hall. U ovoj kupelji, koja je u Gornjoj Austriji, pronašli su n o v e i Z•
v o r e, koji imaju j o d a. Po analizi od .dvorskoga savjetnika prof. dra. E. L u d w i g a,.
jodna voda od jačega novo bušenoga izvora malne je jednaka, što se tiče kakvoće, čuvenom
Tassillo-izvoru .. Da ove kupelji što više bolestnika rabiti mogu, načinit će se do skora više
kabina u bolnici za siromake, tako da se bolestnici te bolnice u buduće neće više kupati
u zero. kupalištu, nego u bolnici samoj. Zero. odbor Gornje Austrije kupio je jedno imanje,
te će se tako kupalištni · vrt razširiti, što će tamošnjim gostima dobro doći.

'112 Uečnički Viestntk 1898. Br. t.
' · P. n. gospodi članovom sbot>ovim !
:Kod .prgledbe naših račqna koncem prvoga četvrtgodištli'teku4 gdine ustan:ovismo,
da još nije uplaćeno · u ime članarine za tekuću godinu preko 7,00 for;; a u ime članarine
od prošlih godina blizu 500 for., dakle duguju p. n. gospoda članovi' ovomu . . sboru znatnu
svotq od preko
:1200 (jednu hiljadu i dvie sto) io•·inti.
Po naših pravilih ima se člana1ina plaćati unapred.
. Sbor ima svojih obveza; kojim udovolJiti mora, a· moći će im' udovoljiti sitmo ond;
ako p. n. gospoda članovi budu lidovoljavali svojim dužnostim.
· ..
· · · Molimo s toga p. n. gospodu naše članove, da što prije polože svoj u dužnu
·uplatu bud neposredno, bud poštanskom naputnicom kod Mj enjačnice hrv . atsk'e .
eskomptne banke u Zagrebu, Jelačićev trg 3.
Poziv i molb.
OD BOR.
Jugoslavenska akademija .
znanosti i umJetnosti u Zagrebu dostavila
je ovom1 sboru poziv _gradskoga poglavarstva Dole (departement Jura) u F.tancezkoj ,
rodnoga grada Lj udevita Pasteura, za prinos k troškovom za spomenik, koji bi ·se ·imao
podići ·ovomu toli zaslužnomu velikanu u znanostih bioložkih.
U Karlovcu umro je u riedkoj starosti od 94 godine umirevljeni ko't. llečnik Antun
Kr i ž e kar, ostaviv iza sebe udovicu i dvoje neobskrbljene dj ece, a niti udovica, niti
dj eca. neimadu pravo niti na mirovinu, niti na odhranbinu. Udova .moli u sbra pomoći.
. Kako pokojni Križekar nije bio član sborov, to joj se. iz sborovih sredstava ne · ože
·
ništa dati.
U mjesečnoj · skupštini ·držanoj dne 30. ožujka t. ·g. zaključeno je, da se medj1 čla­
novi sooro.vi:mi otvori sakupljanje prinosa u obje gore iztaknute svrhe buduć . se niti a
j.ed:nu, niti za drugu sborov.a sredstva nesmiju upotrebiti. Unišli. novac ·bi se polovi.com
upotrebio za ;pri·nos za Pasteurov ·spemenik, a polovicom za udo·vicu:*
Molimo p. n. gospodu ela-nove, da svoje prinose poštanskom naputnicom 'šalju dru.
L. Rakovcu naj kašnje do 31. svibnja t. g.
ODBOR
Do sada .u platiše : Gg . . drdr. Winkler, Mašek, Gutschy, Križ, Havliček, J v ković,
Wikerbauser, Schwarz, Čačk1>vić, .l\1.atković, Lobmayer, Miiller ;po 2 for., gg •. ,drdr. Barao,
Barković, Scboller, Vrbanić po l for.
Mj esečna skupština
"s b 0·ra liečnika kraljevina Hrvatske i .S lavonij e" u Zag·rebu biti će
dne 27, travnj .o • .g. u fi sati poslj.e podne u sveučUitu .(u senatskoj dvorani} s ovim
dnevnim redom :
l. Ovjerovit će se zapisnik posljednje mjesečne skupštine.
2. Predsjednik izviestit će Ci sborovih stvarih. ·
3. Dr. S e h war .z : Kiruržka kazuistika.
4. Eventualni predlozi članova.
Od hor.
Vlastnik i i2davatelj "Sbor liečnika kr.aljev.ina Hrvak i .Slt1v.oniju ..
Urednik prof. d:r. A. Lobmayer.
Tisak Dioničke tiskare .u Zagrbu.
lb. o. U Zagrebu 15. svibnja 1896. God. XVIII.
==== == == === == == == == == ==-
LIENIKI VIESTNIK.
List izlazi jedanput na mjesec na podrug do dva arka. - Članovi ga dobivaju bezplatno.
Predplata za nel-lanove na godinu O for., na pol godine 8 for.
(!lanarina, predplat.a i sve ostale uplate imaju se poslati 1\IIjenjn.čnici hrv. eskomptne banke" u Zagrebu,
.Jelačićev trg br. 3.
Reklam>teije J'adi .Liečnii!kog

114 LJečnički Viestnik 1896. Br. 5.
od boginja. U XVIII.· vieku računalo se je, da 6/6 svih ivih pod pada toj pošasti.
U većih gradovih nisu boginje nikad prestale, dočim su iznovice buknule
u manjih mjestih od vremena do vremena.
Kašnje se je tvrdilo, da su boginje samo bolest siromašnijih slojeva
žiteljstva ; nu tomu nebijaše tako. Vilim II. od Oranije, car Josip J., Ljudevit
XV. francezki, djeca Karla J. englezkoga i drugi članovi vladajućih kuća umrli
su od boginja. Marija Terezija već kao dobni.ja gospodja bila je od boginja
kroz dulje vremena u pogibelji života.
Koliko žrtava su boginje tražile, najbolje se vidi, ako se sav pomor
prispodobi s pomorom od boginja: u Berlinu umrlo je od 30.8 11 žitelja od
boginja 2548, dakle 12. diel ; u Glasgowu u posljednjih 6 godina XVIII.
vieka umre od boginja peti diel svih pomrlih. Najveći pako pomor od boginja
bijaše medju djecom, od 6705 od boginja pomrlih bijaše 5876 djece.
Utisak, što su počinile pogubne pošasti boginja u prošlom stoljeću,
bijaše vrlo težak, a čovječanstvo je počelo očajavati.
Način, kako se je nastojalo da se preprieči prenos boginja, bijaše dosta
jednostavan. Branio se je dodir bolestnika sa zdravimi, nije se obćilo s ukućani,
kod kojih bijaše bolestnih, a uništavala se odjeća, odielo i drugi predmeti,
što su ih bolestni.ci rabili. Nu tim svim malo se je postiglo. Razkužba,
koja se je tada rabila, kađenje sa sumpornimi parami ili sličnim, bijaše sasvim
bezuspješna. Za osamljivanje bolestnika neodgovarahu i onako pretiesni stanovi,
a uspješno izključiti bolestnika od obćenja bilo je vrlo težko, pošto je
kužilo boginja vrlo lasno, dapače i zrakom prenosljivo. U ostalom čini se, da
se preventivne mjere prije nisu sdušnije provadjale nego li i u sadašnjosti.
Odrasli su većinom već preboljeli boginje, te su se ćutili sjegurni, a što je
koristilo čuvati djecu, koja ipak nemogoše nakužbi izbjeći.
čovječanstvo bilo je tako uvjereno, da svaki čovjek boginje dobiti mora,
da se je smatralo srećom, ako su djeca dopala boginje za manje pogubne
epidemije. S toga su se djeca šiljala za blaže epidemije u kuće, gdje je bilo
bolestnika, da se tamo okuže, dapače stavljala su se u krevete, gdje su boginjavi
spavali, samo da se okuže - jer je bilo obće poznato, da nisu po
drugi put oboljevali od boginja oni, koji su jednom boginje preboljeli.
U početku XVIII. vieka započelo je najprije u Englezkoj, kašnje u ot:talih
kulturnih državab europejskih ciepljenje s pravimi boginjami. Postupak zvao
se je inokulacija ili variolacija, a temelji se na opažanju, da boginje nastaju
najprije na mjestih, koja su površno ozledjena i sadržajem boginja natrta,
a kašnje i na cielom tielu, ali da je tako nastala bolest u pravilu znatno
blaža. Čini se, da su se u iztoku okoristili izkust.vom, da umjetno proizvedene
blaže forme boginja čuvaju ovako liečene osobe od mnogo pogibeljnije slučajne
infekcije. Narezala ili nabola se je koža, a ova mjesta su se naribala
sadrajem pravih boginja. Postupak uvela je u Englezku Lady Montagne, koja
je taj postupak izkusila nekoliko godina prije u Carigradu, gdje joj je suprug
bio englezkim poklisarom. Za pokus postupalo se je ovako : šestorici na smrt
osudjenim zločincem poklonio se je život, pod uvjetom, da si dadu inokulirati
boginje. Svi su boginje sretno i u blagoj formi preboljeli. Onda su se pravili
povoljni pokusi na sirotčadi, a pošto su i ovi . sretno proŠli, počelo se je ino-
llr. ft. . LJečnički Viestnik 1806. 115
kulirati' boginje i na djeci iz najviših slojeva drutva. Ali postupak nije bio
hezpogibeljan. Na koliko je poznato, inokulirane su do god. 1728 boginje kod
H97 osoba, od kojih je 17 umrlo.
Na europejskom kontinentu započela je inokulacija boginja u Francezkoj
po učenjaku La Condamine (isti, koji je u Peru ustanovio drvo, od kojega
dolaze Chinakore), \l Austriji po Mariji Tereziji, :koja je nakon nesreće, koju
je doživjela u vlastitoj obitelji od boginja, posvetila velik · interes suzbijanju
te bolesti. Friderik Veliki savjetovao · je jednoj njemačkoj lmjeginji, koja je
izgubila od boginja dvoje djece, neka si još jedinomu trećemu dade inokulirati
boginje; a ruska carica Katarina dala si je inokulirati boginje nakon
nesreće od boginja u vladajućoj obitelji u Austriji. Ali čim češće su se
inokulirale boginje tim su češće i viesti o nepovoljnom uspjehu. U obće se
je računalo, da od 300 inokuliranih barem jedan plaća životom inokulaciju.
U Hamburgu pako nastala je uslied inokulacije god. ·1794 obćenita žestoka
epidemija boginja.
Začetnik ciepljenju kravjih boginja, Edward Jenner, bijaše sin svećenika,
rodj. 17. svibnja 1749 u Berkley-u u englezkoj grofoviji Gloucestershire, a
umro u svojem rodnom mjestu kao liečnik u dobi od 7 4 god. dne 2G. siečnja
1823. Kao dječak bavio se je mnogo naravoslovljem, već rano opazilo se je
na njem, · da je naučio točno moriti. Medicinske nauke učio je u Londonu
pod nadzorom Johna Huntera, koji ga je brojio medju najmilije učenike i
s kojim je doživotno ostao u uzkcim prijateljstvu. S glasovitim putnikom
Cookom, kojemu je s putovanja donesene sbirke uredjivao, imao je .putovati
oko zemlje g. 1772, ali nije se tomu pozivu odazvao, već je volio nastaniti
se kao praktički liečnik u rodnom si kraju g. 1773, gdje se je bavio osim
sa .svojim praktičkim zvanjem mnogo sa medicinskimi i naravoslovnimi iztraživanji.
Radnje mu je dobro ocienjivao John ·Hunter.
Odmah u početku svoje liečničke djelatnosti u Berkley-u obratio je
Jenner svoju pozornost na kravje boginje i njihovu obranbenu snagu proti
nakužbi s čovječjimi boginjami, o čem je navodno jur nešto čuo kao dječak
od jedne seljakinje.; Sam je opazio, !la su kravje boginje bolest, koje se ukazuju
na kravjem vimenu, da su nepravilne olovno sive bObuljice s ružičastom
upalom i da pod njihovim uplivom postaju krave manje živahne i da daju
manje mlieka. Bolest da prelazi na ruke dojeće · služinčadi, i to kao male
bobice poput ožega na prstima i prstnimi sglobovi. Bobice se skoro ognoje,
postaju onda modraste, rubovi babica su obično viši nego li sredina, kao što
to bi:va i kod pravih boginja. Kadšto ima i vrućice. Ribanjem i trvenjem
otegoćuje · se zacieljivanje, a kadšto se je kužilo prenašalo na lice i druge
dielove tiela. Nikad pako ni.ie, pošto je prestala vrućica, nastao obćeniti osip
na tielu.
U Jennerovoj domovini bijaše staro mnienje u narodu, da osobe, koje
su pre boljele kravje boginje, . nemogu dobiti pravih boginja.
· Slična opažanja učinjena su i na drugih mjestih. Tako je u Holsteinu
god. 1791 pučki učitelj Plett troje djece nekoga najamnika u Hasselburgu
kod · Kiela ciepio kravjimi boginjami. Samo je odabrao nespretno mj esto -za
ciepljenje - jagodice prstiju. Djeca prebolješe kravje boginje sretno (jedno

IW Liečnički Viestnik 1896. Br. f>.
imalo je phlegmonu na podlaktici), ali god. 17U4, kad su ot:Jtala braća imala
prave boginje, ovo troje djece nije oboljelo od pravih boginja.
I u Englezkoj se je obranbena snaga kravjih boginja proti čovječjim
boginjam s liečničke strane iztraživala, te su svoja opažanja liečnici Sutton
i Fewster medicinskom družtvu u Londonu g. 1765 priobćili. l liečnik Nosh
ciepio si je sina i drugu djecu kravjimi bogi njami g. 1781, ali nije do svoje
smrti (1786) svoja opažanja objelodanio.
I tako bijaše .Jenner prvi, koji je narodno izkustvo, da kravje boginje
mogu uzčuvati od pravih, znanstveno iztraživao i praktički provadjao. Kroz
20 godina je motrio i sakupljao izkustvo, dok se nije odlučio provesti prvo
ciepljenje. Svojim kolegom, s kojimi se je redovito sastajao u Alvestonu kod
Bristola, postao je svojimi radnjami nesnosan, ter mu se zaprietiše, da će ga
izključiti iz družtva, ako ne bude prestao pozivati ih na sudjelovanje kod
toga nastojanja, iz kojega neće nikada štogod uspješnoga izaći. Sam je svoja
opažanja vrlo strogo ocienjivao. Njemu bijaše poznato, da iznimice obole od
boginja i one osobe, koje su navodno kravje boginje preboljele, njemu bijaše
nadalje poznato, da iste osobe opetovano od kravjih boginja oboljeti mogu.
Pošto je Jenner svoja opažanja pravio preko 20 godina, došao je do
osvjedočenja, da prenos kravjih boginja nije pogibeljan, tečaj bolesti bijaše
mnogo laglji, nego li kod inokulacije, a da se kod prenosa kravjih boginja
nikad nije opazio prenos obćenite bolesti, kao što se je dogadjalo kod inokulacije.
G. 1796 pokušao je Jenner prvi put umjetnim prenosom kravjih boginja na
čovjeka prouzročiti zaštitu proti čovječjim boginjam. Cicpivo nije uzeo neposredno
od krave, već od jedne djevojke, koja se je kod marve bila okužila.
Dne 14. svibnja 1796 ciepio je Jenner bujnoga osamgodišnjega dječaka imenom
J am es Phipps na nadlaktici dvjemi tankimi pol palca dugimi zarezi na koži
sa sadržajem . kravje boginje s ruke kravarice Sarahe Nelmes.
Ciepljenje kod dječaka prošlo je dobrim uspjehom, pod sasvim Jasnimi
bolnimi znakovi. Na sedmi dan tužio se je - tako piše Jenner - da mu
je težko u sglobovih ramena. Na deveti dan počelo mu je biti malko zima,
gubio je volju za jelom i zaboljela ga je glava. Sliedeće noći bio je nešto
nemiran, ali dan iza toga bilo mu je sasvim dobro.
Sad se je radilo o tom, da se dokaže, da je kravjimi boginjami ciepljeni
.James Phipps tako učvršćen, da može odoljeti nakužbi s pravimi boginjami.
Dne l. srpnja 1796 pravljeni su na obih nadlakticah mali zarezi, a u nje
zariban je sadržaj pravih boginja. Na dječaku nije se opazila nikakova reak·
cija, a isto tako bezuspješan bijaše i pokus, koji je na njem učinjen s pravimi
boginjami opetovano iza nekoliko mjeseci.
.Jenner je kašnje opetovano ciepio sa sadržajem kravjih boginja, a poslic
toga se je trikrat inokulacijom s pravimi boginjami osvjedočio, da ciepljenje
s kravjimi boginjami štiti proti nakužbi s pravimi.
God. 17!.!8. u lipnju izašla je prva .Jennerova publikacija o ciepljenjn
s kravjimi boginjami pod naslovom: ·Inquiry into the Causes and Efl'ects of
the Variolae Vaccinae, of the Cowpox«, koja je već sliedcće godine prevedena
na francezki i njemački.
Br. f>. Liečnički Viestnik 1896. 117
· · · ·- - ---------- -- -- ----- -- -----
Prvi, koji je .Jennerova iztraživanja pokusom potvrdio, bijaše poznati
Pnglezki chirurg Cline u Londonu. On reče medju ostalim : »Držim uspjeh
t:iepljenja kravjimi boginjami jednim od najvećih poboljšica u sveukupnoj
IIICdicini, jer je pouzdano, a ne izvrgava druge osobe nakužbi•.
Već god. 1802 izvješćuje Nordville, liečnik u bolnici za boginjave u
l ,ondonu; o 7500 slučajeva uspješnoga ciepljenja - polovica od ovih je pravi
mi boginjami kašnje inokulirana, ali niečnim uspjehom.
Pojedini učenjaci priznaše .Jennerovo nastojanje : Blumenbach u Gottingeuu,
Coulomb, Cuvier i de Lamboc u Parizu. Pod pokroviteljstvom kralja i
kraljice englezke ustrojeno je god. 1803 u Londonu Jennerovo družtvo, ovo
namjestilo je 13 podružnica za ciepljenje u Londonu. U prvih 18 mjeseci
eiepljeno je 12.888 osoba, a razaslano je 19.352 obroka ciepiva.
Francezka vlada imenovala je g. l 800 povjerenstvo, koje je imalo proučavali
.len nerov izum. Iza tri godine dalo je ovo povjerenstvo svoje mnienje :
ela ciepljenje kravjimi boginjami ima sve p1·ednosti inokulacije, ali da neima.
niti jedne od pogibelji inokulacije, da uzrokuje bezazlenu bolest čistv lokalna
značaja, da neizvrgava ciepljenika nikakovoj pogibelji, a tomu naprotiv, da
ga doživotno čuva od čovječih boginja.
U Italiji počeo je Sacco god. 1800 ciepiti, u Rusiji počelo se je ciepiti
god. 180 l, a u Beču već 1799. Zakonitim putem uvedeno je ciepljenje u
lla.varskoj 1o07, u Austriji dvorskim dekretom od 28. siečnja 1803 br. 10.174,
u Badenskoj 1815 i u Wurttenbergu 1818 zakonom. U kraljevini Ugarskoj
uvedeno je ciepljenje god. 1826 naredbom : Summa praeceptorum in administrando
Variolae vaccinae negotio per Regnum Hungariae observandorurn.
Kašnje su se sve ove naredbe, dekreti i zakoni mienjali, kad se je
tečajem vremena izpostavilo :
l. da jednokratno ciepljenje doživotno neštiti od nakužbe,
2. da se ciepljenjem humanisiranih boginja od ramena do ramena ipak
i bolesti prenašati mogu (syphilis, scrofulosa), ako i redje nego li se je od
protivnika vikalo i razglašivalo.
Ma koliko se tražio drugi razlog, za što se je pomor od boginja u početku
XIX. vieka smanjio, to nemožemo osim provedbe ciepljenja boginja ništa
naći, čime bi se taj dogadjaj tumačiti dao. Medjutim trebalo je ipak dalj njeg
izkustva, dok se je uvidjelo, dokle se dade postići zaštita ciepljenjem proli
naravskim boginjam i tim postigao sjegurni temelj za zakonite provedbe
postupka u korist i zaštitu pučanstva.
Na temelju neprestanoga motrenja i mnogogodišnjega izkustva došlo
se je do osvjedočenja, da se ciepljenje ima obaviti u prvoj godini života i
da se cielo pučanstvo izmedju 9- 12 godine ima opetovno ciepiti odnosno
dociepljivati, a za vladanja pošasti boginja sve stanovničtvo zaraženoga predjela
iznova, i da se za ovu zdravstvenu uredbu ima upotrebiti lih ciepivo
animalno, koje se ima u za to od države odredjenih zavodih priredjivati,
gojiti i uzdržavati. Tako nastao je god. 187 4 zakon u Njemačkoj, god. 1885
u Ugarskoj, a u Hrvatskoj i Slavoniji onaj od 6. srpnja 1891. Mi možemo
se našim zakonom zaista podičiti, pošto zemlja vrlo liberalno skrbi za to,
da se uzvišeni cilj ciepljenja i postizava, a ustrojem zavoda, koji smo ovih

118 Liečnićki Viestnik 1896. Br. 5.
dana imali priliku pregledati, zajamčen je uspjeh ovoj toli humanitarnoj
instituciji.
Neka mi bude slobodno izreći nadu, da ćemo moći doskora točan opis
toga kulturnoga zavoda našim člano vom donieti u našem » Liečničkom
Viestniku« uz mali nacrt iz pera jednoga od onih muževa, koji svoj zvanični
rad sdušno posvećuju tomu toli važnomu zdravstvenomu poslovanju.
Nemogu pako mimoići prilike, da ponosom nespomenem činjenicu, da
je Hrvatska i Slavonija, na koliko je meni poznato, jedina zemlja u Europi
gdje se obavlja cieli ogromni posao ciepljenja i dociepljivanja, izključiv sasvim
humanisiranu lymphu, jedino animalnim cj epivom ; a to držim da je neizrecivo
velik napredak.
U Z a gr e b u, koncem travnja 1896. Dr. L. Rakovac.
O modernom operativnom liečenju hipertrofije prostate.
Od dra. Dragutina Schwarza, plimarnog liečnika u bolnici milosrdne braće u Zagrebu.*
God. 1893. izvela se prva objestrana kastracija radi hipertrofije pt'ostale.
Izveo ju je Ramm u Christianiji. Do toga vremena običajne operacije kod tr.
s tolikimi mukami skopčane bolesti bile su tako težke, tako opasne i uz to
problematične vriednosti, da se je ća i kastraija kao liek proti Loj tegotnoj
bolesti, kad su viesti o njenih povoljnih uspjesih sa raznih strana staroga
i novoga svieta učestale, s požudom sa strane kirurga prihvatila. Koliko bolestnici
od te nesretne hipertrofije prostate trpe, dokazuje najbolje,· da se j
toliko bolestnika našlo, koji su na tu, baš ne osobito obljubljenu operaciju
pristali, jer već g. 1895 mogao je White sabrati 111 sluajeva te operacije,
obavljene uslied spomenute indikacije. On opisuje, kako se i najteži simptomi,
silna dysurija, upala mjehura, sopor, već za nekoliko dana znatno umanj uju.
U većini se je slučajeva moglo umanjenje prostate neko vrieme posije operacije
objektivno konstatovati, u · drugih se je moglo samo zaključiti iz popuštanja
svih tegoba, da je prostata splasnula. Baš srednji dio prostate osobito
je bogat žliezdami i baš žliezde atrofiraju po Whiteu najbrže iza kastracije
i tako tumači upravo čudu naliki uspjeh kastracije na mokrenje. Vene mj eburnih
stienka izpražnjuju se u plexus prostaticus, i tako se razjašnjuje, kako
se cirkulacija u stienkah mjehura, kad se hipertrofija prostate umanjuje,
opet uredjuje i time tako brzo povoljan upliv na upalu mjehura opaža.
No pita se : zašto se prostala umanjuje iza kastracije? Teoretična poclkriepa
te operacije, kakovu nam White . pruža, ne čini. mi se baš sjajnom.
On si pomaže analogijom djelovanja kastracije kod žene na miome materice.
Ali ta analogija hramlje. Miomi se materice obično razvijaj u, kad se žene
nalaze u punom cvietu svojega spolnoga života, a čim spolne žliezde prestaju
funkcijonirati, miomi se obično više manje regresivno metamorfoziraju. Haš
obratno je s hipertrofijom prostate. Prostata hipertrofira tek u doba, kad su
mužke spolne žliezde već svoju zadnju rieč progov0rile ili kad samo kukavno
* Predavao u mjesečnoj skupštini "sliora lie

Liećnićki Viestnik 1886. Hr. !l.
Suglasno se sa svih strana javljali uspjesi u liečenju hipertrofij e pro­
state što kastracijom, što resekcijom vasorurn deferentiurn, tako, da se je već
moglo smatrati suvišnim dalje što dodat i ovomu obilju izkustava, kad no se
prošli tjedan u Deutsche med. Wochenschri ft " najednom oglasi Czerny
člankom pod motom : »\udiatur et altera pars«. Czerny se velikom žestinom
obara na entuzijaste za kastraciju i diže svoj ugledni glas p1·oti sistematičnom
škopljenju radi hipertrofije prostate. On izvješćuje o trih slučajih, koji su
na njegovoj klinici na obje strane kastrirani. Jedan je umro, a dva su neiz­
liečena ostavila bolnicu.
Po tom držim, da neee biti suvišno, da se o s vako m poj erl.inom slučaj u
dalje re ferira.
18./II. potraži našu bolnicu seljak V. lVI., 58 god. star, navodno pr-ije
uviek zdrav. Bolestan j e četiri mjeseca, mora ecš6u vodu puštali, po noći i
po danu svaki pol sata, i silno ga. peee kad mokri. Voda je bila pri je ve6inorn

1\!2 Llečnički Viestnik 1898. Br. 5.
·-·-·-------------
rado u svo.ie vrieme podložilo l tomu, samo da se od boginja obrani. Kamo
ćeš krepčega dokaza o satanskom strahu prošlih vjekova pred biesom bogi­
njaste zaraze ?! Sve da nam se kako rekoh još sada koža ježi pred izustom
rieči variolacija, ipak valja da se s njom dulje pozabavimo. Variolacija najme
pokazuje nam se u razvitku zaštitnog liečenja, njegovom maticom ili izho­
dištem dalnjih protusred5tava u gušenj u te kuge. Na tom poprištu, sve do
današnje usavršene metode, mogle bi se postaviti tri periode. Najme variolacija,
vaccinacija i anirnalna vaccinacija. Da li će znanstveni napredak na
temelju moderne bacteriologije, kako prot: Leyden*) misli, na tom polju ubrati
lovor-vienac :::lave i čovječanstvo još većom blagodati usrećiti, o tom će nas
poučiti budućnost.
Metoda variolacije čini se, da je u Europi bila razpl'ostranjena već god.
1755, a nekoji povjestničari prenašaju ju ća u godinu 1000 pr. Kr. Njeni
uspjesi, sve da su bili nesavršeni, mutni i dvojbeni, širili su se munjevnom
brzinom tako, da je već god. 1720 žena englezkoga poklisara na turskom
dvoru Montagne prenesla iz Cari grada u London na nitih osušenu lymphu i
njom dala uspješno ciepiti svoga sina, u koga se, kašnje pojavivše se boginje,
osipale neobično blago i malne nezamjetljiva. Odvažnost Montagne-ove žene
pobudila je mnoge englezke liečnike, kao Suttona, Dinsdale-a i mnoge druge,
da variolaciju što bolje usavrše i upodpune. tako da su oni iz opreznosti
vadili lymphu iz čistih prozirnih čahurica, a ne od gnojivih mutnih prišta,
kaošto se je prije njih činilo. Godine 1768 dade Katarina IT. variolirati sebe i
svoga sina carevića Pavla, te je u tu svrhu pozvala dra. Dinsdale-a, koga je
za liepi uspjeh još ljepše nagradila, pokloniv mu pol miliuna rubalja u ime
nagrade, 25.000 rub. doživotne penzije (rente) i čin državnoga nadsavjetnika.
To je nesporno najveća nagrada, što je liečnika, od kako sviet postoji, zapala,
a može se uztvrditi, da dok bude svieta i vieka drugi Dinsdale se roditi neće.
Istina, refleksijam, koje mi se silom namiču, upiruć oči u to ogromno blago,
nema tuj . mj esta, nu •si licet parva componere magnis • i kao protivni
ekstremni kuriosum spomenut ću ovdje, da poznam u nekoj zemlji liečnika,
koji iza sebe imad8 do deset hiljada uciepljenika, i koji mi se nedavno tužio,
kako mu, nastavljaj ućemu ll. hiljadu te zaračunavšemu mršavu petaču na
temelju pridonešenog računa o faktičnom tom potroškt.i, za naredbom propisanu
razkužbu, istu brisalo obrazloženjem, da je svaki liečnik dužan držati
svoje orudje i sprave u aseptičnom stanju. Dakako, da mu ja te motivacije
nemogoh strpati u njegove vruće moždjane, osobito odkada mu saobćih Dinsdaleov
nečuveni slučaj. Od onoga vremena moj siromah drug neprestano
snatri o Dinsdaleovoj zviezdi sreće, potonuloj na dno našega sinjega mora.
U to je vrieme ista carica Katarina pisala Cerujilevu, ruskomu poslaniku
u Englezkoj, sliedeće značajne rieči, iz kojih se i danas jasno još vidi i
čuje strah i trepet pred zarazom boginjami ili kozami. »U nas •, piše carica,
•govori se sada lih o dvojem : o ratu i o riepljenju boginja (variolaciji).
Počam od mene i moga sina nema išto znatnije kuće bez uciepljenika, a
mnogi i mnogi žale, što nisu mogli biti uciepljeni, jer su naravne boginje
*) Eriiffn ungssitzung des XIV. Oongresses fiir innere Medicin in Wiesbaden (8.
April 1896).
Br. 5. Liečnički Viestnik 1898. 1213
-----·---- -- ---------- -- --------·--
sretno pre boljeli. Čudnih li prilika ! Prije mjesec dva nehtjede ·ni živa
duša što čuti o ciepljenju, a sada ga svi drže spasom«.
Ruska akademija znanosti, slaveći 1848 stogodišnjicu variolacije Kata
rine IL, razpisala je nagradu od 3000 rubalja za najbolju radnju oko usavršenja
ciepljenja boginja. Nagradu polučiše Pissin iz Vratislave i Kešter iz
Monakova. To spominjem za to, da · se vidi, kako pred ·25 godina nije u
velikoj Rusiji bilo domaćeg stručnjaka ni na ovom polju. Ako se pako, tada
iza kratkoga ipak razdobja od tih 25 god. osvrnemo na stanje ruskoga
liečničtva , dobiti ćemo i· uz te · slike pojam o naglom nu i gorostasnom
napredku liečničkih znanosti u Rusiji.
Poznato je, da je najslabija stra-n a variolacije bila ta, da su se boginje
varioliranomu osule poglavito i osobito gusto na licu i tuj ugrozavale imenito
očinji vid. Ako još k tomu uzmenio u obzir, da se · variolacija riedko gdje
povjeravala opreznomn, smotrenomu liečniku te je na taj način taj postupak
mogao bili, a prečesto sbilja je i bio, opasniji od samih boginja ili koza,
moći ćemo još danas bar iz daleka i opet pomisliti na onaj, našemu poko­
ljenju neshvatljiv strah i trepet pred zarazom od boginja, kad evo vidimo,
kako se staro i mlado, bogato i siromašno sve rado podvrgavala tomu
prerlusretnom vračenju. · Variolacija, kojoj je težko sada odkrojiti sudbinu,
negledeć na dobre uspjehe, što ih svojedobno u pravih ruku poluči, imade ipak
Lu zaslugu, da je pripravila tlo lakšemu shvaćanju značenja i koristi kolosalnomu
obretu - uzsliedivšoj vaccinaciji, kojoj bje sudjeno ugledali sviet
2. svibnja · 179li. bogodanim izabranikom Jennerom.
I ako će se ovRj povjestni oris malo otegnuti, držim ipak za shodno,
da o postanku i biću Jennerova odkrića dadem rieč samomu tomu veleumu.
.Jenner naime piše : · •.lednom, baš za vremena mojih studija o boginja h,
naišav na više slučajeva ospica kod krava, sunu mi u glavu misao, da
prenesem te kravske · ospe na čovjeka, a od ovoga za tim na drugoga
čovjeka i t. d. Nestrpljivo čekah sgodnu priliku za ostvarenje svoje namisli,
i to vrieme, ta prilika dodje. - Prvi pokus učinio sam na 8-god. dječaku
Jamesu Phipps-u, koga sam na ramenima ciepio .jz ruke kravarice Sarah
Nilmes iz Berkeleya, koja se, dojeć boginjavu kravu, bila slučajno boginjami
nategla. Ospa, koja se na to osula, bila je vrlo slična čibuljicam varioliranogn
čovjeka, nu pošto sam obće slanje i poboljevanje na tom vacciniranom
dječaku jedva mogao zamietiti, vrlo težko mi je bilo vjerovati, da je Phipps
tim ucjepom poslao za variolu nepriljepčivim. Za to sam ga 1./7. prvi put,
iza njekoliko mjeseci drugi put, a za 5 godina po treći put izdašno va1·iolirao,
a on ni da bi jedanput obolio od · boginja, Sad mi je to bilo dovoljnim
dokazom da je Phipps postao i sbilja nepJ'iljepčiv od uciepa, učinjenog 14.
svibnja .. Te kontrolne pokuse pravio je .Jenner javno te u pritomnosti više
liečnika.
Nastavljajuć ovim načinom svoje mnogobrojne pokuse. i polučiv na 17
uciepljenih isti povoljan uspjeh, odluči Jenner izdati svoj svjetoznani epohalni
Inquiry.* Ovaj spis proleti munjevnom brzinom sav sviet, njim ovjekovječi
* Naslov tomu glasovitom u dj elcu jest : "An inquiry into the causes and effects
of t1e vari olae vaccinae, disease discovered in some of the western counties of England,
particularly Gloucestershu·e and known by the name of the cow-pox. London 1798.
·
5 7 str. sa 4 ali ke. · · · ·

Llećnićki Vie::;tnik 1896. Br. 5.
Jenner svoje slavno ime. Godine 1814. pozva ga car Aleksandar I. k sebi,
te pl'imiv ga kra\jevskimi počasti, reče mu : »Vi morate biti vrlo sretan, jer
ste zadužili vasiona čovječanstvo, a to neka Vam bude ne izcrpivim vrutkom
naslade prave. - Milo, vrlo milo mi je čuti da stekoste .zahvalnost, pohvalu
i priznanje cieloga čovječanstva l« Nu ni Jenner, kao što nitko na svietu ne
osta bez protivnika. Prva se proti njemu dignula Royal Society u samom
Londonu, kojoj je Jenner svoj Inquiry ponudio za njene Philosophical Transaction,
držeć tu radnju odveć neznatnom i spominjuć ga, da bi tobože mogla
potamniti slavu i sjaj njegovih prijašnjih publikacija. I to neka služi medjutim
dokazom o velikoj učenosti glasovitoga toga muža. Za kraljevskim znanstvenim
družtvom digoše se mnogi drugi auktori, koji mu nepravedno i neopravdano
spočitavahu, da si on krivo prisvaja pravo toga izuma, .čega, kako iz same
one radnje proizlazi, nije Jenner nikada učinio, već vazda pošteno i jasno
priznao, da je i pred njim ideja uciepa bila dovoljno poznata, dapače on se
u glasovitom onom spisu sam ne može dosta načuditi, kako su tako dugo
kravske ospe i njihov odnošaj, prema od njih oboljelih lj udi, mogle ostati u
tmini i neizvjestnosti. Za tim nastavlja dalje: •Iz svega toga lasno je moći
uviditi, da za odkriće vrlo važnog svojstva kravskih boginja nemamo biti
zahvalni lih jednoj osobi, već mnogim iztražiteljem. Pokusa i poučavanja
bijaše sva sila, nu sva bijahu osamljena,· slučajna, raztrešena, ne dosta vierna
i preslabo ocienjena. Od svega ovakovoga materijala valjalo je izabrati pravu
vriednost, procieniti ga, dokazati, uvjeriti, skovati jedan čvrsti neprekinuti
lanac, izjasniti objekat i kritički njegov odnošaj prema faktičnom i praktičnom
značenju izuma•.*
Za to veliko djelo bje odabran Jenner, i on je, kako ćemo viditi, sve
nebrojene težke zaprieke oborio, svladao, te svojim velikim umom i neobičnom
učenošću slavodobitno koncu prispio !
Iz samoga njegova pera doznajemo, da je jur god. 1713. njemački djak
Sulger napisao liečničku disertaciju •de lue vaccarum•, u kojoj razlaže, da
ljudi nate pe ni tom bolešću, ne dobi vaju koza ili boginja. Malo zatim ( 1715)
opisaše kravje osr.e Lacisy i Ramaccini, koji stadoše kasnije otimati Jenneru
prvenstvo. Nu ne osta borba lih pri tom, već povukoše velikoga ovoga umnika
pred sud, koji ga obtužbe rieši, jer sve objede bijahu neosnovane, pa kao
takve nije zaista vriedno ni spominjati ih. Ne uspjev ni tim, udariše protivnici
. Jennerovi ješ žešće, razlažuć i biedeć ga, da uciepljuje ljudem krv i otrov
životinjski. Od tih protivnika najdalje podje W. Rowley (1805) pišuć : » Poslie
uvedenja ciepljenja boginja razne bolesti pojavivše se dosele lih na maršetu,
napanu sad i čovjeka, kao n. pr_ : srbež, gnojne ospe, crne koze, bezbrojni
ogavni osipi i lišaji, prava slika otrovane krave, crkavajuće, izbuljenih očiju«.
A Ring piše : •Neka žena tuži se, da njena kći, poslie kako je uciepljena,
kašlje poput krave, te da joj cielo tielo orunjavilo •. Po selih da su već
davno prel!tali ciepiti boginje, jer da uciepljeni ruče kao bikovi.
Sve to i još više nije moglo na put stati dalnjemu širenju ciepljenju
boginja osnovanom na tvrdoj zasadi, te je već godine 101. bilo više od
l 00.000 uciepljenih ili vacciniranih.
* Kamo sreće, da je moći bar ovoliko utvrditi o dosadanjih bakteriologičkih izumih
prema svagdanjemu na§emu izkustvu. (Opazka pisca.)
Br. 5. Lif'čnički Viestnik 1896.
Vaccinacija ima tri poglavite velike zasluge. Prva od najvećih jest ta,
što je pružila nepobitan dokaz, da kravske boginje, prenešene uciepom na
čovjeka, zadobiju to svojstvo, da mogu bez uštrba njihove pakosti i osebujna
djelovanja, biti prenešena ad infinitum od čovjP-ka na čovjeka, pridržav
pri tom uviek ono isto svojstvo, koje ima lympha od krave neposredno
.
Druga, što je Jenner njenom pomoću (prvi dakako) upozorio potanko i
točno na sličnost pravih kravskih boginja sa čovječjimi i nazvao sve druge
osipe i lišaje, lažnimi ospami, dokazav 30-godišnjim izkustvom da se lih i
jedino u pravih kravskih kozah nalazi zaštitna moć proti čovječim boginjam.
Treća je nemanja zasluga vaccinacije ta, što je .Jenner njom prvi
pokazao na uzroke neuspjeha, što no su prije njega svi protivnici prečesto
doživi li. On naime sam veli : Ako cjepivo prije svega ne čuvaš od prevelike
studeni ili obratno vrućine i preobilna svjetla, ono, pa da se po svemu
liepo i primilo, izgubi svoje specifično svojstvo, ne će moći u organizmu
uciepljenika izazvati onih promjena, koje čine čovjeka za naravne čovječje
boginje nepriljepčivim.
To su dakle sada jur priznate glavne zasluge .Jennera, komu se sviet.om
slava ori, i o kojem pravo Bohn veli, da njegovo odkriće nje slučajno, nije
sretni pronalaz bez kontrole, uporabljen žurno, neposredno na čovjeku, kao
što to biva novijimi modernimi iznašašći naše znanosti. Nije tuj rieč o
čijem god mnienju ili uvjerenju, vjerojatnosti ili hypothezi, već o naučnoj
cinjenici, osnivajućoj se na izkustvom utvrdjenoj podlozi prošlosti, kojoj bi
moglo zaviditi bilo koje odkriće u medicini.
A Hubert sgodno doda,je tomu, iza kako naglašuje svim nam poznati
nedvojbeni faktum, ria je jedan puni viek, prem dovoljno vrieme, iza kqjega
se pr·iznanjem može na prošlost obazri e ti, pitanje: • Eda li je ci ep ljenje
boginja, vaccinacija sbilja jedno od sjajnih odkrića svih viekova i, velilm
pobjeda čovječjeg iztraživanja nad razarajućom silom prirode ? ! •
U oči stoljetne svečanosti uzkliknimo i mi na ovo pitanje : .Jest -
hvala i slava velikom Jenneru!
Zdravstvena izvješća .
Obća i javna Huttl er-Kohlhofer-Monspergova zakladna bolnica
pod zemaljskom upravom u Osieku. (Ravnatelj i primarni liečnik dr. Vatroslav
::;; chwarz.)
:t.a mjesec veljaču 1896.
Preostalo je u liečenju koncem mj eseca siečnja 190 bolestnika; iz nova pridošlo ih
je 182. Ukupno bje dakle u mj esecu veljači liečeno 372 bolestnika, sa brojem obslrrbnih
dana 5800. - Odpadak iznaša 1!l2, dakle preostaje koncem veljače 180 bolestnika u bol­
ničkoj nj egi.
U polikliničkom ambulatorij u zavodskom bilo je u ovom mjesecu 47 siro-
mašnih i bezimućnih bolestnika bezplatno liečeno.
It a č u n li e k o v a hr.našao je u ovom mjesecu 143. for. 44 nvč. ili na clan i glavu
računajuć 2·47 novčića.

1211 LJečnički Vlestnik 1896. Br. r, ,
Po uadležnosti primlj euo je ,u liečenje. ovaj mjesec : Iz Hrvatske i 8lavonije 112, iz
Ugarske 56, iz Moravske l, iz Kranjske 6, i;, Galicije 2, iz dolnje Austrije 2, iz austrijskog
Prilnorja t,' iz 'l'ruske l i iz Francezke l.
.
I. o d i el (za unutarnje bolesti). Preostalo u liečenju koncem . mjeseca siečuja 70 bolestnika
; pl'idošlo ih je· iznovice 92. Ukupno bje · daJde liečeno 162 bolestnika.
Od ovih j e izliečeuo 69, poboljša·no ·ll, neizliečeno 6, · :t umrlo ll.
Preostalo· je u liečeuju koncem veljače 65 bolestuika.
Uzroci smrti bijahu : crijevu a pošalina l, upala pluća l, plućnR nabuhlost l, sušica
2, grieške srdčauih zalistaka 2, razšit· srca 1; rak jetara 1, krvotok u mozgu l i osta1jelost l.
Bolestuici toga mjeseea bolovahu od bolesti : kolotečnog sustava 10, dihala 73, :probavila
25, močila j spolovila ']' živčevlja 12, krvi i pretvora 17' khžnog značaja 15. -
Umoboluih bilo je !).
II .. o d i e l (za kir.uržke bolesti) .. Preostalo je u liečenju koncem siečnja 120 bolestnika
; pri došlo ih je iz nova 90, Ukupno bje dakle liečeno 210 bolestnika.
Od ovih je odpušteno: izliečeuo 6H, poboljšano 14, neizliečeno 9, a umrlo 3.
Preostalo je u liečenju koncem veljače ·115 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu : Rayml'udova bolest (gangraena· symetrica) l, mk materice l
prištinuta kila· (upala pluća) l.
Bolestnici toga mjeseca bolovahu od : uovotvorina 10, ozleda kože i mišičja 14, o;,leda
·kostiju. i sglobova 6, bolesti kolo!ečnog sustava l, očiju 2!>, ušiju 2, spolovila i močiln lO,
kože (iznzam bolesti aifilitičkog značaja) i podkožnog veziva 33, probavila li, bludobolje Hl,
gibala 13, krvi i pretvorbe l. -·Ro d i lj a bilo je· 8, o

Llec':!nidki Vicstnlk 180(). Br. r).
eriepuvi wt krovu jo1lan 1lrugogn pokrivaju. l'o)uij to svo vatom i uuwt:j nogu povojem
od calicota. Nogu nekn .. leži malko povisoko, a povoj se mienja, kad gnoj probija. Tako će
nlcera u skoro zaeieliti. Ako bi napokon ciejcnje sporo HHo, pak bi još ostalo maleno
otvoreno m jesto, posipa,j g:t s ovim prahom :
Hydrarg. ozojodolic. 1.0
Tale. venet. !19.0
lVl. D. S. l'rašak. (lVl inchn. med. W ochenschrift. br. 34. 1892.)
L.
Dr. Orloff. Liečenje kapavca f'onnaldehyclorn. Pisac je u 10 slučajeva akutnog
kapavca dobrim uspjehom raztopinu fo rm al d eh yd a upotrebio. Raztopina nesmije više
od 5"/0 sadržati, može se ali rabiti dapače i u početnom žestokom stadiju bolesti, bez da
bi se pokazali štetni nasljedni pojavi. (Bpa'l. 1895. p. 714.)
Ch. B. Williams. hiek ·od S1bŠ'ice. Pisac preporučuje: oi. menthne pip., koju
1Iaje u formi mixture za unutarnju p ora bu:
R.p. 01. menthae pip.
Creosoti purissimi a:a. :!.:30
Chloroformi puri 1.80
Spir. vini rectif. qu. sat. ad 180.0
1\L D. tig. : 3 put na dan po l kavsku 7-ličicu.
Ovu unutarnju therapiju pc, d pomaže W. istodobno i i n h a l a e i j a m i :
R.p. Creosoti puriss. H.MI
OI. menth. pip.
Tet. conii aa. 7.00
Alcohol. qu. sat. ad .'10. - 3000 "
Po svakih 500 imunizacionih jedinica stoje 4 marke (·e :J for. 40 nvč.).
Ta nova 4 broja seruma nazivlju "visokovriednimi" (hoehwerthig). Oni omogu­
ćuj u to, da se veći broj imunizacionih jedinica u što manjoj mjeri tekućine upotrehiti
u:r.mogun. Pojedini brojevi etiqnettirani su i različit.imi bojami.
(Rundschau F. Pharmacie, Chemie etc. 1816. br. :J.)
Schwarz.
U br. l. "L. V." pod : 'l.'eranpetičnimi crticami ima tisk:trskn po"rieškn "' ; u lO. red ku
o!l ozdol !:itaj : "a cidi benzo1ci" a ne "a. benzini·'.
Listak.
Crtice iz života liečnikova..
U posljednjem podlistku priobćio sam ti, dragi sudrnže, ugodnu viest, da m1 .Je
sreta u dio pala postati batinikom - ne možda koje zarazne bolesti, koju liečnici obično
od svojih bolestnika nasljede, već da sam postao ba"Štinikom one skupociene knjižice
Br. fl . Liečnićki Viestnik 1896. 129
blagopokojnog kovai::a B., u kojoj sn svi po njem doživljeni dogodjaji godimice zabi­
lježeni bili.
U toj knjižici unišao sam na jednu sgodu, doživljenu po tom kovaču, koja je toli
originalnih motiva, da ih sigurno ne ćeš naći u nijednoj lokalnoj kronici bud kojeg mj esta ;
a pošto je pak u tom dogot'ljaju uprnvo lieenik konačnu odluku izrekao, · mislim da se
niže opisani dogodjaj u okvir ovih crtica uvrstiti može.
.T ednog proljetnog dana bili su žitelj i rodnog mj estanca našeg kovača silno uzrujani
i zastrašeni. Ozbiljna i plahn Jica pojedinih gradjana odali su okolnost, da se je u istinu
moralo ili nešto strašnog i neobičnog dogoditi, ili ela se je jur približio onaj kritični dan
Falbov I. reda, u kojem će sav ovaj čalarni sviet ići - rakom fu ćkat.
Po ulicah vidjelo se hrpe lj udih, koji su si u uho šaptali najnoviji grozni učin našeg
kovača u svih istinitih i neistiniW1 variacijah, dodavši jošte kojekakva dvojbena nadopunjenja,
a za čas eto povjerenstva, sastojećeg od gradskog sudca, župnika, fizika i perovodje,
kako znojnim licem hrli izravno na mjestno groblje.
Množina lj udih iz svijuh slojeva pučanstva dočekalo je na groblju povjerenstvo, a
u sredini tih lj udi stoj ao je mukte naš kovač oborenim licem k zemlji i rukom naslonjen
o motiku. A šta se je toli strašnog dogodilo ? l>itat će nestrpljivi čitalac.
Naš kovač izkopao je potajno na groblju trupla troje prije više mjesecih naglo mn
umrle dj ece, te ih položio u jednu novo sagradjenu praznu grobnicu.
Gradski sudac kao strog inkvizitor započeo je odmah na licu mj esta preslušavanje
oht.nženog kovnča.
"Nesretniče, što ste počinili", zagrmi nacl nj im zlovoljno gradski sudac, "neznate li
vi, d:t vas radi toga protuzakonitog i zabranjenog čina čeka stroga kazan i težka tamnica ?"
""Nnj mi oprostiju njihovo gospodstvo gospona sudca i slavne komišij e ovo moje delo" ",
odvrati mu kovač, ""znaju, išel sem im denes v jutro poleg cintora z motikom u ruci na
moje polj e, da kuruzu okapam, kad najenput čujem z groba poznate glnse moje dj ece,
!m k mi žalostno kričiju : Japica, japica, stante malo i skopa:jte illiS iz groba vun, zemljn
nam jako na prsa tišći, nemremo dihati, pak se bumo svi zadušili. A prosim ih njihovo
gospodstvo gospona sudca dugo sem premišljaval, pak kaj sem mogel drugo včiniti, ze!
sem motiku, skopal sem si djecu z grobov i položi! ih vu ovu novu pivnicu. Da su oni
otac ove dj ece i poslušali ov krič, warn, da bi oni tak včiuili, kak sem ja včinil.""
/lačudjenim licem slušalo je povjerenstvo navode našeg kovača. Gradski sudac
obratio se je un uredtućeg liečnika s upitom, nije li taj neobičan dogodjaj u savezu s:t
dusima odnosno spiritizmom, to je župnik zaniekao, dočim je Jiečnik poput delfijskog
gatališta odlučno i konačno izrekao, da naš kovač trpi na jednoj kroničko-neilr.Jiečivoj
mani u glavi, usljed koje maue da mu gangliove stanice u velikih moždj anih u podpunom
redu i skladu nisu, čega radi da mu se taj učin u grieh upisati nemože.
Tako je naš kovač po drugi put odriešen inkriminiranog mu učina.
J ed va što sam ti, dragi s udruže, ovu sgodu iz pozn:tte ti knjižice prepisao, da ju
"Liečnikom Viestniku" dostavim, pokuca netko na vrata sobe moje, na što unidj e u sobu
selj ak iz obližnjeg mjestancn K., te mi pokaže krasan za operaciju upravo prikladnu
epitelijom.
"Znaju, gospon doktor", reče mi seljak, "došel sem k njim, naj mi tn buticu vun
:r.režeju. Susjedi z mojeg sela me nagovaraju, naj idem v Zagreb :r.emaljskomu doktoru na
vraetvo ; ja si pak mislim, kaj bum ja tak daleko putu val, idem p redi k njim, mojem n
varmegjijskomu doktoru, kajti sem ču!, dn oui i tak više put v JeLu putujeju v llagreh
zemaljskomu liečniku v školu, pak se od njega ono vučiju, knj još prav ne znaju".
"Upravo ste pogodili", odvratim mojemu seljaku, " ostanite nekoliko dnna ovdje, p:tk
ćete biti posluženi operacijom". Dr. B.
Razpravne viesti.
Mjesečna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatsk e i Sla­
v o n i j e n Zngrebu bila je dne 27. travnja 1896.
Pošto se je :r.apisnik posljednje mj esei::ne skupštine ovjerovio, izvjeHćuje predsjednik

:t IlO Llećnlčk l Viest.nlk "1896. Br. ll
pom. lieč. u b

lli Uoc':nlhJyctiine nicht nniihnliches Kniitchen mn
lioruhautrande auf, wiihrcnd

134 Liećnički Viestnik 1896.
Ovih dana dopade mi slučajno rnkuh u Medic. Biulioth. Nr. 73-80 upravo izašlo
dj elo dm. J er\>me Lange-a i dra. Max. Briickner-a u Lipskom : Grundriss der Krankbeiten
de Kiudesalters, koji na strani 416. o migraini u dj etinjoj dobi vele: "Die Symptome sind
im Allgemeiuen clieseluen wie bei m Erwachsenen : nach gerin gen Prodromen etc. (dakle ni
ovim nije kuriozum.) Sliedeći pasus iz ti čem ali osobito citirajući ga u ci el osti : "Ziemlich
hilufig, im Gegensatz zu anderen Autoren sind uns die Formen von Hemicranie mit.Flim­
merscotom vorgekommen. lVleist tritt zunilchst im Gesichtsfeld einseitiges Flimmern auf, dass
allmii.lig festere Gestaltung anzunehmen scheint, hald sind es leuchtende, zitternde Jf,ick­
zackliuien oder concentriscbe Kreise ; will mann aber die Figuren genau cliiferenziren, so
liiseu sie sich in einen zitternclen N ebel auf, um bei N a.chlass eles Versuches bal d wie der
Gestalt anznnehmen.
Stets beg i n n e n sie a m Rancle el es Gesichtsfelde:; und gehen lang­
" lUli a b er s i e h e r v o r w ar t s b i s z u r M i t t e cl e s s e l b e n.
Da je Charcot tu bolest naprosto nazvao "une branche du gmncl arbre de l' hyterie"
nisam uz sav trud nigdje naći mogao, i bio bi g. kolegi 7-:thvalan, da je citirao to mj c:-;to.
Za;to se g. kolega u uvodu odmah· toliko uvire u hysterij t', nerazumijem, pošto
sam ja i onako naglasio, da imptomatičn a forma migmine ophthal.mique dolnzi i kuti
hysterije, kao ;to i uremije, progresivne paralize Jacksonove epilepsij e, poto demon:-;trirmm
holestni ea niti je hysterična, niti naginje na hyteriju, nit-i ima "bujnu hysteričnu anmnuew",
niti osjel:a "hyperaestheRiačno·· da bi se mogla razviti "takova sindromalična slik:"­
Ona je doduše Vl·lo točno mtpadlj opisala, nko j ne "bai\ kao da to bijae jučer", nogo
pred 3 mjeseca, a to za pamćenje lG-godišnjoj inteligentnoj dj evojci nije predugo.
Dr. ], u; ić- M a t k o v i č: N a razne primjetbe g. kolege Gutschy-a u kratko iztakn uti
ću najprvo, da o ovoj bolesti vladaju elva glavua mnieuja.
Svaki pliznnje, da obstoji migraine ophthalmique, i to u formi symptomatique, dapače
Latham, Allbutt već pod jednostavnim imenom migraiue opht.halmique razumiju samo formu
symptomatique. Svaki i to priznaje, a i sam g. predgovornik, ela ova forma nikad se ne
pojavlja prije 25-30 godina .
.Migraine ophtlmlmique icliopathique mnogi nenrepatolozi negiraj u, a većina oftal­
mologa poriče joj svaku entitet, smatrajuć je kao vari ati o hysterica ili variatio epileptiformicn,
te u tom pogledn naveo sam rieči Charcota, koje su doslovce : ,,'routes les symptomes ih;
wut proteifonnes variable que aim

lil!l Llečnički Viestnik 1896. Br. 5.
P. n. gospodi članovom sborovim !
Kod pregledbe na§ih računa koncem prvoga eetvrtgodišta tekuće godine ustanovismo,
da još nije uplaćeno u ime članarine za tekuću godinu preko 700 for., a u ime članarine
od prošlih godina blizu 500 for., dakle duguju p. n. gospoda članovi ovomu sboru znatnu
.
svotu od preko
1.200 (jednu hiljatlu i tlvie sto) im•inti.
Po naših pravilih ima se članarina plaćati unapred.
Sbor ima svojih obveza, kojim udovoljiti mora, a moći Ge im udovoljiti samo onda,
ako p. n. gospoda članovi budu udovoljavali svojim dužnost.im.
Molimo s toga p. n. gospodu naše članove, da što prije polože svoj u dužnu
uplatu bud neposredno, bud poštanskom naputnicom kod M j e n j a č n i e e h r v a t A lc e
e s k o m p t n e b a n k e u Z a gr e b u, J e l a č iće v tr g 3.
ODBOR.
Poziv i molba.
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu dostavila
je ovomu sboru poziv gradskoga poglavarstva Dole (departement Jura) u Francezkoj,
rodnoga grada Ljudevita Pasteura, za prinos k trošlcovom za spomenik, koji bi se imao
podići ovomu toli zaslužnomu velikanu u znanostih bioložkih.
U Karlovcu umro je tr riedkoj starosti od 94 godine umirovljeni kot. liečnik Antun
Kr i ž e kar, ostaviv iza sebe udovicu i dvoje neobskrbljene dj ece. a niti udovica, niti
dj eca neimadu pravo niti na mirovinu, niti na odhranbinu. Udova moli u sbora pomoći.
Kako pokojni Križekar nije bio član sborov, to joj se iz sborovih sredstava ne može
ništa dati.
U mj esečnoj skupštini držanoj dne 30. ožujka t. g. zaključeno je, da se medju članovi
sborovimi otvori sakupljanje prinosa u obje gore iztaknute svrhe buduć se niti za.
jednu, niti za drugu sborova sredstva nesmiju upotrebiti. Unišli novac bi se polovicom
upotrebio za prinos za Pasteurov. spomenik, a polovicom za udovicu.*
Molimo p. n. gospodu članove, da svoje p1inose poštanskom uaputnicom alju dru.
L. Rakovcu najkašnje do 31. svibnja t. g.
ODBOR.
* Nadalje uplatiše po 2 for. : Gg. drdr. Dokuzović u Bos. Brčkoj, Polietzer · u Karlovib
varih, Alexander, Antolković, Kosirnik, Lažausky, Renbrocin u 7..agrebu ; po l for :
Szaloky Dragutin, kr. kot. liečnik u Korenici.
Ukupno do sada unišlo 43 for.
Mj esečna skupština
"s bora liečnika kralj evina Hrvatske i Slavonije" n 7..agrelm hiti C::e
dne 29. svibnja o. g. u 6 sati posije podne u sveučilištu (u senntskoj dvorani) H ovim
·
dnevnim redom :
l. Ovjerovit će se zapisnik posljednje mjesečne skupštine.
2. Predsjednik izviestit će o sborovih stvarih.
3. Dr. Ivan Matković ml. "Aktinomikosis pulmonum".
4. Eventualni predlozi članova.
Odbor.
Vlastnik i izdavatelj "Sbor liečnika krajevina Hrvatske i Slavonije" .
.
Urednik prof. dr. A. Lobmayer.
Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu.

-
-
---- - ':l l
---r::'·
l ..
(
· o
<
o
"'
"''
N
l>
<
o
o
e
N
l>
(j)
;::o
ITl
m
e
B1•. 6. U Zagrebu 15. lipnja 1896.
==== == =
God. XVIII.
IENIKI VIETNIK.
List izlazi jedanput ;ln. mjesec na podrug do dva arka. - Članovi ga dobivaju bezplatno.
l'redplata za ncčl:movc mL godinu G for., na pol gotline 3 for.
(:!:marina, l>reclplah\ i sve ostale uplate imajtt sc posli,ti "i\ij cnj:tčnici hrv. cskomptne banke" u Za.grebu,
Jelačićev trg br. 3.
Reklamacije J'n.di "Licčničkoga. Vicstnilm." ilnadn s U}n·a.viti na Dio ničku tiskaru u Zngl'ebu,
Prera· lovićeva ulica br. S.
Dopisi se šalju predsjeclničtnt sbora ili urcclničtvu li8ta (prof. dm. A. Lobmayeru).
Za oglase plaća se po dvostupučnom r.edku ili prostoru 15 novč.
Kr. zem. zavod za :proizvadjanje animalnog cje:piva u Zagrebu.
Godine 18n., i to u mjesecu ožujku, započeo je taj zavod svoje djelovanje,
i to u kući, koju je kr. zern. vlada u tu svdm najmila u Gundulićevoj
ulici br. 33.
Pošto su se prostorije u loj kući pokazale kao premalen.e i svrsi u nijednom
obziru ne odgovarajuee, odredila je kr. zem. vlada, da se za kr. zem.
qjepilištni zavod imade sagraditi posebna sgrada.
Gradnjom te zavodske sgt·ade započelo je u prolje6u 1895., a dovršena
i predana je ista na up01·abu kr. zem. vladi početkom ove godine.
Dne l. veljače t. g. preselio se je cjepilitni zavod iz starih prostorija
u novu sgradu, te je započeo u istoj odmah svoje djelovanje. Sgradu sagradio
je gradjevni poduzetnik Kuno Waidman u Zagrebu.
Nova zavodska sgrada nalazi se sada. u Gundulićevoj ulici br. 57. ublizini
botaničkog vrta.
Ista sastoji iz jednokatne kuće sa glavnim pročeljem na upitnu ulicu
prizemnom dogradnjom u dvorištu.
Pročelje kuće stoji prauJa zapadu, dogradnja u dvorištu, u kojoj se nalazi
staja i soba za oper·acije, prarna sjeveru. S grada sagradjena je na suhom
na 2 metra podignutom tcrainu i:.:: najsolidnijeg materijala.
Temeljni zidovi sazidani su iz kamena, zalijeni cementom, te su izolirani,
a zidine nad pivnicom iz suhe opeke. Pod čitavom glavnom jednokatnom
sgradom nalazi se prostrana suha, visoka i pres vodjena pivnica.
U glavnoj sgr-adi na ulicu nalazi se u L katu stan zavodskog liečnika,
u prizemlju s lieva, kad u nutra stupa, stan zavodskog podvornika, s desna
·
i u dogradnji na dvorištu zavodske prostorije.
Te prostorije porazmještene su polag priležećeg nacrta kako sliedi :
I. Ur e d o v n i e a. Ista je prostrana soba sa 2 prozora na ulicu u kojoj
su smješteni sliedeći naredi i predmeti :
a) pisaći stol ;
b) polica za zavodske knjige ;

138 Liečničld Viestnlk 1896. Br. !i.
e) hladionik . Isti nabavljen je od lvrdke A. Pfauhauscr n Heču , imade
oblik velike \V et·theimove blagajne, te se razlikuje od iste samo time, što je
širi. Razd irljen je na 3 odjela sa i3 jednohilna vratašca, a iz nutra obložen
je !imom.
Duž tih limenih stiena nanizano je sa obijuh strana i od traga više re ­
dova olovnih ciPvi , kt·oz koje kola dan i noć voda, lwja se privadja u tnj
hladionik iz vodovoda.
Time uzdržaje se n t< •lll hladioniku konstan tna temperatura izmedj n 9
do 10 stupnjeva Celsia , koja je potrebna za uzdržavanje i saeuvanje priredjenog
cj epiva. U tom hladioniku se sve proizvedeno cjepivo sačuva do
od p reme.
d) dva visoka dvokrilna ormara za pohranu instrurnentarija, rubenine itd. ;
e) tezulja (Pra

140 Liećnicki Viestnik 1896. llr. 6.
Sifilitična · afekcija u plućima dolazi kao i u ostalih ot·ganih kao guma.
Ovi čvorovi razpadaju molekularno, pak kad zaciele, razvije se za lues karak­
teri stična brazgotina.
Sifilis u plućima razvije se tek ka:-:no posli e preboljele primarne afekcije,
te se ukazuje pod istimi simptomi kao i druge bolesti u plućima. Osobito
se lahko ta bolest može zamieniti s tuberkulozom, jer i sifilis na pl ućih
prowrokuje kaš

142 Liečnički Viestnik 1896. Br. 6.
bolestnici priznavaju, da su trgali klasove pšenice ili da su grizli i žvakali
zrna. No to mnogi rade, a ipak je čudno, da ih tako malo od te bolesti oboli,
premda je najljepša vegetacija toga gri ba na klasovih pšenice.
Način je okuživanja kod čovjeka trostruk. Prvi je taj , da grib sa hranom
dolazi u usta, da se nastani u šupljem zubu, gdje nalazi dosta hrane za daljni
razvitak ; odavle prelazi na čeljust, dri se veziva, gdje nastaju flegmone, koje
se sve više razširuju. Aktinomyces-grib ne treba da se nastani upravo u gnji-·
lom zubu, već to može bili u maloj ranici na sluznici ustiju ili jezika, a onda
vidimo iz početka slične si mptome, kako ih opažamo kod čirova. Predje li
taj grib u usta, a da se ne zadrži u nj ih, tad se još uviek može nastaniti
u crievih, gdje stvara boljetice (Geschwi"tre), koje prouzrokuju kronične peritonitide
sa fistulami kroz mišičje trbuha.
Drugi je način okuživanja kod disanja. Nema sumnje, da se i ovako
može oboljeti slično kao kod okuživanja s anthraxom u tvornicah papira.
Naravno da to nastaje najlaglje udisanjem prašine, koja se diže pri mlatenj u
žila ili u stajah, gdje se premeće slama i sieno. Posljedica ovoga okuženja
može biti bolovanje respiratornih organa.
Treći je način okuženja, kad taj grib dolazi iuavno u krv. Takovi su
slučaji kod čovj eka veoma riedki n. p. kad se rani trunorn, na kojem ima
aktinomyces-grib ; ali kod marve se opazilo, da se veoma često okužuju tim
gribom, ako gdje imade otvorenu ranu.
Patologija. Glavna je patoložko-anatomska slika kod aktinomikoze čo­
vjeka ili stvaranje kroničnih flegmona, granulacija ili induracija, a značaj no
je, da su ovi procesi dugotrajni bez ikakve regresije.
Simptomi nisu kod aklinomycosis pulmonum absolutno karakteristični .
Bolest počima ili akutno ili kronično, no obično se dogadja, da organi obole
kakovim katarom i da se taj grib nastani na mjestu minoris resistentiae. To­
plina tiela nije tečajem bolesti karakteristična : jutrom je obična 37·5-37·9 ",
a posije podne 38 -BS-8°; no ne. svagda . Ima dana sa pravilnom tjelesnom
toplinom, a kadkada se ova .diže do 3\) 0, pače do 39·8 '). Ove su visoke to­
pline iznimn e, te traju 1-2 dana. Bolestnici se tuže, da ih rže u prsih,
da težko dišu, da kašlju, - dakle ;;imptomi, koji se nalaze kod svih plućnih
bolesti. Možda je najkonstantnij i pojav uporno tištenje u prsih i u ledjih.
Bolestnika reže u bronhiah, a kod pljuvanja ne treba da se napinje, već je
dovoljno, da malo kašljucne. Aktinomyces u plućih ili pokazuje simptome
kronične bronhitide ili pleuritisa ili infiltracije ili kaverne sa poznatimi perkutalivnimi
i auskultalivnimi nalazi. Velevažna je kod toga procesa. tendencija,
da gnojni eksudati stvaraju kronične tlegmone na prsih i ledjih, da se
tu pokazuje fluktuacija i da konačno perforiraju.
Tako se stvaraju fistule, koje veoma težko zaciele, jer je ciela okolina
infiltrirana. Isto tako i rana n astala operacijom vrlo težko zacieli, te mnogi
kirurgi vole, da se eksudati kroz fis tule sami izpraznjuj u. e; noj, koji iztiče
pokazuje za tu bolest karakteristična svojstva. U gnoju se i u pljuvku nalaze
svjetlo-sumporna ili zelenkasto-žuta sad veća, sad manja zrnašca, koja, ako
se sitnozorom pretražuju, pokazuj u aktinomyces-grib.
Br. G. Liečnički Viestnik 1896. 14B
---- -- ----------------------
Diagnoza te bolesti nije težka, ako imaš etioložkih podataka ; predispo­
niJ'ani su, kako već rekoh, poljodielci, past i ri, k0čijaši. Ovaj momenat te dugo­
trajno bolovanje i spomenuti simptomi obvezuj u nas, da si tnozorom prelra­
:l.ujemo gnoj i plj u vak. Nadjemo li aklinomyces-gr-ib, tad je diagnoza sigurn a.
!irib se nalazi u onih spomenutih zrnašcih, ali valja t'eći, da ni ovih nema
uviek tol iko da bi se odmah opa;,ila, već.da ib treba o:;obito u pljuvku pomno
lrnžiti. Upoznat ćemo ih pu hoj i i oblik u, a velil:i nom sn različita u istom
pljuvku. Na obični ih n ačin možemo bo1adisati : modl"im methylenorn, gen tianom
itd. Najsgodnije se bojad išu po Gramovoj metodi : sitnozorski prrparal
dolazi u gentiansko modrilo anili nske vode (Anilingentiana violell : aleoh. absol.
7 ccm., olei anil. 3 ccm. , Aq. dest. HU·O, GentianaviuleLt 2·0) 24 sata, zatin1 u
jod-j odka li nm razlopinu (jadi 1, j oclkalii ' aq. dest . 300) 10-15 časova, a
najroslje u absolutnu žeslu. (),·im e načinom medju i nimi mikro -organizmi
bojadiše t akodjer naš aktinomyce.3 ·grib, dok sc raznih nečistoća kano vune,
prašine itd. ne prima boj a
Sgodan je takodjer Weigertov način bojadisanja : preparat dolazi u raztopinu
orsei lle octorc kisPiinc, zatim u vodeno gettliansko modrilo. Tim se
načinom bojadiše mycPl modro, a obod crveno. Sitnozor nam pokazuje busene
gr'ibova (PilZJ"asen), koji su sastavljeni iz zamr.:lenih niti mycela, a na nj e­
govom obodu vidjaju se gusto stisnule siušne glavice u oblik u kijače, koj e
se sl ično n itim rnycela dihotomski razgr·;wjuju. Ali takvu sl iku dobivamo
samo onda, kad nam osta n u la unašca neoštećena. U plj uvku po stakl u raz­
širenom vidimo v

144 Liečnički Viestnik 1896.
---
··· ·------------- -- ----- -
Br. 6.
jemo jodkali u velikih dozah. Osim toga dva puta na tjedan intra,renozne
injekcije sa sublimatom (0·001 na jednu injekciju). Kako se dugo daje jodkali
i koliko injekcija, neda se točno odrediti ; jer bolestnici različito reagiraju
jodizmom i merkurializmom. Kano antisepticum rabimo još udisavanje kreozota
(5 kapljica na jednu inhalaciju). Proti bolovom upotrebit ćemo paliativne
liekove. Rane i fistule valja kirurgički ovijati.
Da upodpunim ovu razpravicu, dodajem liep praktični slučaj, no izti.čem
za nas samo važne momente.
Anamneza. H. W., sluga, 50 godina star, bio je od 14. do svoje 21. godine
konjušnik. Običavao je trgati klac;ove žitarica i žvakati zrna. Od godine
1884. nije si dao vaditi zuba. U obitelji nema nasljednih bolesti.
U svibnju 1895. pokisnuo je do kože, a iste večeri legne u krevet uz
vrućicu, kašljucanje i slabi tek ; drugoga dana ćutio se već zdravim i mogao
opet obavljati svoju svakdanju službu. Ipak je p1·eostalo slabo kašljucanje,
slabiji tek, no bolestnik nije za to mario.
Za tjedan se dana isto ponovilo, samo što kašljucanje nije prestalo, a
tek se znatno smanjio. S toga se bolestnik preseli na ladanje, gdje se njegova
bolest pogoršala.
Pljuvak bio je jednolično krvno bojadisao ; bolestnik je težko disao,
osobito kad je više hodao, a uz to je znatno omršavio. Tako je bolovao 3
mjeseca; u kolovozu se poboljšalo njegovo stanje toliko, da je ćutio manje
boli, a pljuvak nije više bio krvno bojadisao.
Tečajem poldrugog mjeseca bilo je bolestniku kud i kamo bolje. U rujnu
je ćutio velikih boli izmedju hr b tenice i desne lopatice ; u listopadu je nastao
na tom mjestu 12 cm. dugi, 3-4 crn. široki meki tumor sa nepromienjenom
kožom.
Bol se pojačala, a bolestnik pqd,je u zemaljsku bolnicu K., gdje urezaše
tumor. Kod operacije izcurilo je mnogo gnoja. Za vrieme liečenja dobio je
bolestnik hunjavicu, a rana nije mogla zacieliti. Bolestnik je opazio, da zrak
izlazi kroz ranu na ledjih i da može kroz nju kod zatvorenoga nosa i zatvorenih
ustiju lahko disati. Za mjesec i po izstupi bolestnik iz bolnice sa
lividnom zarasticom na ledjih; kašalj nije prestao, tek je bio slab, a boli
su znatno popustile.
U siečnju 1896. dodje rad ponovnih velikih boli na kliniku prof. Alberta,
gdje mu davahu kroz mjesec i po injekcije sublimata i velike doze jodkalija.
Stanje je bolestnikovo bilo kukavno ; boli ne prestadoše, te ga premjesti še na
internu kliniku. -- Potus i lues nieči.
Status praesens. U s tr o j t i e l a: bolest n ik je velik, čvrstoga košćanoga
sustava, slabo razvijenoga mišičja i pa,nikula (od početka je bolesti do danas
izgubio 23 klg.), koža blieda, nema ni oedema, ni otečenih žliezda.
G l a v a: moždjani živci pravilni, zjenice sporo reagiraju na svjetlo i
akomodaciju. Vidljive sluznice bliede, šupljih zubi nema, jezik i govor normalan.
Br. 6. · . Liečnički Viestnik 1896. 145
V r a t prilično dug i tanak ; nema bila vena.
T h or ax dug, širok, dobro svodjen. U desnoj regio infraspinata nalazi
se fi cm. duga, 1/2 cm. široka mo lro bojadisana zarastica sa ranom, l cm.
dugom, 1/2 cm. širokom sivo-crvenkastoga dna, iz koje se može izt.isnuti gnoj
sa svjetlo-žutimi zrnašci. Disanje je co sto· abdominalno, a desna strana zaostaje
kod disanja, te nije onako svodjena kano lieva.
P er k u s i j a. Lie va pluća normalna. S traga desno od rta plućiju do
l cm. izpod kuta lopatice mukli zvuk, koji siže u desnoj srednjoj podpazušnoj ·
crti do 5. rebra, a u crti sisne bradavice do 3. rebra. Izpod ove granice mukloga
zvuka nalazimo normalni prsni zvuk sa normalnim respiratornim pomakom
(respiratorische Verschieblichkeit).
A u s k u l t a e i j a. U okolini muklo ga zvuka bronhialna disanje sa glasnim
šumom pucketanja mjehurića (grosst>lasige Rasselgerausche) i oslabljenim trepetanjem
glasa (StimmfremitU:s). Svagdje drugdje vesikularno disanje sa pojačanim
udisavanjem.
Sr d e e normalno, j e tr a i sl e z e n a nešto povećana, b u br e z i normalni.
Kr v. U n a t i v n o m pr e p ar a t u nema razlike ni u obliku, ni u velielm
crvenih krvnih bobi čica. Velika množina biel ih krv n: ih bobi čica. U s t a ln
o m pr e p ar a t u nema razlike u boji crvenih krvnih bobičica. Velika mno-
·
žina bielih krvnih bobičica :
polynuklearnih leukocita 73%,
mononuklearnih velikih leukocita 40fo,
srednjih » 2%,
malenih 18%,
eosinofilih leukocita 3%, a osim toga perinuklearna
basofilija.
M n o ž i n a crvenih krvnih bobi čica : 3,900.000, a ona bielih : 19.500.
Fl e i s e h l: 65% ; i n d e k s hoje krvi : O· S.
P lj u v a k je žućkasto-zelen, nekoje su čestice ružičasto-crveno bojadisane,
pokazujući gdjegdje krvne žilice. Osim toga se vide zelenkasto do sumporno-žute
čestice, koje naliče veličinom makovom sj emenju ili prosu, a sitnozorom
iztražene pokazuju aktinomyces-grib.
Mokraća je normalna.
Diagnoza. Aktinomycosis pulmonis dextd, lobi superioris et pleurae,
leukocitosis.
Terapija. Kreozot, jodkali, injekcije sublimatom.
Decursus bolesti karakterističan je za aktinomikozu, dugotrajan, a ·bolestniku
je uza sve liečenje sve gore, no ipak mu je kadkad laglje. Moralo se
prestati liečiti jodkalijem i sublimatom, jer ga bolestnik nije podnašao uslied
jodizma i merkurijalizma. S toga bolestnik uzimlje inhalacije kreozota, a proti
bolovom i hrdjavu spavanju paliativne liekove. U posljednje se vrieme pokazao
decubitus, koji se ovio ovojem dermatolvaselina.

146 Liečnički Viestnik 1898. Br. 6.
Zdravstvena izvješća.
Godišnje izvješće bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu. II. odjel.
(Primarni liečnik dr. T. Wikerhauser.)
Godine 1895. liečeno je na ovom odjelu u svem 1553 osobe (m. 762, ž. 791). Od
godine 1894. preostalo je 127 (m. 67, ž. 60), na novo je nadošlo 1422 (m. 693, ž. 729), a
premješteno s drugih odjela 3 (m. l, ž. 2). Od svote na odjelu liečenih premješteno je na
drugi odjel 22 (m. 6, ž. 16), ozdravila 936 (m. 474, ž. 462), poboljšano 224 (m 100, ž. 124),
neizliečeno 111 (m. 50, ž. 61), a umrlo 86 (m. 47, ž. 39).
Postotak smrti 5.53.
Na daljnje liečenje preostalo 194 (m. 85, ž. 89).
V eliki h operacija izvedeno je u svem 491. N arko za s kloroformom bilo je 301.
Operacije redaju se ovako :
Exstirpatio meningocele l, Blepharoplastica infer. (Ectropium cicatriceum) l, Exstirpatio
carcinom. palp. infer. et blepharoplastica l, Exstirpatio carcinom. labii infer. et stomatoplastica
2, Exstirpatio partialis linguae sec. Kocher (Carcinoma) 2, Tonsillotomiae 24,
Tracbeotomiae 5 (I. Asphyxia in narcosi. II. Diphtheria. III. Paralysis muscnl. IV. Carcinoma.
V. Sarcoma), Oesophagotomia (Corpus alienum oesophagi) l, RP.sectio strumae 3,
Enucleatio strumae l, Exstirpatio mammae et evacuatio axillae (Carcinoma) 4, Exsthpatio
mamillae (Carcinoma) l, Exst-il·patio carcinom. mammae recidiv. l, Exstirpatio mammae
(Mastitis tuberculosa) l. - 48.
Trepanatio cranii (Necrosis gummosa) l, Trepanatio cranii et procesa. mastoidei
(Caries) l, 'frepanatio proe. mast. (Caries) l, Resectio mediana temporaria nasi (Epistaxis
post fracturam) l, Resectio totalis maxillae super. (Sarcoma) 3, Resectio partialis maxillae
sup. 2 (I. Cystis clentalis, II. Caries), Resectio partialis maxillae inf. (Osteomyelitis) 2, Resectio
partial. sterni (Caries) 4, Thoracotomia (Pleuritis suppurativa) l, Resectio costarum
8 (I. Empyema 4, ll. Caries 3, III. Necrosis gummosa l), Resectio articulat. genu 5
(l. Arthritis purnlenta l, II. Arthritis fungosa 2, III. Arthrit-is gummosa l, IV. Ancbylosis
et contractura 1), Resectio articulat. coxae 5 (l. Arthritis tuberculosa 4, II. Luxatio inveterata),
Resectio partialis rnetacarpi pollicis (Fmctura comminutiva) l, Resectio partial.
tibiae (Fractura complicata) l, Resect.io tali et calcanei (Ulcus trunci pedis) l, Enucleatio
digitorum 6 (l. Necrosis 3, Il. Contractura p. phlegmon. l, III. Malum perforans l, IV.
Arthritis urica), Amputatio antibrachii (Fractura comminutiva) l, Amputatio brachii 3 (l.
Fractnra comminut., II. Carcinoma, III. Arthrit. fungosa articul. cubiti), Amputatio femoris
5 (I. Fungus genu 2, II. Sarcoma genu 2, III. Ulcera gangraenosa et elephantiasis 1),
Amputatio cruris 3 (J. Caries, II. Gangraen · a, III. Carcinoma), Osteotomia sec . .Mac-Ewen
(Genu vulg.) 5, Necrotornia conchae med. et infer. nasi (Necrosis) l, Necrotomia maxillae ·
sup. (Necrosis) 3, Necrotomia rnaxillae inf. (Necrosis) 2, Necrotomia radii (Osteomyelitis) l,
Necrotomia scapulae (Osteomyelitis) 2, Necrotomia humeri (Vulnus sclopetar.) 2, NeCl·otomia
femoris (Osteomyelitis) 5, Necrotomia tibiae (Osteomyelitis) 5, Necrotomia tali
(Osteomyelitis) l, Necrotomia calcanei (Osteomyelitis) 2, Arthrotomia articul. cub. (Fungus) 1,
Arthrotomia art. gen. 3 (I. Arthritis purulent. 2, II. Arthritis fungosa 1), Excochleationes
et ignipuncturae 4 (l. Fungus manus, II. Fungus genu 3), Redressement force contracturae
genu in narcosi et gyps 10, Excochleationes, myotomiae, redressement force et gyps (event.
extensio) coxitidis 5, Achillotenotomiae et redressement force ped. equinovar. 16, Tenotomia
et redressement lux:ttionis ulnae et radii l, Repositio luxationis maxillae inf. l, Repositio
luxationis antibrachii l, Repositio luxationis hnmeri 15, Suturae tendiois exteosor.
pollic. long. (Vulnus sciss.) l, Ligatura arteriae brachialis (Aneurysma) l, Neurectomia n.
inframaxillar trig. sec. Li.icke-Sonnenburg (Neuralgia) 1, Excisio corp. alien. surae l. - 145.
Epicystostomiae 4 (l. Cystitis haemorrhagica, II. Fausse route, III. Carcinoma vesicae,
IV. Hypertrophia prostatae), Epicystotomiae 9 (I. Lithiasis 8, II. Carcinoma villosum
1). - 13.
Operati o radica! is herniae ingu.inalis sec. Bassini 2, Herniotomiae 8 (1. Hernia ingu inal.
praeperitoneal. incarc., II. Herniae ingninal. incarc. 4, III. Herniae crural. incarc. 3). - 10.
Br. 6. Liečnički Viestnik 1898. 147
Laparotomiae (48) :
Exstirpatio fibrosarcom. tegment. abdominis l, Peritonitis tnberculosa 6, Volvulus 3,
Oncotomia, drainage sec. Mikulicz et positio ani praeternatural. (Peritonitis purulenta et
volvulus) 1, Suturae hepatis (Rupturai l, Exstirpatio lienis (Perisplenitis purulenta) l,
Laparotomiae explorativae 4 (I. Carcinoma ovarii et peritonei, II. Nephro- et splenoptosis,
III. Carcinoma diffusum ventriculi, IV. Carcinom adnexor. uteri), Operatio radica!. herniae
umbilical. 1, Herniolaparotomia l (Hernia inguinal. perfor. gangraen. et peritonitis), Gastrostomia
l (Carcinoma oesophagi), Gastroenterostomiae 5 (Carcinoma pylori), Resectio pylori
et gastroenterostomia l (Carcinoma pylori), Ileostomiae 2 (l. Invaginatio, II. Carcinoma
coeci), Ileocolostomiae 2 (I. Sarcoma, II. Carcinoma), Colostomiae 2 (Carcinoma), Suturae
ilei 1 (Vulnus sclopetar), Ovariotomiae 8 (I. Cystovarium 7, II. Carcinoma ovarii 1), Graviditas
extrauttlrina (Ruptura) 1, Discissio et drainage cystovarii acreti infiammat. l, Enucleatio
cystid. lig. lat. l, Exstirpatio tumoris infiam. lig. lat. l, Amputatio uteri supravaginal.
(Myoma uteri) l, Castratio dextra et resectio tubae sin. 1, Exstirpatio sarcom.
adnex. uteri l. - 48.
Transplantatio cutis sec. Thiersch 4, Exstirpatio calculi duet. Barthol. l, Exstirpatio
cystid. palpebr. sup. l, Exstirpatio cystid. in reg. pm·ot. l , Exstirpatio cystid. dermoidal.
in reg. oculi 3, Extractio polyp. nasi 4, Exstirpatio atherom. faciei et capitis 7, Exstirpatio
·angiom. labii super. l, Exst.irpatio angiom. thoracis l, Exstirpatio lipomatis frontis l,
Exslirpatio lipom. in reg. glutea l, Exstirpatio neuromat. n. radia!. 1., Exstirpatio
sarcom. thoracis 2, Exstirpatio sarcom. scapulae l, Exstirpatio sarcom. in inguine l,
Exstirpatio sarcom. in reg. glut. l , Exstirpatio sarcom. in reg. femoris 2, Exstirpatio epitheliom.
palati duri l, Exstirpatio carcinom. labii 10. Exstirpatio carcinom. tegmenti abdominls
l, Exstirpatio strumae metastat. in reg. genu l, Exstirpatio cheloidi colli l, Exstirpatio
lymphomat. colli 20, Exstirpatio lymphomat. in reg. cubital. l, Exst.irp:i.tio lymphomat.
in reg. inguinal. l, Exstirpatio gummat. in axilla l. - 70.
Sphincterotomia (Fissura ani) l, Discissio et drainage periproctitidis gangraenos. 2,
Discissio et excochleatio periproctid. chron. 10, Cauterisatio et repositio prolaps. ani l ,
Operatio phimos. l, Amputatio penis (Carcinoma) l, Urethrotomia extema et discissio
infiltrati m·inar. scroti et penis l, Urethrotomia externa et urethroplastica (Fistula urethrorectalis)
l, Urethroplastica (Stenosis urethrae p. amputationem penis) l, Discissio et drainage
perilll'ethritid. 2, Dilatatio stricturae uretbrae sec. Lef01·t 2, Exstirpatio testis et
funiculi spermatici (Sarcoma) 2, Operatio radicalis hydrocele tunicae vagina!. testis 4. - 29.
Exstirpatio adenom. lab. major. vulvae l, Exstirpatio polypi uteri 4, Discissio perinei
et fistulae vesicovagino-rectalis l, Operatio fistnlae vesicovaginalis l, Discissio et drainage
parametritid. 1, Discissio et drainage baematometrae l, Evacuatio uteri (Graviditas molaria)
l, Excochleatio uteri (Abortus) 3, Excochleat.io et cauterisatio carcinom. uteri 5,
Discissio portion. vaginalis et dilatatio stenosis cervicis l, Exstirpatio partial. vagiiJae et
amputatio supravaginalis colli uteri (Carcinoma) l, Amputatio supravaginalis colli uteri
(Carcinoma) l, Exstirpatio uteri totalis per vaginam (Ca1·cinoma) 2, Extractio foetus per
vaginam (Graviditas extrauterina) l. - 24.
.
Ignipuncturae (Angioma) 2, Excochleatio et cauterisatio carcinom. faciei 9, Excochleatio
et cauterisatio carcinom. mammae 1, Excochleatio ulcer. tuberc. 4, Excochleatio
et cauterisatio lupi 10, Discissio et excochleatio Iympbomat. exulcerat. ll, Excochleatio
et cauterisatio gummat. exulc. l, Discissio, exeochleatio abscess. congest. et tuberc. et
injectio cum jodoform emulsione 15, Discissio et drainage abscessus retropbaryingealis l,
- periplemalis 1, subphrenici l, - hepatis l, Discissio et drainage paratyphlitid. purulent. 2,
Discissio et drainage periostitid. major. 12, Discissio et drainage phlegmon. major. 34. -- 105.
Obća javna bolnica u Petrinj i. (Primarni liečnik dr. Juranović.)
Obća javna bolnica ti Petliilji postoji već oko 100 godina.
Sgrada je sagracljena godine 1775., nu s početka je to bio golem mlin za javnu
porabu i korist krajiškoga naroda. Način, kako je narodu služio, nije potanje poznat.
Već u drugom deceniju ovoga stoljeća bila je to bolnica, premda se· nezna sigurno,
kada je za takovu preuredjena. Služila je naročito voj ničtvu, nu primalo se je u nju i
drugoga graničarskoga naroda.

148 Liečnlčki Vlestnik 1896. Br. 6.
Pri razvojačenju Krajine prešao je zavod godine 1872. u ruke II. banske imovne
obćine. Tada su počele za zavod težke i mršave godine, koje su ga dovele mal ne do pod­
pune propasti.
Samo za vremena okupacije - porastao je broj bolestnika ogromno tako, da si je
zavod dapače stvorio pričuvni fond od kojih 10.000 for., koji se je medjutim za daljnjih
desetak godina opet sretno ·posve protepao.
Kad je pred nekoliko godina sa sadanjim šefom zdravstva došao novi živahniji duh
u sve zdravstvene grane i uredbe Hrvatske, a naročito i u bolnice, prenuo se je i ovaj
zavod na novi život.
Godine 1894. preuzele su sestre milosrdnice dvorbu bolestnika, a početkom godine
1895; imenovan je za bolnicu posebni liečnik u svojstvu kotarskoga liečnika extra statum.
I sestre i novi liečnik imali su bogme što da preuzmu ! Nije moguće opisati zapu­
šteo stanj e, u kojem su se nalazile koli sgrade, toli posoblje, kućna ljekarna, medicinsko-
·
kirurgičke sprave i orudje.
Sve je to bilo izpod svake kritike staro, malobrojno, neuredno i p.rljavo, a sama
bolnica na najužasnijem glasu · tako, da se je hljelo vanredne vjere i pouzdanja, a ela se
čovjek ponada ozbiljnom napredku i oporavku zavoda.
A ipak je njegov dalnji razvitak nadmašio do skora svako očekivanje.
Već godine 1894. bio je broj obskrbnih dana više nego li dvostruk prema godini
1893. A i godine 1895. dao se je konstatovati znameniti dalnji napredak, premda se je
čitavoga lj eta i jeseni sve do kasne zime iste godine sgrada nadogradjivala i obnavljala,
radi čega se mnogo bolestnika nije moglo primiti, odnosno moralo prije reda odpuštati.
Nu prva četvrt godine 1896. poskočila je sasvim izvanredno, skoro nevjerojatno. J er dočim
je ista četvrt godine 1893. imala 1295, godine 1894. 2232, godine 1895. 3119 obskrbnih
dana, bilo ih je godine 1896. u prvoj četvrti 4990 tako, da su znatno razširene prostorije
bile više puta opet premalene, te bi se, ako napredak i dalje tako potraje, moralo do skora
opet pomišljati na novo razširivanje.
Kolika promjena prema godini 1891.-1893., kad no je znalo po čitav mjesec dana
biti u bolnici jedva 3-5 bolestnika na dan, dapače i po 2, od kojih je još jedan po noći
utekao ! Sada razpolaže bolnica po prilici sa 75 kreveta. Prostorije su prilična, te je zavod
posobljem, rubljem, aparatima itd. dosta dobro obskrbljen, i to na račun zagrebačke županijske
zdravstvene zaklade, koja ga je od početka lipnja 1895. preuzela u svoj posjed,
žrtvovavši do 20.000 for. za proširenje i preuredbu istoga.
Služba je u zavodu vrlo tegotna, naročito i za to, jerbo je udalj en do 20 minuta od
gradskoga središta - za provincijalna gradove osjetljiv razmak. Ako se uzme na um, da
je u bolnici često po 60 kadkada i do 70 bolestnika, (od početka godine 1896. nije se ni
silazilo izpod 50), onda se lahko uviditi može, da će, potraje li tako, odnosno uznapreduje
li zavod i dalje kako je u posljednje vrieme napredovao, labko nastati potreba, da se namjesti
i druga liečnička sila. Ne valja bo zaboraviti, da je liečniku nadgled uprave povjeren,
za koju je takodjer odgovoran, a to zadaje velikoga posla.
Točnije statističke podatke predat ćemo javnosti koncem prvoga polugodišta 1896.,
a za sada priobćujemo osim gornjih crta još ovo :
Operacije izvedene u bolnici, od kako je namješten posebni liečnik u svojstvu kot.
liečuika extra statum, . bile su sliedeće :
Phimosotomia (5). Paraphimosotomia. Amputatio cruris (ppt. carcinoma pedis). Enucleatio
mam1s (ppt. vulnus morsum et fracturas phalangum et metatarsorum complie.
multiplas). Exstirpatio polypi nasi. Exstirpatio atheromatis. Tonsillotomia (2). Ext:tactio
corp. alieni nasi. Exstirpatio lymphomatis colli. Ablatio granulomatis manus.
Incisiones (djelomice i excochleatio, drainage etc.) : Phlegmonis hum eri, .Furunculorum
complurium, Carbunculorum duorum, Vulneris sclopetarii femoris (izvadio 12
sačmenih zrna iz epiphyse ; bolestnik ozdravio), Vulneris sclopetarii thoracis (izvadio izpod
razmrskane lopatice sukiju 3 sačmena zrna i mnogo komadića kosti ; bolestnik još u njezi),
Musculi iliaci abscessuum duorum, Phlegmonis volae manus et antibrachii, Periostitidis
maxillae inferioris, Abscessunm frigidorum complurinm, Abscessus tonsillaris (3), acryo-
Br. 6. Liečnički Viestnik 1896. 149
cystitidis, Parulidis (2), Phlegmonis in fossn poplitea, Lymphadenitidis colli (3), Abscessus
femoris.
Punctiones abdominis (8). Excochleationes ulcerum tbc. Operationes .bubonnm (4).
Ablatio vegetationum penis et praeputii (2 puta). bto ad introitum vaginae (2 puta).
Discissiones ductuum fistulosorum complurium. Amputatio indicis (conquassati). Enucleatio
phalangum nonnullarum digitorum manus (ppt. vulnera conquassati). Herniotomia inguinalis
(ppt. incarcerationem, zacieljenje per primam). Unguis incarnatus. Paquelinisatio nomatis.
Ankylostoma (forcirana extenzija u narkozi). Paqnelinisatio ulceris tbc. linguae. Exstirpatio
et Paquelinisatio melanosarcomatis d01·si. Scarificationes, excochleatio, cauterisatio sycosis
parasitariae (2 slučaja, vidi niže dolje). Sequestrotomia cruris. Cauterisatio ulceris noduli
haemorrhoidalis. Ligatura elast. noduli haemorrhoid. secundum Dittel (2 puta). Taxis herniae
inguinalis incarceratae (uspjelo istom u narkozi, kad je već sve bilo pripravljeno za herniotomiju).
Sutura perinei in partu rupti. Paquelinisatio erosionum port. vaginal. uteri (3 puta).
Amputatio femoris (ppt. elephantiasim cruris). Repositio luxationis humeri inveteratae (u
narkozi).
Osim toga je učinjena množina sitnijih operacija i · 8 sadrenih povoja.
Od operiranih nij e nitko umro osim sdvojnih hydropičara, kod kojih je punctio
abdominis bila simptomatično-paliativne naravi.
Od interesantnijih slučajeva priobćujemo :
Dne 22. studenoga 1895. primljen je u bolnicu 60-godilioji kovački majstor N. K.
iz Sj everovca, kotar Petrinja, s abscesom na stražnjoj strani vrata i zatiljku. Bio je to
vanredno golem i čudan absces , veći nego dvie ljudske podlanice. Rubovi uzdignuti,
infiltrirani, mj estimice fluktuiraju. Boli vrlo velike. Čitava ta velika površina posuta nebrojenimi
manjimi abscesi u veličini kukuruznoga zrna ili nešto većimi, a kad čovjek prstom
gdje god pritisne, pišti gnoj iz svakoga od tih abscesa na nebroj mj esta. Vrućica neprestano
oko 39-40 stupnjeva. 26. studenoga učinjene su duboke incizije, nu stanje se nije
ništa poboljšalo, već se je žestoki proces sve dalje i pogibeljnija širio. 30. studenoga ponovne
skarifikacije, velike excizij e i opetovne Paquelinizacije. Sliedećih dana uništenje
ostanaka na rubovi h. Za 48 sati bolestnik miran, spava, traži jesti, neima vrućice. Rana
.
se skoro očistila, granulira liepo. Za 4 mjeseca približilo se zacieljenje te je bolestnik na
vlastiti zahtjev odpušten.
Najljepše je to, da je za 4 dana drugi kovački majstor iz posve drugoga kraja, i to
sisačkoga kotara, potražio ambulatorno liečničku pomoć kod bolničkoga liečnika "radi težke
rane na vratu", a liečnik je na svoje veliko čudo kod nj ega vidio posve isti nalaz i posve
istu bolest kao kod prvoga, samo manje razvitu, od prilike u veličini povelike mužke
podlanice.
Ostaje u bolnici, Iiečenje kao kod prvoga, zacieljenje za 4 mjeseca podpuno.
Diagnoza : Sycosis parasitaria, infekcija vanredno žestoke vrsti.
Sjećam se jednoga takovoga slučaja sa klinike prof. Kaposia u Beču, koji se je bio
razvio na podlaktici jednoga kočijaša.
Dne 26. prosinca 1895. igrao je Pavo Tominović, poljodielac iz Gora, kotar Petrinja,
30 god. star, do onda zdrav čovjek, uz gajde kolo. Popio je bio poštenu mj eru vina i rakije,
a dugo ij e išao vode pustiti, premda je osjećao nuždu. Na jednoč ga je strahovito
zaboljelo u doljnjem trbuhu te je pao na zemlju. Odnesoše ga u sobu i opaziše do skora,
da nemože pustiti vode, premda je još uviek osjećao silnu nuždu. Istoga dana dodjoše
kola po bolničkoga liečnika s molbom, da bi išao k Tominoviću. N u budući je ovaj bio
zapriečen drugimi poslovi, uputi kola drugomu kolegi, koji mu je po Tominovićevu pripoviedanju
metao neku žicu (valjda katetar), n.u izišlo je malo vode, a više krvi.
Dne 25. siečnja 1896.,. dakle posije čitavih . mj esec dana, bude Tominović dopremljen
u bolnicu. Obćenito stanje bilo mu je posve sdvoj no. Omršavio do kostura, ne može da
spava, ništa ne jede, j e d v a j e d v i e e g o v or L N e može da pusti vode. Svaki čas pxoljev.
Metnuv katetar, dobije liečnik vodu vrlo pomješanu s blatom (faeces). Prstom se
per rectum napipa neposredno kateter, to jest. dospije. se u mjehurovil šupljinu, i to kroz
otvor, dugačak koja 3 cm.

150 Liečnlčki Viestnik 1898. Br. li.
Diagnoza : Ruptura vesicae, fistula vesicorectalis. Bolestnik n edo p uš ta n i k ak o v e
o p er a e i j e, veleći, da on vidi da mu neima spasa i da želi biti odmah odpremljen natrag
kući, ako za nj ega nema medicine. Buduć je sliedećih dana počeo delirirati (ex inanitione)
trgajući uviek i "Verweilkatheter" van, te buduć su njegovi rod jaci skupa s njime navalili,
da ga voze kući, bude za par dana odpušten, te je sliedećega dana po izlazku iz bolnice
doista preminuo.
Šteta, što se tako interesantan slučaj nije mogao od prvoga početka u bolnici mo­
triti, gdje bi diagnoza i terapija mogla biti sigurnija odnosno uspješnija, dok je još bo­
lestnik bio krepčiji. Priobćujemo, jer je velika riedkost, da čovjek dobije igrajući
rupturu mj ehura. -
Dne ll. prosinca 1895. primljen je u bolničku njegu oko 50 godina star prilično
krepak kućarac S. O. s nekoliko čirova (abscesa) različite veličine na lievoj strani Jica.
Od tih mu je jedan bio već prije duže vremena u nakrst prorezan po jednom od ovdješnjih
kolega uz diagnozu furunculus. I drugi čirovi budu mu u bolnici otvoreni. Kod nekih je
zacielj enje donekle napredovalo, a kod drugih posve ništa. Bilo je čudnovato, da su se
unatoč obilnih incizija, energičnih excochleacija i stroge antisepse ukraj nekih, koji su zarašćivali,
za čas u neposrednoj blizini podizali novi abscesi, koji su nota bene sa starim
otvorom komunicirali, a kadkada je komunikacija postojala i medju udaljenijimi. Pipaljka
nije nigdje dopirala do hrapave kosti, dakle tvrdokorne fistule nisu prouzrokovane tuberkulozom
čeljusti. Pa uz to vj ečno selenje i ponavljanje abscesa i fistula !
Napokon se je pomislilo na Aktinomycosis. Karakteristična zrnca budu odmah mikroskopski
opažena i mikroskopski prepoznana. Lokalno se je i dalje kirurgičko-antiseptično
postupalo i dalo iznutra jodkali. Uspjeh do skora sjajan, što naročito pripisnjemo djelovanju
jodkalija, jer se lokalno liečenje, koje prije nije imalo nikakovoga uspjeha, nije promienilo.
U Banovini ima vrlo mnogo pravoslavnoga žiteljstva, koje je zapušteno tako, da
se zalibože prečesto dogadjaju tučnjave i težke ozlede, radi čega bolnica ima mnogo
takovih gosti.
Nu interesantno je, da to žiteljstvo do svoje vjere u toliko mnogo drži, što često i
strogo posti. Poslj edica toga strogoga posta pokazala se je i na žitelju Gjuri P. iz bližnje
obćine Jabukovac, koji je dne 26. ožujka t. g., dakle pod konac velikoga korizmenoga
posta, primljen u ovu bolnicu s težkom Hemeralopiom te je u najvećoj zabrinutosti prosio
i zaklinjao, da mu se pomogne, jer "ako sazna opaki narod, da po noći nevidim, pokrast
će me do posljednje iglice".
Kad mu se je u bolnici dalo svaki dan mesa i vina, izbiv mu dakako najprije iz
glave dužnost postiti ukraj njegove bolesti, povratio mu se je za par dana vid i po mraku,
na što je, uvidjajući koristno dj elovanje našega načina liečenja, žalibože i presavjestno
Iiečnički savjet sliedio tako, da je do skora dobio žestok želudačni katai:h.
Nedavno ga opet vidjesmo te nam se je hvalio, da sada izvrstno vidi po danu
i po noći.
Sjećamo se, da je i profesor Fuchs spominjao, da se Hemeralopia običaje uz veliki
post medju ruskim seljačtvom vanredno često opažati.
Ulcus ventriculi rotundum izliečili smo kod jednoga mladoga čovjeka time, što smo
ga u posebnoj sobi izolirali, neprekidno u krevetu pustili, te ga 14 dana strogo samim
mliekom hranili.
Isti je godine i godine trpio i različite liekove uzalud uzimao.
Terapeutične crtice.
B i nz. Antidot p1·oti, at1·opim. Kao izvrstan pr o t u l i e k kod otrovanja a tr opinom
spominje Binz morfin. Kod jednog bolestnika uštrcavana bje mjesto drugog
lieka četverostruki maximalni obrok atropina; na sreću naišlo se u isti čas na pogriešku.
Bezodvlačno bude bolestniku injicirana nešto slabija raztopina mm·fina. Ne samo
·
Br. (i. Liečnlčki Vlestnik 1898. 151
da se nisu mogli opaziti obični intoxikacioni pojavi atropina, već je i djelovanj morfina
bilo veoma slabo izraženo.
Mogao se je opaziti dakle antagonizam t-ih dvijuh otrovnih alkaloida takodjer i kod
tako neizmierno velike količine uporabljenih liekova.
(Berl. med. Wochenschrift 1895.)
Ocat (sirće) proti ot1·ovanjt km·bolnom kiselinom. Ako se na kožu i sluznicu, koje
.
su naJedane conc. karbolovom kiselinom, aplicira ocat, onda vrlo brzo prestaje za karbolno
najedanje karakteristična bezćutnost (auasthesija) i bielo obojadisanje dotičnih dielova, te
nepostaje naj edna krasta (Aetzscharf). - I kod unutarnjeg otrovanja karbolovom kiselinom
djeluje ocat kao dobar protuliek (antidotum). U takovih slučajevih valja čim prije smjesu,
sastojeću od istih dielova octa i vode, popiti, te iza toga preduzeti izpiranje želudca.
(Apotheker Zeitung).
Schwarz.
Liečenje ozebina. Prof. C. Boeck u Rigshospitalu u Kristianiji preporuča ovaj liek :
Rp. Resorcin.
Ichthyol.
T ann in.
aa 2·0
Aqu. dest. 10·0
DS. za vanjsku porabu.
S . ovim Ji ekom, koji se mora najprije dobro promućkati, namažt1 se aficirana mj esta ;
za ne koh ko časova na ':ini se suha sjajna kožica. Usljed resorcina steže se koža, a oede­
ato nih otelina rstiju i ruku naskoro će nestati. Akoprem ovaj liek osobito djeluje, to
1ma 1pak svoJe hrdJave strane. Ponajprije pom·niti će ta mjesta, a tek za jedno 8-15 dana
poslije liečenja će te crne boje nestati. Nadalje ne podnaša koža, osobito ako je osjetljiva
ovoga lieka, te će lahko izprepucati. Napokon se ne može kod necroznih ozebina upotrebljavati.
slučajevih, u kojih nije umjestno uporabiti liekova usljed kojih pocrne ruke,
mogu se duzom uporabom ovoga lie ka dobri uspjesi polučiti :
Rp. Resorcin frO
Gummi arab . 2·5
Aqu. dest. 7·5
Tale. pulv. 1·0
DS. za vanjsku porabu
Svake večeri se ovaj liniment na aficirana mjesta namaže. Mixtur ova pomaže
takodjer kod t. zv. popucanih usana, osobito pak kod suhih i koje se uviek !jušte.
(New-York. med. Monatschrift.)
Liečenje actinomykose injelccijami sa .fodkal-ijem. Jod-kali :vreporučuje se u novije
Vl·ieme kao specificum kod actinomykose; nu kraj izvrstnih rezultata imade i neuspjeha,
kojim će biti valjda kriv način upombe. Rydiger misli : da se imade jodkali hypodermatički
upotrebiti. Neki medicinar (Nowalek), koji je od actinomykose bolovao, bude kiruržki
Iiečen, nu bez uspjeha, a isto tako se nij e unutarnjom uporabom jodkalija ništa polučilo.
Subkutanimi injekcijami 1"/o jodkalijeve otopine izliečila se je actinomykosa za 2 mjeseca.
Jnjiciralo se 2-4 ccm. otopine u razdobju od 8-14 dana; ujedno se je taj liek i per os
uporabilo. Kod nekog drugog bolestnika ostala je 6-dnevna unutarnja uporaba jodkalija bez
uspjeha ; subkutanimi injekcij ami pak polučio se je uspjeh, samo je preostala infiltracija u
opupju. U više slučajeva actinomykosa potrbušnice dostajala je injekcija vodene 1•,. jodkalijeve
otopine bez unutarnje uporabe toga lieka, da se je izliečila. (Gaz. d. opit.)
C. Z. Schleich. No vi način antiseptičkog liečenja mna. Kada formalingelatina
(nastaje, ako se u vodi raztopljena gelatina suši nad parami formalina) dolazi u doticaj
sa živućom tkaničevinom, to se ona raztvara i oslobadja se formalin u neprekidnoj struji
te djeluje antiseptički, dok inače formalingelatina ne ima antiseptičkih svojstava. O tom
se je Seh. s jedne strane osvjedočio time, da je pomiešao prah od formalingelatine s bakterijami,
a da nije bio zapriečen razvoj kultura, s druge strane experimentom na životinj e,
gdje je metnuo najprije komad formalingelatine bez ikakovih kautela, a onda prah po-

. '152 Liečnički Viestnik 1896. Br; 6.
miešan s bakterijami n trbu,šnu utlinu, a da nije bilo nikakove reakcije. Na to je počeo
rabiti samljetu sastavinu za liečenje rana. Došao je do zaključka, da može svako akutno
gnojenje za 24 sata koupirati i za svaku ranu aseptički tečaj bez ikakvog drugog sredstva
garantirati. Pokušao je to kod 120 akutno purulentnih procesa, kod 93 aseptičnih rana,
4 komplicirana kostoloma i 2 duboke rane kože na glavi. On je rane samo mekanički
očistio i zasipao praha tako, da je došao u doticaj sa svimi dielovi rane. Kod čistih rana
imao je za nekoliko sati suhu i čvrstu krastu, kod svježeg gnojenja prestaje ovo za 24
sata, te se samo ciedi čisti, bistri serum, rana je mehka, a okolina nije crvena. Furnnkuli,
karbunkuli, phlegmone se za 24 sata ograničuju. Nekrotična tkaničevina ne raztvara for­
malingelatinu, jer joj prieči doticaj l!a zdravom staničevinom. Ako se u tom slučaju za­
siplje formalingelatine na ranu i nakvasi sa : rp. pepsini 5·0, acid. hydrochlor. 0·3, aq.
dest. 100·0, to preuzimlje pepsinova solna kiselina molekularnu destrukcij u i neprekidni
razvoj formalinovih para, drugimi riečnri ulogu živuće staničeviue.
Formalingelatina dj eluje po Seh. ovako : ona može uz aktivnu dj elatnost stanica
molekularnom antisepsom uništiti bakterije, koje se nalaze u tkaničevini i omogućuje sta­
nicam, da ih lahko savladaju. Po tom bi imala il:1to dj elovanje, koje se pripisuje jodoformu,
jedino uz tu prednost, da zaprečuje infekciju i da koupira gnojenje, što jodoform nije n
stanju. (Therap. Monatshefte 1896. sv. 2.)
Dr. A. Marmorek u Parizu. Liečenje šk1·lett unt·ist1·eptokokovim senmwm. Bu­
dioc škrleta još nij e poznat, nu bez dvojbe sn streptokoki uzrokom komplikacija : abscesa,
nephritide, endokarditide, pleuretide, otitide itd. To je pobudilo Marmoreka, da bolestnikonr
od škrleta nštrca antistreptokokov serum. Injicirao je n 96 djece (svigdje je dokazan strep­
tokokus sam ili uz druge mikroorganisme). Obrok injekcije bio je 10 ccm., a u težkih slu­
čajevih 20 ccm. seruma. Injiciralo se svaki dan, dok nije temperatura spala. Obično je bilo
dovoljno dati jednu ili d vie 'injekcije. Ako su natekle žliezde ili nastupila lahka alburni­
nuria, to se je ponovila injekcija, dok nisu prestale ove komplikacije. Ukupna količina
injiciranog seruma bila je obično 10-30 ccm. Samo u težkih slučajevih trebalo je 40, 60,
70, 80 ccm. Najočitij i je uspjeh kod nateklina žliezda, koje brzo izginu, a da se nikad ne
zagnoje. Simptomi otitide brzo prodjn, tragovi bjelančevine u mokraći izginu na 1-2
injekcije. Delirija prestaj u, obće stanje biva bolje, temperatura pada. (Na temperaturno
kurvu nekompliciranog škrleta ne djeluje serum.) Hrdjavih nuzgrednih pojava nije se opa­
žalo, osim nekoliko puta kratkotraj ni eritem.
Od injicirane djece umrlo je 5 (2 od difterije, 2 od uraemie, a l od pneumonie).
(Annales de l' Institut Pasteur.)
A. Zarewicz. O autoinokulucij-i 111·imamih sifilitičn,ih Č'i?"Ovct. Kod jedne žene
s tipičnom sklerosom na lievoj maloj sklopki razvila se je mj esec dana kasnije isto tako
tipična sklerosa u fossi navicularis ; kod druge bolestnice pokazao se je 39 dana posije
značajnog prvotnog afekta na gornjoj ustni isto takav indurirani čir na vršku jezika. Izra­
ziti sekundarni pojavi pokazali su se kod prve bolestnice 50 dana, kod druge istom neko­
liko mj eseci posije. Od obih mogućnosti, da je naime ili nast.ala ponovna infekcija za
inkubacije prvog čira ili da se radi o autoinokulaciji od prvog čira drži Z. prvu vj ero­
jatnijom, jer bi se inače moralo uzeti predugo vrieme inkubacije za drugi čir. Za antoin­
okulaciju govori takodjer, što su obje sklerose tako blizu. Svakako bi ti slučajevi dokazivali,
da je sifilitični primarni afekt barem neko vrieme skroz lokalan pojav i da nije prvi znak
već postojećeg zaraženja cielog tiela. (Zarewiczeva opažanja težko se dadu dovesti n sklad
s vladajućom naukom, koja veli, da je zaraženi organizam nekoliko godina 'immun proti
sifilisu i da u to vrieme nije mogttće preciepiti tvrdi čir. Samo prve dane posije infekcije
još je moguća autoinokulacija ili po Langu postinicijalna infekcija. Kako sifilitični virus
u tielu polagano napreduje, to je još u neko. n·ieme moguća autoinfekcija na drugom da­
lj em mj estu tiela, n. pr. od spolovila prenosom na ustne. N u u Zarewiczevih slučajevih
pokazao se je dmgi čir istom poslie vremena, što se uzimlje obično za najdulje vrieme
inkubacije. Da bi se radilo o jednostavnom Contactchancreu, nije vjerojatno, gdje Z. iztiče
tipičnost i značajnost. Jedino se dade protumačiti, da sn oba afekta imala veoma razno
vrieme inkubacije, da se je, recimo, prvi razvio u najkraćem roku, odmah inokuliralo dru­
goga, a ovaj se je sada budi, što je tielo već više odolivo, ako i ne još podpuno immuno
Br. 6. Liečnički Viestnik 1896. 153
bilo, budi iz kakovih dmgih razloga, razvio za najdulje vrieme za 30, odnosno 39 dana.
Svakako treba biti oprezan, te se ne smije izklj učiti mogućiwst sifilitične infekcije radi
toga, što imade vi!ie čirova ili to je autoinokulacijom nastao novi tvrdi čir. Rlf.)
(Archiv fii:r Dermntologie u. Syphilis XXXII. S. 391.)
Dr. Ćačkovlć.
Razpra .. vne viesti.
Mjesečna skupština sbo ra liečnika kralj evi)] a Hrvatske i Sla­
v o n i j e u Zagrebu bila je dne 2. svibnja 18%.
Zapisnik prošle mj esečne skupštine izpravlja predsjednik rlr. lt akovac tako, da nn
str. 132. "L. V.'' mjesto stavke "dr. S ch w n n: : Pokazuj e slučaj strmne eysticae, koja je
prouzrokovala jako težko disanje . ..... Bole tnik je odpnšten", imade stajati : "dr. S chw a r z :
Predaje o modernom operativnom lieč.enj n hipertrolije protate". Nakon toga izpravka ovjerovljnj
e se zapisnik.
Dr. lt a k o v !Jcc predstavlja bolestnika : li_J:ys_Jn a arQ.JU\. A_o_r ta e.
F. N., 36 god. star, službenik. Otac mu živi zdrav. Mati mu umrla prije dvie go­
dine od rak-rane u želudcn ('!) 51i god. star.1. Ima brata i sestru, oboj e zdravo, više braće
nije niti imao. Služio lB i pol god. kao vojnik i voj uički podčast.nik. Nije nikada. bio bolestan.
Vrlo lasno se razsnli, a mzžestio se vrlo često vj ežbajući novake. Nij e pijanac ; naročito
nije imao nilmda niti reumatizam sgl obova, niti si H!is. Od dviju godina je u gra­
djnnskoj službi. Poboljeva od konca Hiečnja o. g., težko diše, osobito kada ide uz brdo ili
kad brže ide, spava prekinuto, samo na uznak ili na desuoj strani, ako liP.vo leži, težko
diše. Apetit dostr1 dobar. Grozničav nije. Mokrai\a normalnih sastojina, bjelanka, niti šećera
ne ima n njoj. Kod prve pregl ed bo koncem veljače o. g. : endocarditis valvul. a01·tae chro­
nica. Ordinacij a : Mir. Umanj t>n potrošak teku !'ina napose vode. Hladni oblozi na srdce.
Hladna jela u malih obrocih. Tečajem vremena razvio se je sliedeći :
S t a t u s p rae K e n s : Velik čovjek, jaka kostura, dobro razvijenih mišica i podkqž­
noga sala. Plavokos, hielopntau, zagasito rumeuog lica, ustnice neto cyanotične. Na glavi
i obrazu ništa osobita Vrat. primjerau. Villljiva istovremena puh;acija !mo mali prst de­
belih caro ti da; isto tako vidi sc pnbacija u j ugu! n. Prsa dobro s vodna, disanje costo­
abdomiualno, obje poloviee prsij u dii=;u jednako ; ali lieva polovica prsiju uzdrma se isto­
vremeno s pulsom. l'erkusija pluGa na desnoj st.mni daje normalne graniee, auskultacijom
čujemo pojedine suhe rhonche srednj e veličine. J>erkusijom na lievoj strani dobivamo rela­
tive granice srdcu od go mj ega ruba IV. rebrn, sredinu kosti grudni ce ; udar srdca dobro
ćutljiv, nepovećan u mnrnilamj liniji u V l. medjurebrt1jn. Ausknltacija lie voga plnćnoga
krila daje takodjer znakove kroniekoga kntnra. Nigdje na plnl:ih intiltmt. Perkusijom
kosti grudnice douivnmo, oobito ako se bolestnik 11aprerl prigne, obmnkao zvuk od jugula
počamši prema dolje tri prst:t u širini, a od desna prema lievo opet h'i prsta široko. Aus­
kultarijom srdca ne čuju se nigcUe zvuci, već svagdje su zvuci prikriti žamorom, a ovaj
sistolni i diastolni žamor čn}e se najjasn ije nad sternnmom na mj estu abnormalne obmuk­
line i nad zalisci Aorta (u II. lievom medj urebarj u Ii evo od kosti grudni ce. Ovaj strujanju
naliki žamor (fremissemeut cataire) Čt\je se i u enrotidah i skoro istom jasnošćn na ledjih
lievo od kmlježnoga stupa u vi.ini IV--V li. prsnoga kralj eža. l'rislnškujnći nad arterijom
iliacom desnom i lievom, čuje se Ramo j ednu zvuk. Puls nad arterijami mdialnimi je isto­
vremen, pun i jak, ali uije niti dižu

lM Liečnički Viestnik 1890. Br .. G.
Dr. R n k o ,. ac : Proti stcnofnja do
n tie 01i predmeti :
Gospiću .
Tr o š· k o v n i ci u knznenih stvn.rih kr. s ml b. stolova u Var;1žcli nu, Mitrovici i
.Mnienje o uzroku smrti P. P. u knzo. pretlmetu proti V L. radi zloi'instva
ubojstva (sudb. stol u Ogulinu) .
l\ln i e n j e o duševnom stanju A. B. o pri pisi Yosti inkrimirnnog čina zloeinstva pO-
k\J;nuoga prostoga u morstva (sudb. stol u oil'ktt\.
·
.
L P., ljeka nJik u Z., moli za dozvolu, da smije stanovitu mast oglaiYati i prorhtvai. O sn o v a n ar e d b e kr. zem. vladP, koj om se p ropisuju dužnosti uprava orozennnh
obć. javnih bolnica i7.llzam zem. i pod zem. tlpravom stoje(,ih bolnica.
Osnova naredbe kr. zem. vimle, kojom e preinai'nj e . 15. provedbene nnredbe
od S. srpnja 18fl5. br. 12.409 k zakonu od 11. tmvnja lt\!14. o ljekaruičtvu u k rnljeduah
Hrvatskoj i Slavoniji.
N or m a t i v n a. n a r e cl b a o p roizmdja nj u i proda vanju soda-vode, te o nadzoru
nad njim. .
Z a g r eba č k a o k r užn a b l a gaj n a za podporu bolestnilm u ime svih hrrn.tsko­
lavonskih okružnih blngnj un podnaša predstavku gl ede uredjenja liečničke slnžbe.
O s u ov a n ar e cl b e kr. ze m. v Inde o pn>Yecleuju obrnnbenih mjera proti za m znim
bolestim na. ovozemaljskih granicab, s jedne stnme proti Ugarskoj, s druge proti Cis-
lajtaniji. .
N ar e d b a vel. župana županije vlundinske za područje županije varaždinske, kqjom
se zabranjuje obdrž.flva nje gostba n kunh pokojnih (Carmina), ter izdaj e pogreb ni red i
naputak za nsnovanj e i uredjenje groblja.. NadL,iskupski d uh. stol. prigovara toj naredbi i
zahtieva, da se ]JOmenuta naredba opozoYe, od nos no izvr::iba iste obustavi.
M n i e u j e o uzroku nesreće u tvornic:i cementa u Beočin u, gdje su otrovan.Jem
ugljičnim kisom tri mdnika poginula, i kako da se slič ne nesreće u buduće znpriečuju.
. O s n 0 v a n are cl b e kr. zem. vlade, kojom se propisuje postupak n svrhu ogmm-
čeuja i i zvrieženja naclriprimaljstva.
izmdio
"
Književne viesti.
Vina Hrvatske i Slavonije". Pod ovim naslovom izašlo je djelo, koje je
i napisao g. dr. S. B o š nj n k ov ić. Ovo j e prvo djelo ove vrsti u našoj li ten turi,
te ga zato velikim veseljem i pozdravlj amo. · ·
.
.
. .
U Hrvatskoj i Slavoniji nije do sada IHJblicirana ni jedna enoložka radnj n, k Ja b1
se osnivala na kemi1ko-an:tlitičkih podatcih. Oni podn.tci o annlizah vina pako, koJe sn
zabilježili , ali ne objelod:mili elva do tri naša kemičara, bijahu bez ikakve vrieclnosti za
prosudjivanje vina, pošto se ti cahu nviek sumnj ivih i od oblasti zaplienjenih vinn.. O ·aci ­
nalnom poznavanju vina naše domovine nije moglo biti do sada n razg_ovora. U ol:o Je
to pako koristno, nuždno i vn.žuo, svakomn
e jasno. i netreba ovde dalJ e -a:agatl. i::iamo
_
.
iztičemo ovdje, d:t je ovakovo powavanJe vma, seceno 1a temelJ U , anahtJčk . Jil podat ka,
ne samo absolutno nuždno za provedbu zakon. elanka XXIII : 1893. o umjetnom vmu,
nego da je i od neizmierne vriednosti za svakoga racional oga, pmktič oga vnograda1
: -,
fl isto i za one mjerodavne faktore, koji regenernju naše vmogmde. OvaJ zak. danak IJJje
samo od velikoga zamašaja sa narodno-ekonomskoga gledišta, već je i veoma važa . n sa
stanovišta zdravstva, jer se označuj u n njem točno sre manipulacije, koje su dozvolJene,
da se izvedu sa vinom i opet one, koje su zabranjene. U provedbenoj naredbi k tomu
.

156 Liečnički Viestnlk 1896. Br. li.
zak. članku razdieljuje se zemlja na vinogorja, govori se o tipih vina dotičnih vinorodnih
krajeva i traži se, da vino i onom tipu odgovara, iz kojega je priedjela. O tom pitanju
nije se moglo do sada kod nas ni oRnovano gnvoriti, a kamo li siguran sud izreći, pošto
sastav naših vina iz pojedinih krf\jeva nije bio poznat. Isto vriedi i r.a prosnclj ivanje
sumnjivih vina, ako patvorenje nebija;e baš kmpno . .Ter ustanova veli : "Vino se imade
smatrati patvorenim, ako e nedoknže, ua takovu abnormalnost, kao što ju pokazuje ana­
lizovano vino, neimade i notorno naravno vino istoga godišta i istoga kraja". To vriedi
primjerice za mno:f.inn ekstrakta, ekstraktnog ostatka, ukupnih mineralnih sastojina, fosforne
kiseline i još za neke druge sastavne tvari vimt.. Nn iztražitelj veoma često nije mogao
iztraženo vino valjano ocieniti, pošlo sastav naravnih vina različitih kraj eva i godišta do
sada nebijaše poznat.
Radnja dra. S. Bošnjakovića velika je i prva euoložka radnja, koja je udarila temelj
poznavanju hrvatskih i slavonskih vina ; ona je 11 našoj enologiji upravo epohalna. Na
tom temelju morati će se dalje i·aditi, da se poluči avreno poznavanje domaćih vina,
što je za našu vinorodnu zemlju od neizmierne važnosti, a hit će Rve to va:f.nUe, kako se
vinogradarstvo regeneracijom američkom lozom opet Bve više podiglo bude.
Knjiga "Vina Hn·atske i Slavonije" obuhvm'a dva diela. U prvom diclu ra1.lažu se
analitičke metode, po. kojih su vina iztražena. Ove met

---··· ----
Liećnički Viestnlk 1896. Br. (i.
150-200 vina različitih krajeva i godišta analizirati, jer bi onda tek poznavanje naših vina
bilo sa vršeno.
Mi čestitamo i zahvaljujemo g. dru. S. Bošnjakoviću, što je svojim dj elom i mno­
žinom zabilježenih data znanstvenom prosu d jivanju naših vina udario temelj, jer doista ovakav
rad je od velikoga zamašaja ; isto tako zahvaliti se je i visokoj kr. zem. vladi, koja je svojom
moralnom i materijalnom podporom omogućila ovaj rad i štampu toga djela.
Prof. dr. Domac.
Brodarska Higijena. Napisao Dr. Jako Gj ivauović, e. kr. kotm;ski liečnik
dodieljen e. kr. uamjestničtVl1 n Zadru. - Zagreb, 1896.
"Prvi dio knjige bavi se o higijeni i pokazuje škodne uticlje i uzroke bolesti i način,
kako da im se izbjegne. Drugi se dio bavi o sastavu tiela i djelatnosti njegovih ustroja:
Treći sadržava Imputke o liečenju i vidanj n i o zdravstveno-redarstvenih mjerah n slučaju
kužnih bolesti. Ćetvrti pak dio se bavi o lj ekovnici ili škrinjici liekova ; tumači liekove,
koje ista sadržaje i pokazuje način njihova pripravljanja i uporabljivnnja. kao što i način
upotrebljavanja vidarskog orudja i dotičnih sprava".
Ovako pisac sam o sadržaju knjige.
Knjiga je namienjena pouci liečničtvu nevještog brodarskog osoblja.
Prva dva dj ela najbolja su. I nevješt pomorac i brodarskim prilikam nevješt liečnik
·
naći će tu koristne pouke.
O trećem dielu ue bi se mogao tako pohvalno izjaviti. Oko HO strana posvećeno je
poznavanju raznih bolesti i ozlecla te liečenju istih. Tko misli, da neuk tim načinom može
što patologije i terapije raznih bolesti da nauči i svoje znanje praktično uporavi, taj vara
i sebe i druge. Populariziranje medicine, ako neće da stvara varavih pojmova i donaša
štete, treba da bnde vrlo ogruuičeno i da se bavi ponajviše obćenitostmi i higijenom, a od
praktične medicine smije samo toliko da zahvati, koliko može razumjeti najprost:ij i bolničar.
J er pra ma liečničkoj znanosti i umjet.nosti pametan je jednako zastupnik naroda ili dvorski
savjetnik, koliko prost težtk ili drvocljelac.
O populariziranjLt medicine tako je mislio Billroth, a slavni Dubrovčanin Baljivi
pisao je, ela bi se o medicinskih stvarih samo latinski imalo razpravljati, ela se otmu
blezgavom uplićanju svjetine. U ničem možda nije nenk sviet tako neznaličan i n ničem
valjda tako spravan, da lahkoumno i bezobrazno sudi, kao u medicinskih stvarih. Populariziranje
sumnjive vriednosti može da sviet na takvo ponašanje još većma obodri na štetu
i znanosti i trpećeg ljudstva.
Preko toga primietit je, da imade u tom poglavju knjige vog1ješnih i manjkavih
!lapntaka.
Na pr. na str. 217 rečeno je: "Kod težkih i povećih rana ili kod obilnog gnojenja
valja zavoj obnoviti dvaput na dan, a kod manjih rana ili kod onih, koje se malo gnoje,
dosta je obnoviti i svaki drugi dan". - Takvi im kriteriji za obnovu zavoja vladali i n
i ll o t e m p or e, a niti načelom, niti praksi današnje kirurgij e ne odgovaraj u.
Današnjoj kirurgiji ne ot1govara ni naputak na str. 21! : "Ako je pak tane ostalo
usadjeno podalje od površine tiela, valja nastojati da se izvadi".
Desinfekcija oruclja jednostavnim zakvasenjem u raztopinu 3"1.> karbola, kako ju pisac
vreporučuje, ne znam, što može vriediti .
Toliko navadjam za primjer, a bilo bi simo tamo još šta zamjeriti.
U obće mi se čini, da bi dio, koji se havi liečeujem, imao biti mnogo kraći, ali za to
što je rečeno, imalo bi biti točnije, znanstvenije.
Što je u knjizi osobito pohvalno, to je liep jezik, kojim je pisana. U pogledu
liečničke terminologije svaki naš liečnik naći će tu štogod dobra da nauči.
Dr. B. Peričić.
('JIIH'IOI :I Jn;nn ua 1\C.loryllHo •. tcitapcTrio. Op•·nje
srpske sanitetske struke.
· "0 histologij i decidualnog sarkoma", od dra. Jovana J. Jovanovića. - "0 re:mltatima
liečenja difterije Behringovim serumom u obć. drž. bolnici", od dra. S. Šrage. -
.,Najprije škola za primalje i lekRrske pomoćnike, pa onda postepeno medic. fakultet", od
dra. J. Lazarevića.
U svitkQj svezci ima : pregled literature, - izvještaji o radu lekarskih zajednica, -
izvjetitaji o radu sanitetskih vlasti, - zakoni i naredbe, - viesti o stručnim zavodima i
ustaiiOYama, - bilježke, -- pabirci, - kovčežić za pribiranje med. gradje, - podlistak,
- staleške i lične viesti, - bibliografija, javna rieč, - pošta redakcije i administracije.
Dr:f.ava, vlasti, njihove ustanove i njihovi organi nemoćni su, i sav trud i trošak
nj ihov propada, ako sam narod neee ili neumije da posluša i izvrši što zakon naredjuje
·ili što sanitetski organi zn. dobro nadju. I najbolj i sanitetski zakoni, i najsavjestniji vršioci
tih zakona nemoćni su, ako ih gradjani neće i nemože da razumiju, nego ih samo silom
i iz stt·ahn. sluajn. Gdje sam narod i n epoj ima potrebu tih ustanova, gdje je ovladalo krajnje
neznanje, gdje je sve listom ogrezlo u praznovjeri i nerazložnih običajih, ondje je težko
izvoditi mjere, koje se svemu tomu protive. Tek kad bi sam narod polako i postepeno
dobio druge, jasnije i čistije pojmove o svem, što se tiče nj egova života i napredka, tek
onda bi i sanitetski zakoni i napori sanitetskih organa dobili prava maha.
Polazeći s toga gledišta, riešilo se "srpsko lekarsko drnžtvo" u Beogradu na izdavanje
lista namjerom, da njime u bistar, ali neuki bezazleni i praznovierni srpski narod
unese toliko znm1ja o čovječjem )';ivotu i zL1 mvlj n, koliko je potrebno, da on sam polako
dodje Llo sviesti i počme napuštati svoje nerazložne običaje i onaj bezbroj nesavj
estnih vnrn.lica, koji ih podržavaju, a njega time upropašćuju. Tek onda će i bolnica i
liečnik, i napori sanitetgkih vlasti i izdatci sanitetskoga fonda uspješno voradit.i - nn.
sreću naroda.
Taj list zove se "Narodno zdrn.vlje", te je popularan dodatak uzn. svaki broj "Arhiva"
i do naša jasne i za svakoga razumlj ive pouke : l. O sastavu i oba vama tiela. 2. O čuvanju
i njegovanju zdravlja. n. O suzbijanju bolesti, nmočito kuY.uih. 4. O nj ezi trudne ilene,
porodilje, novorodjenčeta, ncjači i školske dj ece. 5. O njegovanju bolestnika i točnom
izvršenj u liečnikovih naredaba. G. O nern.zložnim načinima domaćeg liečenja. 7. O prvoj
pomoći n priekim opasnostima. Osim toga prikupljat će narodnu medicinu i narodnu
medicinsku terminologij u.
U brojevih, koji su do sada izašli, ima vrlo lie pih članaka : "Šta vri edi zdravlje i
dugovječnost?" -- "Rana ženitba i udatba". - "Kad diete počme puziti i laziti". - "Zadoj".
- "K varan". - "Trakavica" (sa slikami). - "Koliko treba hrani da se svari". - "Pomoć
obamrlu novorodjenčetu". - "Kalajisanje i kalajni sudovi" .
"Dječje igračke". - "Sveštenici i narodno zdravlje". - "Je li u vatri (u groznici)",
sa slikami. - "U kavani'\ - "Mirisi". - "Poslušaj me !" - "Presvlakuša (spavaćica)".
"Diši na nos, a ne na usta". - "Drugi zubi". - " Smradovi " . .... ..,._ "Kužne klice".
Čestitamo od srca našemu pobratimskomll družtvu i njegovomu vriednomu uredniku
na tOJTli:rasnomu radu, pak mu želimo> da ovaj urodi što obiln\jim plodom.
159

Sitne · · ·viestt
·
. Previšnje ručno pismo i dlikovanja . . Nj. e. i kr. a..pštolsko Velianstv.
uprlivilrJ je_ sedeće : ručno pismo ria . bat:q1:Jon · Wid.erhofera : ·
· . · . . ·
. . "Dragi, barue Wi.d erhofei:u! · . . . . . · . . .
.
. . .
. :bugotrajria bolest Mojega blagoiiokojnoga:_.brltta, nadvojvode 'Karla Ljude_viia; 'd11la
v:tni j ;opet prilike da oživotvorit.e iznovice osobiti načinom Vašu Mei i MjoJ ,obltelji'
u toliko slučajeva dokazanu piivrženost i požrtvovno st. Srdce Mi nalaže; ·da. Vani u: · ime
Svoje gospodje ogorice; ilajvojvodkinje Marije Terezije, i nadvojvodske obitelji i h ime
Svqj'e .iireem najtopliju_ zahvalnost za toli požrtvovno Mojemu sada u· Bogtt. blagopokoj­
·nom,u .preljubljenomu b1·atu pruženu liečničku pomoć, a ii.zdajem se u to, da ' budete i u
budt1će. vj erno stajali uz Mene i Moju obitelj kao tješeći i pomagajući liečik.
· ·
· U Lanizu dne 3q svibnja W96,_ . . FranJ.o: Joi'p s, r.".
' Naslov e. kr. dvorskoga sajetnika podhililo je Nj. e, i kr . . Yeličaristvoj. t. profe .
soru na bečkopi sveučilištu dru. Edmunda N e it s s e1; u, profesorom n pražkom njea/lkolri
sveučiliŠtu dru: K. H. Huppertu, drn. F. Kn oll u ·i dru. I .. Kene-n, nadalje p1·ofesorom
na pražkorii Českom sveučilištu dru .. .A: Zu cker-u i vladinomu sa·vietuiku dru. Bo-
·
busllivu: it: J ir-uin (koji je začastni člai:i našega sbom):
.
. No.vi Članovi. Našemu aboru pristupili .su kao redO\'iti ,članovi : gg. dri. Josp .
pl . .tu.rjevi ć 'ri Zagrebu, dr. Ptar Geoi-'gević u Osieku ·i dr. Slavo J,1echniter,
obć. lieč.nik u Oriovcu, za sada na godinu dana u Beču (IX. allg. loslie · l- Pravazovii1 št-rclJka), a ;ima
i sluča,ieva, -'g'dj'e je sliedilo težko otrovanje, d paČe 'i smrt, već 1 bd: :matiJe
doze, - nego što je rti.ak$imalna.. .Osim: .toga je· -injiciranje, tako . difeieiltnih raztopi.n.
a();.' PR:, .!lQ , ;v.e_9rp.e;t ):>O}o- . Stare .. mEltoqe ograniča ul. ,)1J:I ; f;le.; na to,
da podkožno načine depot anaesthezije, od kojeg bi imali živci :elektiyno. gore
i dolje uzimati prkinuće svog vodjenja.
Ova metoda morala je ostat_i nesavršena, jer nije pazila na zakOUj_:ana­
Rtomotičnog .vodjenja n1;1trag od . drugih mjesta do predjela .oper-acije; . Ako se
hoće postići podpuila. dokalna : anaesthezija, to se mora' cieli . p redi el, operacije
tekućinom prokvasiti; poplaviti,. nadunuti, oedemizirati, :a da .je svejedno u
kakovoj · je gustoći u ·njoj. sadržan nerviilum. Inače; .je vodjenje .;.boli na
nekom .mjestu otvoreno i bol se ipak izi'ieši. ,ko se načini podkožni .;dept
cocaina n. pr. u vršak prs; pa. Jlla,biJa .r.a:;tor,ina kako god koncentrirana,
to će možda anaesth,zi.ia.A?i Rlje .. o z,adjlh .qgraqaka iiv:afi, .. kqi1 i9u kroz .
taj naklad·· cocaina, , ali dalje na koju anas tonio zu ne prela;zi djelovanje, svaka
je u stanju, . Y?\-; '1,),R . se. :Ill

162 Liečnički Viestnik 1896. Br. 7.
Princip, koji je postavio Schleich, da na ime cteli prediel operacije
umjetnim načinom sasvim prokvasi , može se--s tako gustimi raztopinami
samo u veoma ograničenoj mjeri izvesti. Tako bi se mogle izvadjati samo
operacije, koje se protežu na prostor, koji odgovara sadržaju tekućine do
najviše 5 ccm. Samo s mnogo slabijimi raztopinami mogli bi se bez pogibelji
već predjeli poplaviti i operirati bez boli, ako bi one prekinule vodjenje
živaca. Odkad je Liebreich objavio svoje osnovne nauke o •anaesthesia dolorosa«,
gdje se je pokazalo, da se kod životinja može vodjenje živaca prekinuti
injekcijom vode, bilo je izgleda, da se pokuša u tom smjeru i kod
čovjeka, i to intracutanim, a ne subcutanim putem. Zaista je Schleichu
uspjelo dokazati za razne tvari, da one i dosta razriedjene prouzročuju
bez predhodne hyperaesthezije anaestheziju točno u obsegu svoje infiltracije
(kao Liebreiehova anaesthesia paradoxa). Moralo se je takodjer paiti, da
ne bude infiltracija bolna, jer paradoxna anaesthezija• t. j. bezbolnost uz
boli ne može se praktički uporabiti. Morala se je naći najmanja mjera dotičnog
nervina, koja je u stanju prodromalnu hyperaestheziju kod injekcije u
toliko kompenzirati, da anaesthezirajuća moć vodenih tekućina sama po sebi
u punoj mjeri djeluje. Zato se i mienja u Schleichovih raztopinah · gustoća
prema osjetljivosti dotičnih djelova t. j. u hyperaestetičkih predjelih treba
druge raztopine no n. pr. u djelovih, koji nisu zapaljeni. Primjesa kuhinjske
. soli imade oslabiti dražeću moć vode (nabrelmuće stanica), koja za sebe preuzimlje
jedan dio anaesthezije, osobito ako je raztopina ohladila na 0°. Primjesa
inorphija ili codeina imade da ublaži bol, kada prestaje djelovanje anaesthezije,
te da tada ne nastupi najedanput bol, već da se zatomljuje.
Schleich razlikuje u glavnom tri vrsti raztopina ; i to :
I. Razt.opine za jako hyperaesthetične predjele (zapala, gnojenje, neuralgički
djelovi) :
l.
2.
Rp.
Cocain. hydrochlor. 0·2
Cocain. hydrochlor. 0. 1
Morph. hydrochlor. 0·025
Codein. phosphor. 0.06
Natr. chlorat. sterilisat. 0·2
Natr. chlorat. sterilis. 0.6
Aq. destill. sterilis. ad 100·0
Aq. dest. steril is. ad l OO·O
adde solut. acid. carbol 5% gtt. 2 adde sol. acid. carh. 5% gtt.. 2
M. D. S. .Jaka raztopina.
II. Raztopine za umjereno hyperaesthetične predjele :
l. 2.
Cocain. hydrochlor. 0·1 Cocain. hydrochlor. 0.05
Morph. hydrochlor. 0·02f> Codein. phosphor. 0·06
Natr. chlorat. sterilis. 0·2 l Natr. chlorat. sterilis. 0·6
Aq. dest steril is. ad l OO·O Aq. dest. ster. ad 100·0
adde sol. acid. carbol. 5% gtt. 2 1 adde acid. carbol. 50fo glt. 2
M. D. S .. Normalna raztopina.
III. Najslabija raztopina za obsežne operacije (izmjenično s jakimi raztopinami)
:
Rp.
Br. 7. Liečnički Vlestnik. 1896.
Cocain. hydrochlor. 0·01
Morph. hydrochlor. 0·005
Natr. chlorat. sterilisat. 0·2
Aq. dest. sterilis. ad 100·0
adde solut. acid. carbol. 5% gtt. 2
M. D. S. Slaba raztopina.
Raztopine imade ljekarnik tako sterilizirati, da kuhinjsko sol u jednoj
zdjelici žari, a vodu za sebe (ne u raztopini) zavrije, jer ako se cocain i
morphij razvruće, to gube od svoje djelatnosti. Ove su soli u kemičko čistom
stanju absolutno sterilne.
Ove se razlopine mogu rabiti do maksimalnih doza : I. do 25, II. do
50, a liJ. do 500 Pravazovih štrcaljka. Schleich rabi štrcaljke po 5, 10 i 50
grama, a k njima ravne i zavinute igle.
Za anaestbeziju prvog uboda rabi Schleie;h aethylchlorid . ili aetherov
spray. Ubod u sluznicu čini bezćutnim malen ledac cocaina ili kapljica koncentrirane
karbolne kiseline.
Jnfiltracija nije tehnički lahka, te ju treba temeljito proučiti, pa su potrebna
točna pravila, da se oedemiziranje savršeno provede. Schleich s toga
na temelju primjera (atherom, hydrocele, radikalna operacija haemorrhoida,
absces, furunculus i panaritium) točno opisuje način infiltracije sa svimi
potankostrrii.
Predaleko bi me vodilo, da ja to sve točno razložim, već ću se ograničiti,
da opišem ono, što je kod svih operacija jedinstveno, pa da zatim upozorim
na razliku i potankosti u tehnici kod raznih operacija.
Za sve operacije, koje započimlju zarezom u kožu, najprije se načini
endermatična bobuljica tako, da se igla zabode u kožu intracutano, endermatično
(a ne pod kožu subcutano) t. j. samo toliko, da je njezin otvor od
epidermide pokrit. Zabode se sasvim razito, po mogućnosti paralelno s površinom,
pošto se je prije dotično mjesto aethylchloridom ili aetherovim sprayom
učinilo bezćutnim za ubod. Kada se pritisne na stapaljku štrcaljke, nastane
bieli oedem kože, velik po prilici kano l filir. Ova bobuljica, anaemična primarna
infiltracija sasvim je bezćutna. Na njezinom obodu u smjeru, kojim
će se rezati, načini se novi ubod i infiltracija itd., dok se ne dodje do drugog
kraja naumljenog zareza. Sada se još nekoliko grama tekućine podkožno
injicira, ali tako, da se ne dodje u tumor ili absces, te se može bez boli
učiniti zarez. Kad se proreže, zija koža do podkožnog veziva, koje je staklasto,
pačasto, od tekućine naduto. Operira li se dalje u dubinu, to se radi izmjenično
sa štrcaljkom i nožem t. j. injicira se i reže. Kod tumora n. pr. athe ­
roma rabi Schleich zavinute igle, s kojimi on oko i izpod tumora injicira,
prije nego što ga izvadi, te tako napuni tkaničinu peritumorno sa svojom
raztopinom, a onda izljušti mješin-q (atheroma). Kod prominentnih tumora,
n. pr. haemorrhoida osim obične injekcije u smjeru zareza, injicira takodjer
na bazi čvora, te ovaj silno nadune. Kod abscesa treba paziti, da se
ne uštrcava u njegovu šupljinu, jer se time povećava tlak u njoj i nastanu
· jake . boli, dok još nije prekinuto vodjenje u okolnih živcih. Treba
samo injicirati u kožu nad abscesom i ostale tkaničine do abcesne mem-
163

1(j4 Lfečničkf Viestnik 1896. Br. 7.
brane, koja se na jednom mjestu malo otvori, da može nešta gnoja odteći,
zatim se membrana dalje infiltrira i proreže, odnosno izreže. Jedino, ako
je abces već do pod kožu dospio, može se jednostavno raditi samo intra­
cutanom i subcutanom injekcijom Kod furuncula i panaricija počimlje
Schleich izvan zapaljene crvene zone, učini primarnu bobuljicu, te odavle
s dugom iglom uštrcava pod čir, u dubinu, dakle intrafascialno, dapače
inlramuscularno. Istom sada, kada je u dubini stvorio anae:;thetičkl depot, te
prekinuo odavle anastomatičko vodjenje, počimlje s jednog mjesta već infiltrirane
periferije infiltrirati kožu nad furunculom, te može sad cielog excidi­
rati. Ako je· već gnoj do površine dospio, može se kano kod takovog abscesa
jednostavno infiltrirati u smjeru zareza i prorezati.
To je suština Schleichove metode kod manjih operacija, za veće treba
p1·oučiti njegovu knjigu »Schmerzlose Operationen. Oertliche BeUiubung mit
indifferenten Fliissigkeiten

166 Liečnički Viestnik .1896, .
.
dakle liečeno u ovoj četvrti 245 bolestnika. Od .tih je odpušteno bo izliečeno 121, poboljšano
27, neizliečeno 8 bolestnika. Umrlo je 18. Koncem prve četvrti preostao u bolriiCi 71
bolestnik.
Uzroci smrti bijahu:
1. Gangr aena peis post fracturain complicatam. 76 god. star šumski radnik
donesen umirući sa prelomljenom nogom, gdje je '(eć bila .nastupila gangraena.
· 2 Šumski radnik, 2l godinu star, donešen u bolnicu, tuži se najaku glavobolju.
Idući dan razvili se simptomi meningitide. Umro peti dan po dolazku. Pri paranju nadjena :
Meningitis basilaris.
3. Opet mlad šumski radnik phthisičnog habitusa donesen u bolnicu u bezsviestriom
stanju i u delirijah. Temperatura do 39·5° e. Pilpile široke - hyperaesthesi_a.
·O sini dan exitus. Pri paran ju nad jeno : Meningitis basilaris -· hydrocephalus acutus. -
Tuberculosis iniliaris pulmonum, peritonei, hepatis, lienis et renum.
4. Sl ug a, 20 g. star, zadobio udarac ušicom od sjekire iznad li evog uha. Na oglav ku
polumjesečasta rana, sondiranjem može se konstatirati, da je kost ugnu ta. Odmah pi> ozledi
bio . . bolestnik duže vremena izvan sebe. Drugi dan donesen u bolnicu, odgovara na pitanja
vrlo tromo, tuži se na glavobolju - temperatura 38·7. Iz rane se luči prljava gnojna tekućina.
Na predloženu operaciju ne6e da pristane; te rana bude dobro desinficirana i lege
artis previjena. Idućih dana uzima glavobolja sve veći mah, temperatura 39·5" e. Bolestoik
ište operaciju. U narkozi bude rana na oglavku u obliku krsta proširena, te pošto
je oglavak odimipariran, ukaza se ugnuta lubanjska kost u veličini djetinjeg dla.n,a, i to iz
tri diela, od kojih su dva . pod kost potisnuta. Dlietom budu ugnuti di el ovi izvadjeni i
rubovi ugla.čani. Od prilike u sredini pokaza se gdje iz malenog otvora u duri izlazi gnoj
- te pošto bi otvor proširen, dobilo se do 2 kub. cm. gnoja. N11dalje se moglo ustanoviti,
da je na jednom mjestu i tvrda opna kao i mozak pov1iedjeni. Drainage _: djelomičan
šav oglavka - zavoj. Prvih dana po operaciji osjećao se bolestp.ik bolje. Temperatura billi
izmedju 37·7 i 38·5. Kasnije pak nastupila ja a glavobolja. Prolaps mozga na otVoru.
'
Tem-.
peratm:a· ·opet počela da ide u vis. Deliria, hjperaesthesia; napokon eXitus.
A u t o p s ia =· Od defekta u kosti idu dvie paralelne pukotine prema sliepom oku, od
dolnje pukotine i uzpravljeno na istu ide opet jedna pukotina do na dno lubanjske utline.
Gnojna up8la moždjanske opne difuzno tazprostrta. Absces u mozgu u predjelu trepaniranog
otvora, no osim toga još jedan u sliepo-očnom mozgu izpod fossa Sylvii.
5. 71 g. star pekar došao u bolnicu, tuži se na veoma neurednu stolicu. Laxantia
bez uspjeha. Na klištire dobiju se okruglasta malena .skibala. Bolestnik slab i matičan.
Kasnije nastupilo bljuvanje: Abdomen. napet, vjetrovi nei du. In inguine. li evo : pruglasti
· otok, koji bi na powšan pogled izgledao kao hernia, no isti je tvrd, neboli ništa i nije _i;li .
malo napet. Bljuvanje sve češĆe i ima. faeculentan karakter. Diagnoza billi: unutt\rnja incarceracija
·vjerojatno carcinom. Bolestnik se jedva odlučio na opraciju. Pok\] šana narkq.
chloroformom, no usljed colapsa odustalo se od narkoze. Preko onog otoka koža raz.

lG H
--->-
Llećntćki Vlestnlk 1896. Br . 7.
ozdravila 304, poboljšano 104, neizliečeno 43, umrlo je 6. Ukupno 457 bolestnika. Preost:tje
koncem · II. četvrti 1896. 58 bolestnika.
U I. polugodištu 1896. došlo je u bolnicu .ukupno 796 bolestnika. Sravniv broj prim­
ljenih bolestnika od I. polugodišta 1895. sa 361, pokazuje se veći broj primljenih u ovoj
godini za 435 bolestnika.
Važnijih operacija tečajem II. četvrti 1896. bilo je ovih : Exstirpatio lymphaden. colli
8, operatio radic. bern. inguin. liber. sec. Basini f>, Rhinopl!ist. post. carcinom. nasi, dis ciss .
cataract. secuild., operatio imtrop. palpebr. sup. et infer. sec. Lušić-Matković 8, Enucleatio
digit. IL man. d. propter vuln. lacer., Exstirpatio neuromatis praepatell. sin., Exstirpatio
epitheliom. pal p. inf: "OCi:tl. sin. 2, Exstirpatio lipom atis · dorsi 2, Amputatio cruris d ex tri.
propt. cariem, operatio labii leporini, Herniotomia et operat. radic. hern. incarcer. 2, Ex­
stirpatio ch eloi di co lli; · Iridectomia optica, Extract. cataract. senil. 7, · Punctio hydrocel.,
Enucleat. digit. II. III. man. sin. propt. cariem, Exstirpatio epitheliomat. lab. super.,
operatio phyriiosis, · necrotomia maxill. infer., necrotomia crm·is dexti, 'fendorapbia man.
sin>post vulnus caesum, Exstirpatio citreiilomat. 'faciei, enucleat. digit. III. et IV. man.
sin. post. vuln. lacero - cont. , Exstirpatio lipomatis fro n tis , Exstirpatio carcinom. ani
(Kraske,, Exstirpatio epitheliom. labii infer., Exstirpatio cicatric. hypertr. colli, Exstirpatio
adenomat. man. dextr. - Manjih operacija obavljeno · je preko 30.
· ·
·
Javna obća gradska bolnica u Karlovcu. (Primarni liečnik dr. Lj udevit
Š vrij u ga.)
Za mjesec ožujak 1896.
Koncem veljače preostao je u liečenju 201 bolestnik ; tečajem ožujka nadošlo je iz
nova 269 bolestnika, dakle je ukupno Iiečeno 470 bolestnika. Od ovih je 2l!J ozdravilo,
34 bila su poboljšana odpuštena, 3 neizliečena, 22 su umrla, a l bio je premješten u kr.
zem. zavod za umobolne u Stenjevac, te je koncem ožujka preostao u liečenj u 19l'!.JOlestnik.
Uzroci smrti bijahu trbušna pošalina l, ikričavost pluća 7, upala mozgovuih opna
2, upala pluća 3, gangraena pluća l, grieška srdea l, kron: crievna upala 2, Brightova
bolest 5.
Operacij e u tom mj esecu izvedene su sliedeće : Operat.io radic. bern. ing. lib. l,
Exstirpatio epitheliom. auricnt 1, Exstirpatio polyp. rect. l, Exstirpatio epitheliom. nasi l,
Exstirpatio atherom. faciei 1, Exstirpatio nod. baemorrhoid. l, Exstirpittio lymphom. colli
·
1, Opetatio phymosis l.
Manjih operacija bilo je 30 obavljeno i tri sadrena povoj a načinjena.
Za mjesec travanj 1896.
Koncein ožujka preostao' je u liečenju 191 bolestnik; tečajem travnja nadošla su iz
nova 183 ·bolestnika:; dakle st'l ukupno liečena 374 bolestnika. Od ovih su 182 ozdravila,
26 bilo ih je poboljšano odpušteno, 3· ileizliečena, a 15 ih je umrlo, te je koncem travnja
preostalo u liečenju 148 bolestnika.
· · Uzroci smrti ·bij ahu : ikričavost pluća 3, rak-rana ustnica l, upala potrbušne opne
(iza . rane ubodine) l, smrznuće nog ub (usljed padavice) l, upala pluća 2, grieška srclca l,
vodena bolest (hydrops) l, kron. upala želudca i crievlja 1, Brightqva bolest 2,' prištinuće
dimljačne kile (umirući dovežen) l, ostarjelost l.
·· o·p er a ci j e ·u tom mjesecu izvedene su: sliecleće : Epicystotomia corpor. alien. ves ic.
(zarasli pessatium) l, Extractio corpor. alien. e naso (bažtilj) 1; E. e auricul. (kost od
olovke) l, Sequestrotomia femor. l, Exstirpatio lymphom. colli l.
Manjih operacija bilo je··35 obavljflno.
Za mjesec svibanj 1896.
Koncem 'travnj'a pi·eostalo je u liečenju 148 bolestnika ; tečajem svibnja nadošlo je .
iz nova ·246 ··bolestnika, dakle su ukupno liečena 394 bolestnika. Od ovih su 144 ozdmvila,
49 bilo ih je poboljša-no odpušteno, 7 neizliečeno, a 21 je umro, te su koncem svibnja
· ·
preostala ti liečenj ti 173 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu: trbušna pošalina 2, iktičavost pluća f>, rak-rana materice 1,
upala mozgovnih opana· l, krvni izljev fllOzga l, upala pluća 2, kron. upala želudca i
·
crievlja l, Brigbtova bolest '1, decubitus l, škrlet 2, grieška srdca 4.
Hr. 7. Liečnlčk.i Viestnik. 1896. 16!)
Operacije u tom mjesecu izvedene su sliedeće : Exstirpatio polyp. uter. l, Exstirpatio
lipom. femor. l, Operatip phymosis 2, Ignipunctura (Angioma front.) l.
Manjih operacija bilo je 25 obavljeno.
Javna obća zem. bolnica u Pakracu. (Prim. liečnik dr. Gregorić.)
Koncem ožujka 1896. preostalo je u bolničkoj nj egi 83 bolestnika, tečajem travnja
l8fJ6. došlo je u bolnicu 40 bolestnika, svega je dakle liečeno 123, koji su obskrbljeni bili
kroz 2299 dana.
Odpušteno je iz bolnice : izliečenih 37, neizliečenih 2, umrlo je 8, u bolnici ostaje
dakle koncem travnja 76 bolestnika.
Pogledom na bolest bilo je liečeno, i to : od bolesti centralnog i periferičnog živčevlja 5,
od bolesti dihala 20, od bolesti probavila 8, od bolesti močila 2, od bolesti očij u 8, od bolesti
kože 9, od priljepčive bolesti kože 3, od kiruržkih bolesti l

170:; . Liečnićki Viestnik 1898.
2 godine, da dobiva u lievoj ruci( interiliit.irane boli, koje su sievale poimence u kažiprst
i palac, te od vremena do vremena sve intenzivnije bivale. Kada si je jednom prilikom za
takove attaque masirala ruku, da malo utiša bol, opazila je na nadlaktici izpod kože
rečeni tumor. Ja sam diagnosticirao neuroma n. radialis i preporučio exstirpaciju, na koju
bolestnica nije odmah pristala. Ja sam uslied toga kušao druga sredstva, ali pošto nisu
pomogla, odlučila se je bolestnica konačno ipak na exstirpaciju.
Čim smo zašli unutra, našli smo neurom, u koji s jedne strane živac unilazi, a
s druge strane izlazi. Djelomice se je mogao živac od tumora odljuštiti, ·a ostaH smo
rexeeirali ; defekt je režio 10 cm. Što je zatim bilo najlaglje učiniti, to smo. i učinili; ::
nHime sašiti smo kraj odrezanoga radialisa sa musculom cutaneusom. Rana je zacielila za
kratko vrieme.
Posije operacije nastala je posvemašnja kljenut ruke, te je tada g. dr. Gutschy
preuzeo bolestnicu i molim, da on dalje izviesti.
Dr. G u t s e h y: Gdja. Z. došla je dne 2. srpnja prošle godine sa tipičnom kljenuti
n. radialis na Hovoj ruci k meni u liečenje. Ruka i prsti bili su volarno fiektirani (HKnge:
han ·i{ \Vl;ist drop), palac flektiran i adduciran, podlaktica nešto pronirana. Prste nije mogla
do horizontalne razine pru;i,iti, jedino kad joj se bazalne phalange pružile, podupirajući je
::l rukom, mogla je prste spontano pružiti (mm. inteross. et lumbric. ! - n. ulnaris). Addukcija
i abdukcija ruke te abdukcija· palca bila je nemoguća ; isto tako su pi nacija podlaktice
neizvediva (kljenut supin. brevis). Supinator longns bio je skoro posve atrophičan, te na
pritisak vrlo oćutljiv.
U laktenom sglobu fiektiranu ruku mogla je bolestnica pružiti. Dakle od svih mišica
na lievoj ruci inerviranih od n. radialisa ostao je samo m. tri ceps brachii intaktan.
Izim toga bila je i prividna pareza flektora li eve ruke ; prividna, dočim samo iz mehani čnih
razloga uzsliedi, jer su uslied kljenuti ekstensora insercije flexora t. j. njihova puncta fixa .
približena, te mišice ne mogu cielom snagom djelovati. Obzirom na funkCiju vidimo, da
je kljenut n. radialisa najnepovoljnija ldjenut ruke, jer je bolestnica u svakoj ručnoj radnji
absolutno spriečena bila.
Prema toj težkoj laesiji motiliteta za čudo je slabo bio povriedjen
s e n s i b il i t e t (samo do rs um prve phalange bio je anaesthetičan, ostalo lahko hyperaesthctično
- sensibilite supplee -) te nije bilo u kljenutih miši cah osobitih trophično-degenerativnih
promjena, niti su se kasnij e razvile. (Supinator long.
morao je svakako prije operacije atrophirati i degenerirati, on j e d i n i pokazivao je
2. srpnja 1895. kod električ. iztraživanja težku DER (-::: EAR Entasturigsreaction, degenerativna
reakcija).
To je nefaljeno efekt opisane operacij e. Jer mišice, koje su jednim rezom
noža prestale biti u savezu sa nutritivnom stanicom periph. neurona (multipolarnom stanicom
u prednjem rogu hrbtenice) morale bi bile neopozivo težko atrophično degenerirati,
da nije operacija izvedena i sretno uspjela. - Kada bismo htjeli cieli dekursus kljenuti
obzirom na motilitet i direktnu i indirektnu električnu razdražljivost šematizirati, pa svesti
u sistem koordinata, to bismo na prvoj abscisi zabilježili, da je motilitet na lievoj ruci kod
bolestnice danom operacije (dne 6. lipnja) najednom uništen, a direktna i indirektna elekttična
razdražljivost počimlje naglo padati. 2. srpnja 18J6. (prvi .električni nalaz).je galvanska
i faradička razdražljivost živca = O, isto tako i farad. razdražljivost mišice, dočim su kontrakcije
kod direktnog draženja mišice galvanskom strujom lagane, spore, tonične, a quantitativna
razdražljivost pokazuje obrat Brennerove formule, to jest trzaj zatvorom struje na
Anodi jest veći nego li trzaj zatvorom struje na Kathodi : tr Z An >• tr L Ka (prema :
An SZ > Ka SZ) .. Ka. (osobito kod duljega ponovnoga iztraživanja).
Dne ll. veljače 1896. prvi tragovi motiliteta: bolestnica može ruku
(s ensu stricto) posve, a prste donekle ekstendirati, akoprem još postoji ista
ele)l:trična reakcija. Za kratko _P-ojave se. i druge elektr. razdražljivosti redom kako.- :ugsle, ..
Br . . 7.; Liećnićki Viestnik 1898. 171 ,"
---- -- -- -- -- -- -- --
-----·-·---·- ··-
tako · da sada g dJ. e J· e res tit u ci j a m·o · t'lli te .ta a koro p os vemašna, postoji n e k a'
' ' . . . . t
vrst (Abart) partielne DER : farad . . razdražljivost živca i mišiCe -Je umanJena, 1s o
tako i gal van. razdražljivost živca, dočim kod mišice jest tr Z An = r Z a.
. .
I težko degerirani supin. long. liepo se je oporavio . - Bolestmca hečena Je elektn-
ziranjem na sliedeći način :
Iz prva descendirajuća struja (polarna metoda) : Ka (Katelektroto s, povećana r z­
dražljivost) na locus laesionis na nadlaktici, An indiferentno na podlaktici, pod konac nJ e­
koliko Volt-Alteru. Kašnje, čim se pojavila farad. razdražljivost mišice, elektromaRaža
galvanofaradičkom (mješovitom) strujom po Watteville-u sa valjkom (Massierrolle) .
. Djelo­
vanje farad. struje time se poveea, što se faradično podraživane mišice nalaze UJ edJ o u
povećanom razdražaju, katelektrotonusu (Haidenhain), i tako se mišice rek bi u "osvieŽ:l­
.
jućoj" djelatnosti galvanske struje tako ne utrude i ne izcrpe, kao što to kod hh farach­
zacije lasno biva.
. Dr. Čačković: Pokazat ću slučaj, kojeg je vee na skupštini od 30. ožujka demon­
strirao primarni liečnik dr. Mašek. Bolestnik j e već malne izliečen, te će e doskora . o _ dp _ n
stiti. Radilo se je o ekzema impetiginosum post scabiem, koji se je odlikovao vehk1m1 I
dosta simetričnimi infiltrati. Mjesta, na kojih je ekzem bio, još su danas crvena, nešto
infiltrirana i nad površinu ostale kože podignuta, dočim su prvobitno bila za 1 cm. povi­
šena. Ista još nešta malo mokre i svrbe bolestnika, nu stanje se je od zadnje emo tra­
cije znatno poboljšalo. Kakovo je prvobitno stanje bilo, mogu se gospoda osvjedoČiti po
fotografijah, koje mi je čast ovdje pokazati. Bolestnik je osim prijašnjih lj ekova (borva­
selin, poudre i empl. salicyl., unguent. Hebme) dobivao zinkoleat i u zadnje vrieme Lassa-
rovu salicylpastu. •
(P r e d sj e d n i k: Pošto nema nikakvog upita ni opa:ike, izvješćuje dalje dr. Uačković.)
Dr. Čačković: Hoću ela izviestim o jednom slučaju, koji je s diagnostičke strane
veoma zanimiv, jer je pokazao izrazite znakove jedne bolesti, a tek kasnije se izposta­
vilo, ela se radi o nečem sasvim drugom.
M. P., 60 god. stara, poljodielka, primljena 8. lipnja. Prije tri tjedna počelo je bo­
lestnicu silno boliti desno oko i ista polovica glave, a da nezna navesti nikakav prigodni
razlog, poglavito ne trauma. Boli zalaze u čelo, te čak u zatilja i u d snt sljeočic . Y
isto vrieme, kada su započele boli, opazila je bolestnica, da Je sasvim Izgubila o _ s.JeCaJ
svjetlosti na tom oku. Opažala je takodjer cbromo- i photopsie, ali navodno samo na hevom
oku. Oko nije nikada bilo osobito crveno, niti su bile vedje otečene.
· Bolestnica pokazuje sliedeći nalaz : Spojnica desnog oka na yedji slabo, ila očnoj j abu- .
čici malo jače injicirana sa izrazitimi razširenimi žilami. Oko malko suzi, te je u cielosti
na dodir vrlo osjetljivo. Roženica izbočena, prozirna, fino izbockana, na dodir slabo Of\jet­
ljiva. Prednja očna komora plitka, u nj oj po pr. 1·5 mm. visoki hypbaema. Šarenic Ž Jć­
kasta, na -njezinoj nutarnjoj gornjoj strani podljev krvi u veličini prosenog zrna. ZJ emca
veoma razširena, i to nepravilna, više ovalna, s okomito stojećom duljom osi ; ne reagira,
već . ostaje nepomično u svom položaju. U obsegu zj enice vidi se tamno-žuta, jednomierna
pomutnina leće. Osjetljivost · svjetla kvalitativno i kvantitativno sasvim ugasla. Napetost
očne jabučice znatno povećana. Lievo oko ne pokazuje nikakovih promjena, osim mutnu
lee u ( cataracta). , ·
Ja sam po gornjem nalazu i po anamnezi stavio diagnozu :, glaucoma baemorxha­
gicum, te sam odredio svaka 3 sata kapljicu eserina, mlačne obloge i ostale dietetične
mjere. Ovo je liečenje trajalo 3 dana, a. da nije bilo nikakove polakšice, jedino jedne noei
sam dao već .. sasvim sdvojnoj bolestnici morfija. Zj enica se nije skoro ništa suživala, krva­
renj iz šarenice trajalo. je dalje, te je hyphaema narasao. 10. lipnja imala je bolestnica
večernju tempera tum od 37·8, a ova je sliedećib dana rasla, te dospjela do 39·4. Treći dan,
odkada se je pojavila temperatura, bio je· znatno narasli hyphaema : zaguojen. Već. povišenje
tjelesne toplote pokazivalo mi je, da tu mora bitLnešta drugog, ·a ue .glauqom; : a sada .sam.
bio sasvim sigurati, da se radi o Iridocylitis suppuratiya, ako ne o.Panophthalmitis suppu­
rat\va. Odmah sam eergič;10 kokainiziraooko;Tm-ajli

172 Ltećnički Viestilik 1896. Br. 7;
--------------------------
nucno zagnojenim izljevom krvi, koji se tek sada pomalo počimlje resorbirati. Bolestnica
je sada bez svakih boli, nu . od dugih muka veoma slaba, tako, da će se još neko vrieme
morati oporavljati, dok će se moći na drugom, netaknutom oku operirati mrena.
Ovaj slučaj jasno pokazuje, kako je baš kod bolesti očiju višeputa težka diagnoza
i kako najočitiji glavni simptomi mogu varati, dok napokon jedan gotovo nuzgredni simptom,
ua kojeg se obično ne pazi (ovdje temperatura), čovieka dovede na pravi put, gdje
se ouda u daljnj em· tečaju dodje do prave diagnoze. U ovom je slučaju pravilo veliku
potežkoću, što je nutarnje oko bilo zakrito cataractom, jer inače bi se bila sa zrcalom
lahko načinila prava diagnoza.
Dr. L u š ić-M a t k o v i ć: Ovo je jako lie p slučaj , te se podpuno slažem s izvadjanji
predavatelja.
Dr. l{ ihtarić: Dana 17. lipnja budem u večer pozvan u Radnički dol k djetetu,
koje da je navodno palo i možda prelomilo kost. Došavši onamo, nadjob diete u velikoj
vrućici, te mi se potuži, da ga ne boli ništa drugo, do malo želudac i lieva noga. Na upit,
kako je pao, reče mi, da se je poskliznulo n sobi preko saga, te palo na koljeno, ali se
ujedno nekako udarilo u kost podkoljenicu. Kod pregledavanja ustanovjeno je sliedeće:
Diete 11labog struka, slabo ugojeno, nešta oveće glave, anaemično. Pogled u križ, nu taj
postoji od poroda. Temperatura po pr. 40-0. Lieva noga n sredini podkoljenice jako osj et­
ljiva, nu niti otečena. niti providjena modricami. Na upit, da li je diete možda voća jelo,
buđe mi rečeno, da je mnogo trešanja jelo i da dva dana nije imalo stolice. Pomislio
'

LJečnički Viestnik 1896.
Dr. Č a č ko v ić: Mi smo u jednom sli1čaju upotriebili 22 Pritvazove štrcaljke.
Dr. L u š ić: Kod Scbleichove metode prave se velike infiltracije, a to nam je vrlo
neugodno za fine operacije, i na to upozorujem, pak držim, da je samo u te svrhe bolje
uzeti 2°/0 cocaina u maloj mjeri i masirati prediel operacije.
Dr. W.i kerhauser: Izišla je razprava iz Brunsove klinike, u kojoj se još nešto
iztiće, naime zahtieva se, da se solucija uvjek svj eža napravi, jer veli, da ono malo karbola
nije dovoljno, da tekućinu drži sterilnom. To je takodjer dosta velika neprilika, jer
za to nema uviek vremena.
Dr. Lušić: Je li moguće kod uporabe Schleichove metode, kad se napravi šav,
da ta infiltrirana tkaničevina nije tako sposobna da zaci eli, pak da prieči zacieljenje? J a
sam jedanput kod plastike vedje imao malu nekrozu, akoprem priznajem, da je to i kod
cocaina moguće.
Dr. Wikerhauser: Ja toga kod naših operacija opazio nisam, nu kod vaših
finijih moguće da se to dogadja.
Dr. Lušić: Ja bih rado znati, je li infiltracija uzrokuje, da ne zacieli rana.
Dr. B ar k o v ić: Iz kože l' e infiltrat brzo resorbira, podkožni traje nešto dulje, dakle
nije vj erojatno, da bi priečio zacieljenju.
Dr. Žirovči ć: Kako dugo traje anaesthezija?
Dr. Wi k er h a u s er: Može se dugo raditi, šivati itd., pak se neo paža ju nikakve boli.
. Kakova je anaesthezija, može se naj bolje prosuditi, ako se kod operacije zadje u predjel,
koji nij e infiltrirao, gdje tada bolestnik odmah jako reagira.
Predsjednik: Buduću sj ednicu uričem za 28. rujna o. g., pak buduć da
sad nastaju ferije, molim gospodu, da ne zaborave na naš viestnik i da za ova dva broja
pruže dovoljno materijala, jer će odpasti zapisnik skupštine.
Dr. R i h tarić: Sutra je imendan našega velevriednoga gospodina predsjednika. Ja
mislim, da su gospoda sva. sa mnom složna, kad mu želimo, da ga Bog poživi još mnogo
.godina zdrava, čila i kriepka, te da bi još dugo nama na ponos i veselje ovomu s boru predsj
edao. (Bumi "živio predsjednik !")
Iz stranih listova.
Dr. L. GIUck, prim. liečnik u Sarajevu. Tabes do1·salis i syphlis. (Wiener mediz.
W ochenschrift 1896. br. 7.) Gl ii ck je protivnik Fournierova nauke, da je tabes pojav tardivne
syphilide ili barem postsyphilitična bolest. Iztraživanja Minom kod neuropatbičkih ruskih
židova, gdje je tabes i syphilis veoma riedka, Neftela, da je· kod Kirgiza, a Sommera, da
je kod Crnaca syphilis vanredno česta, a tabes neobično riedka, potakla su ga na ista i u
Bosni i Hercegovini. Tamo ima većih i manjih predjela, gdje je pučanstvo skoro sasvim
inficirano. Nalazio je tako težkih slučajeva luesa, kako se gdje drugdje riedko vidi, a da
nije kroz 15 godina naišao na nijedan slučaj tabesa. Isto su na nj egovu ponuku opažali i Wody1iski,
Fischer, Griinhut, Saidenfeld i Kobler. Ova činjenica, t. j. velika riedkost tabesa uz
dokazanu čestoću syphilisa, pokazivala bi, da m,eđju obimi bolestmi neima uzročnog saveza,
da nije Ines kano takova glavni uzrok tabesa. Moguće -je,_ da je syphilis kao kod mnogo
drugih obćenitih bolesti prigodni uzrok tabesa; nije izkljčeno; da se kadkada koji slučaj
syphilisa hrbtenjače pojavljuje kano ataxia, ali Gl lick. odlučno poriče, da bi lues prouzročivala
sivu degeneraciju stražnjih hrbteničnih stupac, ktko se ona pokazuje kod tabesa.
· .. -
Cačkovlć.
Dr. B. Peričić. Izlcustva o syphilist. (Wien med. \Vochenschr. 9. 1896.) Na V.
kongresu njemačkih dermatologa predavao je P. o svojih opažanjih kod seoskog pučanstva
u Dalmaciji. Prije svega ustanovljuj e po iztraživanjih Neumanna, Zeissla i po svojih, da
"škrljevo" nije ništa posebna, već da je to obični naziv za tercijarnu syphilis i slične ulcerativne
bolesti kože. Ustaje proti mnienju Auspitza i drugih, da bi syphilis u Dalmaciji na
nekih mjestih bila osobito razširena ili se odlikovala osobitom formom. Paudemično ne
nalazi se syphilis nigdje, ako i ima u nekih mj estih više slučajeva syphilisa, ali da bi pučanstvo
bilo skroz okuženo, o tom se nije mogao osvjedočiti niti opažanji u bolnici, niti
putovanjem po nekih sumnjivih predjelih. U zadnjih je 5 godina P. pretraživanjem n Šibe-
175 Liečnlčki Vlestn!k 1896. Br;·7.
ničkoj bolnici · (preko 5000 bolestnika) i osobno iztražujući u više sumnjivih predjela našao
samo 200 syphilitičara (od tih 70 tercija1'nih). Prema ovom· broju stoji pučanstvo od preko
100.000 i po tom je jasno, da nije niti tercijarna, niti u obće syphilis osobito česta. Proti
tomu, da bi pučanstvo skroz okuženo bilo, govori i to, što je u nekih sumnjivih predjelih
P. našao osobito liepe i jake ljude, te što je u jednom . takovom predjelu pretražio · preko
300 škol8ke djece, a da nij e našao nikakav znak niti prirodjene, niti zadobivene syphilide.
Kritizira odredbe vlade, koje se obraćaju proti tercijarnoj syphilidi, koja nije više priljepčiva,
a puštaju ranu syphilis. Način, kojim se syphilis razširuje, je obični, te nije P. nikada
opazio extragenitalne infekcije. Sekundarna se syphilis obično pokazuje kano papullozni
osip oko spolovila i šupkil, te u ustih. Obćenitih papulloznih osipa imade malo. Tercijarna
syphilis pokazuje se najviše u formi serpiginoznih infiltrata i čirova kože, zatim imade još
čirovitih afekcija sluznice nosa i ždriela, a najmanje kostiju. Syphilitične bolesti živčevlja
su vrlo riedke.
Visceralnih bolesti opažao je vanredno riedko, od 5000 bolestnika 6 slučajeva (4 puta
spastične pareze na osnovi myelomeningitičnih spinalnih procesa, l put cirrhozu pluća i
l put biliamu cystu jetara od veličine dječj e glave). Potomci" tercijarnih syphilitičara pokazuju
polymortalitet u rano doba, a preostala odrasla djeca obično su zdrava. Skoro
nijedan tercijarni syphilitičar nije prije bio liečen sa živom, a opet od onih sekundarnih
syphilitičara, koj i su u bolnici sa živom liečeni, nije nijedan postao tercijaran. U svih
formah bolesti liečeni su syphilitičari sa živom, i to samo dok je bilo _simptoma, što je
obično trajalo najdulje mjesec dana. Za svih 6 godina, što P. služi u šibeničkoj bolnici,
nije opažao nijednog _slučaja tabesa . kod seljaka, Isto tako nije u zemaljskoj bolnici bilo
nijednog seljaka paralitičara. 'l'o bi ·moglo služiti dokazom, da nije syphilis ·glavni uzrok
kod razvit.ka tih bolesti, jer bi se inače morale nalaziti i kod seljaka u Dalmaciji, gdje
·
syphilis u cielom ij e riedja, nego drugdje.
Čačković.
Sitne viesti.
Novi članovi. Našemu sboru pristupili su kao redoviti članovi gg. : dr. Friedrich
:Sišman u Zagrebu; dr. Kunjašić Miroslav, obćinski liečnik u Velojluci na otoku--Kor:.-·
čuli, dr. Ba turić Petar, obćinski liečnik u Komiži na otoku Visu, dr. Mladin ov Antun,
obćinski liečnik u Šolti u Dalmaciji, dr. P al a d i n o Gajo, obćinski liečnik u Trogiru u
Dalmaciji, dr. Chlubna Lj udevit, e. i kr. štopski nadliečnik i glavar vojnoga zdravstva
u Zadru, dr. Bauer Lavoslav, kot. Iiečnik i. razreda u Livnu u Bosni i dr. AltstadJ.·
--- · ···--
Žiga, e. i kr. pukovnijski liečnik u m. u Zagrebu.
Imenovanja. Dr: Koloman Tarczay i dr. D11tg_ Bu! ii_ imenovani su obćiuskimi
liečnici, i to prvi za ilzadruženu zdravstvenu obćinu k, kotara Sušak, a potonji
za uzadmženu zdravstvenu obćinu !'la,§ki, kotara Ogulinskoga. Dr. Tarczay bio je obć. liečnik
u Dobrinji, na otoku Krku, te je nastupio službu dne 23. ožujka, a dr. Bulif bio je externi
liečnik obće javne zero. bolnice u Pragu, te je nastupio službu dne 30. travnja t. g. -
Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je kr. ravnatelja na zem. zavodu
za umobolne u Stenjevcu dra. Ivana Ši m sa izvanrednim članom zero. zdravstvenoga vieća.
- Dr. Med. univ. Albert Rol(e, imenovan je kr. kotarskim liečnikom u Stubici.
Dr. August pl. Hoenisch, e. i kr. štopski liečnik u posadnoj bolnici u Zagrebu
umro je dne 3. o. mj . od upale bubrega u uraemičkom napadaju. Akoprem je od prošle
zime mršavio i slabio, ipak je obavljao svoju službu sve do 28. lipnja t. g., kad no je na
ulici pao u nesviest, u kojoj je predan u posadnu bolnicu. Bio je sin e. i kr. nadliečnika,
a rodio se je u Starom Arad u dne 31. ožujka 1844. Svršivši u bivšoj J osefinskoj akademij i
med.-chir. nauke, postao je drom. sveukupnoga liečničtva i e. i kr. nadliečnikom 23. srpnja
1871. Postavši e. i kr. štopskim liečnikom dne l. svibnja 1895 , bio je premješten od
2. sborne topničke pukovnije u Beču k posadnoj bolnici u Zagrebu, gdje je bio predstojnikom
odjela za unutarnje bolesti. Bio je vrlo izobražen liečnik, bavio se mnogo očarstvom,
bolestmi grla i psychiatriom. Govorio je skoro sve europejska jezike. Hvale ga i radi nj egove
obćenite naobrazbe. Živio je vrlo skromno. Od svojega boravka u Zagrebu bio je članom
našega sbora. Lahka mu zemlja l

'176 Liečnički Viestnik 1896. Br. 7.
· ---- -····---·--·· .
Affaira Adamkiewicz. Prošloga je mj eseca n Beču uzvitlala silnu prašinu i n
javnom novinstvn žalostna nesgoda prof. Aclamkiewicza sa najoclličnijimi bečkimi liečničkimi
krugovi.
Kako je našim čitateljem poznato, "Gesellschaft der Aerzte" n Beču odstranila je iz
svoga kruga prof. Adamkiewicza, koga je pred par godina odlikovala čašću dopisujućega
svoga člana. Ovaj ugledni i otmjeni skup Jiečnika biedi prof, Adamkiewicza, da se je po­
služio izkrivljenimi zapisnici družtvenih sj ednica, napao cielo to znanstveno družtvu, te
preniev borbu u javnu štampu tako ga nedostojno obružio, da ga je moralo iz svoje sre­
dine udaljiti. U toj nemiloj sgodi vodio je prvu rieč prof. Albert, te je njegovim punu­
kanjem više pomenuto družtvu, ohjelodaniv u stručnih t-asopisih razloge svoga postupka,
svoj zaključak i izvelo. Prof. Adamkiewicz ustao je sebi na obranu u "Neue Revne",
n uredničtvo toga lista u posebnom je vrlo obj:>kt.ivnom od tisku obrazložilo, zašto se zauzelo
za prof. Adamkiewicza. Vanredno duhovita, čisto stvarna i ne manj e poučna obrana Adam­
kiewiczeva izišla je napose izpocl tiska "Neue Revue" pod naslovom "C lique und
Wis s e n s ch a ft". R:>gistrirajući kronističnom dužnošću tu sgoclu, te negledeći na okolnost,
što je prof. Albert začastni član našega družtva, a i obće priznati auktoritet, žalimo istinski
tn nemilu razmiricu, te se ufamo, da nećemo stvar prejudicirati, ako poželimo, da naši
drugovi, prije nego si stvore svoj sud o toj vrlo zauimivoj razpri, nenagnu ni desno, ni
lievo, već da saslušav i jedno i drugo zvono, neupadnu u strančarstvo, koje je u svem i
svačem veliko zlo. j d.
Otrovanje atropinom. K. Kr., 48 god. stara, iz Repušnice, boluje već od duže
vremena od popustne groznice, koja bolest u kotaru kutinskomil više puta žestoko vlada
usljed izpsrivanja Lonjskoga polja. Medju ine liečnike tražila je spomenuta žena liečničku
pomoć i kod puk. liečnika N. N. u S., koji joj je poslje chin. sulf. prepisivao Atr. sulfur.
()'()5, Aq. destill. 20·0 s napisom 10-15 kapi više puta na dan. Ona je kapi uzela, ali
neko vrieme iza toga dodje joj muž k meni moleći, ela idem k njemu, jerbo žena leži na
umoru. Došav k njoj, našao sam sliecleće : Bilo 120 u času, zjenice ad maximum razširene,
bolestnica je jako razdražena, te neprestano govori nerazumljive rieči i hoće, da iz sobe
pobjegne. Ćitavo tielo, a osobito ruke drhću, hvata drhtajnći više puta oko sebe u zrak,
traži vina za piti i tuži se, da joj je suho u grlu. Pogledav recept, jasno mi je bilo, ela se
ovdje radi o otrovanj u sa Atr. sulfm., te sam joj prepisno Pulv. Ipecac. za bljuvanje i
Morpb. mur. 0·10, Aq Laurocer. 10·0 proti grčevom. Na to sn simptomi intoxikacije
polako popustili. U tom slučaju bila je maximalna doza svakako prekoračena (m. d . . 0·001
pro dozi); te je žena po svoj prilici još više uzela, nego 15 kapi, ali u obće bi savjetovao
·n a temelju te opazke, da se tako žestoko clj eltyući liekovi u obće neprepisujtl u obliku
kapljica ili da se daju barem u staklenci za kapi tTropfflasche). Dr. Politzer (Kutina).
Jodna kupelj u Lipiku. Velikodušnošću pok. nadvojvode Albrechta podignut
će. se u Lipiku paviljon za oficire. Dne 5. lipnja o. g. sklopljen je ugovor o nabavi zemljišta
preko puta od kupalištnoga perivoja medju zastupnikom nadvojvode Fridrika, kao ovršitelja
opomke i vlastnikom zemljišta. Prostrana jednokatna sgracla stajat će do 45.000 for., te ima
još ove godine biti gotova. Ova će sgrada dostojno stajati pokraj mnogih drugih novih
gradnja, koje su posljednjih godina u Lipiku izvedene (kupalištna dvorana sa 200.000 for.,
pokrito šetalište sa 50.000 for., kupalištne sgrade sa 100.000 for., Hotel Dependan·ce sa
GO.OOO for., električna razsvjeta sa 30.000 for. itd.), a kroz to postaje Lipik sve više svjetskim
kupališt:>m, sa svakim mogućim eomfortom.
Pohadjajući hrvatski paviljon u budimpeštanskoj milenijskoj izložbi dne 8. lipnja o. g.
Nj. e. i kr. ap. Veličanstvo kralj veoma pohvlno se izrazilo o napredku
u L i p i k u, a naročito je svoju radost izraziti udostojalo, da će se voj ničko kupalište novo
Ragraditi.
Podnebje u Lipiku je tako blago, ela se bolestnici do konca ruj na sasvim sgodno
kupati mogu.
Vlastnik i izdavatelj "Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije".
Urednik prof. dr. A. Lobmayer. Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu.
· B1•. 8. U Zagrebu 15. kolovoza 1896. (;tod. XVIII.
e===
LlENIKI VIESTNlK.
J,ist izlazi jedanput na mj esec na podrug do dva arka. - Clanovi ga dobivaju bezplatno.
Predplata Z!\ nci'lanove na godinu G for., na pol godine 3 for .
Članarina, predplata i sve ostale uplate imaju se posJ.-.ti "Mjenjačnici hrv. eskomptne banke' i it Zagreb u ,
Jelačićev trg br. 3.
Reklamacije radi "Lie(;ničkog:t Viestnika" imadu s' upraviti nn Dioničku tiskaru u ·Zagrebu,
Prera Jovićeva ulica br. S.
Dopisi se §alju predsjedničtvu sbora ili uredničtvu lista (prof. dru. A. ·Lobmayeru).
Za oglase plaća se po dvostupačnom redku ili prostoru 15 novč.
Odpor materice napram traumatičnim i septičnim uplivom:
Od dra. Adolfa Ivanuša, kr. kot. liečnika u Gorici.
Bilo to prije njekoliko godina, l\ad sam bio pozvan k nekoj ženi, koja
se je trudila, po imenu T-lal'i Žabek iz Vojnovca u hrvatskom Zagorju. Po
riečih njezinog muža ona e je već puna tri dana uzalud trudila, pak da se
je već par dana prije jedna od obijuh ručica djetetu iz materice spružila.
Čim sam u sobu boleslnice stupio, udari mi l} nos vonj po ljšini, voj
kuzni. Ustmeno sam o njezinom stanju sliedeće saznao : da je ona već dvoj:e
djece rodiia, i to oboje abnot'malno ; zadnji da je porod bio po prilici prije
dvle godine. O njezinom prijašnjem zdr-av.:;tvenom stanju nisam ništa osobita
saznati mogao.
Ona je bila puna oblika, mišičava i čvrstih kosti. Nakon peegkdanja nije
se našla baš nikakova nagurenost kostura, niti grieška kukova, odnosno zdj:elice.
Temperatura bila je 7H. I ostali organi nisu pokazivali promjena spo
mena vrierlnih, Iztraga je medjutim . pokazala uzdužni položaj sa zap'elom
glavom već mrtvog djeteta, prouzročena neznatnom uži nom zdjelice ; k tomu
pridruži se još kraj glave izpuzla ručica. Pošto se uzprkos uzetoga lieka ;m
trudove ovi ne pojaviše, to sam umah glavu djeteta probušio i · izvuko ju
kranioklastom.
Diete mužko, veliko, pokazalo se je kao podpuno razvito Koža toga
djeteta bila je po cielom tielu nagnjila, ostali · pako dielovi tiela nisu jošte
bili u stanju gnjiloće. Izilazeća plodnja voda bijaše ugasilo crvena, te je
zaudarala po lješini. Posteljica naličila je malne razpaloj, gadno 7.audarujuĆoj
grudi od mesa. Kašnje bila je marljivo desinficirana.
Tečajem dalnjega boravka bolestnice u babinah. nije se ništa osobita
dogodilo. Samo ta okolnost bijaše u važenja vriedna, da je . temperatura njezina
tiela uviek normalna ostala i da je žena posije 14 dana podpuno
ozdravila.
što kod toga slučaja osobito u oct pada, jest ta okolnost, da se • kod
bolestnice niti prije, niti posije odslranjenoga ploda septikaemija pojavi! nije.
·
.
..

178 Liečnički Viestnik 1896.
····------·- ---· - - - --- -- --- ·-- ---- ---- ------
Br. ti.
Pomislimo li, kako često kod neznatnih sgoda do b a binje groznice i do septikaemije
dolazi, to se moramo čuditi, da se ovdje, uzprkos tomu, što _su krvne
žile materice kroz dplje vremena sa skoro razpalom posteljicom i a gnjilom
plodnjom vodom u svezi bile, nikakova in fekcija razvila nije.
Kod ove se prilike sjećam jednoga ne sasvim jednakoga, ali skoro analognoga
slučaja, o kojem prof. Valenta, predstojnik rodilnice u Ljubljani, prigodom
jednog predavanja držaoog u godini 1882. u družtvu liečoika, govoraše.
Po njegovom izvješću nalazila se je glava djeteta u neke žene, koja je
bila ostala u materici iza nespretne manipulacije kod razvijanja zanemarenoga
popriečnog položaja, punih četrdeset dana u materici bez svake reakcije.
Slični slučajevi dolaze jako riedk0 u javnost, možda zato, jer se ili
riedko sgadjaj u, pa čak i u mnogih priručnih knjigah se ovakovi dogodj aji
malo spominju, ili ih liečnici na javnost neiznesu.
Za liečničtvo bilo bi ipak od koristi, kad bi se slični slučajevi po
liečnicih više bilježili i objelodaniti.
Rhinosklerom.
(S l u č a j i z p r a k s e.)
Priobćnje dr. Gjuro Ivković.
Ova bolest započela je po navodu bolestnice prije sedam godina, i to najprije
na nebcu, a zatim na nosnicah i da je sve više napredovala, dok nije
došla do stadja, u kojem se sada nalazi. Boleslnica mislila je u početku,
da je to samo h unjavica, jer je ojećala neko stezanje u nosnicah. No kada
je vidila, da svakim danom gore biva, otišla je u Beč na liečenje. Tamo su
joj dali laminaria štapiće za raš rivanje nozd1·va te ju odpustili kući, a sada
je prije kratkog vremena došla k meni.
Jana P., 37 godina stara, nizka stasa, čvrsta struka, dobro ugojena.
Nije nikada niti rodila, niti ahorlirala. Otvori nosa većim su dielom začepljeni
nekim tamno-crvenim hr::;kavici sličnim vezivom, koje se nalazi nekoliko I}'lm.
udaljeno od ruba nosnice, te u sredini ostavlja kao graak veliku luknjicu, kroz
koj u bolestnica diše. Uslied toga je disanje otežćano i bolestnica drži većinom
usta otvorena. Nos uslied ovog infillrata izgleda tupasl, a pipa se slično slonovoj
kosti, elastično, na pritisak je nešto osjetljiv. Okolina kože posve je normalna,
niti natečena, niti oedematozna. lnfiltrat izgleda na prvi pogled kano
keloid ili hypertrofična zarastica bez folikula i bez vlasi. Na opip čine se nosnice
kano da su sadrom izlivene i ne daju se pritiskom jedna drugoj p1·ibližiti.
Pogledamo li u vrat, nalazimo posvemašnji defect uvule, a nebce posuto samimi
malimi granulacijami i erozijami, koje izgledaj u kano syphilitična ulcera,
al nisu osjetljiva i nepokazuju nikakovih znakova upale, ni i nfiltracije. Uovor
nešto nazalan.
Rhinosklerom opisaše prvi Hebra i Kaposi godine 1870. Kano što ime
kaže spopada rhinosklerom najviše . nos i obližnje sluznice. P oči mlje na taj
način, da se načine u koži i u sluznici male ravne ili nešto uzvišene, izolirane
i konfluirajuće pločice, koje su na neznatan p 1·itisak osjetljive, na opip tvrde
kano slonova kost ili pako nastaju u formi nabora ili kvržica. Najviše popadaju
stienku nosa same nosnice i ograničene partije gornje ustnice. Više puta se
Br. 8. Liečničkl Vlestnlk 181JE3. 17!1
ijiri proces ou nosa i ustnica na choane i velum molle, a više puta opet na
:t.Uberinu. Ureže li so u rhinoklerom, čudnovato je, da se vrlo lako dade
nožem rEtzati, a na izrezanom dielu načini se opet tanka kožica, tako, da
ne dodje do razpadanja ni do gnojenja, nego za razmierno kratko vrieme
regenerira se onaj exslirpirani komad. Kadgod počima bolest najpl"ije na
mekanom nebcu i na rubovih istoga. Rubovi nebca izgledaju iz početka
infiltrirani, bliskaj uć se kao zarastica, dok se napokon sasma ne skožure.
Proens može da se protegne višeputa na epiglotLis ili na lracheu (Catii; Chiari)
i tamo prou7.1'ol\i steno7.u, gdje. se samo u p1·avo doba i7.vedenom tracheo­
Lomijom može pvmoći.
Actiologja rhinoskleroma još je pos1re nejasna. Sa hel'editernim syphilisom
nema nikakove S\'eze. Po svoj prilici bit će tvar infekciozne naravi,
sudeći po bacillih, koje su nasli u vezivu rhinoskleroma (Frisch). Bacilli
rhinoskleroma jesu kratki, debeljast i, na rubovih oki'Ugljasti, ne gibajući se
štapići, koji su jednom kapsulom obkoljeni, a nalaze se u tako zvanih Mikuliczevih
rhinoskleromovih stanicah. Racilli se vrlo liepo bojadišu s Loefle
rovim methylen-modrilom, a razbojadišu s jodovom vodom.
Diagnoza. Bhinosklerom bi se mogao zamieniti s rakom, sarkomom i
syphilisom. Kod neoplazme su rubovi mekani, na pritisak osjetljivi, u kasnijem
tečaju exulcerirani, dočim je rhinosklerom upravo tvrd kano kost, neosjetlj iv
i nikada ne exulcerira. Najlakše je rhinosklerorn sa syphilisom zamieniti, nu
gumma je mekši, a osim toga postoje još i cli'Ugi evidentni symptorni, koji
go vme za syphilis. Konaeno ima bacilla, koj i se smatraju si gurnim makom
rhinoskleroma.
Pr-ognoza je uviek nepovoljna, jer rhinosklerom dalje raste i prouzrokuje
stenoze, te time raste pogibelj ž i vota.
Th(rapija. Antisyphilitično liečenje ne korbti ništa. Tl:ernpija sa:=;toj i
većim dielom u kiruržkom odstranjenju onoga, što najviše prieči funkciju,
tako n. pr. kod stenoze nosa nastoji se uvadjanjem laminaria štapića ili
drainažom nosnice razširiti, ili pako nožem exsti J'pil'ati iofiltrat ili ga odstra niti
Paquelinom ili mazan jem s Pyrogallus masti (1 OOfo). Intersticielne injekcije sa
Sol. Fowleri, osmijevom kiselinom, ::alycilom, ne koriste mnogo. Još najviše
koriste roborirajuća sredstva ( ehinim, f!rsen, željezo itd ).
Zdravstvene naredbe i odpisi izašli tečajem god. 1895.
Često su u velikoj neprilici uredovni, a i privatni liečnici, što ue imaju nigdje sakup­
lj ene zakone, naredbe i odpise, - koji se tiču zdravstva i zdravstvene službe. Mar i briga,
kojn se u svib prosvietljenib zemljah posvećuje javnom zdmvstvu, čini nuždnim, da se
mnoge odredbe izdavaj u, _ a opet nnpredak liečničke znnnost.i, da se stare zamienjuju
novimi i shodnimi. Nu zdravstvenom uredbeniku nije dosta, dn on znn za takovu naredbu,
već ju on u svojoj službi često treba, dn se može ili o njoj točno uputiti ili se na nju
pozvati. Kako su ove naredbe n· raznih sbornicih i prirui'nicih pornzbacnne i s drugimi po­
miešane, bila bi prieka nnždn, dn ih marljiva mka kojeg radnikn na polju javnog zdravstva
sakupi u posebnu knjigu, da stvol:i "zdrnvst\·eni priručnik". Dok to ne bude, donašat će
"Liečnički Viest.nik" od vremena do vremena sbirku zdmvslvenih zakona, nnredaba i od­
pisa, da se bar u nekoliko doskoči rečenoj potrebi.

180 Liećnički Viestnfk 1896. Br. 8
Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 11. siečnja 18!15. br.
60.284. od god. 1894. u predmetu visa J•e}Jei•ta.
Glasom dopisa kralj. zemaljsko-vlndnoga odiela za pravosndje od 14. prosi-nca 1894.
br. 15.150 dogodilo se, da jedan kot lieč:1ik mprkos, što je od doti Gnoga kotarskoga suda
pismeno upozoren, da ne sastavlja na očitu štetu stranaka nepotrebna tako zvana visa reperta
u slučajevih ozled,l, zada:1ih po dmgih osobah, daklem kažnjivih čina, glede kojih se obj ektivni
učin mora ustanoviti sudbenim oČe\·idom, jer visa repcrta ne mogu služiti dostatnim sud­
benim dokazom, ipak sveudilj još takova Yiga reperta izdRje, i akoprem uz sve to dobro
znade, da će i onako on, k11o u javnoj službi stojeći liečnik, u pn·om redu biti pozmn
k sudbenomu očevidu kao vj eštak i dobiti svoju pristojbu.
Poradi vjerojatnosti, da bi takova praksa mogla obstojati i u drugom kojem kotaru,
ili ako ne bi postojala, da se ne bi nniežila, pozivaju se sve upravne oblnsti, da podčinje­
nomu liečničkomu osoblju izdavanje pomenutih "visa reperta" strogo zabrane, ter isto po­
zovu, da stranke, koje bi se u tom pogledu na njih obraćale, na nadležnu sudbenu oblast
upućuju.
Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslo\·e, od 13. veljače 1695.
br. 42.Hi7 u ,predmetu mtideucijc ljel{a1·ua sa realnim Jn•nvom.
U svrhu, da se osnuje evidencija lj ekarna sa realnim pi·avom, koje će se po § 30.
zakona od 11. tranja 1894. o ljekarničtvu s,·oj edobno odkupiti , poka7.Uje se potreba, da se
točno ustanovi, koje sn ljekarne realne.
U provincijaluom dielu Hrvatske i Slavonije obavljen je legitimacioni postupak za
priznanje realnoga svojstva ljekarni m;l ied ministerijal ne naredbe od 8. lipnja 1854. i pre­
viš nj eg rešenja od J. p:·osinca 1857. nu za bivšu vojnu krajinu nije taj legitimncioni postupak
mkad odredj en bw, te sc ovim sada odredj uje.
U području bivše hrvat.- slav. krajine moglo se je steći ljekarničko realno pravo
samo do godine 1860., jer se po cirkularuoj naredbi ratnoga ministarstva od 14. ožujka
1860. odsjek 16. br. 1004 (A. V. BI. 12), koj om je uverlen obrtni zakori, nisu više mogla
osnovati nikakom realna obrtnička prava.
S toga se za priznanje realnog svojstva ljeknrna u bivšoj vojnoj ln·njini ima godina
180. uzeti nor alnm godinom, te će se samo onim ljeknrnam priznati renlno svojstvo,
_ _
koje su već pn Je godwe 1860. postoJale 1 glede kojih bude dokar.ano : ili da im je konce­
sioalnom iz ravom i re lno svojstvo naročito podieljeno bilo ili da su ooc do godine
1860. pod pr1vatno-pravmm uaIovom (kupom, dari vanjem, naslieclstvom i td.) te uz odobrenje
ili potvrdu ohlasti prenašane bile.
•
Za dok11zati . realno svojstvo lj ekarui, ustanovljuje se prekluzivni rok od jedne godine
pocam od l. tramJ a 1895., te se pozi\·a la oblast, da ovu naredhu svim u dielovih bivše
vojne krajine postojećim ljekarnikom priobti s pozi vom, da molhe, obložene sa dokaz oimi
izpravami radi priznnnja realnog svojstva lj ekarne, u naznačenom roku predadu kotarskim
oblastim, odnosno gradskim poglavarstvom, koje će ih propisanim putem ovoj kr. zemaljskoj
vladi na konačno riešnje podniet.i.
Konatno se opaža, ela je gore sta1•lj eni rok prekluziva·n i da se na molbenice, koje
bi se kasnije predale, obzir uzeti neće.
Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 3. ožt\ika 18!15. broj
41.892 u predmetu statistike oboljelih članova oln•nžue blagajne.
Po naredbi kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 12. travnja 1894. broj
51.094 ex 1893. imadu okružne blagaj ne za podporu bolestnika ustrojene u smislu zakonskog
članka XIV. : 1891. voditi statistiku oboljelih članova, u kojoj se imaju nazivi bolesti hnatski
ubilježiti.
·
Prama tomu pozivaj u se sve bolničke uprave, da u liečn ičke prijave uz latinski i
brvaski naziv bolesti u bilježiti ddu, ter ove prijnmice, oazoačiv u njih i dan oporavljenja bolestmka
- člana okružne blagaJne, odmah, čim isti iz bob1ice odpušten bude, dotičnoj
okružnoj blagajni pripošalju.
l
Br. 8. Liečnički Vlestnlk 1896. 181
Odpis kr. brv.-slav.-dalm. zem. vlade, orljla za unutarnje poslovo, od ll. ožuj ka Ulll5. br.
12.123, u predmetu izvješćivanja o k1•etaujn Jll'ilieJlČivih bolesti.
Pošto kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnj e pnslove, dosadanjim načinom i , vješćivanja.
nije vazda pravodob:10, a ni dovoljno pregledno o kretanj u bolesti priliepčive naravi,
naročito spora.dički poj aYivših se slučajeva, uba\ješćena bila, odredjqje se sliedeće :
l. Kr. kotarski i gradski kotarski Iiečnici imat će polumjescčno, i to svakog mj e­
scca l. i 16. po priležel'em obrazcu A. I. ubilježiti sve slučnjeve priliepčive bolesti, koji
su se posliednjih 15 dana u njihovom podru(j u pojavili, sa naznačenjem sela, odnosno ulice.
Na strani II. istog obrazca \'Oditi će dotični liečnici u eviden ciji sumarno sve po­
javivše se slučajeve bolesti priliepči ve naravi, knji su se od početka godine t j. počam od
l. Riečnja do onog daea pojavili, kad rok nastupi, da se opet takova skrižaljka višoj oblasti
na uredomnje podnese.
Dakle bez obzira, da li se u kojem upravnom ili gradskom kotaru u jednom polu­
mjesecu t. j. petnaestdnevuom roku pojavio koji slučaj priliepčive bolesti ili ne, imadu kr.
kot. i gradski kotarski lienici rdovito 1. i lli. svakog mjeseca tn skrižalj ku izpuniti i
bez smkog popratnog inješća predpostavljenoj ohlasti na uredovanje podastrieti n svrhu,
da uzmogne upravna oblast !gradsko P('glavarstvo), a i sama kr. zem. vlada saznati, koliko
slučaje\·a i koje vrsti priliepčive bolesti se od početka godine n upravnom ili gradskom
kotnru pojavilo.
U ouih kotm·ih, gdje imade obćiuskih liečoika, dužnost je istih takodjer doe 1:). i
30. odnosno 31 svakog mjeseca skrižaljku po obrazcn A. izpuniti i još istog dana bez po­
pratnog iz,ješća putem obć. poglavarstva nadll'žnoj kr. kot oblasti priposlati.
Obćinski liečnici izpuniti i pri poslati će svakih 15 dana samo jedan p1imjerak obrazca
A .. dočim će kr. kotarski Jiečnici imati :;mkih 15 dana dm ovakova primjerka izpuuiti i
p utem kr. kot. oblasti nadleuoj kr. županij skoj oblasti, gradski kot. Jiečnici pako gradskom
poglavarstvu na dalnje uredovanj e p odnašati.
Kr. županijski i gradski fizici pako sastavit će polumjesečoo iz dotičnih po kr. ko­
tarskih odnosno grad. kot. liečnicill priposlnnih skrižaljka glavnu skrižaljku za čitavu žtl­
paniju, dotično grad po priležećem obrazcu B., te će taj sumarni izkaz, priklopi v jedan
primjerak izkaza kot. liečnika imati kr. zem. vladi, odjel za unut. poslove bez svakog po pra tnog
izvjeMa nnjkašnje do 8. odnosno 23. svakog mjeseca na dalnje uredovanje podnašati.
Tom naredbom ne mienja se ustanova ovovladine naredbe od l. prosinca 1872. br.
14.421, te će i u buduće kr. kotarski i gradski kot. lieenici imati dužnost, za slučaj vla­
daj ućih epi demija, podnašati izvješća sa odnosnimi izvicluimi i izkazanimi skrižaljkami,
kako to iztalmnta naredba propisuje.
Sporadično se pojavivše slučajeve priliepčivih bolesti ne treba u buduće posebnimi
izvje.g ći i skrižaljkami prijavljivati, već se imadu takovi samo u polumj esečooj skrižaljki
u bilježiti.
U ostalom primjećuje se, da se u rubriki "boginje" imadu nbilježiti samo sluč11jevi
"vnriolae" a ne slučajevi "varicelae" ili variolid.
Ovom naredbom propisana izkazna skrižaljka imade se za mjesece siečanj i veljaču
t. g. naknadno izpuoiti, te na dalnje uredovanje predpostavljeooj oblasti podoieti.
Kr. žup. oblast i grad. poglavarstva imadu potrebite skrižalj ke po obrazcn A. i B. u
dovoljnom !.>roju litografirati ili tiskati dati, za kotarske i obćinske liečnike potrebiti broj
skrižaljka (obrazac A.) valja kr. kotarskim oblasti čim prije do!taviti.
Odpis kr. hrv.-slav.-da\m. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 22. travnja 1895.
br. 41).833 o vjea•slwj službi u bolnieah.
Prema zakonu od 24. siečnj n 18B4. o uredjenju zdravstvene službe u kraljevinah
Hrvatskoj i Slavoniji nastojat će zem. vlada, da se ustrojavaju u svih većih mj estih ovostranoga
područja javne bolnice u koliko u istih takove još ne obstoje.
U velikih bolnicah namješteni su duhovnici (sveštenici) za vj ersku utjehu bolestnikom.
U manjih bolnicah nije moguće namjestiti posebnoga duh ovnika (sveštenika), već je
ouždno, da mjestni dušobrižnik u dogovoru sa upravom bolnice uredi način, - kako da bo­
lestnici ne ostanu u opasnih, pa i za vječnost odlučnih časovih bez vjerske pomoći i utjehe.

182 Liečnićki Viestnik 1896. Br. 8.
-- - ------ ---··-··· . .. · · --------------
Zem. vlada umoljava s toga p. p. ueka izvoli shodnim načinom upozoriti na ovu
dužnost podčinj ene si dn5obrižnike u onih mjestih ovo,ladnoga područja, gdje postoje
javne bolnice, a upra\·e tih bolnica dopitat će im primjerene nagrade za trud;'"'··sto će po
dotienike nastati pri vršenju rečene njihove dužnosti.
Umoljava se p. p., da ilwoli tamošnji seniorat augsburl.ke helvetičke konfesije u ime
ove kr. zem. vlade pozvati, da shodnim načinom upozori na spomenutu dužnost podčinjene
si dušobrižnike u onih mje.'ltih ovo>tranogn. područja, gdje p ostoje j:wue boln ice,
a uprave tih bolnicn dopitat će dotič11i m dnobriaikom primjerene nagrade za trud, što
će ga oni imati pri vršenju nj ihove reene dllžnoRti.
Pozivl,ie Re to g radko pogla\·ar8\vo, da u ime kr. ;::em vlade pozove za Zag reb
JJadrabina dra. Hosea Jakobija ll Zagrebu, a za Osiek nadr.biua dra. Samuela Spitzera u
Osieku, da shodnim nal:·inom npowri n:t spomenutu dužnost podčinjene si clušobrilnike u
svih mjestih OYostranoga područja, gdje postoje javne bolnice, a uprave tih bolnica dopitat
će dotičnim dušobrižnikom primjerene nagrade za trud, što će ga oni imati pri
vdenju nj ihove rečene dužnosti.
Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zema\j,;ke vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 18!)5.
brj 38. 106 o })ntuih }) OdJIOI'ah ubogim h•ahomat.ozuim bolestnikom.
Da se onim od trahoma holujueim ovor.emnim pripadnikom, koji se po nalogu oblasti
radi liečenja u bol nice prechtjn, omogući povrntak iz bolnice u njihov zavičaj, obnalazi
kr. zem. vlada, odjel za unutćinska poglavarstva u odnosnih naputnicah naznačiti,
da su im takove podpore potrebne.
Putne podpore ove za uboge boleti\uike padaju ll smislu Š · '7. ovovlaclue naredbe
od ll. prosinca 18'74. br. 18.915. t'X 1o75. str. l. ob ustanovah, tičućih se javne obskrbe
siromaka u njihovu zavičaju i u javnih bolnieah na teret nadležnih obl-ina, te će prama
tomu bolničke uprave naknadu podieljcuih pod pom neposredno od dotičnih gradskih, odnosno
obćiuskib poglavartiha t1 ažiti imnti, a ova su dužna ove tražbine n roku od 1-1 dana bolničkim
upravam priposlati.
Sto se bolničkim upnt\'am znanja i ravnanja radi priobćuje time, da je ova naredba
podjed no izdana svim kr. Žtlp:mijtikim oblastim i grad;;kim poglavarstvom.
(Nastavit Ge se.)
Zdravstvena izvješća,
Obća i javna Huttler- . Kohlhoffer- Monspergova zakladna bolnica
pod zemaljskom upravom u Osieku. (Ravnatelj i primarni liečnik dr. Vatroslav
Schwarz.)
Zn mjesec travanj' 1896.
Preostalo je u liečenjn koncem mjeseca ožujka 152 holetuika j iz nova pridošlo ih
je 154. Ukupno bje dakle u mjesecu travnju licčeno 30fi bolestuika, sa brojem obskrbnih
dana 4.557. - Odpadak izna;a 161, dakle preostaje konc('m travnja 142 bolestnika u bolničkoj
nj egi.
U polikliničkom ambulatoriju zavodskom bilo je u ovom mjesecu 49 sironmšnih
i bezimućuih bolestnilm bezplatuo li ečeno.
H.ačun l iek o v a iznaao je u ovom mjesecu 78 for. 52 nvč. ili na dan i glavu
računaj u 1·72 novčića.
Po nadležnosti primljeno je u liečcnje ovaj mj esec : iz Hrvntske i Slavonije Đ3, iz
Ugarske 50, iz Moravske 2, iz Kranjske l, iz Štajerske 1, iz Dalmacije 2, iz gornje Austrije 1
i iz Italije 4.
I. o dj e l (za ·tmutarnje bolesti). Preostalo u liečeuju koncem ožujka 49 bolestnika;
pridošlo ih je iznovice 73. Ukup!!O bje dakle liečeuo 122 bolestnika.
Od ovih je ·izli ečeno 34, pobolj šano 20, neizliečeno !), a umrlo 16.
Preostalo je u liečenjn koncem travnja 43 bolestnika.
Br. 8. Liečnički Viestnik. 1896. 188
Uzroci smrti bijahu : crievna pošalina l, upala pluća 1, plućna nabnhlost 4, sušica 5,
upala potrbušnice 3, ostarj elost l i umiruć dopremljen 1.
Bolestnici toga mjeseca bolovahu od bolesti : kolotečnog sustava 3, dihala 56, probavila
17, močila i spolovila 3, živčevlja 14, krvi i pretvora ll, kužnog značaja 6, inih 6
(!{ože 2, ln·onički alkoholizam 2, simulacija l i umiruć donesen 1). - U m o b o l n ih bilo je 6.
.IL od j el (za kirnržke bolesti). Preostalo je u liečenjn koncem ožujka 103 bolestnika
j pri d - ošlo ih je iz nova Sl. Ukupno bje dakle liečeno 184 bolestnika.
Od ovih je odpušteno: izliečeno (i3, poboljšano 12, neiz!if.'čeno 8, a umrlo 2.
Preostalo je n liečenju koncem travnja 99 bolestnika.
Uzroci smrti bijnhn : rak materice i zai.E'g mokraćnog mjehura usljed kamenca.
Bolestnici toga mjeseca bolowhu : od uovotvorioa 5, patvorina l, ozleda kože i mišićja
10, ozleda kostiju i sglohova ll, bolesti kolotečnog sustava 6, očiju 36, ušiju l, spolovila i
močila 16, kože (izuzam bolesti sifilitičkog značaja) i podkožnog veziva 23, probtvila 7,
bludobolje 49 i gibala 14. - Rod i lj a bilo je 5, od kojih sn porod ile 3.
- Operacija izvedeno bje u mjesecu travnju sljedećih :
Epicystotomia propter lithiasim. N. H., 38 god. star, nadut i bljecl u licu, vi·lo
slab, tuži se, da ga već 18 god boli kada mokri, a n posljednje vrieme da ide i krv
s mokraćom. Na nogama ima oedeme. Pri pretraživanj u mjehura nadjen je kamenac i jako
gn ojna cystitis. Mjehur hmta vrlo malo tekući ne, a kod štrcanja pri izpiranju osjeća se
veliki oclpor i tuži se bolestnik na jake bolove. U sedimentu, osim gnojnih tj ele§aca, ima
granuliranih cylindera.
Operacijt uz povišeno zdjelište. Mjehur se nije dao napuniti. Ztto je kolpeurinter
u rectum uveden.
Razrez je učinjen n poprečnom pravcu radi predmnievane veličine kamenca. Mjehur
je preko polovine objema razrezan. Izvadjen je urat, kao jabuka velik, 120 grama težak.
Radi jake zapale mjehura nije šivano. Mjehur se je drenirao i mokraća je izticala.
Slabost bolestnika poslje operacije rapidno je napredovala, a posije dva dana nastupi
exitus lethalis.
Kod autopsije nadjeni!- sn obadYa bubr?ga natečena na površini kao sočivo velike
gnojnice. Na prerezu bila je bubrežna mj ešnica (Nierenbecken) lievog bubrega, razširena i
injicinmn, u pyramidah vidili su se linearni, a u corticalisu do površine protežnći se kao
sočivo veliki abscesi. Desni bubreg pokazivao je sličnu sliku, samo što bubrežna mješnica
nije razširena bila.
Castratio ppt. bypertropbiam prostatae. J. S., 70 god. star, došao je n bolnicu sa
navodom, da nemože mokriti i da j

184 Liečnički Viestriik 1898. Br. 8
---- -- -- -- -- -- -- -- -- -- ---- -------------
Javna obća zem. bolnica u Pakracu. (P1·im. liečnik dr. Gregorić.)
Konce1n tr a v n j a 18HG. preostalo je u bolničkoj njegi 76 bolestnika, tečajem svibnja
došlo je u bolnicu 5G bolestnika, svega· je dakle liečeno 132 bolestnika, koji su obskrbljeni
bili kroz 2294 elana.
Od pušteno je iz bolnice : izliečenih 41, neizliečenih i:!, umrlo je 2, u bolnici ostaj e
dakle koncem svibnja 78 boletitnilm.
Pogledom na bolest! bilo je liereno, i to : od bolesti centralnog i periferičnog živčevlja 6,
od bolesti dihala 27, od bolesti probavila 10, od bolest-i mo{·ila 2, od bolesti očiju 12, od
bolesti kože tl, od priljepčive bolesti kože B, od kirnržkih bolesti 16, od obćih bolesti 17,
od blndobolje 31. Ukupno 11:12.
Operacija obavljeno je 14, medju timi : l put Laparotomia ex peritonit-ide tuber­
culo: (za sada se nalazi dotičnica u prilično dobrom stanj u). l put operatio anthracis
in tergo.
·
Koncem s v i h nj a 18%. preostalo je u bolničkoj nj egi 78 bolestnika, teraj em lipnja
došlo je u bolnicu i!R bolestnika, svega je dakle liečeno ll G bolestnika, kji sn obskrbljeni
bili kroz 1931 dan.
Odputeno je iz bolnice : izliečeuih 31i, neizliečenih i\ umrlo je !J, u bolnici ostaje
dakle koncem lipnja Gli bolestnilm.
Pogledom na bolesti bilo je liečeno, i to : od bolest-i centralnog i periferičnog živčevlja 6,
od bolesti dihala 22, od bolesti prohavila li, orl bolesti močila 5, od bolesti očiju li:!, od
bolesti koie 8, od priliepčive bolei

186 Liečnički Viestnik 1896. Br. 8.
fi.i nnige Knorpelnusschneidung po f::inel!enu i šav po Panasu), i::lutura entropii spastici sec.
Snellen (2).
Re sectio vasorum deferentium ticaše se jednog 62 god. starog nadničara,
koji je dne 12. svibnja primljen u bolnicu, tužeći se, ela od 8 elana ne može ela mokri.
Pri iztrnživanju na.cljen je mjehnr u obliku elastičnog tumora raztegnut upravo do pupka.
Prostata velika kao obična jabuka i na pipanje veoma tvrda. Postoji lmpljanje mokraće
(lschnria paradoxa). Dvie pune nedjelje dana smo sistematski kateterizirali i postigli smo
aj uspjeh, ela je boleMuik mogao nešto spontano mokriti, no "Resiclualharn" je iznn.šao
JOŠ uviek 5-600 ccm. Posije clvie nedjelje resecirana su mu uz anesteziju sa cocninom
oba vaRa deferentia u duljini od 1l do 3 5 cm. Uspjeh n pogledu funkcije bi oje već posije
'l-5 elana p o d p u n. Bolestnik je mogao svoj mjehur pod puno izpm:r.niti. Obje mne su per
primam zacielile i 17 dana posije operaeije od pušten je bolestuik sa normalnim mokrenjem,
uo prostnta se je samo zfl od prilike jednu \:etvrtinu smanjila, do\:im je tvrdoća ista ostala.
Dotični bolestnik je nmoljen , da se od vremena na vriemc opet. predstavi.
'l"'erapec1 tičr1e crtice.
A. S. Warth in. Pojačanje rk-nqoy pulmonnlnoy yluga. vaini znnk zn diagnozn
pcr·icm·d-iticle. Pisne upozoruje, da je pojačanje 2. pulmonalnog- glasa (n 2. mequ. roHnr. ,/INI, aq11. detill. .f;'iO·II spolovilo uamnčiti i ohriati. Kad i ovo sredstvo
neporna7.e, može se konstanl:nn ili f:tradi\:na stmja pok11;ati. Kao zadnje ;;redstvo, kad su
već :-;va ost:-la srndtvn bewspj

Liečnički Viestnik 1896. Br. 8.
herpes-mjehurići, balauitis i grannlirajuće rane ciele tvoreći autiseptičku koru pod slojem
uosophena. Taj prah upija sekret, koji rana izlučuje, osui ju, da se kora nečini.
Gladka opaljena mjesta, koja su poslie uporabe razžarenog željeza nastala, izgledaju
pod slojem nosophena bez reakcije.
Tannofonn. Merck u Darmstadtu mzašilje u trgovinu prašak od tmmiua i formolina,
koji "tannoform" nazivlje. Ovaj prašak je Frank u Berlinu kod 50 slučajeva silno razvite
hyperidrosis s izvrstnim uspjehom upotrebio. Za 3-4 dana se vonj izgubio, a noge u
postale suhe. (Allg. med. Centr. Zeitung.)
Lantctnin. Kao izvrstan specifični liek od malarije preporučuje Lugo-Vina lautauiu,
alkaloid lautanae brasilianae, jedne vrsti Verbeuacej, koja u južnoj Americi uspieva. Ovaj
je liek Buiza (Lima) pred 10 godina u therapiju uveo. Nezaostaje u djelovanju za chi­
ninom, a podnašaju ga i osjetljiva probavila dobro. Daje se u dozah od l 2 gr. na dan,
najbolje u piluli od 0·1 gr. svaki sat ili svaki drugi sat. Povoljnih rezultata bijaše takodjer
kod neuralgia od malarije i kod metrorrhagie post malariam. U zasta1jelih slučajevih, gdje
sam chiuin ili sam lantanin nije koristio, pomogla je izmjenična uporaba obijuh liekova.
(Morgagni).
Ah·ol. Haegler preporučuje airol namjesto jodofonna; to je basični spoj wismuth­
oxyjoclida, sivozelenkast, sitni prašak, koji je brz mirisa i okusa, a u vodi se neraztapa.
Kod njegove uporabe djeluje wismuth, koji se osuši, a ujedno se lahko izlučuje joel.
Haegler je ovaj liek kod kakovih 2000 bolestnika, tito s ozledami i ranami usljed operacija,
što s akutno i kronično upaljenimi procesi i opržinami itd. upotrebio ili kao prašak ili
kao l0-20'/o airolcollodium, 10-20'/" airolungueutum ili kao airolgaze; kod tuberkulozuih
afekcija djeluje dobro 10/n emulsio (aqua i glycerin aa. part. aequ.)
(Klin. Beitr. zur Chir.)
Cotoin. Kod znojenja tnberkulozuih po noći preporučuje pl. Szelwly cotoin, koji
osim toga djeluje na probavilo kao stimulans.
Rp. Cotoini o·!5
Aqu. fontis 121NJ
Syr. simpl. 20·0
Spir. vin. 1rro
DS. Svaku večer jednu žlicu.
Rp. Cotoini 0·5
Sacchari alb.
q s. ut f. pulv.
Div: in part. aeq.
Nr. duodecim.
DS. u H u 10 sati na večer po jedan prašak.
Pilulae dittreticae: I'{. p. Pulv. bulb. scil!ae.
Pulv. fol. digital aa 2·0
Extr. colocynthi O·J
Extr. rhei chin.
q. s. ut fiant pilul. Nr. quinquaginta.
DS. u jutro i na večer po 1-3 pilule.
(Rev. internat.)
(Rev. intern. de med. et de chir l
Escherich. Upombu tannirwna lcocl dim-1·hoeje n cl;jece. Tannigen, diacetylspoj
treslene kiseline (Gerbsaure) ne topi se u ustima i u želudcu, dočim se u alkaličnoj teku­
ćini crievlja topi.
Escherich tvrdi, da uzprkos kisele reakcije griza u sisančeta na različitih mjestih
nut::unje površine crievlja, i to na mjestih, koja prileže crievnoj stienki - neutralnih
alka!ičnih sokova imade, gdje se tannigen topi, te djelovati može.
Ova alkalična reakcija: sigurno ne će izostati, kad se opna sluzavka crievlja draži
upravo· na ovih mjestih, dakle na bolestnih će tannigen djelovati.
Br. t!. Liečnički · Vlestnik 1896.
ERcherich dr;l.i, da je taj liek kontraindiciran kod bolesti crievlja, koje s upalom
dolaze - sa seroznom tmnsudacijom u crievlje - a najmanje pak, kad je odviše se­
kretne sluzi.
Moguće je, da cijel uje tannigen takodjer . razkužnjući i da oslabljuje abnormalni
prOC('S vrienja i s njim spojeni ra:r.vitak toxina.
U istinu je Escherich kod snbakutnih i kroničkih katarrha crievlja u djece vrlo
dobre rezultate postigao ·- osobito kod proljeva, gdje se mnogo sluzi tvori.
Već za 1-2 dana postignu se uspjesi, tad se mora prestati, da obstipncija ne na­
stupi - nu kod kroničnih slnča.jeva mora liečenje dulje vrieme da traje.
Escherich preporučuje velike doze: 0·25 g. pro dos. kod djece do 1'/2 god. stare,
0·5 g. pro dos. za. stariju djecu, 4-6 puta na dan.
Ovaj se prah može k jelu primiešati, a da ne djeluje štetno.
Uspjesi kod akutnih katan·ha i u početku enterit. follicular. nisu baš najbolji bili;
tu se imade tekar taonigen upotrebiti, kad stolice sluzne postanu.
(Ther. Monatschr. br. 10. 1896.)
Gaertig. Styptic·in - novo s1·edst·w u gynaekologiji.
Na primaljskom učilištu n Breslavi više puta se je iztraživalo djelovanje ovog sred­
stva, koje je pred 2 godine dr. Martin Freund kao n liek uveo. Uporabio se je styp­
ticin kod običnog krvotoka 7 puta, koci endometritis s krvotokom ll puta, kod jednostavne
i komplicirane pregnute materice (retroflexio) s krvotokom ll puta, koci subinvolucije uteri
post ]Jartum vel abortum 7 puta, koci krvotoka u klimaxu B puta, koci krvotoka usljed
upale adnexa s retroflexijom 1 put, bez retroflexije 2 puta, kod metronhagije uslied myoma
4 puta i kod krvotoka uslied prieteeeg pometnuea l put.
Najbolji uspjesi bijahu koci jednostavnih (uekompliciranih) krvotoka i kod krvotoka
n klimaxu - manje uspjeha bijaše kod endometritis, osobito pak kad je potonja bila
komplicirana. Na krvotok za nošenja (trudnoće) nije to sredstvo djelovalo; te se materica.
nije stezala.
Dobro je nadalje djelovao stypticin kod krvotoka uslied retroflexije, ako nije bilo
komplikacija s endometritis i erosinm.
S dobrim uspjehom upotrebljuje se taj haemostatikum kod krvotoka uslied subinvo­
. lucije uteri, a pomaže i kod kronične upale adnexa s metrorrhagijom. Ovo se sredtvo
dobro podnaša, te ue prouzrokuje ni u većih dozah kakove neprilike. Djeluje isto tako
kao hydrastinin, ali je mnogo jeftiniji.
Najprije npotrebljivao se je stypticin kao prah u hostijah, kasnije u otopini, 10 kapi
0·05, a. napokon u gelatine-bobuljicah.
Doza bijaše najprije O·O!) 2 puta, kasnije 4 puta, napokon do 8 puta na dan.
(Therap. lVIona.tschr. br. 2. 1896.)
Baginsky. Uporaba antist1·eptolwkken-semma (JJfannorek) kod škrleta (sca1'latine.)
Baginsky veli: da je samo u malo slučajeva imao dosta seruma, a da bi se mogao
točno držati propisa. - kako Pasteurov zavod traži: da se naime sredstvo u dovoljnoj
dozi upotrebi. Njegovo se saobćenje dakle može samo predbježuim smatrati.
On je kod 57 slučajeva škrleta antistreptokokkenserum injicirao; ali ·ue kod svih
slučajeva škrleta, koji su za to vrieme primljeni bili. Za opažanje se dade samo 48 slu­
čajeva upotrebiti; kod 27 od ovih slučajeva bijaše uspjeh povoljan, kod 4 s je razvila
otitis purulenta, kod l lahka nephritis, kod 2 težim angina, kod l akutna aclenitis.
U svih slučajevih pnla je za 2-3 dana poslie serum-injekcije toplina, što inače ne
biva, isto tako se je angina. brzo i povoljno razvila; samo je u 2 slučaja poslie injekcija
došlo do težke nekrotične upale.
Ipak ostaje t)Z strogo i oprezno prosudjivanje utisak, da se je 27 djece poslie lie­
čenja sa serumom dobro osjećalo.
Za 7 slučajeva, kojim !;>ijaše tečaj bolesti težak, te se smrću dovršio - može se ka-_
zati: da je premalo seruma na razpolaganje bilo; a. za onu djecu, koja nisu doduše umrla,
ali se refracterna za to sredstvo pokazala - vriedi isti uzrok.
Mortalitet svih 48 slučajeva iznašao je 14·6"fo, prama 24·5"/o do 34··7''/0 u godinah
1890/91. do 1895. Ovo je sredstvo vriedno, da se dalje proknšava.
(Berl. klin. Wochenschr. br. 16. 1896.)

190 Liečničk.i Viestnik 1896. Br. 8.
Listak.
Stanbeno pitanje.
Piše dr. Milan Kovačević, kr. kot. Jiečnik n Gjnrgjevcn.
Ima pitanja, koja su kroz dugo vremena latentna, nu kad jednom dodju na red,
zahtievaju kategorično brzo i definitivno riešeoje, jer inače nastanu kobne posljedice po
pojedince, po porodice, družtva itd.
Uredjenjem zdravstvene službe u naoj domovini učinilo se je stan benn pitanje za
zdravstveno osoblje akutnim; do toga ure dj enja obstojalo je to pitanje, nu hil o je latentno,
jer su naši preclšastniCi stanovali većinom u gradovih, a ua selih zadovoljn.vali bi se s manjimi
i. slabijimi stanovi, jer je i njihov način života i družtveni im položaj bio drugi,
nego naš. U mnogo opet slučajeva imali su kućice, sagradjene na državni trošak, te se
dogadja, ela još i sada naidjemo na "felčeriju" s tri sobice, štalom, dvorištem, vrtićem i
podrumom. Gdjekoje su ruševine, a neke su dane trgovcem u zakup za magazin, u nekih
opet stanuje po koji obćinski bilježnik ili blagajnik, te je današnjem Jiečniku, kad promatra
takove kućarice, nekud nujno pri srdcu, kad pomisli, da su n tih kućaricah živili
obično po cieli svoj viek njegovi kolege mirno i spokojno, vršeć svoju samaritansku dužnost.
Oni su bili sa svojimi stanovi zadovoljni.
Pa i zašto ne?
Drnžtveni im položaj bio je laglji, nego nam. Od njih se je zahievalo, ela što bolje
li eče i znalo im se je skroz precizno za rang; od nas se to isto zahti eva, uu obćinski načelnik
zahtieva, da mu se iskazuje veća počast, nego li akaclemičaru, doktoru sveukupnog
liečničtva, a opet sav sviet zaht.ieva od doktora sveukupnog liečničtva eleganciju osobe,
sobe za ordinaciju itd. Dočim je liečnik na ladanju prema svom položaju oženio krčmaricu,
nastojimo mi, da se oženimo iz čim jačih porodica, čim naobraženije gospodje itd.
Svaki nas drži novine, kupuje knjige i omdje; putuje i po svietu, ela vidi, kako je drugdje
(jer to je škola za odrasle); skokne pače i s entuziazmom na koju kliniku, da uhvati po koju
kap iz nepresahlog vrela znanosti; ima ih i koji prave eksperimente. Svega toga u pri- _
jašnje doba nije bilo u tolikoj mjeri. Što si nas koji kupi mikroskop, to je kolega ex anno
kupio .konja, kola i kravu. Mi dakle drugačije živimo!
Kad bi se čovjek htjeo tekar u tančine upustiti, to bi opazio formalan jaz izmedju
sebe i starijeg si kolege i upravo bi se ompnuo.
Poznavao sam jednog od starih, koji si je kupio kuću prije mnogo godina; sam je
svojom rukom obradjivao vrt, ciepao drva i tek na najveće svetce dolazio u grad radi
crkve, pa se je odmah opazilo, da taj čovjek jeduostavno medju ovaj sviet ne spada.
Drugi je spavao ua tmloj slami "gol" i opet bio izvanredno rado zvan.
Treći opet bez svoje običajne rakije u jutro nije bio kadar napisati recept.
Toga svega nema više.
Mi smo danas inteligencija u pravom smislu rieči, mi smo l'legantni, mi imamo
veće zahtjeve.
Čim tko od nas ima medjutim veće zahtjeve, nego li to donaša duh vremena, tim veće
ima i dugove ili- tim većma nastoji doći do zaslužbe. Valja ga u jednom i drugom slučaju
žaliti, ali pravi - organični - zahtjev vremena valja prije svega reapektirati.
A takav je zahtjev: dobar stan.
Kad mene neoženjena izaberu za obćinskoga 1iet!nika ili imenuju kotarskim lieč
nikom, pa dodjem na svoje službeno mjesto, jedva će za mene obstojati stanbeuo pitanje,
jer si redovito nadjem bilo gdje barem jednu sobu s pokućtvom.
Drugo je za oženjenoga, osobito ako ima djece. Ozenjen liečnik imade svoje pokućtvo
i kod kuće kuha.
Buduć da se ženimo - kako spomenuh - iz dobrih kuća, naše su gospodje naučne
na prostrane stanove, pa zato imademo mnogo pokućtva. A pokućtvo je dobro, pa zato
i skupo.
Br. 8. Liečnički V!estnlk 1896. 1!11
------------·--·-·-··-----·-
Tko hoće kuhati kod kuće, valja da imade dobru kuhinju i smočnicu, a na ladanju
pada k tomu bezuvjetno i dvorište za živad i vrt za povrće.
U mnogih mjestih valja držati i konja; gdjekoji bi si rado hranio i kravu, a slab
je gospodar, koji ne prihrani barem jedno prase.
Pivnicu napokon svi trebamo : i za zimsko povrće i za vino i za meso.
Kad dakle oženjen liečnik bude imeovan ili premješten u koje mjesto, prvo mu je
pitanje za stan. U malo slučajeva dobije stall u naravi; obično valja mu, ela potraži sam
stan u mjestu.
Ima medjutim mjesta, gdje ima pre bora: kadri smo si naći skroz po volji (obično
iza .našeg preclšastnikn), u drugih mjestih teže je doći do stana, te potrošimo do 100 for.,
dok si jedan stan uredimo po volji; nadje se napokon - žalibože dosta često - mjesta,
gdje u obće prikladnog stana za liečnika nema.
U obih posljednjih slučajevih eksistira stanbeno pitanje i dotični liečnik napreže
sve sile, da ga rieši.
Svaki je stan loš: l. koji nije zdrav; 2. koji nije dosta prostran; 3. komu fali bilo
dvorište, bilo vrt, štala itd.; 4. koji nije dostojan liečnika.
Nezdrav je svaki stan, koj je vlažan, pljesniv. Mi znademo, da je pljesniv stan kriv
reumi, skrofulozi, tuberkulozi itd.
Pljesniv stan kvari i pokućtvo.
Govorimo li o prostranosti stana, to ne ćemo uzimati relativni prostor, koji se mienja
prema imućtvenim okolnostim svakog pojedinca, već nam valja ustanoviti absolutnu. normu,
koja de facto i vlada u naših današnjih prilikah. Stvar se imade dakle ovako: sobu zn
ordinaciju mora imati svaki nas; sobu za spavanje isto tako; u sobi za primanje posjeta
ne može imati kreveta za rocljake, već recimo u sobi, gdje se jede. Kuhinja može služiti
kuharici za spavanje, kraj kuhinje treba smočnicu. Bolestnici mogu pričekati i u hodniku.
Nema li toga, stan nije dosta prostran i valja s porodicom jesti ili u kuhinji ili u sobi za
primanje ili uobće nema reda, koji od nas duh vremena zahtieva.
N erna Ii liečnik na ladanju dvorišta, vrta, štale i pivnice, to silno materijalno trpi.
· Stanuje li kod zloglasnih gospodara, koji su uviek spremni na pravdu i kavgu, ili
u razdrtoj, ružnoj kući, to nestnnuje dostojno svog čina.
Da se ne upuštam u teoretsko razglabanje o lošom stanu, navadjam konkretan
slučaj.
Kuća je razizemna; podovi se nalaze u visini ceste, koja je pod prozorima; bila je
prije štala za rogato blago, nu kašnje obrnuta u tri stana. Jedan stan ima dvie sobice i
ku,hinju, drugi isto tako, a treći liečnikov pet soba i kuhinju. Nijedna soba nema nego
jedan prozor; jedna soba i nema prozora, nego staklena vrata na prostranu veraudu; najdulja
soba _imade 6 metara u duljinu, najkraća tri metra; najšira ima 4 metra u širinu,
a najuža tri metra. Iz kuhinje icle se ravno na dvor. U svih sobah, pa i u kuhinji vlaga
siže mjestimice 1'/2 metm. Smočnice nema, niti dvorište ne spada liečniku; nema ni št-ale
na .razpolaganje, pa ni pivnice, ni vrta.
Napokon: sjedište oblasti, kojoj je Bpadao taj sretni liečnik, udaljeno je od stana
d va kilometra.
U čem su se sastajale štetne posljedice toga sta?
l. Mlada mu gospodja zadobila je iza osam-mjesečnog prebivanja u tom stanu akutni
reumatizam sglobova.
2. Na pokućtvu nastalo je štete do 200 for.
3. U ručnoj liečnikovoj ljekarni bilo je svaki mjesec nekoliko forinti štete.
4. Bolestnici čekali su na verandi, a i ordinirao je većim dielom na verandi. Gibanje
po sobah bilo je n minimalnoj mjeri moguće.
f>. Živad i povrće kupovao je u bližnjem (17 kilometara udaljenom) gradu, te ga je
živež radi transporta stojao za jednu trećinu više. Pivnicu je dobio iz prijateljstva 2 kilometra
udaljenu. Konja je držao u štalici u susjedstvu, plaćao za nju mjesečno f> for.,
a jer je bila tak•J malena, da se je konj j e cl v a mogao u njoj okrenuti i vrlo vlažan -
obolio mu je konj i kočijaš. On je dobio akutni reumatizam sglobova s grieškom na srdcu,
te umro za kratko vrieme u svojoj osamnaestoj godini.

192 Liečnički v,estnik 1896. Br. 8.
6. Izim živinara stanovao je u istoj kući neki odpušteni željeznički činovnik, koji je
svojom bezsviestnom arogancijom već za par tj edana uči nio Rvaki saobraćaj s liečnikom
sustanarom nemogućim.
7. Po najvećoj zimi ili po najgorem blatu vH!jHio je svaki dnn u jutro pro,·Hliti
pješke dva kilometri!.
Dakle ?! - Tortura.
Jz toga stana otišao je taj liečnik iz stnnovitih razloga bez dopusta, u sdvojnosti
spasavajuć svoju gospodju, ostaviv cieli nared u zatvorenom stanu, po najžešćoj zimi i
najstrašnijoj morskoj oluji na jug i - spasiv si gospodjn, potrošio 500 for. Za premještenje
pod kazan na vlastiti trošak potrošio je 300 for. i dobio mjesto s godišnjimi dohodci
od 2000 for., dočim mu je prijašnje mjesto nosilo do 4000 for. !
Kao što mu je gospodja odniela iz toga stana uspomenu za sav život na svom tie! u,
tako se je i njemu u srdce urinno žalac iza te torture za sav život.
Drugi primjeri :
Obćina r zpiše naječaj za liel'nika. Na pitanje, kamo li će ga smjestiti, pokazaše
jednodušno vinogradski kiosk jednog mogućnika; filoksera uništila vinograd, a na briegu
s krasnim vidikom čeka još i danas kiosk na akademičkog stanovnika.
U obćini B. zaželješe si liečnika i bel je doao i upitao za stan, pokazaše mu staru
na pol srucienu frankopansku gradinu.
U velikom mjestu Gj . stanovao je kotarski liečnik u pregradjenoj štali. Ta je štala
popocljena opekom, a ela clj ubre nije dobro ostrugano.
U još većem mjestu V. imade liečnik miniaturni stan, nu grandioznu vlagu. On troši
novce, da uredi jednu zapuštenu kuću, jer ga srdce zaboli, kad samo pomisli, da bi mu
mlada gospodja mogla oboljeti.
U selu N. ima liečnik jednu sobu i pol. U drugoj polovici spava nj egov ljubezni
gospodar : cestar.
U nekom selu smilovao se je stari šumar mladom liečniku i dao mu dvie prazne
sobe uz uvjet, "da se ne ženi".
. I tako dalje do broj:., koji bi nas preplašio.
Ogledamo li se, da vidimo, kako je kod dmgih stališa, to ćemo konstatirati lako,
da je bolje nego li kod nas.
Ako ne za sve upravne činovnike, ono ima barem 7.a kotarske predstoj oike i
upravitelje dosta stanova in natura, i to stanova, kakovih si nas koji kadkada u živahnom
snu zaželi. Isto je tako kod sudbene struke. Pače se u novije doba nastoji i još više uraditi
u tom pogledu za te stame. Svećenstvo stanuje u dvorovih. Učiteljstva ima vrlo
dobre stanove, pače je i naša velika briga nadziranje nj ihovih stanova u pogledu zdravstva,
i mi o svojih opažanjih marljivo izvješćujemo ; najmanja mana na stanu učiteljevom predmetom
je naših izvida. oclborskih obćinskih interpelacija itd. Šumarije su većinom izvrstne
sgrade. Mnogo obćina posagradilo je svojim činovnikom ukusne. sgrade.
Koji je dakle razlog, da i naš stališ ne raz polaže prikladni mi st.'lnovi ?
Polazeć od principa, da će zdravstveno stanje pučanstva biti tim bolje, čim bude
više liečnika u narodu, kreiraJu se je izvanredno mnogo liečničkih mjesta, temeljeć ih na
poreznoj snazi liečoikovog okružja. Oduševljenje je odmah u prvi mah bilo mjestimice
dostojno te dobre stvari, te su se obćine na poziv i rado obvezivale priskrbiti liečniku
stan. Nu naskoro pokazale su se d vie kardi nalne nemogućnosti, i to :
l. Obćinsko vieće nije si moglo predstaviti liečnika kano čovjeka modeme, više naobrazbe,
te ga je svakako stavilo barem iza načelnika pače i bilježnika, dakle n red blagajnika,
pa kad ima načelnik ili bilježnik tri sobice, to ne patri niti liečnik& više, pače
i još manje, jer je liečnik u njihovim očima nešto inferiorniji. I tako nistl ta obćinska
vieća uvidila razloga, zašto li bi se liečniku pribavio bolji stan, a nekmo li da se gradi
nova kuća ;
2. obćinsko je vieće - recimo - bilo vrlo rado spremno Ragraditi kuću za lieč­
nika, nu radi pomanjkanja novca - nije 1noglo.
Br. 8. Liečnički Viestnik 1896. l\13
Hoćerrio li do krnja piznati istinu, to moramo reći, da su mjestimice jednostavno
gospodski obećnli sagraditi kuću zn lirčnika i - gospodski nisu orlržali rieč. Što se tiče
obćinskih vieća, to ge tie i entuziazmiranih privrttnikn.
Natječaji su se medj utim marljiYo razpisivali i liečoici se marljivo jnvlj ali.
Većina tih liečnika jesu mladi zrmnljski štipendiste, koji su došli mvno s uniYerze
u narod. Puna im je glava znnnja, puno srce oduševljenja i Yolje do požrtvovanja, pune
su im grudi sinovske odnnosti i potitiYanja napram u rangu ygim i najvišim, koji u
im omogućili doći do njihovog stepena, rtli kese su im prazne. Odmah sn se veseljem
dali uputiti u sve :;mht:;eve, koji se na njih stnvljaj u, te shvatili valjano životnu zadaću,
ustrajavajući porodice, štedeć novac.
Bude li njihov položaj na ladanju medjutim takav, knbv je mjestimice sada, gdje
radi lošeg stanja propadaju i oni i njihove porodice, tko nije kadar s velikom točnošću
označiti vri eme, kad će njihov plam zanosa ugasnuti ?!
Bojeć se ovog posjedojeg kano izvanredne nesreće i po pojedinca i po cieli nm·ocl,
a prošao sam dobru školn u tom pogledu, odlui:io sam evo s ovimi redci stupiti pred
svoje kolege.
N e govorim pro domo mea, jer se nalazim u palači s prostranim dvorište1n, štalami,
krasnim vrtom, košanicami i oranicami, već iz kolcgijaliteta i jer snm uvjeren, da.sto očiju
vie vidi, nego li elva ma i. najbistrija oka, i jer smntram naom clu?.noću naše pred postavljene,
od kojih ta stvar ovisi, te koJi su prepuni najljepših intencija za naš stališ, podpomagati
u nj ihovom plemenitom nastoj nnju i pokar.ati rnne nnše.
Ali i: tko kuca, tomu se ohana !
Doskočiti nestašici stanova, bilo bi vrlo lako, kad bi se zakonom imale obvezati
obćine, pa i kotari, posa.graditi kuće r.a liečnike.
Nu. to se - ree bi -· ne može zahtievati radi linancijaloe nemoći tih faktora, što
se je vj erojatno i uzelo u obzir kod sastavljanj a sadanjega r.akooa.
Mogli bi sc nrt mnogih mj< sbor, iz .koje bi se .moglo još · i
drugo koješta uraditi.
Već se sa da ćuti potreba cl ružtvene sgrade i našeg muzej a ...
Moguće, ela bi e stanbeuo pitanje dalo rie>

194 Liećnlćki Viestnlk 1896. Br .. 8.
Siiedeć tok svojih misli dolazim do zaključka, da je u svakom slučaju potrebno
znati točno mjesta, .gdje liečnici stradaju usljed loših stanova i razlog. U tom smjeru najbolje
bi se moglo uraditi, kad bi gg. kolege napisali točnu izjavu o svom stanu i ja sam
pripravan ·- kad sam se već latio toga posla - primati te njihove izjave, te iz njih sastaviti
cjelinu, koja bi Re mogla smatrati realnom podlogom.
Uvjeren sam, da će se g·g. kolege, koji trpe radi lošeg stana, rado odazvati ovom
direktnom pozivu, nu ako se i samo jedan. javi, opet će biti naša dužnoRt pomoći mu
prema gore postavljen om principu : kolegialitet i zajedničtvo interesa !
Iz stra1'lih listova.
Schaal . K aetiulogij-i koi:n·ih bmd(tvica. (Arch f: Dermatol. u. SyjJh. XXXV. 2.)
Kad je jednom S. grijao staklenu ciev, razleti mn se ona na množinu malih koma­
dića, jer je na nju pala kapljica vode. Kod toga zaboli ga nešto i u jednom prstu. Pošto nije
bilo vidjeti rane, nije S. dalje mario za tn stvar, makar je ostalo ono mj esto na prstu
osjetljivo. Iza duljega vremena opazi, da mn se je tamo načinila bradavica. On bi od vre­
mena do vremena odrezao gornji dio bradavice, ali se ona uviek povrati. S toga ju nakvasi
sa kalijevom lužinom, pa kad se je bila osušila, izreže ju nožem. Kod toga zaustaYi se nož
na nečem tvrdom, a kod bližeg promatranja ll'ldje u sredini bradavice dvie sasvim sitne
čestice stakla. Ovo staklo je dospjelo u kožu onda, kad mu se je r!l7.letila ciev. ·Otitre ove
čestice dospjele su probivši epidermis do pnpila, te sn na tom mj estu svoj im permanentnim
draženjem prouzročile pomnožauu produkciju epidermisa i natekli nu papila. KA.o kOll nj ega
mogu i inače bradavice nastati podražajem sasvim sitnih oštrih tjelešca. Zato imade bradavica
najviše na rukuh i U licu, jer SU OVi dielovi tieJa najYiŠe izvr·gnuti takovim im:u\tom.
S toga i nestaju bradavice tobože same od· sebe, na ime kad napokon stanice tjenice izrinu
tu dj e ti el o· na površinu. I ·Iai kom je poznato, ela bradavica izčezne kad se odstrani · korjen,
a to je onaj dio, u kom se onlnzi tudje tielo. Napokon dobiju lahko bradavice djeca i
·ljudi, koJim je koža mekana n. pr. pralje, jer je tn lakše moguće, da probiju kakve god
oštre čestice kroz tj enicu, te se zaustave kod papila. Prama tomu iutade therapija zadaću,
da od8tmni corpus alienum zajedno sa bradavicom. Dr. Mašek.
Th. Baer. Gonon·lwea 1·ecti kod §ena. (Deutsche med. Wochenscbrift 1896· hr. 8.)
B. je ·pretražio 191 gonorrhoičnu ženu, te je kod 63 njih našao gonorrhoeu gužnjakn,
dakle ogromni do sada još neopnženi broj .. U svih slučaj evih našao je typične gonococce.
Gonorrhoea je nastala preticaujem ili preuosom izciedka spolovila. Subjektivni su pojavi
često sasvim manjkali, promjene šupkovog ulaza (eczem, šiljate condylome) našao je samo
·kod inalo njih. Sluznica gužnjaka bila je uviek crvena, jako navorana i lahko je krvarila.
Gnojni izciedak bio je većinom slab, te nije nikada sam od sebe izticao. B. lieči gonorrhoeu
recti izpiranjem sa raztopinom argentamina (l : 3000) ili suppositoriji s ichtyolom.
H. Ruge. Syphilis .i malm·ijn. (Monatshefte fiir prakt. Dermatologie sv. XXII. br. 7.)
R. k pitanj u, da Ji se imade syphilis rano liečiti ili ne, navadja osim poznatih praktičnih
razloga i theoretične proti ranom liečenju, pokazujući na malariju, za koj n imademo
takodjer specifično sredstvo. Nu ovo djeluje samo, ako budioce bolesti napada u stanovitom
času. Kratko pdje napadaja ili u njegovom početku ne može ga chinin zatomiti,
već se mora dati kada napadaj prestaje, u vrieme, gdje mladi parasiti prelaze u krv. Neke
sličnosti medju ·syphilisom i malarijom čine vjerojatnom Rl utnju, koju je već · R. Koch
izrekao, da i syphilis pobudjuju životinjski paraziti. Po tom· bi se i kod syphilisa imalo
liečenje započeti tek onda, kada su pobudnici bolesti u onom stadiju razvoja, koji je povoljan
za djelovanje specifičnog sredstva, a to je po svoj prilici vrierne, kada 3e pokaže
osip. Za to govori i to, što se baš u to vrieme polučnje sa živom najljepši uspjeh.
Br. H. Llečnlćkt Vlestulk 1896. l!J5
Maragliano. Sc1·wn proti tuuerknlozi. (Gazzetta degli ospedali 30. svibnja 18!J6.)
M. rabi proti tuberkulozi izparivanj em sgusnnte kulture tuberkelbacilla i tekućine,
koje je dobio filtriranjem čistih kultura kroz Chamberlandov filter, a poslije koncentrirao u
vacuumu kod 30° e. u pnom materijalu imade proteina bakterijn, a u drugom toxalbumina,
koje vru6na uništuje; pn·i pobucjuju vmćicu , a drugi snizuju tjelesnu toplotu. Kano
toxična jedinica smatra sc ona množinu, koja je u stanju ubiti 100 gr. tj elesne težine kunića.
Da dobije serum, uštrcam .M. mješavinu od tri dida sgusnutih i jednog filtriranih
kultura. Najprije se injicira O·OQ;l un kgr. tj elesne težiue, a ti se obroci povisuj u na 0·04
do 0·05 ; upotrebljnju se psi, magarci i osobito konj i. Obično traje 6 mjeseci, dok se postigne
immunizacija, te je ova pndpunn, kada životinje poclnanjn i velike doze toxičnih
substnncija i pretrpe intraYenozne injekcije. Tada se prestane injicit:ati, te se životinje
uporabe za dobivanje sen1ma iza 2-3 tjedna, katia se može sigurno držati, da su već
toxitne snbataucije izlučene. U serumu imade substanl'ija, koje zaprei'uju djelovanje tuberkelbacillovih
toxina. l gr. seruma štiti l kgr. tj elesne težine zdral'og kunića od nnjmanje
smrtne doze tuberkelprotei·na, 4 gr. na isti način 1 kgr. tjelesne težine tuberkuloznog kunića.
l ccm. seruma je u stanju phtiičara, koji ue irna nu(ine, zaštititi od dj elovanja
tuberkuliua, koji prou:r.ročuje vrućicu. Poslije nekoliko injekcija je kod phtisičara, koji ne
ima vrućice, dj elovanje tuberkuli ua znatuo oslahljelo. (l\iaragliani ne priznaje praeclispozicije
za tuberkulozu, već on takovo stanje smatra latentnom tuberkulozom. Ovu on konstatuje
injekcijami Kochovog tuberkulina. Ref.)
U societa Lancisiana di Roma izviestio je Mnriani, da je do satla u ItMliji Jiečeno
500 bolestnika po Ivlamglianovoj metodi i da su se postigli veoma povoljni uspjesi. Osobito
sgodni jesu our slučlljevi, gdje još ne ima u plućih destruktivnih procesa. - U Gazzeta
degli osped 1886 od l

1!lH Liečnički Viestnik 1896. Br. 8.
str. 516.)
Berndt. ]( diugnozi ntptw·e crieut. (Deutsche Zeitsehrift f. Chirurgie XXXIX.
B. postav lj :t sliecleće točke kano 7.tmkove prodora cricv'L : 1 J\olanjkanje jetrene mukline
poslije kontuzije trbuha je sigman 1.na.k prodora crieva.. 2. Č esto odnosno neutaživa bljuvanje
poslije kontmdje trbnba takodjer je siguran znak rupttue crieva. 3. Spontana bolnost
trbuha poslije kontuzije smije se samo s oprezom za dingnozu upotrebiti. 4. Pojavi li se
peritonitis poslije kontuzije trbuha, to se takodjer mo:te smatrati sigumim znakom prodora
criev:•, ako se mogu izključiti druge ozlede. - Za operaciju slavlja sliedeće indikacije:
1. Ako je diagnoza sigurna, treba odmah laparotomirati. 2. Pokusne laparotomije imadu
se u glaYnom zabaciti, nko je sltH::nj diaguostično nejasan, imade se čekati. 3. Nastupi li
tinskoro sepsis, ne smije se operirati. Osobito je mnnjiv zuak, manjkaju li visoke tempemture,
a da je obćc stanje jako slabo. 4. Kod operacije treba b1·zo i nježno raditi: zato
veliki zarez u trbuh, brzo snstan10 prctražil'anje crievn, tako, da se mnogo ue navlači i
ue trga ; ako je moguće, neka se ne radi resekrija crieva, nego jednostavna L.embertova
-šnv prodora ili 11njvie neka se klinasto izre.J\e i snšije s tekućom seromnscularnom išavi.
Bd. 18D6.)
B. Naunyn. O ilcu.w .. (Aus den Grem:gcbicten der 1\iedi:dn n. Chirurgie. I.
. N. post!IVlja na temPlju svojih iztm7.ivanja veoma točna i prikladna pravila za indikacij
u operacije. Njegovi posliedci su sliedeći : l. Prognoza operacije kod i lensa mq povoljnija
je l. i 2. dnu, 13. se već znntno pogor;!lVa. 2. Najpovoljniji su uspjesi (72°/0 izliečenjn)
n onih slnčajevih, gdje se radi o kilah, nnravski izuzevši inkarceracije kila. 3. Kod primarne
peritonitide imade se prognoza staviti obzirom u:l ovu, a ue tH \ ileus. 4. a) Kod krouičkog
su:lenja crieva ne ima razloga da se operacija po7.uri, b) jako riedko uspije topogratičnoanatomska
lokalizacija ncprolnznog mjesta u crievu. Ovo se može s nekom sigurnosti samo
u duodemn i S. romanu ili colon dese. diagt1osticirati, e) često se može strangulacija cliagnosticirati
; ovu treba odmah operirati !>. Sigurna diagnoza il ensa moguća je n sliede , i da su od matere
li303 bile prvakinje, a 1558 preplodne, i da od tih matera bilo je ueudatih lf>81, a
udatih ili udoviea 280.
U ovom dielu nalazi se takodjer statističnih podataka o dohi plodova, o položaju
čeda, koliko je puta bila pupkovina omotana oko vrata, koliko je puta plodva bila iztisnuta
od samih trudova ili po O rede-u ili je hil a uklonjena uvedenom rukom ; te koli ko je babinjača
oholilo i umrlo. I operacije su točno zabilježene, pak bolesti novorodjenčadi i djeca.
nagrdjena.
Napokon je primietiti, da se na prvoj strani ove zanimive knjige nalazi slika sgrade,
u kojoj sn smještena spomenuta dva zavoda, a na koncu knjige nalaze se nacrti prostorija,
kuje istu zauzim\ju.
Kako se vidi iz ovoga izvadka, radnja oclličuog profesora Lobm!tyera nije samo
povieHt primaljHkog umišta i zem. rodilišta u Zagrebu, da li i točno i izcrpljivo statističn . o
izvješće o tečajih i učrnicah primaljstva, o rodi\j!th i novorodjenčadi, te o odnosnih pnpowćih
kod nepravilnih rodjaja, i ta su izvješća tako podpnna, da se mogu natjecati sa
statističnimi izvještaji takvih sveučilištnih zavoda.
Vrieclni pisac zaslužuje svaku pohvalu ne samo za ovu t'aclnju, ela li i za njegovu
djelatnost i nastojanje m medjenje ovih zavoda, s kojima se hrvatski narod podičiti može.
Prof. dr. V. Zanella.
-- -- -- --
' ---- -
Studije o malariji od prof'. dra. G. Baccelli-a u Rimu. (Njemačko autorizovano
izdanje. Berlin 18!lf>. Kod S. Kargera izdano.)
Predležeće djelo sačinjava sbirku od sedam predavanjn, što ih je čuveni kliničar
rimski u razdoblju od 1886.-U:lmi. predavao, te nam najbolje pokazuje napredak oko razvitka
dojakošnjPg znanja o biću malarije.
Pojedina - predavanja glase : Fehris continua (18GG) ; perniciositas (18G\J) ; mlm·ia (1869) ;
febris subcontinua typhoidea (1875) ; pathologija malarije (188) ; i-ntraven osna uštrcanja

Hl8 Liečnički Viestnik 1898. Br. H.
cbininovih soli kod malarije (1889) ; o mekanizmn malai·ia-infekcije (1892). - U dodatku
ovih radnja Baccelli-a publiciraju asistenti nj egovi četiri slučaja malarije, koje su navlaš
experimentom proizveli.
U prvih dvib slučajevih, kod kojih se je krv bolestnika, bolujućeg od quartane,
nj ekoliko sati prije napadaja preciepila na druge zdrave lj ude, nije bilo moguće kod istih
za malariju karakteristični tipus dostići. Kod druga dva slučaja, kod kojih se je preciepila
krv jednog od tertiane bolujućeg bolestnika, im kako je začelo povišenje temperature,
pokazalo je iztraživanje krvi nalaz tertiane; tipu s groznice bio je rlocluše spodoban prvotnom
slučaju, ali ne sasvim jednak.
Već je godine 1869. Baccelli na temelj u kliničkih študija izjavio, da malnria u
čovječjem organizmu krv, a napose crvena krvna tjelašca napada. Na temelju mnogobrojnih
iztraživanja i kliničkog izkustva, došlo se je do sliedećih važnih zaključaka:
l. Nije izključena mogućnost, ela iznenada žetoka mnlaria-groznica nastaje, a ela
nebi bilo moguće u krvi biće pathogenetičkih mikroorganizama dokazati.
2. Nepostoji nikakav unutamji sklad izmedju broja parasita i visine tj elesne topline.
3. Napadaj groznice može se pred viditi, čim 8e unutar krvnih ljelašca parasiti u sta­
diju kalanja (Spaltnng) ili sporulacije nalaze.
4. Kod navlaš proizvedene i težke groznice nalazi se na mikroorgnnizme tek kasnije
i n manjoj množini.
5. Neima sumnje, da se može od malru·ije )\aglaviti, a da se u krvi nemože pronaći
parasita.
U pogledu pojedinih forma parasita, Baccelli drži, da su oni qumt:me, tertiaue i
Laveranovi srpasti mikroorganizmi diferentna bića.
Knjiga je veoma instrnktivna, pak ju preporučam ne samo svakom lječniku, koji se
literaturom bavi, već napose onim, koji u predjelih od malarije zaraženih obitavaju i prakti-
ciraju: a takovih prie(ljela naša domovina imade dosta. Schwarz (Osiek).
Sitne viesti.
JS'ašega vrlo zalužnoga druga, urednika ovoga lista, g. prof. dra. A. Lo b mayera,
zadesila je velika nesreća. Njegova supruga, uzor-majka dvij u sinova, A n t o u i j a L o-h­
mayer roclj. Maj er, umrla je u 45. god. dne 25. srpnja t. g. u l sat jutrom nakon
kratkoga bolovanja.
U ime s bora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije izrail\iem mu iskrenu sućut !
Rakovac.
Nov član. Sboru pristupio je kano redoviti član g. dr. Gj mo Krema, pomoćni
liečuik n bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.
l menovanja. Dr. Branislav Gr č i ć, pri pomoćni Iiečnik obće javne Huttler-Kobl­
hofi'er-Monspergove zakladne bolnice, stojeće pod zemaljskom upmvom, imenovan je kr.
kotarskim liečnikom i dodieljen ua službovanje obćoj javnoj bolnici u Vinkovcih. - Dr.
Bernard Gosstl, obć. liečnik n Vinici , imenovan je kr. kot. lieč11ikom zn kot:1r Ogulin. -
Dr. I vnu Tor i s er, kr. kot. liečnik u Vinkovcib, imenovan je gradskim fizikom te ravna­
telj em i primarnim liečnikom grad. javne obće bolnice n Koprivnici. - U bolnicu milo­
srdnih sestara stupio je kano aspirant dr. Antun K uh n.
Nova ljekarna. Kr. zem. vlada dozvolila je mag. pharm. Petru :M omčiloviću,
ela u Čazmi otvori lj ekarnu s osobnim pravom.
Odlikovanje. Dvorski savjetnik profesor pl. Dr as ch e dobio je vitežki krst Leo­
polclovog reda.
Dvorski savjetnici. Začastui član našega sbora profeor pbarmakologije na
e. kr. sveučilištu u Pragu dr. Bohuslav vitez J i n1 š, prof. N e u s s er u Beču, te profesori
Filip K n o ll i H u p p e r t u Pragu, postali su dvorski savjetnici.
.Hr. 8. Liečnlčki Viestnlk 1896. J. If! l
Dekani medicinskih fakulteta za god. 1896/7. izabrani su : u Beču
Max Gr u b er, n Grazu K l e me ns i e w i cz, u Pr ag n (česki fakultet) S pi na, (njemački
fi1kultet) Chiari, u Innsbrucku Dimmer.
Spomen ik A ritu. U arlmdah bečkog sveučilišta odkrito je 9. srpnja Arltovo po­
prsje. Svečanostni govor govorio je prof. Fuchs.
Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu od 1. do 31. srpnja.
Diphterija preostalo 6, priraslo 21, ozdravilo 22, umrlo 3, preostaje 2. Scarlatina
preostalo 2, ozdravilo l, preostaje l. V ariola preostalo 2, priraslo l, ozdravilo 2, umrlo 1.
Morbilli priraslo 5, ozdravilo 4, preostaje l. Typhys ab domiua.lis preostalo 3, pri­
raslo 6, ozdravilo 6, preostaje 3. D i p en t e ri a prira.slo 2, ozdravi lo 2.
Tiskarska pogrieška. U br. 7., str. 175, redak 13 odozdola, rn,jesto : Albert
Ro o e čitaj Roko A l b er t.
Milenijski kongres javnoga zdravstva i liečničtva.
Stigao nam je sliedeći poziv:
Liečničkom sboru kraljevina Hrvatske i Slavonije
u Zagrebu.
Medju duševnimi pokreti pobudjenimi milenijem zauzimaju odlično mj esto oni zemaljski
sastanci, kongresi, što ih upriličuj u razni stmčui krugovi domovine u tn svrhu, cl3
drže smotru nad svojim clružtvom i javuomiJ životu posvećenim dj elovanjem, te da naznače
buduće svoje zadatke i način te sredstva njihova valjanoga riešavanja.
U tu svrhu priredjuje više javno-zdravstvenih i liečničkih clružtava Budimpešte mile­
nijski javno-zdravstveni i liečnički kongres.
Na tom će se kongresu pretJ·esivnti ciele zemlje tičuća se pitanja o javnom zdravstvu
i veoma važna pitanja liečničkoga stališa. Izkusni i glasoviti stručnjaci trudili su se o tom,
da razprave budu temeljito pripravljene, a mjerodavni muževi, kao Desiderij Per cz e i,
ministar unutarnjih posala i dr. Julijo V l a s s i cs, ministar za bogoštovje i nastavu poka­
zali sn interes svoj za kongres time, da su kongresu obećali svoju podporu, odnosno da
su prihvatili začastno preclsjedničtvo na istom. Šaljuć učtivo u privitku "Pozivnicu" na naš
kongres, ujedno molimo "Liečnički sbor kraljevina Hrvatske i Slavonije", dn izvoli na naš
kongres poslati o\'laiiteue zastupnike, ela tim načinom kongresu predložena pitanja mogu
doći pred forum iz ciele zemlje sakupljenih izkusnih kompetentnih stručnjaka, čim bi
se osigurala temeljitost i uspjeh razprava, ujedno pako bi to bilo od velike kol'isti po
javno dobro.
U Budimpešti dne 2. kolovoza 1896.
Dr. J osip F o cl or,
sveučilištni profesor, predsjednik
ustrojnoga odbora.
U ime ustroj nog
odbora:
Dr. Slavoljub Frank,
kr. zdravstveni nadzornik, tajnik
ustrojnoga odbora.
Začastni predsjednici :
Desiderij Perczel, Dr. Julij o Vlassics,
kr. ug. ministar unutarnjih posala. kr. ug. ministar za bogoštovje i javnu nastavu.
Predsjednik stručnoga odsjeka za
javno zdravstvo :
Dr. Kornel Chyzer,
ministarski savjetnik, predstojnik odsjeka
za javno zdravstvo u kr. ug. ministarstvu
nutarpjih posala.
Preclsj ednik :
Dr. Miroslav Koranyi,
sveučilištni profesor, član gornje kuće i t. d.
Predsjednik strućnoga odsjeka
za liečničtvo :
Dr. Dragutin Ketli,
sveučilištni profesor, predsjednik budimpeštanskoga
kr. liečuičkoga družtva.

200 Liečnički Viestnik 1896.
---- --·---· ······---- -- -- -- -·
Program.
Br. 8.
I. Dne 13. rnjua, u nedje\j u u 8 sati ua \·ečer : Sastanak za medj usobuo
upoznavanj e u dvorani za izložbene svečanosti.
II. Dne 14. rujna, u ponedj eljak u n sati prije podne : l. Nas tupna sj ednica.
2. Skupna sj ednica stručn oga odsjeka, za javno zd1:avstvo i za liečničtvo
Predmet : Ustrojstvo zdravstvene uprave.
III. l. Dne 15. ruj na, u utorak u 9 sati prije podne. Predmet : a) Statistika javnoga
zdravstva. b) Ustrojstvo zdravstva. 2. Dne 15. rujna, u utorak u 2'/2 eata posije podne:
Sj ednica stručnoga odsjeka za liečničtvo. Predmet: a) Družtva i blagajne za podporu bo­
lestnika. b) Pružanje bezplatne liečničke pomoći.
IV. l. Dne 16. rujna, u sriedu u 9 sati prije podne : Sjednica stručnoga. odsjeka za
javno zdravstvo. Predmet : a) Odstranjenje kužnih bolesti. b) Zdravstvo stnnova u obćinah
i gradovih. 2. Dne 16. rujna u 2'/, sata poslie podne: Sjednica stručnoga odsjeka za
liečničtvo. Predmet : a) Liečnička pripomoć i mirovina. b) Liečničke komore. e) Zakljul'na
sj ednica.
Izvadak iz poslovnoga reda kongresa.
l. 6lanovi kongresa za javno zdravstvo i liečničtvo mogu biti :
n) Na temelju dobrovoljne prijave : liečnici, ito tako i one osobe, koje dj elnju na
polju javnoga zdravstva (zakonodavstva, uprave, tehnike, školstva i t. d.) ili sn pokazale
interes za javno zdravstvo.
l>) Po javnih oblastib, družtvih izaslani službeni ovlaštenici.
2. Kongres ima dva strnčna odsjeka : javno-zdravstveni i liečnhki.
6Janovi odsjeka za liečuičtvo mogu samo liečnici biti
6!anovi mogu učestvovati kod svih sjednica dotičnoga stručnoga odsjeka i kod svih
poslova, oni imadu kod popunjivauja pod izbor dolazećih častih kongresa, aktivno i pasivno
izborno pravo, mogu govoriti u pitanjih, koja su na dnevnom redu i mogu činiti predloge.
Za ravnanje.
Svaku na kongres odnoseću se prijavu, upit i t. d. valja upraviti na. nredovnu pro­
storiju kongresa (VIII. Eszterhazi ulica 5. Higij enski zavod.)
Č:lanarina kongresa je 4 for., koju svotu valja isto onamo pod naslovom milenijskoga
kongresa zdravstva i liečničtvn. poslati.
Č:lanovi kongresa dobivaju članarsku cedulju i željezničku izkaznicn, s kojom mogu
putovati na kr. ug. državnih ž eljeznica h :
sa cielom kartom II. razreda u I. razredu
Ill. II.
., pol karte III. III.
I supruga člana, putujućega na kongres sa željezničkom izkaznicom ima pravo na
uživanje gore označene pogodnosti putovanja, ako bude izkaznica izpostavljena .,za člana
N. N. i suprugu mu". Oni, koji takovu izkaznicn žele, neka izvole to obznn.niti onda,
kada se prijave za članove kongresa. Primjećuje se, da izk!iznice ne ovlaćuju na. pm·abu
brzovlaka.
·
Južna želj eznica daje sa postP.jah ugarsko-In·vatskih pruga, i po istoj rukovnne
barč-pakračke željeznice, nn. kolodvor južne željeznice u Huuimpešti te natrag sa :>0":"
snižene tour i retour karte za osobne i brze vlakove.
6Ianovi kongresa mogu od blagajnika kongresa za teritorij izložbe za l for. dobili
5 ulaznica sadržavajuće svežčiće, koje može rabiti i elanova supruga, , , ako sa svojim sn­
prugom zajedno unidje u izložbu.
Vlastnik i izdavatelj .,Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije".
Urednik prof. dr. A. Lobmayer. Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu.
B1•. 9. U Zagrebu 15. ruj na 1896. God. XVIII.
LIENIKI VIESTNIK.
List izlazi jedanput na mjesec na podrug do d,·a a1·ka. - Članovi ga clobivaju bezplatno.
Predplnta zn nc

Lie(!nički Viestnik 18U6. Ill'. ).
kako ih do toga dovodi znanstvena spozna,ja. Nu mi znademo, da u pril'Odi
nema skokova, već da jedan pojav u drugi prelazi često j ed va primjetlji ­
vimi razlikami, pa je tako i grani ca izmedju zdravlja i bolesti često posve
zamršena, te možemo jedno od drugoga tekar onda razlikovati, kad nam sc
jasnimi znakovi očituj e. Takova dvojba može nastati osobito, kad imamo pro-
·
sudj i vati o moral noj i skvarenosti kojega zločinca.
Moral no il iti ćudoredno ču vstvo usadjeno je u dušu čovje(\j u samo u
toliko, na koliko ga je baštinio od svojih predja, na koliko je sa sobom na
sviet donio ustrojnu naklonot (organische A nlage) za tu stranu duševnosti.
Ono se razvij a odgojem i u pli vom životnih odnoš .ja iz bezbrojnih raznovrstnih
predstava i osjećaja ; egoistit;ni podražaj i vazda nariva va,j u svoju pre­
vlast, dok ih napokon ahrnistični protupoclr'ažaji nesvrate u st anovi te gr!lnicc ;
mnogobrojnim izkustvnm dod je čovjek do spoznaje. da ima svoj ego ur.po­
redi ti i pod red iti zajedničkomu skupu lj udstva, u kojern tura i biva turan,
jer sa mo na taj nal:in može i svoju dobrobit unaprP-diti . Od nedorasle djece
ne može se ta spoznaja očeki vati, jer još nisu te borbe prevrš•la, jer kod
nje vanjski podražaji kraćim putem preskaču u motornu djela tnost, a ne zaustavlj
aju se u zam ršenoj mreži razvijen oga ra7.uma, kao kod odrasloga. Kori
idiota ostaje moral no čuvstvo nera zvijeno, jer im je mozag zaostao 11a niželll
stepenu razvitka.
Na podlozi ć uclorednoga Guvstlrovanja razvij a se savjest, koja spri cčava
pohote, a potiče na ćudoredne misli i čine ; savjest je u krugu čuvstvovanja
i sto tako viša ill stancija, kao što je to razum u luugu m išljenja ; ona j<
naime svjestno stanje čuvsta va, podražujućih na ćudored no djelovanje, a od­
vraćaj ućih od nećudorednoga djelovanja. Prodre li ta dušev na moć u sviest.
tekar poslie či na, onda radja ili zadovoljstvo ili kajanje.
Nebrojeni lj udi trpe glad i žedju, biedu i svakovrstnu nevolju, pak i pak
ne posta,ju zločinci, jer ih savj est od zla odvraća. L\ad bi u svih ljudi bilo
dobro razvijeno ćudored no čuvstvo, intali bi u svakoj situacij i borbe za ob·
stanak sigurn oga vodića za svoje dj elo vanje, te r. ozi t ivnih zakoua i kazne
ne bi ni trebalo Nu buduć razni lj udi raznoliko C:uvstvuju, potreb n i su po7.ilivni
zakoni, po trebna je kazna, da ih od vraća od zla dj ela.
Izmedj u zlol:inaca, koji su talwvimi poslali uslied strasti, kuristoljublja,
zavedenja, lošega odgoja, moramo izlučiti dvoje.
Prv o su u m o b o l n i zl o

204 Liečničk i Viestnik 1896. Br. 9
.... --·--·-----.. ---------.. -- - ------.. --· ---- · - ----- .. ---· - ----·---
jeli, ogorčeni ljudi ; mirni, veseli životni užitak im je nepoznat, oni traže jače
podražaj e, koje si po što po to pribaviti nastoje, bivaju excesivni, pijanice itd.,
opet na dalnju štetu tiela i duše. Spolnomn nagonu :t ima svoje posebne,
stalne, karakteristiene znako\·e, kojimi se od inih pojava bolesti razlikuje.
Glavna oznaka i sadržaj •moralne bolesti« jest pako moralna izkvarenost,
kakovom se izliču i drugi nemoralni lj udi, koji u lošimi okolnostmi
zlim primjerom, manjkavim odgojem, nevoljami i biedami zloeesti postali. S toga
ima taj naziv •moralne bolesti« punim pravom protivnika; :

20() Liečnički Viestnik 1895. Br. !1.
Moralno izkvareni ljudi spadaju dakle u kaznione (odnosno radionice)
bez obzira na to, da li je njihova izkvarenost posljedak socialnih štetnih
upliva ili pako individualno manj kavoga organičkoga ustroj stva. Lj udsko
družtvo je prisiljeno i ovlašteno, da se brani od zločinaca i da ih najshod­
nijim načinom neškodljivimi učini ; ali zato mu je dužnost, da profilaktično
nastoj i što više umanjiti socialnu biedu i oskudicu, koj a je najveći izvor zla
i najbitnija zaprieka napreclku i oplemenjivanju ljudskoga roda. U toj duž­
nosti će ga poticati javna savjest, koja se u pojedinca kao i u skupnosti
naj više kvari, gdje se zloća i nPmoral očito i bahato bez kazne šepiri.
Ima napokon još jedna vrst moralno izkvarenih ljudi, koji ne samo da
ne budu kažnjeni za svoje čine, već oni baš pumoćju svoje nemoralnosti polučuju
svrhu, bivaju bogati, ugledni, moćni, podignu se vrhu drugih, i ako
dodju ikada u okove, oni su zlatni. To sn naime ljudi, obdareni umni mi
sposobnostmi, ali neoblerećeni moralnimi obziri, lj udi častohlepni, bez po­
štenja, bez savjesti i stida, prave lopovske naravi, koje umij u mudro i lu­
kavo obići pisan e zakone i ne doći s njimi u sukob, a na6i ih je u svih slo­
jevih čovječanskoga družtva, u raznih stališih i zvanjih . Družtveno ponašanj e
im je korektno i ugladjeno, dialektika često zamamljiva ; oni niti proti za­
konom ćudorednosti ne grieše javno, ali za nje oni ipak ne postoje. ovodom upita, stavljenoga od strane jedne kr. županijske oblasti glede roka, kojim
se ambulatorno liečenje trahoma u prvoj periodi tekuće godine obm;taviti imade, o\Juala7.i
kr. zem. vlada ovime odrediti, da se ambulatorno liečenje tmhomatoznih ill. svibnja 1t;lfi.
zaključiti imade.
Što se oblastim vlaRtitoga znanja i bezorlvlačnoga uredovanja radi priobćuje.
Br. !J. Liečnički Viestnik 1896. 207
Odpis In-. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 24. svibnja 18!15.
br. 26.802, n predmetu stavljanja ••ogova.
Upozorujn se oblasti na ustanovu ovovlaclue naredbe od 18. veljače 18fJ4. br. 8798,
kojom se stavljanj e rogova n javnill kupeljih 7.alJranjuje bezuvjetno, s tim pozivom, ela
strogo bdiju, da se upitna ustanova toeno obdržava, a proti prekršiteljem iste svom stro­
gošću postupn.
Pozivaju se kr. županijske oblati, da prema tomu kotarske oblasti svojega područj a
shodno upute.
Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Olljela za unutarnje poslove, od 4 lipnja 1895.
br. lfJ.G!JG, u predmetu OJlrosta biliegoviuc u jJOslu bolno-obsln•bnih troškova.
Na tamošnje predstavke od 7. svibuja Hl(J4. br. 27.7:)1 II., i od 8. veljače 18!:15. br.
27.G51 II. ex Itm l. odnosel'e •e na zamoljeni oprost biljegoviue od utoka, podnešenih proti
platežnim nalogom radi podmirenja bolno-obskrbnih tro>ikova, odpisuje se tomu poglavarstvu,
da glasom odpisa kr. ug. ministarstnt financija, upravljenog na kr. financ. ravnateljstvo u
Z:tgrebn, Oll 13. velj aee 18:J;J. br. 8%G, pripada upravnim obhtstim i j avnim bolnicam u
mi;;! u točke 2. članka 40fH5 pristojbeue tarife osobui oprost ; naprotiv poduesci i prizivi
primtuih stranaka, odnosećih se na j:wne trokove za njegu bole;;tnilm, podpadaju kao
upravni podnesci i pri7.ivi \Jiljegn u smislu točke Hf. i podtočke 14. točke IV., članka
'lo/lil pristojbene tarife.
t;to se oblnstim priobćuje zmtuja i ravnanja radi uz poziv, da prema tomu i područne
bolnice shodno upute.
Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 6. lipnja 18!J5.
br. 28.893, u predmetu mjesečnog izka.zu o ln•ctauju }H'iljc}JČivilt bolesti.
Kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, obuala7.i ovim naredbu od 11. oiltlm
lHHf,. br. 12.123 preinaeiti onamo, da u buduće županijski i gradski fizici ne predlažu
ovamo glavnu skrižaljku o kretanju priljepčivih bolesti po obrazcu .B. polumjesečno, nego
samo mj esei!no, i to mjkasnije do osmoga svakoga mjeseca Isto tako nije od potrebe, da
se upitnoj skril\aljci prilau primjerci izkaza kotarskih liečni lm, t.. j. obmzci A. uvodno spomenute
ovovladine nared\Je.
Prema tomu imadu odele i kotarski licčuici skri:'.aljke po obrnzcu A. mj esečno, i to
amo u jednom primjerku putem kr. kotarskih oblasti nallležnoj kr. županijkoj oblaHti, a
isto tako gra

208 Liećnički Viestnik 1896. Br. 9.
O čemu se obavješeuje kr. oružuičko zapo1·j edničtvo Sll'ezno a ovovlatlnim nabrbtnim
od pisom od 2fi. p rosinca 1894. br. 4l.li31 znanja i dalnjega uredovanja radi uz dodatak, da
se ova odredba podjedno priobćuje područnim kr. 7.upanijskim oblastim i gradskim pogla­
varstvom znanj a radi.
Naredba kr. hrv.-slnv.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, ud 26. srpnja 1895.
br. 40 004 ex 1894., u predmetu JH•ijava težkih tjelesnih ozleda.
Povodom tim, što su sudbena povj erenstva, koja su uslied prijave obćinskih pogla­
varstva i oružnietva radi poi:iujena zločina težke jt-lene ozlede za kon.;taliranj e objektiv­
noga učina izaslana bila, više puta samo lahku tj ele>nu 07-ledu konstati rala, ili što je ozle­
djcnik prije došašća sudbenoga povjerenstva u bolni

.210
- . Liečnl_čki. Viestnik 1896.
· ·. Br. 9.
Naredba kr .. hrv.-slav.,dalm. zem. vlade, odjela za . unutarnje poslove, od .20. kolovoza 1895.
br. 54.486, o civilni1 iečuicib u slučju mobiliz_Qcije kod vojno·zdi•avstvenlh
.zavoda,
Ces. i kr. 13. sborno zapovjedničtvo u Zagrebu priobćilo je ovamo · dopisom- od 10.
kolovoza 1895. br. 4545, da mu nadleži već u doba mira skrbiti zato, da se za slučaj mo­
bilizacije vojske pribavi . što veći broj civilnih liečnika za službovanje kod staliiili vojno­
zdravstvenih zavoda i da se u tu svrhu dobiju očitovanja tih liečnika o pripravnosti njihovoj
za ovo službovanje kao i o nagradi, što bi ju oni tražili, kada b.i )cojemu vojno-zdravstve-
_nomn zavodu dodieljerii bili.
Za ovo službovanje mogu se upotrebljavati samo takovi civilni liečnici, koji- su zato
sposobni ·i na.koje bi se pod - svakimi okolnostmi računati moglo, t. j. oni, koji nisu više
podvrženi dužnosti službovanja u ·pučkom ustanku, i koji n sadanjem njihovom službovanju
neobbodno potrebni nisu. .
S t)ga upućuje se ta oblast, da sve civilne liečnike svoga područja, koji u nazna­
.čenu. kategorij u spadaju, odmah na očitovanje pozove, da li su pripravni u slučaju mobili­
zacije godi ue 1896 stupiti u gore spomenuto službovanje. Ovo očitovanje, imadu dotični
liećnici . na p rivi toj tiskanici napisati, od koje se primjereni broj prilaže. 8vlJ,ki liečnik gOl'!:l
naznačene kategorije, koji je voljan u sluraju mobilizacije stupiti u uvodom iztaknuto služ­
bovanje, ima očitovanje providiti dodatkom i podpuuim pod pisom i predati ga oblasti, !

212 Liečnlčki Viestnik. 1898. Br. !l.
a) takove tvari, koje doduše mogu služiti za umjetno pravljenje vina, no kojih
,i e uporaba dozvoljena u svrhu racionalnog pivničarenja (vidi niže točke A I.-V. i B
aa § 2.) ;
b) takove tvari, kojih je uporaba pri moštu i racionalnom pivničarenj u bezuslovno
zabranj ena. Pod a) navedene tvari mogu se oglašivati i u promet stavljati za uporabu pri
vanjskoj manipulaciji, a pod b) navedene tvari pod tim naslovom oglašivati ili u promet
stavljati zabranjeno je.
§. 2. Prama ustanovi § 2. umjetno je vino, ako a) nije napravljeno izkijučivo iz
groždja, odnosno vinskog mošta ;
b) ako je vinu primješana osim rafinirane žeste ili vinskoga destilata (čisti Cognac,
voda ili druga kakova tvar.
Zakon medjutim dopušta, da se naravni mošt prema načelima racionalnog pivničarenja
popravlja, odnosno da se iz naravnog mošta pravi vino putem popravljanja ili tl Z
popravljanje.
Pošto se u smislu zakona (posliednje alineje § 4. i 17. zakona) postupak glede racionalnog
popraYijanja i manipulacij e ustanoviti ima nnredbenim putem, to sadržava ova
naredba upute glede modulacija sliediti se imajnćega postupka, te označuje one tvari,
kojih se uporaba u pomenutll' svrhu može dozvoliti.
U spomenutih zakonskih odred bah treba da razlikujemo dva momenta, kao: A. popravljanje
naravnog mošta i B. racionalni pivničarski postupak.
A. Pod racionalnom manipulacijom mošta ima se razumievati takav postupak, koji
kakvoću mošta popravlja, bez da bi mu kolii:inu bitno umnožio ili bi takove tvari u nj
unio, koje bi ostale u njem i nakon vrienja proizvele piće, sadržavajuće sastojine, koje se
ne nalaze u naravnom vinu. Dozvoljava se dakle :
I. Zasladjivanje mošta sa čistimi vrsti sladora, kao rafiniranim šećerom od repe ili
kolonialnim sladorom, candis-sladorom, suhim groždjem (suškom), inozemnim suhim groždjem.
Iznimku od ovoga čine vina, koja rode u tokajskoj vinskoj okolici, jer je zasladjivauje
mošta tih vina bezuvjetno zabranjeno.
II. Miešanje mošta sa čistom ili bar 95% žestom ili vinskim destilatom (čistim
Cognacom).
III. Ugušćivan:e mošta putem ukuhavanja.
IV. Čišćenje mošta od sluzi (Abschleimung) s uporabom umjereue količine sumpora
prostog od arsenika (što je praksa i teorija putem novijih izkustva prihvatljivim pronašla).
V. Obezkiseljenje (Entsiiuerung, desacidatio) mošta sa ugljeno-kiselim krečem ili
kalij em .
B. Racionalnim pivničarenjem ili manipulacijom s vinom smatra se svaki postupak,
koji kakvoću vina popravlja, a da tim ne uvećava njegove količine, niti u nj unosi takove
tvari, koje se n naravnom vinu ne nalaze, ili bi vino lišavale naravnih mu svojstva.
Dozvoljava se dakle :
aa) Oželićivanje vina sa čistom ili bar 95'i0-tnom žestom ili vinskim destilatom (čistim
cognacom).
bb) Uporaba sredstava. kojimi se vadi kiselina (ugljeno-kiseli kreč, Kali).
cc) Doknada manjkajuće kiseline sa sriešem (birsom, Weinstein) ili sriešuom kiselinom
CWeinsteinsiiure), ili sa jabučnom kiselinom.
dd) Čišćenje vina običnimi neškodljivimi sredstvi za čišćenje.
ee) Umjereno sumporenje (što je praksa i teorija putem novijih izkustva prihvatljivim
označila), nu samo sumporom proslim od arsenika.
If) Uporaba čistih vrsti od sladora, ili slador sadržavajućih materija, carame-a, suhog
groždja, bilo u svrhu ponovnog vri enja ili u svrhu pravljenja slad koga vina ; usuprot zasladjivanja
vina, koja rode u tokajskom predielu, kao i uporaba suhog inozemnog groždja
pri produkciji vina, zabranjeno je bezuvjetno (vidi § 3. ove naredbe).
gg) Upotrebljavanje kvasca za ponovno vrienje.
hh) Miešanj e (sljubljivanje) 1·aznih vina naravnih.
Br. !l. Liečnlčkl Vlestnlk 1898. 213
ii) Svaka operacij a, kao grijanje, filtriranje, koja služi na konserviranje vina, i uslied
koje strane ili štetne tl·ari ne dolaze u vino.
Uporaba materija i uporavljenje postup11ka navedenih u točkah I.-V. i aa)-ii) dozvoljava
se samo u tolikoj količini, odnosno u tolikoj mjeri, kojom se ne može pnmutiti
pravi rnzmjer i suglasj e medj u prirodnim sastavnim dielovima normnlnoga viua.
Za ožešćivanje (vinirizacijn) vina za izvoz sa žestom, koja je obterećena sa potrošarinskim
porezom, služi mjerilom postupak u dielu C priloga A. spadajućeg k § 3. naputka
ministra financija, izdanog godine 1888. br. 44.145, odnosećeg se na provedbu zak. članka
XXIV. : 1888.
Glede ožešeivanja (vinirizacij e) sa žestom, prostom od točarinskoga poreza onih vina,
koja su opredieljena kako za izvoz, tako i za tuzemski potrošak, ima se pred očima držati
postupak, koji je reguliran u § 37. naputka ministra financija, izdanog godine 1892. pod
br. 51.015, odnosećeg se na provedbu zak. članka XV. : 1892.
Bezuvjetno je zabranjeno k vinu ili k moštu miešanje svake druge tvari, kao n. pr.
sacharina, inih biljnih ili mineralnih boja, izuzam šafflora, katranskih boja glycerina, salicyla,
vode, mirisnih ulja ili drugih tekućina (vinskih aromab-extracta itd.).
§ 3. Zakon zabranjuje, da se vino, kojem je dodano inozemno suho groždje, dovodi
pod imenom toknjskog, hegyaljskog ili szomorodskog vina.
Naprotiv dozvoljeno je, da se vino sa dodatkom inozemnoga suhoga groždja ili naravnog
vina, popravljenog po načelih rationalnoga pivničarenja (vidi točku ff. §. 2.) pod
drugimi obćenitimi nazivi, kao slatko vino, samotok (Aushruch) stavlja u promet.
Ako tko hoće, da takovo vino sa nazivom mjesta ili vin11ke okolice, gdje je rodilo,
u promet stavi, to u tom slučaj u može upotrebljivati ime onog mj esta okolice, ili brda,
gdje je vino zaista i rodilo, ili koji prediel karakteru vina odgovara ; no pri svem tomu
ne može se vino, napravljeno pomoću inozemnog suhog groždja dovesti n promet pod
imenom § 3 . . toknjac", "hegyalya" i "szomorodni".
Promet pića, spomenutih u § 3. zakoria i označenih imeni pj enušac (šampanj11c),
pelinkovac, vino od koma (čigir), te vino od voća, ustanovljuje se načinom s li edećim :
Pod pjenušcem (šampanjcem) razumieva se takovo ugljičnom kiselinom obilato iz
groždja odnosno od naravnog vina priredjeno vino, u kojem je ugljična kiselina naravnim
putem razvijena i pridržana, te kojemu je dodan liquer, napravljen od čistog vina sa dozvoljenom
količinom sladora, žeste ili cognaca.
Takovo vino, u koje je ugljična kiselina (čista tekuća ugljična kiselina) vj eštačkim
putem unieta, može se prodavati pod imenom ugljeno-kiselog vina, ili ugljenom kiselinom
zasićenog vina ili jednostavno pod imenom pj enušećeg se vina (Schaumwein).
Pod pelinkovcem ima se razumievati :
a) Vinu slično piće, načinjeno putem kuvanja iz sgustnutog mošta, dodatkom pelina
(kuvani pelinkovac, slatki pelinkovac).
b) Piće, načinjeno iz vina hladnim putem, dodatkom zrnaca od groždja ili grozdova,
pelina i ostalih mirodija.
Vino od koma je ono piće, koje se tako pravi, ako se šećernom vodom putem vrienja
iz friškog vinskog koma izluče sastavni vinski dielovi, koji su u komu ostali.
Pod čigirom se razumieva piće, načinjeno iz vinskog koma sličnim putem no s dodatkom
ne ošećerene ali čiste vode (makar se dodala ma i 950fo-tna žesta ili vinski destilat,
čisti cognac).
Vinom od voća nazivamo ono piće, koj e je napravljeno od soka svježeg voća putem
vrienja.
Voćno vino ima se uviek zvati po onom voću, iz čijeg je soka proizvedeno n. pr
vino od jabuka, krušaka, ribiza, malina, trešanja· itd.
Šampanjac, pelinkovac,, čigir, vino od koma kao i spomenuto sa ugljičnom kiselinom
zasićeno vino (Schaumwein), mogu se samo pod ovdje ustanovljenimi nazivi staviti u skladišta
i u promet.
Držanje ovih pića u zalihi u svrhu, da se stave u promet, dozvoljeno je, nu samo uz
uvjet, da se ova pića posebno spreme, naime imadu se pića ili u .sasma separatnih skla-

214 Liečnjčki Viestnik 1896. Br. 9.
dištih ili pivnieah ili bar u posebnom odj elu skladišta ili pivnice smjest.iti, a sudovi, u
kojih se piea dre, imaj u se providiti sa oznakom, sadržavajućom odnosni naziv prema·
ovoj naredbi.
Uporaba vinskog dro7.dja samo je Jl!t dva n'lčina uozvoljena, i to :
a) ili tako, da se običnija i slabija naravna vina uspu na drožtlje boljeg vina tim
dobiju aromu ;
b) ili za pravljenje clro7.djenke rakije
Naprotiv pak bezus\ovovno je zabranjeno iz vi nskog droždja dodavanjem vode ili
umge koje tv3ri praviti i u promet stavljati vinu slično piće.
4. Prema odredbi 4. zabranjeno je vino u promet stavl jati oznakom one okolice,
u kojoj vino nije rodilo, odnosno čijemu značaju ne odl!"ovara.
abranj eno je dalje vino staviti u promet sa oznakom takove vrsti groždj :t, ot! kog
ni je napravljeno.
Nasuprot je pak dozvoljeno, ela se pomieša vino, koje je rodilo u raznih prcdie\ih
ili je ueinjeno od mota raznih vrsti grolklja te da se tako sljuhljeno vi no donosi u promet
pod imeuom one vin>;ke okolice ili vrsti gro:l.dja, t';ijPmu znal-aj u sm jesa tlniAta Bnjve!;ma
odgovara.
Ha.tlielba vinskih prediela utnnovlj uje se kako sliedi :
l. Vinogorsl'i prcdjel zngreha(oki
2. v. Ivn.n-zelenRki
il. Okićko-Pljeivit'·ki
't gornjo Zagorki
!1. dolnjo Zagor1

216 Liečnički Viestnik 1896. Br. 9.
-------- ---------- -- -------
tu svrhu u promet sbtvljene materije, koje su sgodne za pravljenje umjetnih vina, ima se
osobito u obzir uzeti oznaka cienilm, oglasa, narlpisa, paketa itd.
Ako nastane Rum nja, da je prekršaj počinjen proti odredbam § 3. i 4., ima se
ust ano viti stanje stvari i putem m·ida u oarut':be, račune. a prema potrebi i n k njige radnje
osumnjičene osobe, te e ima ustanoviti, odakle i koliko je uotič na osobn vina nab:n·iln, i
koliko je i kamo je i pod kakvim imenom prodala. rz tih podataka kao i iz smvnj ivanja
tih podataka sa podatci nabavljenimi putem izt.rage kod o tl p remnih poduzel-a i vozača
glede dobava, obavlj enih po nalogu obtužeoog ili osumnjieenog te iz izkaza s vj edoka
može se zaklj učiti, a p utem dobro vodjene daljnje iztrage i obj asniti, nije li osmunjičeni
ili tuženi počinio prekršaj proti § 4. zakona t. j. nije l i donosio vina u promet pod imenom
vinske okolice, odnosno vrste groždja, odkuda odnosno i i?. koga iRto ne proiztiee.
O postupku se ima točno vodi ti zapisnik. U zapisnik ima se upisati pronn djeno
stanje, osobito mjesto (podrum, Hklaclište), gdje je izvid obavlj en, dalj e opi baeva i ostalih
posuda, uz oznaku količine, kritičnog sadržaja ; nadalje valja spomenuti u zapisniku svaku
okolnost, koja je opažena prilikom mjestnog izvida i iztrage te i postupak, koji je sliedio
s iztragom.
Ako se u pretraživanom mjestu (podrumu, skladištu) nadje u § 3. ove naredbe spomenutih
pića (šampanjac, pelinkovac. čigir itd.), to se u zapisniku ima sp

218 Liečnićki Viestnik 1896. Br. 9.
Zdravstvena izvješća.
Obća i javna HuttlerKohlhoffer-Monspergova zakladna bolnica
pod zemaljskom upravom u Osieku. (Ravnatelj i primarni liečnik dr. Vatroslav
S ch war z.)
Za mjesec svibanj 1896.
Preostalo je u liečenjn koncem mj eseca travnja 142 bolestuika; iz nova pridošlo ih
je 239. Ukupno bje dakle u mjesecu svibnju liečeno 381 bolestnik, sa brojem obskrbnih
dana 5845. - Odpadak iznaša 191, dakle preostaje konct>m svibnja 190 bolestnika u bol·
ničkoj njegi.
U polikliničkom ambulatoriju zavodskom bilo je u ovom mjesecu 66 iromašnih
i bezimućnih bolestnika bezplatno liečeno.
Rač u n li e k o v a iznašao je u ovom mjesecu 63 for. 65 nvč. ili na clan i glavu
računajuć 1·08 novčića.
Po nadležnosti primljeno je u liečenje ovaj mj esec : iz Hrvatske i Slavonje 183, iz
Ugarske 46, iz Moravske 1, iz Kranjske 2, iz Štajerske l, iz Dalmacije 1. iz clolnje Austrije l,
iz austrijskog Primorja 1 i iz Italije 3.
I. o dj e l (za unutarnje bolesti). Preostalo u liečenju koncem travnja 43 bolestnika ;
pridošlo ih je iznovice 62. Ukupno bj e dakle liečeno 105 bolestnilm.
Od ovih je izliečeno 37, poboljšano 18, neizliečeno 4, a umrlo 15.
Preostalo je u liečenju koncem svibnja 31 bolestnik.
Uzroci smrti bijahu: zarazna grlovnica 1, sušica 8, grieške snlčanih zalist'lka l,
zrnatost jetara 1, polukljenut 1, kljenutno bezumlje 1, kronično otro1·anje vinovicom l i
ostarj.elost 1.
Bolestnici toga mjeseca bolovahu od bolesti : kolotečnog sustava 4, dihala 45, probavila
14, močila i spolovila 3, živčevlja 8, krvi i pretvora 13, kužnog znač-aja 6, inih G
(kože 1, sglobova 1 i kronični alkoholizam 4). - Um o bolnih bilo je 6.
II. o cl i e l (za kiruržke bolesti). Preostalo je n liečenjn koncem travnja J9 bolef!tnika
; pri došlo ih je iz nova 177. Ukupno bje dakle liečeno 27G bolestnika.
Od ovih je odpušteno: izliečeno 57, poboljšano 48, neizliečeno 9, a umrlo 3.
Preostalo je u liečenju koncem svibnja 159 bolestnika.
Uzroci smrti bijah n: rak materice, hitčana o z leda i zamršen kostolom.
Bolestnici toga mjeseca bolovahu od: novotvorina 7, pratmrina 1, ozleda kože i
mi;hja 12, ozlecla kostiju i sglobova 10, bolesti kolotečnog sustava 5, očiju 138, ušiju 1,
spolovila i močila 14, kože (izuzam bolesti sifilitičkog značaja) i poclkožnog veziva 19, probavila
3, bludobolje 46, gibala 16. - Rod i lj a bilo je 4, od kojih su porodile 2.
O p er a ci j a izvedeno bje u mj esecu svibnju sliedećih :
Exstirpatio gliomatis nervi opti ci. A. S., 18 godina stara seljačka dj evojka
pripovieda, da je od njene 5. godine na lievom oku od horcleoluma patila. Tekom vremena
opazila je, da joj vid sve slabijim hiva, da joj oko napolje izlazi a kasnije je sasvim
osliepila.
S t. pr a e s en s: Lievi kapci sn, navlastito gornji, raztegnuti, na gornjem postoji
Ptosis. Oko je u dosta jakom exophtalmwm i to tako, da je bulbus napried i unutra protruclirau,
Vidna crta istog udaljuje se pri pogledu na desno gore i dole, a navlastito na
lievo znatno od fiksirajućeg predmeta. Pnpila je šira nego na desnom oku i ne reagira.
Oko je amaurotično. Pipanjem može se konstatovati izmedju bulbusa i vanjske gornje stiene
o:bite na bulbus sasvim naslanjajući se tumor tvrde konzistencije, koji se od ostalog veziva
ograničiti dade. Bolestnica traži liečničkn pomoć, pošto je oko nagrdjuje i spremna je i
na enukleaciju bulbusa i ekstirpaciju tumora.
28. svibnja operi rana je bolestnica. Najprije je kanthoplastika učinjena; pošto su
se uslied toga oba kapka jako razširiti dala, razrezana je konjunktivu na forniksu, a zatim
se je tenotomia muse. rect. externi napravila. Bulbus je medialno luksiran i tupom kukom
dr.žan, a tumor se je dielom prstom, a dielom raspatorijem od okolnog veziva oslobodio,
zatim točno uz bulbus i u dnu orbite resecirao. Krvarenje nije bilo intensivno, tako da ni
podvezivanje, ni thermokauter nuždan nije bio. Konjunktivu se je zašila, zatim tetiva m.
Br. !J. Liečnički Viestnik 1898. 2'19
rect. ext. U konjunktivi ostavljen je samo malen otvor za "drainage.". Pošto je i tarsor­
rhaphia učinjena, metnut je kompresivni zavoj. Tumor bio je kao golubinje jaje veliki
gliom n. optici.
Tečaj bez povišenja tj elesne topline i znatnije sekrccije. Rana per primam zacielila.
Bulhus stoji upravo, samo je kretanje u newatnom stupnju ograničeno. Postoji još Ptosis
i injekcija konjunktive. Bolestnica se touchira lapisom. Ptosis se smanjuje.
21. lipnja odpnštena je bolestnica sa uputom, da ,ako se Ptosis ne bi vremenom
umanjila, da se mora još podvrl-i maloj operaciji, da se i ova odtrani.
Exstirpatio epulis, Operatio sec. Panas ppt. trichiasim (3), Extractio cataractae sec.
Graefe, Punctio vesicae ppt. stlictur. urethrae, Amputatio cruris ppt. fract. cpl., Sutura
tendinum, Amputatio mammae ppt. fibroma, Operatio trichiasis sec. Flarer (4), Punctio
thoracis ppt. exsudat. pleuritic. haemorrhagic.
Manjih operacija obavljeno je još izim toga 32 rm broju, a sadrenih ustalj ujućih
povoja načinjeno 2.
Javna obća zem. bolnica u Pakracu. (Prim. liečnik dr. Gregorić.)
Koncem l i p nj a 18%. preos:alo je u bolničkoj nj egi G6 bolestnika, tečajem srpnja
došlo je u bolnicu 27 bolestnika, svega je dakle liečeno 93 bolestnika, koji su obskrbljeni
bili kroz 1884 elana.
Od pušteno je iz bolnice : izliečenih 24, . neizliečenih 3, umrlo je 6, u bolnici ostaje
dakle koncem srpnja 60 bolestnika.
Pogledom na bolesti bilo je liel'en·o, i to : od bolesti centralnog i periferičnog živ­
čevlja 6, od bolesti sustava kolanja krvi 1, od bolesti dihala 4, od bolesti probavila 5, od
bolesti molila 3, od bolesti očiju 12, od bolesti kože 4, od priliepčive bolesti kože 2, od
kiruržkih bolesti lG, od obćih bolesti 14, od bluclobolje Ul. Ukupno !J3.
O p er a e i j a obavljeno je 14, meclju timi : 1 put Exstirpatio lipomatis mammae
dextme, 1 put Operatio mastitidis sinistrae et 10 clnctnnm fist.ulosorum, 1 put Ampntatio
femoris dextri (nogom u mlatilački stroj dospio).
Koncem sr p n j a 1896. preostalo je u bolničkoj njegi 60 bolestnika, tečajem kolo­
voza došlo je u bolnicu 37 bolestnika, svega je dakle liečeno 97 bolestnika, koji Rn ob­
skrbieni bili kroz 1972 dana.
Odpušteno je iz bolnice : izliečenih 30, neizliečenih 2, umrlo je 2, u bolnici ostaje
dakle koncem kolovoza 63 bolestnika.
Pogledom na bolesti bilo je liečeno, i to : od bolesti centralnog i periferičnog živ­
čevlja 5, od bolesti sustam kolanja krvi 1, od bolesti dihala 8, od bolesti probavila 6; od
boleti močila 3, od bolesti očiju 11, od bolesti kože 4, od priljepčive bolesti kože 1, od
kirmžkih bolesti 13, od obćih bolesti 23, od bludobolje 22. Ukupno 97.
O p er a ci j a obavljeno je 10, medju timi : 1 put A blatio vegetationum monstrosarum
perinei, 1 put Enucleatio digiti inclicis sinistri ex artic. phalangea IlL, 1 put Operatio
carcinomatis in reg. supraorbitali clextra.
Obća javna bolnica u Ogulinu. (Primarni liečnik dr. Ćulum ovi ć.)
Izvješće za II. četvrt 1896.
Preostalo u liečenju svršetkom I. četvrti !15, u II. četvrti nadošlo 38H, ukupno lie­
čeno 484 bolestnika sa 7825 obskrbnih dana. Od ovih je izliečeno 214, poboljšano 145, ne­
izliečena 32 a mnro 21 bolestnik. Preostaju u liečenju koncem II. četvrti 72 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu : tuberkuloza pluća (4), upala pluća (4), cin·hosa jetara, Brightova
bubrežna bolest ('1), boginje (2), strnma, tumor cerebri, upala mozgovnih opana, septicaemla,
marasmus.
Operacije obavljene su sliedeće :
ExHtirpatio carcinom-. labii et cheiloplastica, Laparotomia explorativa, Ampttbitio antic
brachii s., Incisio et drainage VC'Iikih phiegmona (2), Exstirpatio lymphomatum colli (2),
Exstirpatio lymphomatum axillae, Reamputatio femoris pr. trune. conic. Incisio et drainage
abscess frigicli, Operatio radicalis hydrokeles, Osteotomia femoris sec. :Mac-Ewen pr. genu
valgum (2), Redresement f01·cć contractmae genus, Extract.io eataractae (Stellwag), Exco­
chleatio ulcer. luet., Excochleatio fistular. tuberculos. pedis.
Manjih operacija obavljeno je 30.

220 Liečnički Viestnik 1896. Br. 9.
Izkaz pošAsti
vladajućih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od 1. do 31. lipnja 1896.
Taborite
Prekopa
M j e s t o
Brod ua Kupi
Sušak
Draga .
Grad Bakar
Kukuljan ovo
Jelenje doljnje
Ratulje
Lub:irsko
Martinovoselo
Svilno .
L um bar
Gnojnice .
Gustilaz
Gušije selo .
Grb11:jel .;
Kuželj .
Košičina .
G!ilik
Delnice
Dedi n
Mrkopalj
Mrzla vodica .
Nemclin
Mario k ovac
Požarevac
Zečkovac
Ze tkan
Podlužan
Ključ
Pod.rčevo
Moždjenec
Madjarevo
l\llokog4e dolj.
Kamena gorica
·
Jelenščak
Oštrice
Grana .·
O\ruke
Breznica
Ščepanje .
Vinčevo .
O d o v i h Od početka pošasti
Dne 31 5
Od onda
preostalo
dne 31 6
priraslo umrlo preostalo oboljelo umrlo
bolestnih
bolestuih
Skrlet (Scarlatina).
Županija : Zagrebačka. Kotar : Glina.
1/5 - 3 - - a
4,'5 5 5
Županija : Modruško-riečka. Kotar : Delnice.
26,'6 · · 1 15 16 2 13
Dobrac (Morbilli).
Županija : Modruško-riečka. Kotar : Suš:-k.
15 3 - 3 - - 3
15/3 8 8
30 3 2 2
4'4 mJ 3!l
19/4 2 12 14'
1! 4 4 17 21
19. 4 6 7 13
19/4 4 2 7
l/6 ll ll 4
Županija : Modruško-riecka. Kotar : Slunj .
25/4 5 5 10
27, 5 (j
Boginje (Variola vera).
Ž upanija : Modruško-riečka. Kotar : Delnice.
20 4 l 1
28 '4 4 4
28;'4 4 1 li
19/4 fl 9
10. 5 l 2 3
2t5 1 l 2
2 5 2 2
2 5 l l 2
25 5 l 38 39 l l
29;5 2 2 4 l
Ž upanija : 'Sriemska. Kotar : Irig.
2/4 l 2 l - 4
Ž u panija : Belov arska. Kotar : čazma.
26 4 2 l 3
2G/5 l l l
() ,'(j 2 2 2
25,5 1 l
25;5 . l 1 2 l
Županija : Varaždinska. Kotar : Novimarof.
Hl:5 4 22 26 2 l
22 5 29 25 54 3 l
21;5 4 13 17 l 1
25t5 10 27 37 5 l 4
18t5 ll 5 16 l l
1/6 6 fi 2 l
19/5 20 20 4 l
18/f> 7 15 22 1
22/5 17 22 3!-J 2 3 l l
H)/5 37 37 l 4
25;5 4 ll 15 2 l 2
26/5 l 12 13 2 l 6
6/6 l 4 5 l ·
2:J
5
l 15
3 72
- 67
-- 138
64
17
31
24
24
ll
16
6
1
l 7
l H
9
B
2
2
2
3\l
2
13 5
H 7
l
2
l
l l
4 22
29 25
4 lB
10 27
ll 5
20
7 15
17 22
37
4 11
l 12
l 4
l ll
2
l 8
5
2
l
l
2
l
2
1
2
4
3
l
2
2
Br. 9. Liečnički Viestnik 1896. 221
Iz stra11.ih listova.
Dr. R. Drems u Hamburgu (Oentralhl. f. inn. Med. 1890, br. 23.) Somatosa pospje.uje
selaeciju clojnih iliezda lwcl dojiljct. Obće je poznata činjenica, da somatosa u
obće v1·1o okreplj uje tielo. 1\iuogo se je već o tom pisalo, a dr. D. je najvnžuije iztaknuo
urazpmvi : · "o R u matosi, albu men-p repnratu, koji je bez mirisa i bez oku s a
i o nje g o voj uporabi u praksi ·•. Ta je razprava svjetlo ugledala u "Allgem. med.
Cei1trnlzeitung" 18!:!4., br. ll4. Manje poznata, nu po mnienju dra. D. vrlo važna je či­
njenica, da somatosa gotovo specifično dj eluje na stanovite Ol'gane i njihove fu nkcije. -
Dr. D. mogao je već n spomenutoj razpravi upozoriti na i nteresantno i za hranjenje
djece vrlo važuo dj elovanje somntose, za koje se prije nije znalo - te ga je on prvi upoznao
- naime, da somatosa djeluje povolj no na sekrrcij u dojnih žliezda kod dojilja. Opažao je
da su kod rlojilj a, kojim se je sekrecija mlieka umanjila i kod kojih su već. bolovi u ledjih
započeli i neko se natezanje n doj kab pokazal o, - kao :mn k, da. će sekrecijn. naskoro pre­
stati - posije uporabe soma tose : 3-4 puta na dan po jednu žličicu, bolovi prestali, a
sekrecija se povećala1 koj a je opet pala, čim bi se somatosa prestala uzimati .
Na ovakav je način mogno u mnogo slul'ajeva dojenje dojenčeta produljiti.
Ovo su povoljno djf'lovanje somntose, koje je dr. D. od tada u mnogo slučajeva
uviek istim dobrim uspjehom prokušao - na nJegovu radost tha inostrana autora, Samuel
Wo lfe u Philadelphij i i Ta n b e u Madridu iznova potvrdili .
Wolf e u potrebio je so tn atosu kod tri dojilje, kojim je već u početku njihova do­
jenja mlieka ponestalo i polučio je, da se je posvema sekrecija popravila.
Kod jedne matere prestala je sekrecija već u 3. tj ednu posije poroda, a ela nije nikakovog
uzroka bolesti bilo.
Druga mati imala je podpunu anemiju uslied organičke grieške na srdcu, pak je
pomanjkanje mlieka nastupilo u 2. mjesecu iza poroda osmog djeteta, premda je žeiHL raznih
preparata željeza i drugih tonica uzimala. Kod treće matere umanjila se sekrecija mlieka
tl tl. tj ednu dojeuja posije težke malarije, za koje je žeua uzimala velike doze chiuina, premda
je uz to i želj ezo i strychniu uporabila.
'I a n b e drži, da je somatosa od velike vrieduosti r.a hranjenje djece, jer se uzimllj ući
istu mnjke tako ojaeati mogu, da dapače n slučajevih, kod kojih .je prije sekrecij a mlieka
vrlo slaba bila, povoljna sekrecija nastupljuje, pak · fle tako djetetu indirektno potrebita
hrana dati može. Tau be drži s toga opažanja dra. D., kako somatosa djeluje ua dojne žliezde
kod dojilja, za vrlo znam eni tn za hranjenje djece, obzirom ua to, što do sada nema nikakove
podpune znmiene za materinj e mlieko. Uzrok tako visokom pomoru dj ece, kad su još u dobi
gdje sišu, ima se u odhranjivnnju iz ruke tražiti i proguosa bolesti, koja dolazi dok još
djeca sišu, direktno, ovisi o tom, da li diete materinje mlieko siše ili se pak iz ruke hrani.
'fa u b e opazio je kod neke matere, koja je dojila, da se je sekrecija mlielm, koja
je prije prestala nakon uporabe somatose, posvema opet popmvila, te se je veomn povoljno
dj elovanj e postiglo kod djeteta, koje se je odbilo od dojke i vrlo težko obolilo, pak se je
n dovoljnoj mjeri opet moglo materinjim mliekom hraniti. Radilo se je u ovom slučaju
o ženi, koj1L je bila vrlo anemična uslied toga, što je već višeputa ur.astopce porodila, te
je mlieka u 5. mjesecu nestalo - n bolovi , koji su u dojkah i u ledjih probadali, pojavili
se. Dietc, koje je do sada dobro rnzvito i zdravo bilo, uživajuć mzredjeno kr111'je mlieko,
zaostalo je odmah u razvitku, postalo vrlo nemirno, obolilo naskoro od gatroenteritide,
pueumonije lobularis, nephritide i soora tako, da je prognosa tog propalog djeteta bila
vrlo dvojbena. Pošto je mati somntosn u j uhi i u mlieku počela uzimati, tako se je oja­
čala, da su bolovi sasvim prestali, a obilna se sekrecija materinjeg mlieka iznova pojavila.
Kravjim se je mliekom prestalo hraniti, mati je dojila dalje svoje diete, koje se je
tako dobro oporavilo, da je bolestnih promjena na vlueih i na bubrezih brzo nestalo, a
nakon 6 tjedana ozdravila je posvema mati i cliete.
T a u b e vidi u poboljšanju sekrecije mlieka glavni fakt.or, da diete ozdravi, te pre­
poručit na temelju svojih opažanj a u svih lučaj evih, gdje nije sekrecija materinjeg mlieka
dovoljna bila ili već za rana prietila prestati, da se pokuša, još prije, nego li se umjetnim

222 Liečnički Viestnik 1898. llr. H.
hranjenjem započima, okriepivši mater somatosom, postići dovoljnu sekreciju materinjeg
mlieka, ako ne bi stanovite bolesti dojenje u obće zabranile.
Ova od W olfea i Ta u b ea obielodanjena opažanja nukala su i dra. D., da o svojih
slučajevih, koje je kroz dvie godine opažao, izviesti. U ovih slnčajevih pošlo je :r.a rukom
uporabom somatose ili sekreciju mlieka dojuih žliezda kod dojiljah u obće n dovoljnoj mjeri
polučiti ili pak dovljnu sekreciju opet postići, pošto je potonja uslied koje bolesti, ganuća
srdca ili kojeg drugog uzroka već za rana prietila prestati - te se već za njezino
izostajanje karakteristični simptomi pojaviše, naime glavobolja, bolovi u ledjih i u prsih,
lt matere počele mršaviti i dojke im venuti. Na ovakav se način moglo kroz duže vrieme
diete dojiti.
·
Dr. D. opažao je 25 slučajeva ove vrsti, od kojih je svaki pojedini interesantan, ali
da se svi redom opišu, odviše bi prostora zauzelo, s toga se samo na 5 karakterističnih
slučajeva ograničuje i iztiče najvažnija data.
L Žena od 24 godine doji svoje prvo diete do 4 mj eseca, kadno se bolovi u ledjima
pojaviše tako, da je mati jedm nzpravno mogla hodati, nadalje natezanje u dojkah i glavobolja,
a sekrecija mlieka se tako umanjila, da je mati svoje diete samo u jutro i na večer
dojiti mogla. Uz to je mati omršavih, postala anemična, a volje na jelo joj sasvim nestalo.
Diete, koje se je uz redovitu hranu majčinim mliekom dobro razvilo, r.aostalo Je brzo u
svom razvitku i propadalo, kad su ga počeli kravljim mliekom hraniti, obalivši od bljuvanja
i prolieva. Pošto se kroz 8 dana uporabila ·somatosa 4 puta na dan u dasi od jedne žličice
u čaši toplog mlieka, postala je sekrecija materinjeg mlielm tako obilna, da je mati
mogla opet redovito svoje diete dojiti, a kravj eg se mlieka odreći moglo. Bolovi sn ujedno
prestali, a mat.i počela više jesti uslied toga, što somatosa prouzrokuje volju na jelo, te se
tako oporavila, da je odebljala i postala mnogo krupnija. Pošto se diete samo materinjim
mliekom hranilo, nestalo je brzo pojava u želudcu i cl'ievih, pak je diete - kako je
obično - postalo sve teže.
.Mati je dojila svoje diete, uzimajući somatosu do !J mjeseci. Pokušavši uporabu somatose
za kratko vrieme prekinuti, opazilo se, ela se sekrecija mlieka odmah umanjuj e, a
ujedno bi se i bolovi umah povratili.
2. Kod žene 27 god. stare razvio se je u 3. tjednu dojenja u lievoj dojci čvor,
koji je počeo izčezavati usli ed obloga sa Aqua plum bi ; nu time je i sekrecija mlieka u ovoj
dojci prestala. Mati je dojila diete do 4. mjeseca samo na desnoj dojci, koja se je uslied
toga znatno povećala. Nu najednom postala je sekrecija manja, a ujedno su se pojavile i
karakteristične boli. Time, što je mati uzimala 3 puta na dan po jednu žličicu somatose,
nestalo je za nekoliko dana boli, a sekrecija mlieka se povećala, te je mati dQjila diete na
desnoj dojci dalje sve do 8. mjeseca, a da di ete uz to druge hrane dobivalo nije; kraj toga
je i mati postala teža.
3. Žena od 28 god., koja je 4 puta uzastopce porodila, postala je vrlo anemična,
te nije mogla svoju djecu duže od 14 dana do 3 tjedna dojiti. Kod 5. djeteta uzimala je
u zadnjem mjesecu trudnoće sorO.atosu, uslied čega su se dojke povećale, a iza poroda je
sekrecija mlieka tako narasla, da je mati bez potežkoće mogla svoje diete G mjeseci dojiti.
4. Žena od 32 god. dojila je svoje diete, koje je, porodivši se l mjesec po prilici
prije vremena, samo 2·5 klgr. težko bilo, kad najednom nestane kod nje sekrecija mlieka
uslied velike uzrujanosti povodom samoubojstva njezina otca. Jer je nedonošče bilo vrlo slabo,
te nije moglo ha,:jeg mlieka podnositi, a dojilju uslied obiteljskih neprilika nije bilo moguće
uzeti, bila je prognoza za uspievanje djeteta vrlo nepovoljna, a dr. D. bio je uvjeren,
da bi bilo u kratko v1ieme i poginulo, ela mu nije i u tom slučaju za rukom pošlo uporabom
somatose sekreciju mlieka tako opet povećati, da je mati mogla diete 5 mjeseci dojiti.
5. Žena od 27 god., koja je iza težkog poroda nslied velikog gubitka krvi vrlo anemična
bila, želila je silno, da svoje diete sama doji, budući da sn joj tri nedojena djeteta
već u prvih mjesecih života bolestna od CJ'ieva umrla, nu izgubi sekreciju mlieka u 3.
tj ednu iza porodjenog djeteta. Razni preparati željeza i obični domaći liekovi, koji služe
za pospiešenje sek.recije mlieka, ostali su bez uspjeha. Diete, koje nisu dosta brižljivo
umjetne hranili, obolilo je od soara i gastroenteritide, i bilo bi sigurno poginulo, da se
llr. !J. Llečnlćki VleeLnlk 1Bge.
---- ---------·--------
223
uzimanjem somatose 4 puta na clan po jednu žličicu sekrecija mlieka nije tako umnožila,
da je mati diete mogla do 8. mjeseca dojiti. Pošto se je diete samo materinjim mliekom
hranilo, nestalo ]e brzo symptoma bolesti u že!udcu i u crievih, te se je diete dobro
razvijalo.
Ostali slučajevi - njih 20 - bili su slični spomenutim. Uzrokom preslahe sekrecije
nilieka ili što je potonja prerano prestala, bila je ili anemija, gubitak krvi za nošenja ili
za poroda djeteta, oslabljenje matere, što je više puta uzastopce rodila ili i bolesti, koje
su za vrieme dojenja nastupile, te je sekrecij a mlieka prestala ; ali nisn ove bolesti kontraindicirale,
ela se dojenje prekine; napokon ·kod tri slučaja bijaše uzrokom nenadano ganuće
srdca. U svih 25 slučajeva pošlo je za mkom obilnu sekreciju clojuih žliezda postići, tako,
da su se dj eca mogla kroz više mjeseci dojiti, a svih potežkoća brzo je nestalo.
Ova opažanja od r.natne su vriednosti za hranjenje dojenčadi, te se vriednost njihova
mora osobito cieniti kod prerano porodjene dj ece ili pak kod onakove dj ece, koja su kod
prelaza ua umjetno hranjenje obolila, te je za uju hrana materinjim mliekom prečesto in­
dicatio vitalis.
Gotovo u svih slučajevih, prije nego li bi se somatosa uporabila, uzimale su matere
za pospješenje sekrecije mlieka od davnine na glasu postojeće domaće liekove, kao u. pr.
mlieko, sluz od zobi, čaj od komorača, crno pivo (t. zv. pivo za dojkinje), čaj od komomea
i anisa itd. kroz duže vremena, i to u velikoj mjeri, a da bi se ma i najmanje djelovanje
na sekreciju dojnih žliezda polučila. Uporabom somatose pako ne samo da je za
nekoliko dana svih potežkoća nestalo, nego se je i veća množina mlieka postigla. Da je
jača sekrecija mlieka nastala us!ied sornatose, a ne uslied toga, što somatosa povećava
apetit kod žena, pokazalo se time, što su se z!l malo dana, kako se prestala ur-imati somatasa,
boli opet pojavile i što je sekrecija postala slabija, premda je apetit ostao isti.
Čim se je počela opet somatosa uzimati, odmah sn se dakako morala ukloniti nepotrebna
pića i juhe, te su žene uzimale samo ona jela, koja su prije nošenja jele .
Dok nije dr. D. u gore spomenutoj svojoj radnji odgovorio na pitanje, da li se je
kod uspješnoga dj elovanja somatose na sekrecijn u clojkah kod djilja radilo o direktnom
hranjenju dojke i o dir('ktnom djelovanju na istn ili je uspješno djelovanje somatose nastalo
nslied toga, što se u obće u hranjenju uspjeh postigao, to sada radj e drži, da somatasa
direktno djeluje na razvitak dojke, i da ova uslied toga bolje djeluje, jet· ovo njezino
poboljšano djelovanje - naime povećana sekrecija mlieka - nastnpljnje brzo i obilno
p1·ije, nego ?Ito se u obće bolji razvitak tiela pokazuje.
Bilo bi interesantno iztraživati, da li se uporabom somatose i kakvoća mlieka mienjn,
budući da po mnienju Subotina hrana mesom pomnožava mast i casein u mlieku, dok
slador umanjuje.
Na temelju svoga opažanja zaključuje dr. D. dakle ovo :
Somatosa rlj eluje na dojke kod dojilj a specifično; onu prouzrokuje
obilnu sekreciju mlieka i odstranjuje brzo boli, koje kod dojenj a nas
t aj u.
Dr. D. s toga preporučuje, da se u svih slučajevih, gdje sekrecija mlieka ne će da
bude kako treba, ili gdje već rano kod dojenja prieti pogibelj iz ma kakvog uzroka, da
će se sekrecija umanjiti, upotrebljuje somatosa, a da se ne počme odmah s umjetnim
hranjenjem, koje dj ecu izvrgava raznim pogibeljim. Kod ioga se dakako predpostavlja, da.
sn dojke u obće dobro razvite i da nisu bolestne, radi čega mati u obće dojiti ne može.
Somatosa se uzima na dan 3-4 puta u dosi od jedne žličice u čaši toploga mlieka,
juhe, kakao-a itd., a. uzima se vrlo rado i kroz duže vremena zato, što je gotovo bez ikakova
ukusa. Dr. M.

224 . Liečničld Viestnik 1898. · Br. 9.
Sitne viesti.
Imenovanja. Dosadanji sekundarni liečnik bolnice osiečke dr. E. D ii r r ime­
novan je obćinskim liečnikom u Karlobagu ; mjesto njega imenovan . je sekunoarnim
liečnikom dr. -Y.l_:_a _§-yj ć, dosadanji aspirant u gornjoj bolnici. - Dr. Mayro
S p i !J.u, aspirant u of

22() Liečnički Viestnik 1896. Br. 10.
Najviša tem peratura 6. svibnja 37·4°: inače obično izpod 37°. Sliedeći dan
iza op eracije već bilo je kriepko i normalne fn·kvencije. Od bolestnice ide reoma
obilno, tamno-s111edjt', riedko blato, Jc. ,j e grozno zaudara. 'l'ako i sliedećih dana.
Kod palpacije trbuha ne pukazuje znakova boli: na pitanja ne odgovara, d riemna
jP. DIJe l. l i pnja ne prepoznaj t• nijl·dne inače sebi poznate osobe . . Duševno je
stanje u očevidnoj opreci St\ inače dobrim obćim tjelesnim sttllljem, bilom i
izgledom. 'l'ek 4. lipnja kan da se brJlestnici razvedri lo, smije se, dobre je volje
i rado odgovara, sasvi ru je promienj ena, šali se i pri povieda. Dne 7. lipnja. bud u
konci povadj eni . Prima i ntentio, samo n v i sini pupkt neki se konci gnoje. Bo­
lestnica se osj eL tt sasvi m dobro, ima red ovitu stolicu, samo su joj noge slabe.
U Sl om ved rom stanju ne sj eća se nieega: što j e od 28. svibnja do 2. lipnja
doiivila. Odpuštena je 16. lipnj a.
E p i kr i z a : Tegobe bolestnice i njeno st.

22 Uećnlćk t Viestnlk 1890. Br. lO.
S t a t u s pr a e s e n s : Č ovjek čvrsta kostura, mišičje slabo, mršav. Nije
kahekti(:an. Pluć-a i srd ce normal no. U sredini izmed pupka i proe. xy pboid.
nal azi se malen tumor u veličini golubjeg jajeta. Donekle se daje reponovati,
no čim bolestnik zakašlja, pojavlja se opet u prvotnoj veličini. Opipom konsta­
tiraju se u njem Ill ale kvržice, u tisa k je sli čan kao kod opipa mreže (omen tum).
Kakav tumor u dubini ne ela se konstatirati . Ž eludac napuhnut, ne siže izpod
pupka. U želuda(·nom sadržaj u, pet sati iza pokusna objeda, nema krupnijih sa­
stavina. iztrazivanje na solnu kiselinu ima pozitivan, na rnliečnu kiselinu nega­
tivan uspjeh.
Bolestnik, pr imljen u bolnicu 29. srpnja, jauče i viče, pripravan je, da se
podvrgne opt>raciji. Ne spava od boli. 'l'ik prije operacije još svij

230 Liečnički Viestnik 1896. Br. 10.
Bolestnica veoma slaba, anaemična, srednjega stasa, ima kao j aje veliki,
tvrdi razdrobljivi čvorasti tumor na rodničnom dielu grljka materice (P01·tio vaginalis
) . Oarcinoma portionis Ma terica napred nagnuta, li eva pararuetrija infiltrirana.
31. srpnja 1895. Exstirpatio nt(>ri totalis. 'l'ik pred operacijom excochleacija
raka. Vezi vo ci el oga grlj ka veoma ruzdrobljivo, zato se veoma težko ma terica
vadi, osobito lieva parametrija infiltrirana, veoma se težko podvezuje, a infi ltrat
se neda izvaditi. Sve se podvezuj. Potrbušnica (Peritoneum) se ne sasije, već
se tamponira ciela šupljina.
Dalnji tok bolesti bez temperatu re i bez boli, ali \eĆ se osmi dan pokazuje
sumnjivi gnojni izciedak, koji dolazi iz lievih parametrija, koja su 3. rujna
l 85., kad je bolestnica iz bolnice odfluštena, kao jaje velika.
'l'u je rak bio već zahvatio jedan dio parametrija, i još u bol n ici je recidiva
n astupila .
. Bolestnica je l. lipnja J 896. umrla, dakle godinu dana posl ie operacije.
III. M. J\I., 52 god. stara, osebnica, boluje već n ekoliko godina na matenei.
Izci edak iz spolovila i krvarenje su glavni simptomi. Prije dvie godine
preporučena operacija od prof. Wolflera.
Čvrsta, debela gospodja, inače zdrava. Vanjsko spolovilo normalno, kao i
rodnica. Oieli grljak odebljao, ovalan, tvrd, kao djetinja šaka velik. Prstom se
dolazi kroz otvoreno vanjsko ušće materice na razdrobljivo, tvrdo, čvorasto vezivo,
koje siže do nutarnjega uSća grljka materice. Materica napred nagnuta,
gibiva, pa.rametrija slobodna.
Diagnoza : Oarcinoma cenicis uteri. l. lipnja 1896. Exstirpatio totalis uteri
per vaginam.
Hoclnica uzka, a novotvorina na grljku materice velika, vezivo razdrobljivo,
zato ma terica nepristu pnija. Sto se lu h ko pod vezuje, pod veže se, ostalo se za­
Jna(:.a klieštima. Potrbušnica nije sašita, već samo tamponada sa jodof.-gazom.
'l'ek bolesti sasvim uredan. Sedmi i osmi dan tempemtura 38-38·9° 0.,
uz to diarrhoea, inače temperatura uviek normalna.
Peani odstranjeni za 48 sati bez krvarenja, a jodofonn-gaze, koj i do potrbušnice
size, osmi dan sam izpada. 14. dan bolestnicil. ustaje.
Četiri dana prije odlazka silne boli u mjehuru, koje istom onda popuste,
kad Ha mokraćom sasvim inkrustirana ligatura izadj e. Kod toenoga pretraživanja
pokaz nje se mje hur mi.dalje sasvim normalnim, . mokraća bistra, a boli sasvim
popustile. Odakle ta ligatura, ne možemo protumačiti, kod same operacije se je
mjehur tako obilno odljuštio od okolice, da se nije mogao ozlediti.
9. srpnja bolestnica sasvim zdrava odpuštena.
I V. M S., 31 god. stara, služkinja, slaba i mršava, tuži S(>1 da su JOJ
menses od pol godine po prilici neredoviti, a veoma obilni. Za vremena menses
nastupe grčevi, boli u križicah i noguh. 'l'o traje osam dana. Sada, kad krv
prestane, dolazi joj iz spolo vila gnojni, više puta s1nrdeći izciedak, koji je osobito
poslie težkoga po$la pomiešan sa hvi . Više puta joj teče čista krv, ali bez
grčeva, koji se samo za vremena menses pokazuju.
Tek loš, stolica neuredna, mokraća mutna ; u njoj nema niti bjel anjka, niti
sladora.
Br. lO. Llećnlčkt Vloslnll( 180. ill
Na rodničnom diPln grljka ka o jaje vel illi su, da je po svoj prilici
H liev.gdjc koja ligatura popustila, sad a iz jedne žtle krvari.
Podpuni mir, led na trbuh, antotran,fuzija itd. Bolestniea se do drugoga
dana pomalo oporavlja.
omi dan poskoči temperattmt do 39° 0., opet nast npe holi i yr,oma velika
osjetlj i vost s lieve strane. 'l'ampouada se odstrani i iznova metne. Prstom se
s li eva dolazi per vagi nam do clota difuzne rezi

Liećnićki Viestnik 18ĐG. Br. 10.
VI. A. D., 40 god. stara, osebnica, Yeć d vie godine 1 nmn menses više
puta i profaz 1 10 krvari, a !md krv prestane teći, poka·te se gnojni s1urdeći izciedak.
Boli u trbuhu, kri zicah i noguh. 'l'ek loš, stolica IH.'rcdovita, mokraća mutna,
veoma često je mora pntati.
llolestnic!t izv::Ll!redno slaba, mršava, malokrvna., ima na rodnie uom dielu
grlj ka materice hto jn,lmk n veliku (:vo rastu razdrobljivu izratli nu, koja zahvaća
lievi parametrij i Jig. rectonterina Materira nesto povećana napred nagnuta.
Diagnoza : Carcino m a portionis vagina! is.
18. srpnja 1896. Exstirpatio uteri totalis. Tik pr ... d operacijom tJXcoehleatio
et cauterisat10 carci nom. ; p o n ov na desinfekcija. Vadjcnje tegotno, jer je mate­
rica uegihim, a mjehur se tl!Zko lj u šti. 10 klie8ta jH o::;t.avljeno, n ostalo se pod­
rezalo. Kliešta se za -18 sati odt.rane, a tampouada se šesti dan promieni.
'l'empemturn normalna, dočun boli nisu popustile, a izciedak postane opet
gnojau. Inliltrat s liev

234 Liečnički Viestnik . 1898. Br. 10
Tj zapisnik imadu podpisati svi članovi povje1;eustva i perovodja, a isto tnim i do­
tični ljekarnik odnosno pi·ovidnil• ljekarne.
š 5. 1. Pri pregledanju ljekarne imade se ustanoviti, da li dotični ljekarnik posje­
a držanje lj ekarne potrebitu izpravu.
2. Da li vlastnik odnosno providnik i pomoćnici u ljekarnah imadu izprave o svojem
strukovnom osposobljenjn.
3. Da li ljekarnik ima primjerak zakona o ljekarničtvu i provedbenog naputka
k istom, propisanu farn1akopejn i propisani cienik liekova, tumač h-rvatsko-slavonskoj farm:kopeji
nel g. 1888. I. kemički dio od prof. dra. Janečeka i II. farmakognostički dio od
prof. c!Fn. Domca.
4. Da li su recepti po postojećem cienikn taksirani, da li je knjižica o prodaji otrova
ll redu ? Opažaj o pregledanju rečene knjižice ima se zabilježiti ne samo u zapisniku, nego
i u samoj knjižici, označivši dan obavljene pregledbe·. Preglednn zaporku u knjižici za
prodaju otrova imati će samo pregledavajući liečuik podpisati.
5. Da li je prostor, u kojem je lj ekarna smještena, dostatan, zračan, svjetao nije
li možebiti vlažan, da li svojim uredjenjem, svestrnnom čistoćom i uzornim redom čini
ugodan utisak, da li su Iiekovi pohi·anjeni u svrsi shodnom posudju, da li je posudje čisto
i providjeno jasnimi i čitljivimi. nadpisi.
6. Da li su vage za vaganje Iiekova po propisanom sustavu osjetljive napram najmanjim
težinam, a ine u tom prostoru smještene i rabljene sprave valjane i čiste, da li sn
otrovni i oštro dj elujući liekovi n skrižaljci III. farmakopeje naznačenj od ostalih liekova
odielj eni, veoma žestoki otrovi pako n skrižaljci II. farmakopeje naznačeni u posebnom
ormariću pod ključem pohranjeni, koj i se ključ nesmije nikomu povjeriti osim predstojniku
ljekarne dotično njegovom osposobljenom zamieniku.
7. Da li se uz prostor, gdje je lj ekarna smještena, ako ne baš neposredno, a ono u
blizini, nalHzi spavaća soba one osobe, kojoj je noćna služba n ljekarni povjerena, i da li
je u toj sobi namješteno zvono, stojeće u savezu sa ulicom, da u noćno doba uzmognu
stranke bez suvišnog gubitka vremena nuždue liekove dobiti.
š li. Povjerenstvo imn se takodjer osvjedočiti o vrstnoći i kakvoći farmakopejom
p ropisanih liekova i drugih liekova, koji se u zalihi drže, a da li je koji lick dobar ili ne,.
odlui'uje pregledavf\iući liečnik nakon saslušanja članova povjerenstva.
Pronadj e li se, da je stanoviti liek nevaljan, to će pregledavajući liečnik pozvati
predstojnika lj ekarne, da u nazočnosti povjertJnstva nevnljani lick uništi. Od uništenja može
povjerenstvo odustati u tom slučaju, ako se dotični liek lahkil izvedivim načinom čišćenja
uporabivim učiniti dade. Uzprotivi li se ljekarnik to_ učiniti, imati će se taj liek pod uredovnim
pečatom u zaln·ani držati, jedan dio istoga pako kr. zem. vladi, odjelu za unutarnje
poslove na izpitanje predložiti pod oblastnim i ljelmrnikovim pečatom. Na isti način imade povjerenstvo postupati sa liekovi, kojih se analiza nemože radi kratkoće vremena na hcn
_
njesta obaviti.
š 7. Prigodom pregledavanja liekova ima se povjerenstvo i o tom osvjedočiti, da li
sn sprave i tvari, koje se upotrebljuju za ascptične ovoje svrsi shouno držane i pohranjene
i napokon, da li se uzgredne prostorije, kojimi ljekarna razpolagati mora, kao i laboratorij,
podrum, tavan, soba za spremanje zalihe, nalaze u dobrom stanju i ela li odgovaraju
svrsi, da Ji sn u istih pohranjeni liekovi valjani i shodno smješteni, da li se u njih nalaze
sve propisane sprave i pripomoćna sredstva kao i reagencije i n tn svrhu nuždni aparati,
stroj za prekapljivanje vode, sitnozor itd., kako ih farmakopeja propisuje.
§ 8. Za redovite pregledbe ljekarna neplaćaju ljekarnici nikakovih pristojba (Š- 28.
zakona.) .
Bude li pako radi neurednosti i mat a, pronadjeni prigod01 redovite p ·e
. ? lee
opredieljenom roku izvanredna pregledba ljekarne odredJena, tada 1madu dotJwt l.]ek,umcJ
namiriti troškove, skopčane s tom izvanrednom pregl ed b om.
§ 9. Osim nadzor nad lj ekarnami, koji će se vršiti redovitim ili izvanrednim pregledanjem
pojediuih ili svih ljekarna u zemlji, dužan je svaki uredovni liečnik . pazit na t ?
da Ii u ljekarnah postoji koja od neurednosti, označenih u § 18. zakona o )jekarn tvu Ih
koja ina ma kakove vrsti neurednost, ter ako se uvjeri ob obstanku takove, priJavu o
tome učiniti nadležnoj oblasti.
Br. 10. Liečnlčki Vleetl'ltk 1898. :mr,
Podieljivanj e osobnog prava za otvorenje novih ljekarna.
§ 10. Ako kr. zemaljska vlada dozvoli, da se u stanovitom mjestu otvori nova ljt!karna,
imati će dotična h. županijska · oblast, odnosno gradko poglayarstvo radi podieljenja
osobnog prava lj ekaren)a razpisati . natječaj. . . .
Molbenice , prispjevajuće županijskoj oblasti, dotično _g rclskomu poglavarstvu, predložit
će se kr. zem. vladi trojnim predlogom nakon izmaka natječaj noga roka, koji ima 3 do
6 tj edana trajati.
Pri stavljanju trojnoga prcdloga ima se obzir uzeti na ustanove §§ 5., 14. i 15. zakona
o ljekarničtvn.
§ 11. Stigne li županijskoj oblasti (gradskom poglavarstvu) naredba kr. zem. vlade, kojom
se jednom od molitelja podieljuj e pravo za otvorenje nove ljekarne, izdati će mn ova vrhu
toga pozivom na dotičnu naredbu kr. zemaljske vlade dekret i dostaviti mu ga shodni111
putem uz poziv, da prije otvorenja ljekarne i pretlaje iste javnosti ima položiti pl'istojbu
(§ 30. z.).
Ubrana pristojba dostavit će se zem. bl ngnj ni nz izvještaj upravljen na kr. W·
maljsku vladu. .
Ova pi-istojba, koja se platiti ima za koncesiju za nove ljekarne i za one, koje prenol:lom
{§ 10. zak.) prelaze u vlastničtvo drugoga ljekamika, ustanovljuje se kako sliedi :
U gradu Zagreb u i O.,;ieku sa . , . . . . . . . . 500 for. a. vr.
U gradu Varaždinu i. Zemunu Sit . . , . . . • • , • • • • 400
U inih gradovih i mjestih, u kojih je sj edište županijske oblati ili sudbenog
stola sa • . . . . . . . . . . . . . , . . . . • . . . . . . 300
U gradovih i mjestih, u kojih su sjedišta kot. oblasti ili kot. suda sa 200
U svih ostalih grndo\·ih i mj estih sa . . . . . . . . . 100
§ 12. Ljekarnik, kojemu je podieljeno osobuo pravo za otvorenje n'lve ljekarne,
dužan je u roku od 6 mj es eci, mčunn,j uć od daua uručenja dekreta, urediti novu ljekarnu
i zamolili kod kr. županijske oblasti dolično gradskog poglavarstva pregledanje ljekarne
glede shodnosti nredjenja iste pod prietnjom gubitka podieljena mn prava i propalosti
uplaćene pristojbe.
s 13. Prijavi li dotični lj ekarnik, kojemu je podieljeno osobno pravo za otvorenje
nove lj ekarne, da je lj ekarnu uredio, izaslat će u gradovih Zagrebn i 03icku zem. vlada
zemaljskog vrhovnog liečnika odnosno nj egovog zamjenika, u ostalih gradovih i mj estih
kr. županijska oblast županijskog fizika, da pregled!t novtl ljekarnu i satavi o tj pregledbi
zapisnik (§§ 4. i 5. ove naredbe), koji se ima predložiti kr. zemalj8koj vladi
(Š 25. zakona).
Pronadje li se ljekarna valjano urecljenom, može se odmah otvoriti i predati javnosti.
§ 14. U roku od 30 dana, račnnajuć od dana otvorenja nove ljekarne, ima dotični
ljekarnik prijaviti to hrvatsko-slavonskom lj ekamičkom sboru i uplatiti u sbornu blagajnu
u ime utjelovnine ustanovljenu tnksu kao takodjer i tekući godišnji prinos.
Ručne lj ekarn-
š 15. Kotarski liečni ci , u kojih sjedištu javna ljekarna ne obstoj i, dužni su glasom
š 40. zakona od 24. siečoja 1894. o uredjenju zdravstvene službe, držati ručne lj ekarne, a
drugim lječnikom može županijska oblast po § Ul. rečenog zakona dozvoliti, da drže mčne
ljekarne, i to : ako 24 kilometra u okolišu njihovog sjedišta javne ljekarne neima. Svaki
drugi liečnik, ako u njegovom sj edištu neima javne ljekarne, dužan je držati ljekove potrebite
za prvu, nuždu i to :
Acid. Carbolic. pm·um
Acid. tannicum, dos. No 10 po
(Qua stypticum et antidotum.)
Aether depurutatus
Calcium sulfuricum
Chloroformium
Ferrum sesquichlor.
Oleum camphorat.
100·00 gram.
1·oo
100·00
1000 00
1moo
sol.
20•00 "
{gy ps)

236 Liečnlčki Viestnik 1896. Br. 10.
Radix ipecacuanhae in pulver. dos. No 10 pr. l{JO gram.
Morphium hydrochloricum (za podkožno uštrcavanje) Morph. hy­
drochloric. . . . • • . . . . .
Solve im Aqua destillata
'Iinet. opii spi. . .
Brunsov pamuk.
Hillrothov Battist.
Gaze hydrophile.
· Gaze jodoform.
Fili um· sarecenum antisepticum.
(qua emeticum)
0·10 gram.
5·00 "
Sve vrsti povoja. Nije pako ovim liečnikom dozvoljeno, tla te liekove kod daljnjega
traj noga liečenja bol es tnik om izdaj u.
Liečnici, kojim je po gornjih propisih dozvoljeno da drže ručne ljekarne, kao i oni,
koji su vlastui držati gore navedene liekove i kiruržke ovoje, imad u liekove i ovoje kupovati
n najbližoj njim ležećoj ljekarni.
:Kasuprot nije im dozvoljeno liekove nabavljati si iz lučbenih tvornica ili od
droguista.
§ 16. Lj ekarskoga cienika, koji je propisan za javne ljekarne, a tako i svih u njem sadržanih
drugih propisa, treba sc točno držati i kod taksiranja liekova iz ručne lj ekarne.
Vlastnik ručne lj ekarne, kji prekorači postojeći cienik ljekarija, biti će kažnjen po onih
istih propisih, koji u tom pogledu potoje za javne lj ekame.
Svaki vlastnik lj ekarne dužan je, kad daje liekove, koji budu odmah plaćeni, uj edno
kupcu povratiti recept, zabilježiv na njem točno brojevi pojedine ciene za ljekarije, za
posao i zn posudje po najnovijem lj ekarskom cieuiku.
Recepte na vjeru danih liekova treba takodjer odmah propisno taksirati, te ih
strankam vratiti, kad plate račun.
§ 17. Vlastnici mčnih lj ekarna dužni su sliedeće zapisnike voditi :
a) Nabavnu knjigu za liekove, u koju tiC ima zabilježiti dan, količina i vrt iz lj e­
k:.trne ua!Jnvljenog lieka, ter sadržaj sastavina kod sastavljenih liekova
b) Zapisnik glede izdanih liekova, u kojem se imade zabilježiti ime i boravište ooha,
kojim je izdan liek, kao što i kratko obilježje lieka (n. pr. praak, mast itcl.).
Svaki izdani liek mora biti providjeu Mignaturom, na kojoj se ima zabilježili dan
izdatbe i način upotrebljavanja lieka.
§ 18. Oclprema liekova u ručnoj ljekar_ni po osobah na to neovlaštenih, kao što sn
članovi obitelji ili znanci dotičnog vlastnika, najstrože se z:tbranjnje. Dozvoljeno je pako
vlastnikn ručne ljekarue za odpremn liekova držati ljekarnika, usposubljenoga po š 5. za­
kona o jekarničtvu.
Ali u takovom slučaju biti će vlastnik odgovoran za točno poslovanje u ručnoj
ljekarni.
š l!J. Vlastuik mčne lj ekame nije vlastan izdavati liekovc takvim osobam, koje sta­
nuju u sj edištu javne ljekarne, ma da se i nalazile u liečenj n vlastnika ručne lj ekarne.
š 20. Vlastnik ručne ljekarne ne smije nzkratiti izdavanje lieka na pripis drugoga
lie

238 Llečnlčki Viestnik 1898. Br. 10.
--------------- ··-·-··--·-·-·-····--------
Prenos prava lj ekarenja s jedne osobe na drugu.
§ 30. Ljekarne sa realnim pravom mogu i u buduće promieniti vlastnika putem
baštine, oporuke, poklona ili prodaje itd. uz sliedeće stege :
a) ako novi vlastnik ljekarne sa realnim pravom ima propisano osposobljenje (§ 5.
zak.), može on posjedovati i držati dotičnu lj ekarnu uz vršenje obstojećih propisa · am
osobno ili po osposobljenom providniku (§ 5. zak.) ;
.
b) nema li novi vlastnik lj ekarne osposobljenja, propisanoga u § 5. zakona o !Jekarničtvu,
imati će ori postaviti osposobljena providnika (§ 5. z.) za rukovanje lj ekarne.
e) prigodom ovakovog prelaza realnog prava vlastničtva ljekarenja sa jedne osobe
na drugu, mora se predložiti putem predpostavljene kr. žup. oblnsti, dotično grndskog po­
"' o-Javarstva, kr. zem. vladi na uvid izprava, na temelju koje se vlastnik mienja.
§ 31. Osobno pravo ljekarenja kod lj ekarna, ustrqj enih prije, nego li je zakon oljeknmičtvu
stupio na snagu, može kr. zem vlada privolom ljekarnika prenieti na drugu
osobu, osposobljenu prema § 5. zakona o Jj ekarničtvu. (§ 10. zak.) Prigodom takvog prenosa
osobnog prava ima novi vlastnik osobnog prava položiti pristojbu prema § 30. zakona
·
o ljekarničtvu.
§ 32. U slučajevib, navedenih u točkah l , 3., 4. i 6. § 12. zakona o lj eksrničtvu
vlastni su udova odnosno žena ljekarnikova i malodobna njegova djeca, na temelju osobnog
prava ljekarenja, podieljena lj ekarniku, dalje voditi ljekarnu u smislu § 11. zakona o ljekarničtvu.
.
§ 33. Prenosu osobnog prava ljekarenja u smislu § 10. zakona o ljekarničtvu na
drugu osobu nema mjesta, kada lj ekarnu vode udova, odnosno žena lj ekarnikova ili njeo-ova
"' malodobna djeca po § 11. i 13. zakona o ljekarničtvu.
§ 34. Ako um1'e ljekarnik, koji ima lj ekarnu ustrojenu prije krieposti zakona o ljekaruičtvu,
a nije iza sebe ostavio udove ni malodobne djece, ili ako njegova udova odnosno
nj egova malodobna dj eca ne prihvate prava, podieljena im u § 11. zakona, onda ako
uztreba, da se s nova podieli osobno pravo ljekarenja, valja razpisati natječaj (§ 3.), te po
š 14. ima izmedju molitelja osposobljenih po § 5. prednost sin -lj ekarnikov,· a u drugom
redu onaj, koji se izkaže, da je kupio nared postojale ljekarne. .
Tn prednost imaju te osobe i onda, kada se u slučaju §§ 11. i 13. z. ljekaruikova
udova uda, malodobna djeca postan11 ponoljetna, ili ako umre udova odnosno žena i maloljetna
djeca ljekarnikova, a isto tako ako na molbu lj ekarnika odnosno udove (alodob
e
ujece) zero. vlada dozvoli, da ovlaštenik može prestati vršiti svoje Odobno pravo l.JekarenJa,
ter uslied takove dozvole bude razpisan natječaj.
Ako je pako osobno pravo lj ekarnikovo utrnula s razlogft navedenih u § 12. t. 5.,
9. i 10., ako je utrnula s razloga označenih u t. 3., 4. i 6. § 12. z., a lj ekarnik nema že
ni malodobne dj ece, ako udova ili malodobna dj eca bez dozvole napuste pravo dalJe voditi
ljekarnu, ili ako to pravo utrne njihovom krivnjom, oudn spomenutim osobam ne pripada
prvenstvo kod podieljenja nove koucesije.
Podieljenjem osobnog pl)lva lj ekarenja na temelju takova naječaj a smatra se kao da
je stečena nova lj ekarna, ustrojenanakon krieposti zakona od ll. travnja 1894. o ljekarničtvu.
· § 35. Lj ekarniku, koji je privolio da se njegovo osobno pravo prenese na drugu
osobu § 10. zakona, nemože se podieliti nikakove vrsti novo pravo za otvorenje lj ekarne,
dakle ni na temelju natječaja, razpisana u slučaju § 34. ove naredbe. prije nego li mine
10 godina, računajuć od dana, kad je nj egova lj ekarna prenešena na drugu osobu.
Isto tako neće zemaljska vlada podieliti prije izminnća roka od 10 godina bud kakove
vrsti novoaa prava za otvorenje nove ljekarne niti onome lj ekarniku, nakon kojega je
stekao osobno ;ravo ljekarenj:t na temelju § i4. zakona budi njegov sin, budi onaj, koji
je od njega kupio nared postojale ljekarne. ·
. .
§ 36. U slučajevib §-a ll. i 13. zakona neimaJ u udova odnosno supruga DI malodobna
djeca ljekaruikova platiti pristojbe, označene il § 130. zak.
§ 37. O svih promjena, desivših se glede ntkovodjenja lj ekarne, imade kr. županijska
oblast odnosno gradsko poglavarstvo predložiti kr. zemaljskoj vladi izvještaj .
. § 38. Osobno pravo lj ekarenja glede ljekarna ustrojenih iza to je zakon o lj ekarničtvu
stupio u kriepost, neće se moći prenieti sa jedne osobe na drugu.
-
Br. lO. Llećnlćkl Vlestntk 1896. 23!1
Te ljekarne izuzete su od pogodnosti, označene n § 14. zakona.
Suprugi dot-ično udovi ljekarnika i njegovoj mnlodobnoj djeci pripada pravo nave­
deno u § ll. i 13. zakona i u ovom slučaju.
Kazneni postupak proti lj ekarnikom.
§ 39. Stigne li obla_sti prijava, da se je ljekarnik ogriešio proti ustanovam §§ 18. i
20. zakona o ljekaruičtvu, imati će nadležna kot. oblast dotično gradsko poglavarstvo, u
koliko slučaj nepodpada pod kazneni zakon, _povesti proti njemu kazneni postupak i pre­
suditi ga, ako se krivnja ustanovi na novčanu globu u kOrist zaklade, označenoj u § 30.
zakona.
§ 40. Proti prvomolbenoj presudi pripada "dotičniku pravo utoka n smislu postojećih
propisa.
Zemaljski lj ekarnički sbor.
§ 41. Svi predstojnici javnih ljekarna (vlastnici i providnici) u području kraljevina
Hrvatske i Slavonije čine hrvatsko-slavonski ljekarnički sbor sa sjedištem u z;agrebu.
§ 42. Zemaljski ljekarnički sbor podredjen je neposredno kr. zero. vladi, kojoj je
dužan o _svoj em dj elovanju godišnja izvješća podnašati.
§ 43. Zemaljskom ljekarničkom tomu sboru zadaća je:
da medju članovi sbora uzdržava red i sporaztimak, te da promiče probitke ljekarnib.
bud time, da im stvara što povoljnije uvjete za strukovno napredovanje, bud time,
da iz sborne blagajne materijalno pripomaže za privriedn nesposobne sborne članove kao
što i njihove udove i sirote .
Predstojničtvo sbora.
§ 44. Na čelu hrvatsko-slavonskoga zemaljskoga lj ekarničkoga sbora stoji predstojnik
ili zamjenik mu uz trojicu sbornih viećnika.
§ 45. Predstojnika, zamjenika mu, te sborne viećnike bira glavna skupština abso­
lutnom većinom glasova na tri godine. Predstojnikom bora i njegovim zamjenikom može
biti illabran samo ljekarnik, koji imade svoju ljekarnu u Zagrebu, dočim sbornimi viećnici
mogu izabrani biti i vanjski članovi lj ekarničkoga sbora.
Izbor obavlja se ustmeno ili glasovnicami, ako potonje zatraži jedna trećina prisutnih
skupštinara.
Kad su glasovi razpolovljeni, odlučuje žrieb.
§ 46. Za predstojni ka ili zamjenika mu izabrani ljekarnik vezan je primiti ovu čast
pod . inakom globom od 100 for. do 300 for., koja utiče n sbornu blagajnu.
Toj dužnosti obvezan je dotičnik odazvati se dva puta, dočim mu je dozvoljeno
odkloniti treći put izbor, kao i tada, kada bi starošću, tj elesnom nemoći ili bolešću u iz­
vršivanjn predstojničkih dužnosti zapriečen bio.
§ 47. Služba predstojnika je počastna.
Poslovni dj elokrug predstoj ničtva sbora.
§ 48. Predstojnik ovršuje svaki zaključak glavne skupštine, reprezentira sbor napram
oblastim i pojedincem, sklapa i nakon odobrenja podpisuje izprave, tičnće se sbora; sazivlje
glavne skupštine, iztražuje i po mogućnosti zaclovoljuje možebitnim pritužbam, bdije
nad točnim vršenjem i provedenjem naredaba, izdanih po kr. zem. vladi na zemaljski ljekarnički
8bor, te je po tom ne samo ovlašten, nego i dužRn pojedine članove na po njima
možebit počinjene pogrieške upozoriti.
§ 49. Predstojnik odgovoran je za sbornu imovinu i pazi na to, da se svi prihodi i
izdatci sbora u blagajničkom dnevniku točno ubilježe i da se inventar predmeta, spadajućih
sboru, n redu vodi.
Predstojnik vodi poslove s bora imenice :
a) prima i od pušta službeno osoblje;
b) prima sve podneske, listove i pošiljke, upravjene na sbor, prima nadalje na uvid
sve pt·itužbe i sve molbe, odredjuje nnžd.ne predizvide i ine potrebite odluke, odredjuje
napokon u tekućih poslovih sve, što je nuždno, do konačnog riešenja glavne skupštine ;
e) doznačuje proračunom ustanovljene izdatke, kao što i podpore nepremašujuće
zuos od 5 fo r. ;
··

240 Liečnički Viestnik 1896. Br. 10.
d) bJ.ije nad toi:uim u plaćivaujem utjelovuiua te · priuosa u §s GH. i li4. ovt: naredue
naznačenih;
e) priredjt\ie proral:uu i zaklj u ene ral: une, kao tito i ua glavuoj skupštini poduieti se
imajuća ilvjeća j
•
t) izravnam po m9gućnosti bud sam, bud sudjelova11jcm sbomih vieuika razm irice,
nnstavše meclj u elanovi s bora, ili medju kojim elanom i njego, · im pomonikom ili naučnikom.
Nu ako bi priepor bio · takove naravi, da se ne bi mogao ua taj načiu riešiti, to
će dotičnike u takvom slučaju od pn tili pretl n adležn u oblast;
g) brine se za to, da oboljelomu predstojn!ku koje ljekame, ako to potonj i zatraži,
po mogućnosti stavi na razpolagnnje diplomiranog sposobnog i pouzdanog pomoćnika
;
h} za slučaj smrti koj ega lj ekarnika ima, ako bude za to umoljen, da po mogućnosti
ide na ruku njegovoj udovici odnosuo štituiku njegove malodobne djece pri namještauju
diplomiranoga providnika.
§ OU. Predstojnik sbora dužan je predstojnika ljekarne, za kojega bi saznao, da na
uštrb obćinstva posao svoj zanemaruj e, pozvati, da se opravda i opomenuti ga na vršenje
dužnosti, pa ako se tom sgodom uvjeri, dR je dotični predstojnik lj ekar,1 e povriedio propise
§ 18. zakona o ljekarničtvu, ima to bezodvlačno prijavi li nadležnoj političkoj oblasti
·
p1·ve molbe.
§ 51. Osim sbirke naredaba, oclnosećih se na ljekarničtvo, ima predstojničtvo sbm·a
voditi još tri upisnika, i to :
a) za članove s bora ;
b) za pomoćnike ;
e) za vježbenike.
U prvom se mora abecednim redom ubilježiti ime i prezime i obitavalište svakog
člana, vrieme i mjesto, kada je nastupio s1•oj u javnu ljekarnu.
U drugom mora isto tako biti zabilježeno ime i prezime pomoćnika, vrieme i
mjesto gdje je diplomirao, obitavalište, rodno mjesto, doba, vjerozakon i kada je stupio
u službu.
U trećem imadu se ubilježiti oni podatci, koje kr. kotnrska oblast (gradsko poglavarstvo)
nakon primića vježbenika preclstojničtvu priobćuje (§ 9. pravilnika za obrazovanje
ljekarničkih vježbenika).
\i 52. U svih važnijih poslovih imade predstojnik suora, prije no što odredbu svoju
ul:iui, saslušati mnienje sbornih viećnika.
§ 53. Ako je predstojni k odsutan iz Zagreba ili inako 1apritčen, zastttpa ga nje gov
zamjenik u svih poslovih, zasjecajućih u njegov djelokrug.
Glavna s k u pšt i n a.
§ 5L Glavna skupština obdržava se svake godine, i to naj kašnj e mj eseca listopada.
Dan i sat skupštine imade se uz oznaku dnevnoga reda najmanje mjesec dana prije priobćiti
kr. zem. vladi i svim članovom sbora.
§ 55. Svakoj glavnoj skupštini imade priustvovati povjerenik kt·. :.em. vlade.
§ 56. Predstojničt_vo sbora vlastno je u silnih slučajevih sazvati izvanrednu glavnu
skupštinu.
§ 57. Izvanredna glavna skupšti na ima se sazvR.ti i onda, kada to naloži kr. :.em.
vlada, ili kada isto pismeno zatraži bar trećina članova sbora.
§ 58. Glavna skupština može se držati, kada je p risutna bar trećina članova sbora.
Ako članovi n propisanom broju na glavnu skupšti nu ne dodju, tada se ima sazvatf
nova glavna skupština, koja bez obzira na broj prisutnih članova, konačno odlučuje
o predmetih, koji su bili na dnevuom redu neobdržavane glavne skupštine.
P r e d m e t i g lavne s k u p š ti n e.
§ 59. a) Izbor predstojnika i zamj enika mu na tri godine ;
b) izbor trojice sbornih vi eću ika takodjer na tri godine;
e) ustanovljenje godišnjeg proračuna j
d) revizija godišnjih računa i podieljenje absolutorija. U tu svrhu bi ra skupština dva
Br. 10. Liečnički Viestnik 1896.
revizora; koji ako ne mogu stante 'sessione račune pregledati, mogu sliedećoj glavnoj
skupštini podnieti svoje izvješće ;
e} izvještaj o svih osobnih promjenah, sbivšib se teajem minule godine medju sbornimi
čla.novi, kao i pomoćnici ter vježbenici ;
f) priobćenje svih naredaba, izdanih po kr. zem. vladi, kao što i izvJeštaj predstojničtva
glede po njem učinjenih odredaba ;
g) viećanje o predlozib glede podieljenja podpore bez vlastite krivnje postmdalim
snčlanovom, kao što i njihovim udovam . ter razpravljnnje o precllozih, kako da se sborni
i metak što koristnije i uspješnije upotrebi ;
h) .razpravljanje inih eventualnih predlogt,· podnešenib glavnj skup5tini ; ·
§ 60. Glavna skupština stvara svoje odluke redovito ustmenim javnim glasovanjem
većinom glasova.
§ 61. Glavnoj skupštini predsj eda predstoj nik, a perovodja je ·u tu svrhu izabrani
član glavne skupšti ne.
ZRpisnik, koj i podpisuju predgtojnik i pero vo d ja, ovjerovljuju ·dva 'Člana gl tv1ie skupštine
stante sessioue.
Ovjerovljeni zapisnik, obložen blagajničkim izkazom i osobuikom, ima se poclnieti
·
n:0dnlje 14 dana iza skupštine kr. zemaljgkoj vladi. .
Godišnji proračun i zakljuć.ui račun imade zemaljski ljekarn ički sbor posebnim izvješćem
kr. zemalj. vladi, odjelu za unutarnje poslove, na odobrenje predložiti .
Sborna blagajna i p r i h o d i j oj.
§ 62. U svrhu, ozoRČeuu u § 43. utemeljena je kod zemaljskog lj ekarničkog sbora
sborna blagajna, u koj u teku :
l. Utj elovnine.
2. Godišnji prinosi članova.
3. Pristojbe, što ih naučnici imadu uplatiti, kada nastupe uankovni tečaj kad polože
izpit.
4. Darovi i legati. _ .
§ G3. U ime utjelovnine ima platiti .svaki predstojnik lj ekame područja ovih kralje­
vina u s bo mu · blagajnu jednom za svagda u gradu Zagrebu i gradu Osiekn po 50 fo r.,
u drugih gradovih po 30 for., a na ladnnju po 20 for.
Samo se po sebi razumije, da ako koji ljekarnik, koji je utjelovninu platio, pre

242 Liečnički Viestnik 1896. ;Br. 10.
§ 68. Kod prodaje ljekarija dužni su ljekarnici točno držati -se propisane takse. Dokaže
li se kojemu, da je ustnovljenu tahu hotimice prekoračio, kaznit će se po postojećih
zakonih.
Kod prodaje izpod zakonite takse ima se liek najprvo pt·ema cieniku ocieniti i nakon
toga u bilježiti popust ije dopušteno ljekarije u taksi saddaue nudjati putem javnih oglasa
uz jeftiniju cienu, nego što ju ustanovljuje cienik.
Razumieva se medjutim samo po sebi, da i one ljekarije, koje se prodavajn izpod
takse, moraju biti od one kakvoće i čiotoće, kakovu propisuje farniakopea.
§ 69. Želi li koji ljekarnik, da u promet stavi kakov po njem sastavljen liek, to je
dužan pripis istoga i način njegove dogotovbe kao što i liek sam u tolikoj količini kr.
zem. vladi predložiti, koliko je dovoljno, da se prije podieljenja dowole 1·nzpačanja ke­
mičkom iztraživa11ju podvrći uzmogne.
Time skopčane troškove nosi dotični ljekarnik.
§ 70. Ljekarnik, koji liekove ma kojimgod načinom izopačuje ili sa liečnici, ranarnici
ili nadri vi dari stoji u tnj uom sporazumljenju, kaznit će se prema zakonskim
propisom.
§ 71. Svaki je ljekarnik dužan, da sa sroj imi pomoćnici i naučnici postupa pristojno,
dn ih pridržava na red, marljivost i ćudoreduost, a preko toga mora da ih pridržav·a na
red, marljivost i ćudorednost bud sa znanstvenog p.ogleda potrebno za t1spješno izvršivanje
ljekarstva. Ne smije pako nikomu izmedju njih povj eriti u ljekarni ikakav posao
prije, dok se nije posve uvjerio, da je dotičnik istomu ·m·asao.
§ 72. Svaki ljekarnik ili providnik ndgovaTa i jamči za rad svojega osoblja u smislu
§ 19. z.
Ljekarnikom strogo se zabranjuje, da odpremu liekova povjere naučnikom ili drugim
nediplomiranim osobam § 19. z.
§ 73. Ljekarnik, koji bi pokušao kojemu drugomu ljekarniku poškoditi u poslovanju
bud javnim sumnjičenjem glede prigot:wljanja i vriednosti Iiekova, bud odgovaranjem sposobnih
pomoćnika, bud inim spletkarenjem, kaznit će se primjerenom globom.
§ 74. Svaki javni ljekarnik ili providnik dužan je, kad pomoćnika primi ili odpusti
ili naučnika uzme ili njega po navršenoj naukovnoj dobi osloboditi kani, prijaviti to predstoj
niku sbora u svrhu propisane ubilježbe u dotične zapisnike.
§ 75. Svatko, koji hoće da kod koj ega lj t>karui ka bude javnim pomonikom, mora
da se izkaže diplomom magistra farmacije. Ako. li je pako dotičnik već prije služio u kojegn
ljekara kao pomoćni k, to mora izim osloboduice pridonieti jo svjedočbu o sposobnosti
i vladanju, izdanu po onom ljekarui ku, u kojega je iilužio. .
§ 76. Čim pomoćnik natupi svoju slnžbu, dužan je svoga gospodara služiti ·sagda
marljivo, vjerno i pošteno, i njegovim opomenam dostojno pokoravati se. Nikada pako da
ne zanemaruje ote bitne dužnosti, polng koje ima svomu gospodaru odmah javiti sastavine,
ako bi dogodice opazio, da su koje ljekarije pokvarene ili nevaljane te ih ne smije odpravljaLi
i isto tako da i na gopodarevu zapovied kako priugotavljajui tako odpravljajući
liekove ne učini ništa, što je proti propisom ili možda i :dwpčano sa prevarom.
§ 77. Želi li pomoćnik da izsttipi, mora to gospodaru javiti bar šest nedjelja dana.
prije svoga izstupa. Isto tako dužan je gospodnr svomu pomoćniku bar šest jedana priJe
odpusta odkazati službu.
§ 78. Postoje li pnko temelj iti razlozi, da pomoć.ni k prije ustanovljenoga vremena
izstupi ili da gospodar svoga pomoćnika prije odpusti, to se ima ovakav slučaj, ako . se
gospodar i pomoćnik sami ne nngode, prijaviti ljeknrnićkom sborn, pak će predstojnik,
prizvav dvojicu sbornih viećnika, odlučiti o stva·ri. Onoj stranci, koja misli, da joj je tim
riešenjem krivo učinjeno, može se u predmetu obratiti ua nadležnu oblast.
§ 79. Svaki ljekarski pomoćnik dužan je u odsutnosti svoga gospodara gledati na
što veći red u poslovanju, pa ako ima naučnika, to moi'a strogo bditi nad ćudorednim im
ponašanjem, pomnjivo pridržavati ih, da za vrieme dokolice po mogućnosti ·usavršuju s voju
stručnu naobrazbu, pa kad bi to od potrebe bilo, na ruku im ići uputom i nuždnim raz-
·
jašnjenjem.
Br. 10. Liečnički Viestnik 1896. 243
Ljek a r n i čk i vj e ž benici.
§ 80. U pogledu držnja. i obrazovanja ljekarničkih vježbe"uika mjeroclnvne su ustanore
pravilnika, proglašenoga naredbom od 28. listopada 1889. br. 07.872. (Sbornik komad
XlV. strana 607. iz god. 1889.)
·
§ 81. Sve naredbe, koj e- s ovom naredbom stoje u protuslovju. dokidaju se ; napose
naredba namjestničkoga vieća od 3. veljnče ll::l58. br. 2724.
Form. I.
Regista r
ljekarnah sa realnim pravom,
r
obstojećih u području kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade.
·-
-
'C'
. ...
..0 lVljesto,
Tečajem
u kojem je
Ime i prezime
NIo, ljekarne vremena
::l lj ekarna.
vlastnika ljekarne
-"l (okoliš) nastale pronjene
Q)
t-;
Form. II.
Registar
ljekarnah a osobnim pravom, podieljeuim prije nego je zakon od 11. travnja 1894. o
ljekarničtvu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji u kriepost stupio.
· -
· . · !VIj esto, Tečaj em
..0
u kojem je
Ime i prezime vremena
:t:)
Naslov ljekarne
::l ljekarna vlastnika ljekarne nastale promjene,
-"l
Q) (okoliš) globe i t. d.
t-;
Form. III.
Registar
vrhu ljekarnah sa osobnim prarom, podieljenim u području kr. hrv.-slav.-clalm. zemaljske
vlade pos lie lO. lipnja 1894. na temelju zakona od ll. travnja 1894. o ljekarničtvu n
kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji.
(astavit će S!l.)

244 Liečnički Viestnik 1896. Br. 10:
Zdravstvena izvješća.
Obća i javna Huttler-Kohlhoffer-Monspergova zakladna bolnica ·
pod zemaljskom upravom u Osieku. (H.avnatelj i primarni liečnik dr. Vatroslav
S ch war z.)
Za mjesec lipanj 1896.
Preostalo je u liečenj n koncem mj eseca svibnja 190 bo]egtnika ; iz nova pridošlo ih
je 174. Uknpuo bj e dakle u mjesecu lipnju liečeno 3i1

246 Llečnlčki Viestnlk 1896. .Br. 10.
Razpra·vne viesti.
Mjesečna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije
u Zagrebu držana je dne 28. rujna 1896.
Pošto se je zapisnik posljednje mj esečne skupštine ovjProvio, izvješćuje predsjednik
dr. L. Rakovac sliedeće :
Gosp. dr. Š v rl j u g a, grad. :fizik u Zagrebu, darovao je ovomu s boru krasno dj elo :
"Haud buch der speci ellen Pathologie und Therapie, red. u. herausgegeben von Ziemssen".
Ja držim, gospodo, da ćete prihvatiti moj predlog, da .se g. dru. Švrljugi u zapisniku izreče
hvala za ovaj veleliepi dar. (Živio !)
J edna udovica bivšega člana našega s bora, koji je ostavio više dj ece, moli i ove
godine od ovoga sbora podporu za nabavu školskih knjiga za svoju djecu, pak predlažem,
da sbor dade 25 for. (Prima se.)
Imadem slavnomu sboru još nešto neugodna priobćiti. Nastojali smo utjerati" neuplaćenu
članarinu pro praeterito i pro cun·enti. Oglasio sam u "L. Viestniku" našem opetovano,
da imademo jako mnogo članadne na dugu, pak da molimo gospodu, da što prije
uplate, jer su obveze sbora velike. Za zaostatke stare pisali smo i listove, nu uza sve to
ostalo je dugovine do danas pro cun·enti 537 for. 50 nč., a pro praeterito 348 for. i upisnine
24 for., dakle ukupno 909 for. 50 nč. Ja molim slavnu skupštinu, da izvoli sada za­
ključiti, da se gospoda još jedanput pozovu, da zaostatke plate, a koji ne plati do polovine
studenoga o. g., da od njega putem poštanskog naloga novce utjeramo. Na godišnjoj pako
skupštini staviti ću poseban predlog, što da se imade učiniti s onimi, koji ni ovomu ne
udovolje. (Prima se.)
Prolazimo na dnevni red.
Dr. Barković: "Izrezana ciela materica radi raka" s demonstracijom. (Ovo predavanje
priobćujemo na drugom mj estu "L. V.")
Dr. Schwarz: Što se tiče kontraindikaeija tih operacija spomenuo je g. kohga in filtracij
u parametrija, ali glede toga su danas mnienja jako različita. Jedna struja ide za tim,
a tako čini i Schuchardt, da se operira i kad su parametrija infiltrirana. I ja sam operirao
tom metodom. Njom se dobiva mnogo prostora, jer se može razširiti prema potrebi, pak
time odpadaju mnoge tehničke potežkoće, koje imademo kod drugih operacija, a i operacija
sama se prije svršiti može. Dakle indikacije za operacije nisu još danas ograničene, ter
jedan ginekolog drži jedan slučaj operabilnim, koji drugi više ne bi operirao.
Dr. Barković: Držim, da je uspjeh tim bolji, što je infiltrat manji.
Dr. Wikerbauser: Ja mislim da je bolje, da se indikacije sužnju, a ne razširuju.
Kad je velik in:filtrat, to imade cieli niz žliezda, koje sižu retroperitonealno do pod bubrege,
pa kad se sve izvadi, ne može se ipak izvaditi ovo žilje i žliezde. Tehnički se može i ovakav
slučaj operirati, ali ne ima uspjeha, jer recidiv skoro nastupi. Statistika će pokazati, što je
bolje. J a mislim, da s to može prispodobi ti s operacijami kod želudca. Tako su Mikuli cz,
Czerny i mnogi drugi složni u tom, da je glavno "Die richtige Auswahl der Falle". Oni
danas mnogo takvih bolestnika odbijaju, kakve bi prije operirali.
Dr. Seh w a rz: Diihrssen pravi episiotomiju, a Schuchardt pravi zarez od porcije kroz
cielu rodnicu ( medjicu sve do os sacrum. Schuchardt publicira jedan slučaj, gdje je bio
veliki infiltrat, a operirao ga je prije 2", godine, pa je do sada ostao bez recidive. Ja
mislim, da nije humano, da se odbijaju neki slučajevi, koji bi mogli možda dobr.o proći,
samo zato, da slika statistička bude što povoljnija.
Dr. Wikerhauser: Humanitet se ne smije žrtvovati statistici, nego statistika ima
pokazati, do kuda smije naš humanitet ići. Glavno pripada operateru, koji si pravim pogledom
mora odabrati slučajeve.
Dr. Schwarz: Niti ja ne idem tako daleko, jer se držim Ohlshausenovih užih
indikacija.
Dr. Schwarz: "Kirmžka kazuii;!tf!ra". (Ovo predavanje priobćujemo na drugom
mj estu "L. V.")
I. Sarcoma intestini ilei.
II. Fistula coeci post perityphlitidem.
Br. 10. Llečnlčkl Vleatnlk 1896.
Dr. Wikerhauser: Prole godine imnli Rino sličan slučnj u našoj bolnici. Bolestnik
je ležao na internom odjelu i pokazivao simptome pHoitido. Absces, koji se ondje stvorio,
mi smo incidirali i izpustili gnoj. Nekoliko dana kašnje uatupili su simptomi coxitide.
Odlučili smo se zato na operaciju, te bili prisiljeni resecirati jabnčicn. Pokazalo se, da se
tu radi o pelityphlitidi, koja je prodrla u sglob . .Bolestnik je ozdravio:
III. Hernia lineae albae.
IV. Vulnus punctum abdominis, prolapsus vesicae urinariae.
Dt'. W i k e r h a u s er: J e li razdor bio u peritoneu ili izpod nj ega?
Dr. Schwarz: Bio je izpod njega.
V. Hydrops cystidis felleae, cholelithiasis.
VL Dva slučaja exstirpacije uterusa kod carcinoma.
Vll. Exstirpatio abscessi ovarii et pyosalpingitidis.
Dr. W i k er h a u s er: Kakva su bila adnexa s druge strane ?
Dr. Schwarz: Prividno normalna. Glede toga imade jedna škola, koja tvrdi, da su
adnexa uviek s obje strnne bolestna, pa da ih zato treba i s obje strane izvaditi, nu drugi
opet vele, da se mora barem . nešto uzdržati, da ostane potentia genetandi.
Dr. W i k er h a u s er: Ako baš i to ne, a ono svakako, da se preprieči cachexia.
VIII. Fractura basis cranii. TrepanaHo.
IX. Syringomyelia, malum perforans pedis.
Predsjednik: Prije nego svršimo sj ednicu molim g. dra. Schwarza, da iznese na-
·
javljeni mi predlog.
Dr. Schwarz: Žalošću sam opazio, da u Zagrebu nemamo liečničke čitaonice; te
ako tko' "što
_
hoće raditi; nema mj esta; gdje bi mu stajala na razpolaganje nuždna dj cin,
arhiv1f1lstovl." ·Qosp: predsjednik m-e je doduše informirao, da ovaj sbor imade u s_veučil.
.bihli.!>i. čitaonu, gdje ali imade nedovoljan broj knjiga i časopisa. S toga mislim, da je
nuždno i grada· Zagreba dolično, da se što prije uredi prikladna i podpunija čitaona.
....,._eJJl.dsj__cl,ll,ik: Prije je bila sborova čitaona u zdravstvenom odsjeku kr. zem. vlade,
a kasn-ije se je na temelju zaključka ovoga · s bora prenesla u sveučilište. Knjige i časopii
se smještaju u sveučilištnu biblioteku, a članovom stoje na razpolaganje u profesorskoj
čitaonici svaki dan, kad je sveuči!. biblioteka otvorena od 9-1 i od 4-7 sati. Koliko je
meni poznato, ta se čitaona gotovo ne posjećuje. Moglo bi se još učiniti, da se zamoli
uprava sveuč. biblioteke, da nam dade popisati 'Sve medicinske knjige i časopise, koje ona
imade, a takav popis da se štampa i priklopi jednomu broju "L. V.". Tako bi bilo omogućeno
i vanjskim članovom našim, da uz \lvjete, koje kr. sveučil. biblioteka stavlja, dobiju
željenu knjigu. I meni se svidja predlog g. kolege, nu držim, da je u samom sboru težko
izvediv. Mi bi trebali u tu svrhu poseban lokal, slugu, ogriev i razsvjetu, i znatnu svotu za
_nabavu knjiga i časopisa. Zato su sredstva sborova nedovoljna. Moglo bi se jedino urediti
tako, da se u sboru ustroji čitaoničko družtvo s posebnim pododborom, štatuti i prinosi. Ja
imadem pesimističke nazore, u kojih me uviek opet ono podkriepljuje, što sam i danas na
početku skupštine morao žalibože kazati, te mislim, da niti ova osnova nije izvediva. Ja
otvaram debatu o predlogn dra. Schwarza, da se osme u ovom sboru liečnička čitaona i
s vremenom knjižnica.
Dr. Schwarz: Sadašnja institucija nije zadovoljavala, pa zato nije ni čudo, da se
čitaona nije posjećivala. Nu jer nije moguće čitaonu urediti s redovitimi sborovimi sredstvi,
trebalo bi to učiniti posebnimi prinosi. J a mislim, da bi tu i vojnički liečnici parti ci p irali,
kojim je naš sbor većinom nepristupan, "što ne razumiju hrvatski. I vanjski liečnici mogli
bi uz manji prinos biti članovi, te bi im se zahtievano slalo. Sa mj esečnim prinosom možda
od l for., uz kojih 50 članova, držim, dn bi se već mogla čitaonica održati, ako bi dobili
bezplatan stan.
Dr. Žir o v č ić: J a predlaže m, da se izabere pododbor, koji će ci e lu stvar proučiti i
konkretan predlog u budućoj mjesečnoj skupštini donieti.
• Predsjednik: Ja pristajem uz predlog g. dra. Žirovčića i predlažem u taj odbor
gg . . dra. Schwarza, dra. Ž irovčića i nadštopskog lie čnika dra. Matkovića. (Prima se.)
.. Tim je sj.ednica svršena.

Sitr1e viesti.
. Osobna vi est. Dr. Dragutin B a u er, obć. liečnik u Bosiljevu, kot. Vrbovsko,
_zahvalio se na službi obć. liečnika koncem rujna o. g., te se iz važnih obiteljskih razloga
preselio natrag u Česku. Hvale ga, da je revan i savjestan liečnik, a bio je u onom kraju
obljubljen.
Primaljsko učilište u Beogradu. Kako u posljednjem broju "Srpskoga
Arhiva" čitamo, osnovan je u obćoj državnoj bolnici ti Beogradu ginekoložki odjel, n
·
s ovim je skopčano, da se u Beogradu osniva "babička škola".
Ć Eb"a. 2 _c d_ . t?}et :. u Srkn č j1e_ u . po: lje_dpili je, dJ:l. 1T. a
N u pr illl!l;lj l)- tčištu _uč ll:gX:!,-.L.
ve -$9..\:ll_Ill_t, P.UJe ure dili
vo " Srps ... oga
· .
. .
'Artnva", "da Je dotsta stta!io za naše (srbske) piihke, da nas jedna tako maln varoš,
kao što je Zagreb, snabdeva sa babicama. Zagreb je varoš više no za polovinu manja od
Beograda, i mnterijal njihove babičke škole sigurno ne može nikad biti tako· obilat, kao
što bi bio onaj, koji bi nam davala škola za babice u Beogradu, kad bi s.e osnovala".
i

250 Liečnički Viestnik . 1896. Br. ll.
materiju čovječega organizma, ipak je ovisno od prirode, jer se može tumačiti
kao proizvod, kao neka vrst pretvorbe prirodnih sila.
Sunčana toplina, što je prije mnogo tisuć godina svojim žarom grijala
drveće i počivala pod zemljom u kamenitom ugljenu, na novo se iz njega radja,
da grije zimi naše sobe, u parostrojih da pokreće ogromne terete, da se pretvara
u električnu struju, koja nam opet noćju nadomješta sunčano svjetlo.
Zraka svjetla, valovit titraj materije, dirne vidni živac čovjeka u očnoj
komorici, i priobći se mozgovnim stanicam, gdje podražaj pobudjuje osjet svjetla.
Zvuk, takodjer valovit titraj materije, podražuje periferni Jn-aj slušnoga živca,
a u mozgovnih stanicah pobudjuje osjet zvuka. 'fvari prirodne u raztopljenom
obliku putem okusnih živčanih ustroja proizvadjaju okusne o::;jećaje ; u plinovitom
obliku putem njušnih ustroja njušne osjećaje ; dočim su po svoj tj elesnoj
površini razgranjeni ži..-čani ustroji, koji nam dodir prirode priobćuju kao osjećaj
opipni i toplotni.
Uz osjećaje nastaje u naših moždj anih još neka druga promjena., k.oju
nazivamo oćutom, a ta može biti dvovrstna. ugodna i neugodna. Jači i histriji
oćuti nazivaj u se čuvstvom, koje se vazda razliku"je u veselo i neveselo. Nejasna
čuvstva iz nutrine našega tiela nazivamo obćimi čuvstvi, u koje spadaju glad
i žedja, te spolno čuvstvo : svakomu čovjeku prirodjeni, za obstanak i blagostanje
individua veoma važni i odlučni nagoni.
. Osjećaji pretvaraju se u našem duševnom organu u predstave ; iz raznih
predstava, koje se medjusobno spajaju, nastaju misli. Iz meteža i borbe raznovrstnih
misli, koje se redaju i razjasnjuju, prevladaju pojedine, koje nazivamo
zaključci, a na koliko isti odgovaraju stalnim sliedstvenirn · pravilam, logičnimi
zaključci.
Kako je ta borba misli pojačana čuvstvi, proizlazi odatle novi neki poriv
u našoj duševnosti, htijenje, nastojanje. Sad je napetost u duševnom organu
postignula vrhunac, i ona se odapinje u centrifugalnom pravcu, iz moždjana
pretiče u motornu sferu, misao je postala činom.
U duševnoj djelatnosti razlikovala je prema tomu psychologija od vajkada
tri strane iliti moći : ćućenje, mišljenje i volju. Svaka pojedina od ovih triju
moći može se posebice u duševnom djelovanj u izticati, jedna drugu preteći i
nadkriliti, ali sve tri su ipak uzko spojene i medjusobno ovisne, jedna ltez druge
ne može da bude, one sačinjavaju skupa nerazdielivo trojstvo, jednu cielinu,
jedinstvenu dušu.
Kada se u duševnom oboljenju duševna djelatnost promieni, i tada se ocituje
jeclinstvenost duševnoga organa time, da je vazda poremećena funkcija svih
triju strana duševnosti, premda se često jedna ili druga osobito taknutom iztiče.
Prvo je dakle pravilo, koje nam se u duševnoj bolesti pojavlja, da duše·vni
organ ne može oboliti samo djelomično, a da preostali dio ne bi odavao
nikakove promjene.
Drugo pravilo glasi, da bolestni duševni organ ne može da iz sebe proizva!fja
m•što posve drug-oga, novoga, već daje iz sebe samo ono, što je u sebe
primio.
Hr. 11. Liečn!čk! Vlcst.tilk 1896.
Moždjani primaju neprestano u sebe podražaje iz vana, te ih preradjuju
i pretvaraju u duševni sadržaj, koji . opet iztie u vanjštinu i dobiva nove pritoke
iz vana.
Duševni sadržaj može biti neznatan ili obilan, manje ili veće vriednosti,
kako kada i prema sposobnosti organa. U osobito obdarenom, izvanredno bogato
ustrojenom duševnom organu može osvanuti izvanrednih, sav sviet iznenadjujućih
misli, kao da ih je udahnulo čovjeku neko vrhunaravno biće, genius ;
ali i takove osobite misli radjaju f;e samo iz zalihe postojećega duševnoga sadržaja.
Jer nitko ne može postati genialni glasbenik, ako mu od postanka
manjka sluh. Isto tako nitko ne može u duševnoj bolesti buncati o električnih
senzacij ah, ako nije nikad čuo niti čitao o elektricitetu. Kad n. pr. hrvatski
seljak najednom počme u ludilu englezki govoriti, sigurno se može izčekivati,
da je već jednom englezki naučio, možda u .A.meriki bio.
N u kako su očitovanja um o bolnih ljudi često izvanredna, neobična, čudna,
zasliepila su plitko misleće ljude, pak su umobolnikom pripisivali sasvim nova,
vrhunaravna svojstva : za . bjesna, neobuzdano ekscesivna ludjaka držali su i
chže još, da je u njega uljezao vrag ; strastvene, ekstatično -vision arne djevojke
drže, da su osobitom vrhunaravnom milošću obdarene, svetice, te vjeruju njihovim
vidnim halucinacijam, koje ipak samo nastaju uslied nezdrave podražljivosti
njihovih moždjana i iz religiozno-mystičnoga sanjarenja; lu dj ake, koji su oso·bitiln
pathosorn , živim uvjerenjem i željeznom uztraj nošću propoviedali svoje
smušene maglovite misli, smatrali su za proroke ; a često je mnogobrojno ljudstvo
dugotrajno i\amilo pod neodoljivim pritiskom kakove uciepljene mu lude ideje.
Da umobolnici svojim govorenjem i činjenjem proizvadjaju prividno nešto
sasvim nova, zdravomu duševnomu djelovanju tudja, protivna, ima dva razloga : l
jedno što u njihovoj duševnosti vlada često neka izvanredna napetost, a odatle
bujna, prekomjerna, ali nezdrava djelatnost; drugo što se oni bez stege i ob- ·
zira podavaju žestokim nutarnjim porivom, te se prema vanjštini prikazuju reć
bi u svoj svojoj golotinji, dočim su duševno zdravi ljudi ljudskimi obziri prisiljeni
i privikli, da ne samo svoje tielo, već i svoju dušu zastiru, zaodjevaju i
njezin vid inače prikazuju.
Razmatrajuć pojedine pojave duševne bolesti, uzeti ćemo najprije u obzir
one, koji se pojavljuju u obsegu čuvstvovanja, pri čemu se dakako unapried
mora naglasiti, da pojav ne ostaje u obsegu čuvstvovanja samoga, već da u
smislu gore navedenoga zakona duševne jedinstvenosti uj edno i u ostale dvie
duševne sfere presiže.
Čuvstvovanje umobolnih kreće se vazda kao i u zdravih lj udi unutar granica
ugodnoga i neugodnoga, ono može biti blago ili žestoko, uztrajno ili promienljivo.
U zdravom i bolestnom 8tanju obstoji individualno neko stalno stanje
čuvstvovanja, koje se zove ćud ; dočim stanje časovite uzrujanosti, burnoga čuvstvovanja,
nazivamo afektom. Duševni bolestnici često stoje pod težkim dojmom
ustrajnih i neobično jakih čuvstava. Neugodno čuvstvo je obično ujedno i
bolno ; nu i ugodna čuvstva, ako su prejaka i pretrajna, bivaju bolria : s toga
su umobolnici obično u stanju bolnih čuvstava.

252 Liečnički Viestnik 1896. Br. 11.
'l'Ul·obno čuvstvo prevlada često u duševnom bolovanju, te je obilježjem
one bolesti, koja se naziva melankolijom. Duboka tuga i žalost zaokupila je svu
dušu melankolika ; za njega nema veselja, utjehe, niti nade ; svaki vanjski utica:j,
isto srdačno milovanje ljubljenih osoba povećava samo nutarnju bol, koja vodi
do zdvojnosti, bjesnila i često do uništenja samoga sebe.
Veselo čuvstvo obilježuje maniakalno bolestno duševno stanje : bolestnici
ćute se sretni, blaženi, zclrafi kano lavi, jaki, razpoloženi na šalu i veselicu ;
vrieme im brzo i ugodno prolazi, ne mare ni za što, bez brige .i skrbi živn
samo u času ; sve un je lahko i lagodno, sjajno, veličanstveno.
Za maniakalno i za melankolično čuvst1 o vanje karakteristično je, da

Liečnlčkl Viestnik 1806. Rr. ll.
6. Demonstt·aeija od dvie per vaginam izr·ezane materice radi eareinoma uteri.
U prvom slučaju radilo se o 37-godišnjoj nullipari. Rodnica bila je uzka.
Materica nije se dala dovoljno potegnuti dolje i tu sam se zato služio Schuchardtovom
metodom, t. zv. paravaginalnom ekstirpacijom ute ri.
Asistenat napinje lievi lahium majus, operateur napinje stražnju komisuru kažiprstom
i palcem lieve ruke. Izmed srednje i dolnje trećine velike sramovri.e
sklopke pravi se incizija od rodničnog diela materice kroz radnicu do medjice blizu
križca. Tim se načinom rodnica širom otvara, materica postaje tim nekim načinom
organom, koji leži na površini tiela, kojim se može dosta udobno baratati.
Ovom metodom odpada velik dio običnih tehničkih potežkoća kod vaginalne
ekstirpacije materice, potezkoće kod šivanja u dubini, Jigiranja itd. S e h u e h ar d t
up'ozoruje na to, da se tim načinom mogu operirati i oni slučajevi, kod kojih
je bolest već pr.ekoračila granice organa i prešla na rodnicu i parametria.
S e h u e h ar d t medjutim operira sve svoje slučajeve vaginalnih ekstirpacija
materica po spomenutoj metodi. Kad je materica izvadjena, ta se pomoćna incizija
opet sašije. U mom slučaju ti mi se šavi razgnojiše, valjda zato, jer je
bolestnica za vrieme operacije puštala od sebe blato, akoprem joj se rectum prije
operacije izpirao. Incizija zacielila je per secundam, bez štete za holestnicu.
Drugi slučaj operirao sam prije osam dana običnim načinom. Tečaj afehrilan.
7. Abseessus ovarii dextri, pyosalpynx dextra.
A n a m n e z a: M. S., 28. god. stara, ima redovito svoje vrieme i bez holi.
Od 12 god. udata. Prije 9 godina porodila je prvo i jedino diete. Od poroda
ima "bi eli cviet". · 2 god. iza poroda počelo ju boliti u lievom dimlj u, sve po
malo, a zadnje dvie godine baš ja]{o. Bolovi ju spriečavaju u poslu, ne može
da radi.
S t a t u s pr a e s e n s: Inače zdrava i jaka ženska. Abdomen u desnom
hipogastriju jako osjetljiv. Endometritis chronica. Sluzno-gnojan sekret. S desne
strane pokraj materice ćuti se kod opipavanja obim rukama tumor · velik kao
djetinja šaka, koji fluktuira i koji je veoma osjetljiv. Uterus potisnut je na lievu
stranu, normalne veličine, manje gibiv. 'rumor se daje prilično pomicati.
D i a g n o z a: Desni cistični tumor adnexa:, valjda pyosalpynx. ·
Dne l. rujna bude načinjena laparotomija sa zdjelicom u vis. Rez dugačak
8 cm. u trbušnom prutku. Orieva i donekle mreža lahko sraštena sa spolovilom:
Odljuštenje adhezija. Na desno od, sasvim na lievo svinute, materice
leži cističan tumor, velik kao jabuka, čvrsto adherentan na sve strane. Preko
njega se vije odebljala, poput retorte svinuta, s tumorom sraštena tuba. Jajnika
nema, koji bi se kao takav po svojem obliku agnosticirao. Kod ekscizije tumora
bU:de ovaj zaderan. Izlievao se silan gnoj. Pazilo se, da ništa ne dospije u
trbušnu utlinu. Ekscizija čitavog tumora, koji ne može da bude ništa drugo nego
abscedirani jajnik i pyosalpynx. - Drainaža kroz Douglas. Ostatak ligamenti
lati sašiven sa matericom. Točan šav trbusnih stienka.
Prima intentio. Temperatura uviek normalna, diže se samo jedanput do
38·2. Bila zatvorena, na klysma padne opet i ostade normalna. Slaha cystitis,
izpiranje raztopinom argeliti nitrici.
Nema sada nikakovih tegoba.
llr. tt . Llečnlčkl Vleatnlk 1806.
8. Fraetura basis eranii. Fractura eompZ. partis squam. ossis tcmpor. dcxtri.
A n a m n e z a: Bolestnik, 42 g. star, pao je u noći od 5. na 16. travnja
sa tavana na glavu i ostade onesviešć(m kroz više sati ležati. Bljuvao je opetovno.
Status praesens od 16. travnja. Bolestnik jaka kostura, mišičav. Iza
desnoga uha rana 5 cm. dugaeka, zavinuta, razderanih rubova, sižuća do kosti.
Iz desnoga uha curi mu krv, isto tako iz nosa, desno oko sufundirano. N a
ranu izlazi Liquor cerebro-spinalis. Bolestnik je soporozan, nije pravo ot·ijentiran.
Frekvencija bila 56. Lievo gornje i dolnje udo paralitično, isto tako desni
facialis (izuzam granu za čelo). Hypaesthesia i paraesthesia u području desnog
trigemina.
Iza jedno 7 dana bolestnik se malo oporavio, počima se orijentirati, ali
se · vrlo malo sjeća, što se s njim s bilo iza pada. Paralize popuštaj u. Bo les tnik
počima hodati. Bilo 76.
Na ranu iza uha još se dolazi sondom do kosti, lišene periosta. Inače rana
liepo granulira.
Bolestnik se l. svibnja odpušta iz bolnice na vlastiti zahtjev, da ga kod
·
kuće liečnik dalje lieči.
21. lipnja dodje holestnik opet u bolnicu. Prijašnja rana je zacielila do
dvie fistule1 kroz koje sonda dopire na hrapavu kost. Bolestnik se tuži, da dobiva,
čim makne glavom na desno, ili, čim gleda u vis, vrtoglavicu. Boli ga
ciela desna polovica glave. l_1emperatura je normalna. Pareze sasvim izčezle.
Preostala je samo bypaesthesia u području desnog . trigemina, tamo je sve kao
drveno, tupo. - Dne 26. lipnja ostavi opet bolnicu s obećanjem, da će se
kašnje povratiti, da se eventuelno podvrgne operaciji.
Dne 5. kolovoza bude opet primljen u bolnicu. Tegobe kao i zadnji put.
Iste tužbe : vrtoglavica, glavobolja, drveno čuvstvo u desnom licu. Fistule se
dotle zatvoriše. - Bolestnik nema nikad povišene temperature. Kucanje po lubanji
u okružju prijašnje rane vrlo osjetljivo.
Dne 10. kolovoza načinismo operaciju u morfium-chloroformnarkozi. Rez
u obliku polukruga, obuhvaćajuć prijašnju ranu, s konveksitetom prema uhu.
Tako okružena koža bude odieljena od kosti izdignuta, tako, da se razgaljena
kost može- pregledati. Kost, koju više pukotina provlači, utisnuta je po prilici
1/2 cm. izpod niveaua. Lateralnirn svojim krajem sakrivena je izpod krova lubanje.
Jedan od najdublje utisnutih komada kosti, koji je bio sasvim gibiv, bude
sasvim izvadjen. Malen komad krova lubanje, pod koji se je bila utisnuta kost
lateralnim svojim rubom sakrila, bude dijetom i kladivom uklonjena, tako, da
je sada bila i s ove strane pristupna i na to elevatorijem u niveau podignuta.
Pri tom se dogodi, da je sasvim iz kontakta koli s pokostnicom, toli s kosti
izvadjena. Sad se vide normalnimi opnami pokriveni kucajući moždjani. 'ra nehotice
uklonjena kost bude opet na svoje mjesto reponirana i zatim koža preko
kosti _preklopljena i sašita. Drainaža tankom vrpcom jodoformgase. Onaj dio
ruoždjana, kojemu je odgovarajuća utisnuta kost bila izvadjena i uklonjena, ostao
je bez kostnoga pokrova. Mislili smo, da ćemo taj otvor u lub!l.nji kasnije, bilo
auto- bilo heteroplastikom pokriti.
Tečaj je bio sasvim normalan. Utisnuta kost, koja se je za baratanja
s elevatorijem bila sasvim izvadila i onda opet reponirala, čvrsto je prirasla.

l! 1'. ll.
ll::;tao jo santo spomcunf.i dcfekal u l ulmuj i , velik po p ri l i ei u duljini od :J Clll.,
n n Hi rini od l'f) em., na koj i se r\uti i vid i kuc:Lllj e moždjaua. Nema više Hto­
gl avi ce vri mi canj u gla1'e, ni gl edanj u u vis. Liee mu nije više dr ren n, samo
osjeća , da mu jo u neposred noj okolini operativnoga reza koža više tupa .. Glavo­
bolje nema. Dok se u pit i vab glede nab ave cel u l oicla, kojim sam n akanio n adomjesti
ti izvadjeni komad kosti , dotle se otvor u lubanj i sve vie smanjio, dok
je napokon pu lzacija moždj ana i 7.a oko i za opi p posvema izčezla, defekat r-;e
l u banje sam izpuni o.
Bolestnik bude 3. rujna izlicčen odpušten.
9. Syringomyeli(L Malwn perfomns pcd1:s dr.: .. dri. ( Demonstntc1jn.)
A n a m n e z a : Koliko bolestnik zna, n ije bilo nikada u obitelj i Hjegovoj
živ(;[l.uih bolesti. On je sam bio uviek zdrav. Kao dječak orl 15 godiua pao je
jed noč s drveta i tomu padu pripisuje i deform acij u svojega tiela kao što i on1
svoj u bolest. 'l'očnijih se nbaviesti ne može od dusevno slabo rnzvit oga bolest­
nika steći.
S t a t u s pr a e s e n s : Boletn i k, kojem n ima sad a fJO g., je malen, čvrr-;ta
k ost ura. Silna kyphoskoliosa, konveksitet skolioze gl eda !Hl l ievo. !vJ iši(-_je pr ti a
i plPća atrofično, osobito slabi su. Mm. pectorales, supra- et infraspinati s obj,\
st rane. A trofij a misičja gornjih uda po tipn Duchennes-Aran (af.rofija thennm
i hypothenara, .Mm. inteross., deltoid. itd.). Ovim atrofijam misica odgovaraj 1:r:e
pareze. Spastična pareza obij u dolnjih uda. Osobito su zani mive anomalije sen­
sibiliteta u našega bolestnika. Što se taktilnoga sensibiliteta tie, olhtoji hypae­
st.hesia čitave desne strane tiela od nata pol-mu dolje (glava i nat osjećaj u se
normal no), bolestnik osjeća samo sasvi m krupan doticaj . Posvemašna analgczi.ia i
ti.Jermoanaesthesia u istom područj u . Možeš ga iglami duboko bosti, ušt.ipnuti, usi­
janim se željezom dotaknuti, ne bol i ga ništa, ne osjec;a topl i ne. Lieva strana
ćuti Ye, sam o dolnje lievo ndo je hypofhf'rmoanaesthctično, i to tako, da vrutPg
doti eaja ne razabire kao takovoga, dorim stndeni doticaj dobro O.'>jeć.a. Zanimive
su ove hofiC.ne anomalije : koža rožnal:a., popucana., na dl a nu, zatim odgovanj uć
sglobovom na dorsalnoj strani ]'rsta., nok ti krat.ki, hipPi'LroJični, kan el i;·a ni (gerifft).
Koža dol njil t nda: oobito nogu i p odkoljen i e< , silno odebljala, hiperf:·o­
fična. Na desnom labanu vidi so sada čir velik kao dva talira, a tnj je I'Odi o
bolestnika k nam. Kad je belestn ik doao, lJ io je taj t': ir velik kao dl an , sižu0
daleko, 2-3 cm ., u duhinn, d no Jwkrofit': no - očevidan mal p e r f ora n t.
'l'aj je čir vodio do odkrića u kratko opisane bolesti. Na desnoj strani i !rupa
i uda ima bolestnik silu većih i manji h zarasti ca , očevidnih ostataka iza rawih
ozleda, posljedica njegove a.nalgL'Zije.
Cerebralni živci sasvi m su intaktni.
O diagnozi ne može bi ti Sllmnje. 'l'akova kombinacija atrotija, pareza, mzdruženih
an omal ija pojedinih vrsti sensibiliteta i trofll-Hil1 anomal ija ne 1mlazi
se nego kod syringomyelije. Od o:3obite je zanimirosLi u tom r-;lučajn Mal pcrforan
t, svakako vrlo velika riedkost kod ove holesli.
l!r. ll.
PotdcsetgodiHnjimt ua.rlw1.o. · x ·
Od llra. M. pl. Čačkovića, sck. liečnilm u bolniei mil. Hctara u ./';an.:hu.
'l'ri velike stečevine broj i u ovom stoljeću ehirnrgičlm znano:;{, : Ha.rlww ,
antir-;epsu i štednju s krvi, te se je po njih dovinula do nenadano Z

258 Liečnički Viestnik 1896. flr. 11.
----- ------ ---- ----
s 1žva, k ju bi navasili svakojakimi narkotičnimi substancijami, dali ju osušiti,
a priJe operaCIJe zamočili u vruću vodu i držali bolestniku pod ·nos. Iz
narkoze su budili bolestnika, da su mu davali mirišati ocat ili sok koparova
01jena (Foeniculum officinale). Učeni dominikanac Teodorich de Cervia, koji
Je umro kano biskup u Bologni, davao je u 13. vieku bolestnikom opija s bu­
nikom (Hyoscyamus niger). Znameniti saleruski chirurg Mazzeo della Montagna
(1309-1 342) davao je bolestnikom, koje bi operirao, piti uspavljujući napitak.
Porta spominje očito aetherično sredstvo, koje je udi>ano prouzročilo duboki
san, ali ga nije pobliže opisao. Samo se znade, da se je spravljalo u hermetički
zatvorenih olovnih cievih. Osim navedenih sredstava puštalo se je krv do
bezsviestice, komprimiralo žile i živce (Moore), upotrebljavalo blj uvala (tartarus
stibiatus), opiate i lokalno studen. 'l'akodjer se je rabio žirotinj ski magnetizam
i hypnotizam, nu to već u novije doba. Cloquet, da je 1829. jednoj 64-godišnjoj
gospodji bez svake boli u magnetičnom snu izvadio rak na prsih i žliezde pod
pa.zuhom, a 1842. da je Ward tako amputirao gnjat, Guerineau, da je jednom
hypnotiziranom bolestniku bez svake boli amputirao goljenicu.
Od Porte znalo se je za sredstvo, koje udisavanjem prouzrokuje 1lal·kozu
a 1800. objavio je Humphry Davy, 2 da je u dušikovom oxyd ul u pronašao sredstvo'
koje udisavanjem prouzročuje obću anaestheziju. Nu velike nade nisu se obi
stinile, jer se je moglo postići samo prolazno dj elovanje. Početkom ovog stoljeća
bilo je poznato, da su se slušatelji medicine i kemije u laboratorijih udisavanjem
aethera opijali i dogodice omamlj ivali. Nysten, Faraday, Orfila, Brodi,
Giacomi i Ohristison izvješćivali su o anaesthetičkom djelovanju udisanog aethera '
a ipak nije nitko mislio, da s njime narkotizira.
Već se je u obće stalo dvojiti, da će se naći sredstvo, s kojim će se moći
bez boli izvadjati operacije, dapače se je svaki takov pokus smatrao sljeparijom
ili chimerom (Velpeau 8), kada oko polovice ovog vieka prodre u sviet viest o
Warrenovom uspjehu. (Doduše je već 1842. i 1843. Long u Athens nekoliko
operiran ih narkotizirao s aetherom, ali nije objavio svojih opažanja.) U Europu
stigla je prva viest u London, gdje je 19. prosinca Liston izveo amputaciju u
aetherovoj narkozi. 24. već uspije narkoza Jobertu u Parizu, 12. siečnja on
izvješćuje u francezkoj medicinskoj akademiji o uspjelih narkozah, a l. veljače
na istom mjestu izjavljuje starac Velpeau, da je djelovanje aethera izvan svake
dvojbe. 22. siečnja počimlje Schuh u Beču praviti pokuse, 27. exstirpira on
teleangiectaziju u narkozi, a 28. amputira Ohiari. U Nj emačkoj započeo je 24.
siečnja Hayfelder u Erlangenu, zatim su sliedili 25. Rothmund u Munchenu i
Bruns u Tiibingenu, a 6. veljače Behrend u Berlinu. Istog dana operirali su
u narkozi i Opitz, Halla i Hofmeister u Pragu.
U kratko vrieme osvojio je aether sviet i sve je zahvatio obćeniti entuzijazam,
a sili istine nisu se mogli ni oni opirati, koji su dvojili o izpravnosti
uspjeha, kano što Velpeau, Dieffenbach i poglavito Magendie.
Nu d9skoro javio se je aetheru takmac u chloroformu, kojeg su 1831.
skoro u isto vrieme i neovisno pronašli Sou bei ran i Liebig. God 184 7. odkl·io
2 Researches, chemical and philosophical, chiefly concerning Nitrous Oxide.
London 1800.
3 Medicine operatoire. Paris 1838.
Br. 1. 1. Liečnički Viestnik 1896. 2rJ!I
---- -- -- -- -- -- -- ------------ --
je Flourens pokusom na životinjah anaesthetično djelovanje chloroforma, u
10. studenoga 1847. preporučuj e ga Simpson6 u medicinskom družtvu u Edin­
burghu, jer se je u 50 slučajeva osvjedočio, da brže i sig urnije prouzrokuje nar·
_
kou o aethera. U isti mah ostavilo je sve aether, te poglavito u Francezkoj
pnhvahlo chloroform. Entuzijazam bio je još veći nego za aethet·, te je sviot
gotovo obHzelo neko ludilo za narkozu, tako, da su liečnici za svaku malenkost
narkotizirali, a i veliko obćinstvo chloroformiralo se je za zabavu u družtvih
baš tako, kako se je kasnije hypnotiziralo. Dnevni i beletristični časopisi znan­
stveni listovi donašati su pune stupce izvještaja, opisa i razprava, a sv se to
požudno čitalo.
U to dodje, kano grom iz vedra neba, viest o p rvom slučaju smrti u nar­
kozi chloroformom. U Bologni umrla je u narkozi jaka i inače zdrava žena,
kod koje se je izvadjala neka mala operacija. Za kratko dogodio se je slučaj
na odjelu A. Roberta, i saznalo se za 4 slučaja iz Englozke. Koncem godine
1849. već se je znalo za 15 slučajeva. Javno se je mnienje uzbunilo, ministri
davali su medicinskim akademijam, da izpituju stvar, pravda povukla je ne­
koliko liečnika pred sud, pojedini chirnrgi ustaj ali su proti chloroformu (Diday,
Bouisson, Pf>treqnin, Rode, Oath). Tražilo se je nova anaesthetica ( aethylchlorid
Simpson i Hayfelder, aethylnitrit, aethylenchlorid, aldehyd i benzol Simpson) ,
upotrebljavalo mješavine aethera i chloroforma (Pitha, Nussbaum, Bernard), te
opet vraćalo k aetheru. Nu ova nova sredstva nisu si stekla obćeg priznanja,
kod porabe aethera takodjer se stalo javljati slučajeve smrti (Laroyenne Gayet)
.. i pokazivale se nekoje· mane, tako, da ni danas nije još riešeno takozvano' "aether
versus chloroform" pitanje. I jedno i drugo sredstvo imade živih zagovornika
i opet odrešitih protivnika, čas je jedno u prvom redu, čas drugo. Jedina je
možda razlika tu, da pristaše aethcra ne mogu biti sasvim bez chloroforma,
dočim pristaše ovog samo njega rabe. Početkom ovog desetgodišta bila je ve­
lika struja za aether, a u najnovije vrieme čini se, da opet prevladava chloro­
form (P. Wagner6). Uporaba anaesthezirajućeg sredstva takodjer je različna u
raznih zemljah ,' te se može reći, da se chloroform najviše upotreblj uje u Austriji
i donekle Nj emačkoj, a aether poglavito u Americi i Englezkoj, te u Fran­
cezkoj.
Kod aethera traje excitacija dulje nego kod chloroforma (Kapeller7), bo­
lestnici lahko izlaze iz duboke narkoze, a opet posije operacije višeput se tek
nakon nekoliko sati probude (E. Rossa8). Nu kod narkoze aetherom ne treba
toliko paziti na srdce i na disanje, jer on ne djeluje niti na srdce, niti na di­
sanje (Kendrick, Coats i Newmann,.9 Gam, 10 Buttor11), te u slučaju nesretnog
svršetka ne stiže chirurga tolika odgovornost, jer bolestnik tek u krevetu umre,
• Comptes rendues 8. III. 1847.
5 Account of a new anaesthetic, agent as a substitute for sulfuric aether. Edinbmgh
1847.
6 Cbinugie, Schwalbes J ahrbucb 1896. str. 298
7 Cli.loroform versus Aether. Correspondenzblatt fiir schweizer Aerzte 1889. br. 29.
8 Erfahmngen tiber Aethernarkosen. Wien. med. Wochenscbrift 1896. br. 4.
9 Primjetbe k izvješću II. Hyderabad chloroform komisije.
10 ether oder Chloroform. Munchner med. Wochenschrift 1891. br. 7.
11 Ub;:r Aethernarcose. Archiv fUr klin. Chirurgie Bd. XL. pag. 66-71.

ll liO Llečničk l Vlestnik 1896. Br. 11.
dočim kod chloroforma ostaje na stolu (Konig0). 'romu da aether ne bi djelovao
ni na snlce ni na rcspiraciju, doduše se protivi Mertens 1 s , koji je kod 180
aetberovih narkoza našao više slučajeva, gdje je nastala velika 1,1yanosa, prestalo
bilo i disanje, nu o tom ne ima dvojbe, da on manje djeluje na ove organe,
nego chloroform (Kapeller7). Od srdca polazi kod chloroforma glavna pogibelj
(Dastre 11), on je svakako pogibeljan kod bolesti srdca, ali ne kod s·ib, nego u
prvom redu kod bolesti srdčanog mišič·ja, zatim kod necompenziranih pogre­
šaka zalistaka, dotim compenzirana griL>ška ne pruža velikih pogibelji (Schnitzler
Jedino kod myocarditide bio bi chloroform contraindicirali, clol:im kod ostalih
bolesti ne, ako se daje u malih dozah t. j. ako se rabi metoda ka panja (Oyron, 16
Clarke, 17 ZuckerkandJ,Id Biingner ' 9). U concentriranorn p odavanju bez dvojue
je otrovan (Baudoin. 20 Schrney2'). Primarna srdeana synkopa je kod chloro­
forma riedka, sekundarna češća (Zoge v. ManteuffeF2), ali se ova dade odstra­
niti, ako so nosna sluznica namaže cocainom, jer ona potiče refiektorično od
okrajaka trigeminusa (P. Rosenberg 3). Aetherova opet je glavna pogrieška, što
podražuje sluznice, te prouzročuje jaču sekreciju sluzi i sline, pa ne samo da
je contraindicimn kod bolesti dihala (Kiimmel, 21 Konig, ' 2 Kapeller, 1 Butter, 11
'l'illmans2"), nego dapače po Rossi8 prouzrokuje bolesti dihala. Bruns26 veli, ela
dio zlog djelovanja aethera potiče odatle, što k njemu pridolazi zrak, te se
oxydira, a raztvorine f!Odražuju sluznice, dok Nauwerck27 hoće, da su aether­
pneumonije samo autoinfekci ja iz ustiju, jer su mehko nebce, dno jezika i epi­
gloltis anaesthetični, odnosnu kljen uti, te može . u dihala uticati slina i sluz,
koje kod aetherove narkoze uvick mnogo ima , i s njom bakterij e iz ustiju.
Aether pravi congestij e u glavu, te je zato contraindiciran kod artei·ioscleruze
i alkoholizma (Oyron 1 0), kod posljednjeg je već neugodan radi jake uzbudje­
nosti (HankeP'}
-;;
--
- Zm : .
Narkosefrage. Berlin. Klin. Wochenschrift 1894. br. 53.
ta Zur Statistik der Aethernarcose. Miinchn. med. Wochenschrift 1895. No 45.
" Les Anaesthesiques. Pbysiologie et Application cbii:urgicale. 1890.
,. Zum gegenwiirtigen Stand der Narkosefrnge. Ceutralblatt flir die gesammte 'l'he­
rapie. 1896. Heft IX. i X.
1s Uber den gegenwitrtigen Stand der Anaestbesirungsfrage. Inaug. Dissertation
Hamburg 1895.
April. 14.
11 Chloroform by organic diseases of the heart. New York medic. record 1894.
1s Centralblatt flir Chirurgie 1891. N o 43.
ts Uber Aethernarkose, Central blatt fiir Cbirurgie 1892. N o 10.
2o Gazette des hOpitaux 1890.
21 Uber den Cbloroformtod und die Wirkung des Chloroforms auf.das Herz. Tberap.
.M onatshefte 1888. str. 141.
22 Die iiblen Zufalle bei und nach Chloroform und Aethernarkosen. Miinchn. med.
W ochenschrift 1896. N o 12.
No 1. i 2.
23 Eine neue Methode der allgemeine Narkose. Berl. klinist::he Wochenschrift. 1895.
2< Uber Narkose ud Iocalanaesthesie. Fe3tschrift zur Feier d. 80-jiihr. Stiftungsfestes
des arztl. Vereines · zu Hamburg 1895.
2s Lebrbuch d. allg. Chirurgie. Leipzig 1895.
2c Zur Aetbernarkose. Berl. klin. Wochenschrift. 1894. No. 51.
21 Aethernarcose und Pn.eumonie. Deutsche med. '\Vochenscbrift 189G. No. 8.
2s Handbuch der Inhalationsanaesthetica. Wiesbaden 1891.
1 fi).
Br. ll. Liečnfčkl Vlestnlk 1898. Illi l
Po Harleyu i Sehenku29 chloroform u ničem ne mienja krvna tj elešca,
po Schmiedebergu 80 raztvara crvena, a aether po Lerberu sl
ne utječe na
sadržaj haemoglobina, niti ne raztvara crvena, ali pomnaža biela krvna tjelešca.
Kod chloroforma se krvni tlak snizuje, i to po polmsih londonskog chloroform
comitća32 i Hyderabad chloroform komisije33 polagano, ali znatno, · dočim se
kod aethera u početku diže, a kasnije samo neznatno snizuje (Kapeller, 94
Hankel28). Wood86 ga dapače nazivlje · stimulansom za srdce. Tj elesna toplota
pada kod jednog i drugog sredstva, nu po Bungneru 19 više kod aethera.
Weil·3r. veli, da aether ne dj eluje pogubno na bubrege, dočim Deaver i
Frese87 baš protivno tvrde, jer da su u 47·6% narkotiziranih našli bj elanče­
vine u mokraći: gdje je prije narkoze nije bilo. Rosenfeld 38 i Lerber 91 nalaze
kod aethera riedko, i to samo prolaznu albuminuriju, a Eisendraht39 veli: da
aet.her češće pojačuje postojeću nego chloroform, što i N ac hod 40 potvrdj uje,
dočim Luthm·H i Schnitzler 16 opet ovdje protivno tvrde.
Zoge von Manteuffel 22 hoće, da je aether manje pogibeljan od chloroforma,
j('r se mogu za nj precizno staviti contraindikacije, dočim Mikuli cz 42
veli, da to još nije dokazano. Ohloroform je svakako najpouzdaniji anaesthe­
ticum (Konig , 1 2 Mikulicz,'2 Clarke 17), narkoza , brže nastupa, jer je excitacija
kraća, ona je s njime u svih slučajevih moguća, dočim kod aethera nije
(Hailkel28). Narkoza s chlorofonnom se lahko podržaje, mirna je i duboka, što
je osobito važno kod operacija, gdje moraj u sve mišice popustiti, a to je oso­
bito kod repozicije Jux·acija4 3 (Schnitzler15) i kod operacija u trbuhu (Konig,12
Rossa, 8 Busse4 8). Kod posljednjih dolazi i to u obzir, što aether prouzrokuje po­
draženje dihala, a expectoracija nije moguća radi boli i opet radi težkog dje­
lovanja trbušnih mišica (Rossa8). Kod chlorofonna i kod aethera dolazi blju­
vanje, ali posije narkoze je češće kod chloroforma (Butter, 11 Darin.H)
Ohloroform je spretniji, što za njega ne treba nikakav aparat, te se
može uviek i brzo upotriebiti, što kod aethera nije moguće, jer treba masku.
29 Wiener akad. Sitzungsbericbt L VIIL
30 Uber die quantitative Eestimmung des Qhloroforms im Blute. Archiv. d. Heilkunde
1867. str. 273.
81 Uber die Einwirkung der Aethernarcose auf Blut u. Urin. Ina ug. Dissert. Bilsel 1896.
32 Med. cbir. Transaction 1864. XL VII.
ss The Lancet 1890.
84 Anaesthetica. Deutsche Chimrgie 1880. Lieferung 20.
ar. X. internat. med. Congress. Berlin 1890.
'6 Djelovanje aethera na bubrege. Transactions of the american surgical association
1895. str. 189 .
37 Dj elovanje aetherove narkoze na mokrilo i spolovilo. Isto str. 197.
38 Erfahrungen bei 150 Aetheruarkosen. Prag. med. W ochenscbrift 1896. N o. 23.
39 Uber den Einfl.uss von Aether und Chloroform auf die Nieren. Deutsche Zeitschrift
fur Chirurgie. Bd. 40. Heft 5. i 6.
40 Harnbefunde nach Chloroformnarkosen. Archiv f. klin. Chirurgie lld. 51. Heft 3.
41 Uber Chloroformnachwirkungen. Centralblatt fiir Cbirurgie. 1892, No. 2.
42 Chloroform oder Aether ? Berl. klin. Wochenschrift 1894. No. 46.
43 Die combinirte Aether-Chloroformnar kose. Inaug. Dissert. Leipzig 1895.
H Sur les anaestbesiques. Paris 1880.

262 Liečnićki Viestnik 1896. Br. ll.
Chloroform je sgodnij i kod o.peracija u .licu i grlu {Konig/2 Gay, H' Kiister, H),
jer ga nije potrebno neprestano podavati. On imade i tu prednost, da se može
_d.avati uviek samo za narkozu potrebna najmanja doza., dočim to kod aethera
nije moguće.
Slučaji smrti u narkozi sigurno su češći kod chloroforma, nu imade dosta
slučajeva, koji su se do sada njemu u grieh upisivali, a to su n. pr. nenadane
smrti kod' lymphatično chlorotičnih indi vidua, koj i takove bolestnike stižu i
kod drugih sgoda, ako im se srdce i živčevlje jako uzbudi (Kundrat 47). Kod
chloroforma imade smrti uslied naknadnog dj elovanja, ako narkoza nekoliko
sati traje (Franke!, 48 Manteuffel,49) nu naknadne smrti imade, akoprem to
Br uns 26 poriče, i kod aethera (Rossa, 8) po Wagneru 6 dapače češće, nego kod
chloroforma. Chloroform pro\l7,l'Okuje, ako se dugo udisuje salastu degeneracija
srdca, jetara, bubrega i ošiti, što su Ungar50 i Strassmann 51 pokusi kod živo­
tinja, a Bobrow52 kod čovj eka opažali. Kod pokusa na životinjah nije Fueterfi 3
kod aethera našao degeneracije nutarnjih organa, dočim Hankel28 veli, da nije
sigurno, da ih ovaj ne bi pravio.
Chloroformu se je takodjer spočitavalo, da ga plinski plamen raztvara u
salim i uglj ičnu kiselinu, i da nastaje slobodni chlor, te da se time kvari zrak
(L. Eisenlohr i C. Fermi, fi' Kunkel65). Solna kiselina i poglavito chlor u zraku
prouzrokuje težko disanje, suzenje, kašalj i kihanje. Nu i za aether dokazao je
Rehn, 56 da kod plinskog svjetla razvija acetylen i da tada zrak sadržaje lO
pt'tta više ugljične kiseline, nego obično. Mana je aethera i to, što kod svjetla
lbko explodira, jer se jako lahko upaljuje (Hankel28).
·
I experiment kušao je riešiti pitanje o cblorofurmu i aetheru, a to je u
prvom redu radila Hyderabad komisija, ss koja. se je bezuvjetno izjaila za chlo­
roform. Najnoviji iztraživaoc na tom polju je Kionka,57 koji na temelju pokusa
kod životinja dolazi do zaključaka : zajedničko je chloroformu i aetheru, da je za
narkozu potrebita doza jako malena . .Aether imade širu zonu narkotiziranja t. j.
najmanja količina, koja je dovoljna za narkozu, može se bez pogibeljnih poslie­
dica znatno prekoračiti. Chloroform djeluje neposredno na cirkulaciju . i respi­
raciju, te naskoro prestaje disanje i kucanje srdca, ako se dalje narkotizira.
Aetber naprotiv ne djeluje niti na disanje niti na srdce, ali podražuje sluznice.
45 Okolnosti, pod kojimi chloroform zaslužuje prednost pred aetherom. Transactions
of the american surgical associations 1895. str. 177.
46 XXII. Congress der deutschen Gesellschaft f. Chirurgie 1893.
47 Zur Kenntniss der Chloroformtodes. Wien. klin. Wochenschrift 1895. No. 1-4.
48 Uber Chloroformnachwirkung heim Menschen. Virchows Archiv. CXXIX str. 254.
49 Uber Spattodesfiille nach N arkose. St. Peters burger med. W ocbenschrift 1895.
No. 49. ...
50 Vierteljahreschrift f. ge·icht. Medizin XXVII.
51. Virchows Archiv CXV.
52 Smrt uslied chloroforma. Vrač 1888. br. 16.
51 Deutsche Zeitschrift f. Chirurgie XXIX. Heft l.
54 Die Zersetzungsproducte des Chloroforms bei Chlorofomirung . in mit Flammen
erleuchteten Raumen. :Al.·chiv f. Hygiene XIII. Heft 2.
55 Uber die Zersetzung des Cbloroforrridampfes bei Gaslicht. Miincbn. med. W ochenschrift
1890. No. 9.
56 XXIV. Congress der deutschen Gesellschaft fiir Chirurgie 1894.
67 Uber Chloroform-und Aet.hernarkose. v. Langenbeck' Archiv. Bd. L. Heft 2.
·
Br. 11. Liečnički Vlestnll< 1896. 2613
Niti klinička opažanja niti experimenat nisu riošili pitanje, da li je aether
u toliko manje pogibeljan i sgodniji od chloroforma, da bi mu se absolutno
morao predpostaviti. Jedino statistika više govori za aether, jer samo jedan sta­
tističar (Cyron16) nalazi više slučajeva smrti kod aethera, dočim svi drugi iz­
kazuju više za chloroform. On na ime ubraja i postnarkotične smrti, pa misli,
da će se pokazati, kako je aetber nepovoljniji, ako se budu ubrajali i ovi slu­
čaji, koji svakako ovamo spadaju, jer su kano n. pr. pnenmonija nastale uslied
narkoze.
Andrews 58 računa l smrt na 2723 narkoza chloroformom, a na 23.204
aetherom. Richardson69 našao je u 8 londonskih bolnica u god. 1848---:-:1860
na 17.000 narkoza cbloroformom 1 smrt, a u god. 1865-1869 na 7600 nar­
koza 6, dakle l: 1250. U ametikanskom ratu 60 došlo je na 30.000 naroza
chloroformom 7 smrti (l : 13.333); a u krimskom 6 1 na 30.000 samo 2
(1 : 15.000). Cbapmann62 eieni, da na 16-20.000 narkoza dolazi l smrt. Rnd le
računa, da se u 20 londonskih bolnica godimice narkotizira chlorofonnom oko
8000 ljudi, a od tih da umre 3, dakle l: 2666. Billroth68 igubio je tek kod
12.500 cbloroformovih narkoza prvog bolestnika, Nussbaum6' kod 15.000 ni­
jednog, a Konig65 kod prvih 7000 narkoza nijednog. John Morgan 66 računa
postotak kod aethera l: 23.204, chloroforma l: 2873, mješavine aethera i chloroforma
l : 5588.
Najveća je statistika Gm·ltova, koji ju svake godine priobćuje na kongresu
njem. družtva za chirurgiju. Na XX. kongresu 1891. priobćio je prvu te izka­
zuje postotak smrti za chloroform l : 257 4, · aetber l : 8435, cbloroformaether
l: 2909, chloroformaetheralcobol l: 2461. Na XXI. 1892. za 2 godine opa­
žanja chloroform l: 26 14, aether 1: 3431, aetherchloroform l: 289 1, aether­
alcobol 0: 1380, bromaethyl 0: 1221, penta! l: 219. Na XXIII. 1893. za 3 go­
gine opažanja chloroform l: 2907, za aether O: 14.646, chloroformaether
l: 4118, chloroformaetheralcohol O: 3440, bromaethyl l : 4555, penta! 1: 199.
Na XXIII. 1894. za god. 1893/4. chlorofonn l: 1946, aether l : 5834. Za 4 go­
dine opažanja za chlorofor!fi l: 264:7, aether l: 13.160, chloroformaether 1: 8014.
chloroformaetheralcohol l: 4190, bromaethyl l: 3770, pental l: 199. Na XXIV:
1895. za 5 godina opažanja chloroform l: 2909, aether l: 6004, chloroform­
a her l: 10.162, chloroformaetberalcohol l: u745. Statistika aethera je povolj­
lllJa, nu zato kod njega češće dolazi pneumonija, pa je od 50 takovih umrlo
30 bolestnika. (Bilo je god. 1894/5. u svem 15.712 aetherovih narkoza sa 8
slučajeva smrti, pribrojimo li ovih 30, koji su svakako postnarkotični izlazi 1 : 417
za aetber). U izvješću XXV. kongresa god. 1896. ne nalazim Gurltove statistike.
Od svih statističara jedini Cyron 16 nalazi za chloroform povoljniji postotak
l : J 382 (3 1.803 narkoze s 23 slučaja smrti), a za aetber l : 872 ( 15.712 s 18
68 New York medical Journal 1870. str. 443.
69 On Death from Chloroform Medical Times 1870. Mai 7 and 21.
60 Army circular of the United States.
6 1 Bauderis, Revne des deux mondes, Avril 1857.
62 Medical Times and Gazette. Oct. 23. 1858.
6 3 Chloroformtod. W. med. Wochenschrift 1868. No 49.
64 Anaesthetica. Pitha und Billroths Handbuch.
en Centralblatt fiir Chirurgie 1877. str. 611.
68 Britisch medical Journal 1872. October 12.

2G4 Liečnički Viestnik 1896. Br. ll.
smrti, od ovih 15 postnarkotičnih) . Još nepovoljniji je postotak, kako sam ga
gore proračunao po Gurltovoj zadnjoj statistici .
Težko je stvo riti statistiku, koja bi podavala pravn sliku, koja bi bila podpuno
pravedna, te sva sredstva postav ila na .i·d naki temelj, uzima:jut\i n obzir
sve okolnosti. Trebalo bi prije svega ustanoviti, koji slučajevi smrti se moraju
narkozi pripisati, ako bolestnik tek posije narkoze umre. S druge opet strane
morali bi fe odbiti oni slnra:jevi, gdje bolestnik doduše umre u narkozi, ali ne
od narkoze n. pr. ako mu dodje bljuvotina u dušnik, pa se zadui, smrt od
kljenuti srdca n.mbolije, te stanovi ti sl nčaj i
smrti, koji sn se za operacije f'gadjali i· prije, nego što se je poznavala narkoza.
Narkoza bez pogibelji valjda će uviek ostati pium desideriurn, a pitanje
aether versus ehloroform, težlro da re se ikada riešili, jer svako od ovih sred­
stava imade svoje mane i opet svoje prednosti, a i pak im je djelovanje previše
slično, da b i se lahko moglo odlučiti za koje od njih.
Nu ora neodlučnost ne može pomutiti slavlja, kada slavimo eto prvu od
ov ih velikih medieinskih stečevina ovog vieka, jer nam ona pokazuje, da naša
znanost ne počiva, nego da nviek radi, da uviek hrli k napredku i nsavršenjn.
I s toga vedra lica i puni nade gledamo u budućnost, stu paj ući k plemen ito m
i svetom ci lju za korist i boljak čovječanstm.
Totalna exstirpacija materice per vaginam radi Oarcinoma.
,Od dra. Dragutina Barkovića, sekund. liečnika u bolnici mil. sestara u Zagrebu.
(Svršetak.)
Rak na grljku i rodničnom njegovom dieln (Carcinoma cervicis et por­
tionis vaginalis) širi se ly mp batičnim žiljem , koje ide uz art. uterinu. Vezivo
oko te arterije zove s e Li g. cardinalia ; to · je vezivo kod raka veoma rano za­
hvaćeno. Kad je tn naprednija infiltracija, ćutimo je iz rodnice ; hoćemo li
pak, da prve početke te infiltracije upoznamo, moi"a da iztražujemo kroz rcctnm
i odatle ćutimo -naj bolj e i n ajsigumije prve početke te infiltracij e.
Ž ilje ··Jymphatično, po tom i · i nfiltrati iza raka trnpka materiee idu uz
gornji rub široke sveze materice (ligament. latum) izpod jajovoda. 'I'i se in­
:fi ltrati težko razlikuju od zapale jajovoda (Salpingitis), a nešto poveć.ane retro­
peritoneal ne zliezde težko se konstatiraju i kod tankih stienka trbd1a.
N egihivost m

21iH Liečnički Viestnik 1896. Br. 11.
Mogu se obje metode i kombinirati ; što se Jako pod veže, pod vezuje se,
ostalo se prima klieštami.
Ako je i·odnica preuzka, možemo po- Diihrssenu sa svake strane u nju do
medjice zai·ezati i tim ju prostranijom učiniti (Scheidendammschnitt).
Schuehardt u najnovije vrieme publicira svoju t. Z". paravaginalnu metodu,
koja u tom sastoji, da se posred lieve stienke rodnice prama _medjici
veoma obilno i duboko zareže i sa te strane paravaglnalno materica izvadi.
Kod obične totalne exstirpacije se mjehur i m·eteri veoma lako ozliede.
Ako je pak te dielove zahvatio, ne da se ozleda zapriečiti, inače je tehnika
kriva.
Krvarenje može veoma lahko nastupiti, ako ligature popuste. To često biva.
Ako se vidi, koja je ligatura popustila, ima se ponovno podvezati ; ako se pak
ne vidi, ima se čvrsto tamponirati. Ako tamponada ne zaustavi krv, ima se
per laparotomiam potražiti, ·odakle krv ide i dotičnu žilu podvezati.
Prigovorilo se francezkoj metodi, da je veća mogućnost infekcije, nego
li kod njemačke, jer se potrl>tlšnica ne sašije. To se daje tim prepriečiti, ako
se poslie operacije po Zweifel-u jednim slojem jodofonn-gaza zatvori peritone­
alna šupljina, u taj sloj ne dira se prije 10 dana, t. j. dotle, dok se nije ta
šupljina zatvorila.
.
Da su boli, što no ih zadavaju kliešte, velike, ne možemo potvrditi. Neka
pogibelj leži - u tom, da može nastupiti jače kn·arenje, kad se kliešte odstrane.
To se daje tim prepriečiti, ako se kliešte M 36 sati odstrane.
Jer su se ipak više puta recidive uslied uciepljenja (Impfrecidiv) poka­
zale, to je Makenrodt 10 slučajeva raka materice (od kojih su dra umrla posije
operacije) publicirao, gdje je u nekih thermocauterom, u nekih posebno kon­
struiranim galvanocauterom matericu per vaginam izvadio. (Galvanocauterom
za to, jer je izvanredna vrućina thermocautera preveć okolinu spalila.)
Taj način zahtieva izvanrednu tehniku, a nije izključeno krvarenje iz art.
uterine (koju ipak mora da kliestima zahvati), a i težko je mjehur od materice
bez ozlede , odljuštiti. Osim toga se pos lie tako izdašnoga paienja mnogo otrovnih
substancija načini, koje bi bolestniku veoma škoditi mogle, tako n. pr. nije
izključena mogućnost, da li nije jedna bolestnica Makenrodt-ova od toga umrla.
Ako je rak trupka.velik, a stienke tanke, izciedak obilan gangraenozan,
preporuča Hochen.egg i Herzfeld sacralnu metodu, a E. Zuke;kandl i Wolfler
parasacralnu metodu _totalne exstirpacije materiee.
·
. ·.· - Oto Zukerkandl opisao je svoju perinealnu nietodu u jesto vao-inalne,
. medjicu ·poprie.ko prerže i izmedju rectuma i rodnice udj do Douglas-a 0 ovoga
otvori i odatle matericu izvadi. Ta nwtoda zahtieva . veliku gibivost m'aterice,
a u takvom je slučaju mnogo priličnija obična mginalna metoda. .
Obćenito može se reći, da bolestnice totalnu exstirpaciju per vagi nam d·,bro
podnašaju. Osim neugodnosti i poslir.dica narkoze traju . boli 2-'-3 dana a već
14. dan ustaju.
·
· ' .
. • . Mota)itet us lied o pPracije. veoma je maen. Zweifel ima n. pr. od 102
,
slucaJa 7 /0 , Schauta do g. 1894. od 140 slučaJeva 8·5% (t. j. 12 ih je umrlo),
a ._Ohsbau . enu je o?. zadnjih 100 slučajeva samo l umro, i to od seJlsis, od
koJe Je priJe operaCIJe obolila bila, tako, da je % O.
.
Br; 11. Llečničkl. V1estn1k 1896.
---------------
·· ···· ···-······ ..
---- -- --
Što se tiče rad.ikahiog liečenja, to su rewltati različni kod raznih opel'l.\·
teura. Ako se račtina, da je bolestnik izliečen, ako se poslie dx!::B._:odjne ne po·
kaže recidiva, .to je kod · proširene indikacije (t. j. ako su parametrije i noHt.o
infiltrirane) oko 47% izliečeno.
Neuropatholožka kazuistika.
Č e t ir i .s l u č aj a E n e e p h a l i t i s a p o s t o ma t o s a:x·
Od dra. Franje Gutschy-ja, sekundarnog liečnika u bolnici milosrdnih sestarn.
U ova zadnja dYa mjeseca desila su se u našoj bolnici četiri slučaj11 nb·
scedirajuće upale mozga, :odnosno moždjanili opna na odjelih gg. primrwinsn,
dra. Kosirnika i dra Wikerhausera, kojim ujedno odmah najsrdačniju hvl\ltl
izričem; da su mi slučajeve prepustili. 'rako sam slobodan, pa ć'u vam· ih red:Vut
prema 'njihovoj interesantnosti priobćiti.
Prvi slučaj tiče se neke 25 god. stare, udate nadničarke. Marije 1!'.: IRtrt
došla .je . dne 8 . . rujna t. g. u bolnicu, te se tužila na silne. holi 'u lievom uhu ,.
koje da već navodno tjedan dana traju, uz . to da ima zimicu, , koja čas .jonJn,
čas opet .dolazi. , Za to vri eme da joj je lieva strana lica natekla, nu od dia· dnrm,
odkad joj gnoj na lievo uho procurio, oteklina nešto prolazi. Bolestnica navodno -
nije prije.· nikada bolestna bila .. Stat. praes. : Bolestnica je dobt·o ugojena, bliedtt,
jezik suh, temperatura na večer 39°, hil o frekventno, somnoleilt.na. ;_ Mokrarn
ne ima bjelanjka ni šećera, organi inače zdravi. Ciela lie va · strana lica je oedematozna,
proeess; mastoid . . te strane osjetljiv, koža ·na njemu crveno zažarenu.;.
iz uha curi smrdeći, gusti gnoj, bubnjić je. perforiran. Za osam dana tempera·
tura polako popušta, te postaj e normalna, isto tako prolazi i oteklina, . osjetljivost
i somnolentnost.
12. rujna u jutro opazi bolestnica, da joj je desna ruka slabija od ,lieve,
a do posije podne oslabi i desna noga, te ne može da · ide, dočim je . desna
ruka postala posve kljenuta: I dolnji je facialis te strane paralytičan ; .govor je.
otegoće-n. Bolestnica postaje opet somnolentna, bljuje, puls je retardiran. :
Sve te kljenuti na desnoj polovici tiela nastaji1; kako izt
i če m, succesivno, . najprije dolnji facialis, onda. ruka, onda noga, · tako da
je -tek za 24 sata kompletna desna hemiplegia (Hemiplegia facici-hypoglossobrachio-cniralis
dextra) nuz motori čnu aphaziju; bolestnica, akoprem
razumije, što joj se govori, može samo riečcu "ne". progororiti.
•re succesivno izolirano nastale kljenuti, nuz m o t or i č n u a p h a z iju,
stricte i nedvojbeno nas upućujti, da tražimo uzrok istim u laeziji moždjanske
k01·ine, u psychomotoričnih poljih korins, u gyri Rolandici (odnosno i u susjednoj
Brocainoj vijugi) na kljenuti contralateralnoj, dakle lievoj hemisphaeri. L ta je
laezija morala: upravo ondje nastati, a ne u okolišu(manjkanje irritativnih symptQma)
i dotična polja k01·ine d e s tr u ir a t i.
Aetioložki moment sam govori, da je .ta laezija suppurativni proces, da
se :radi o t. zv. otitičnoin. abscesu mozga. Diagnosticirajući bo ab.
sces mozga, moramo tri momenta pred očima imati : moramo absces kao takav
* Predavo · u jesečnoj skupštini s bora Jie čnika li:r:iU . . Hrvatske i Slavonije . dne 2S
listopada 1896.
·
.
'
2G7

268 LJečnički Vie 3tnik 1896.
----- -----------
upoznati, moramo ga po mogućnosti strogo lokalizirati, i njegovo mjesto i obseg,
i upoznati primarni proces, na temelju kojega se je razvio, u kratko, valja nam
učiniti : a) iiosologičnu, b) topologičnu i e) aetiologičnu diagnozu. Sve te tri točke
dale su se u tom slučaju sigurno i jasno ustanoviti, tako, da se je taj topologični
Iokalno-diagnostički moment mogao i terapeutički, odnosno kiruržki izrabiti.
Dne 15. rujna učini g, primarius dr Wikerhauser trepanaciju nad
Iievimi gyri Rolandici. Aspiracijom dobilo se najprije moždjanog detritusa (u
okolini abscesa), a onda se :naišlo na gusti, smrderi gnoj. 'l'amo urinut je
drain, iz kojega izcuri za operacije napršnjak gnoja.
Bolestnica umre ipak četiri dana iza operacije dne 19. rujna u 9 sati na
večer. Sekcija potvrdila je nosologirnu i topologičnu diagnozu, ali gornjom
intaktnom vijugom frontalnog režnja bio je absces razdidjen u dm diela: n
gornji veći i u dolnji manji. 'l'a za čudo intaktna vijuga bila je uzrokom, da je
samo dolnji absces drainiran, dočim se gornji nije izprazniti mogao.
IL Jakov V., 33 god. star, zidar, rodom iz gor. Radgona, zadobi dne 30.
rujna kod radnje iz visine od prilike 3 metra udarac željeznom "klamfom" u
zaliljak. "Kiamfa" udarila ga tolikom silom, da se je nekoiiko puta o kren ula
i svojim šiljkom ostala ubodena u zatiljku, te mu ju tek drug izvadio. U taj
hip, kako ga "klamfa" udarila, izgubio je svi est ; tek kada su ga položili u fijaker,
sjeća se, da je nešto k sebi došao. Oćutio je veliku slabinu, jedva mogao udami
micati, te je nekoliko puta bljuvao. Priapizma niti ejakulacije seminis nije bilo.
7. listopada, osmi dan iza zadobivene ozlede, kada sam bolestnika prvi
put pretražio, pokazivao je sliecleći nalaz : Iz ranice u zatiljku više lievo u niveau-u
III - IV. vratnog kralježaka ci edi se neprestano liquor cerebro-spinalis.
Temperatura, koja je za prvih pet dana ozlede bila subnormalna (36°-36·8°),
šesti dan poslie podne povisila se na 39·4° i ostala povišena do nekoliko dana
pred smrt. Bilo nešto retardirano, obćenita slabost, bolestnik tuži se na boli
na mjestu ozlede, te ne može glavom kretati. Disanje je nešto otegoćeno, bo­
Iestniku se čini, kano da mu nešto sapu suzdržaje; osobito ima potežkoća, kada
kašlje i dulje govori ; govor mu je, što no se veli, coup iran. Typus disanja je
thorakalan, abdominalni je neizvediv.
Na lievom oku ima symptome ocul opupillarne kljenuti, t. j.
lieva pupilla je manja (Myosis sympathica), očni proporak (Lidspalte) nešto
sužen (Blepharoptosis sympathica), a očna jedarka nešto upala (Retrusio bulbi),·
inače reagiraju pupille dobro. Bolestnik se nio znoji, vasomotori su vrlo razdražljivi,
tako, ela se po koži noktom pisati može (!'homme dermografique).
Kada izpruži jezik, od mire isti na li evo (k lj e n u t l i e v o g 11. hypog
l o s s u s a), usli ed čega postoji i litteralna dysarthrija. Poremećenja u ukusu
ne ima. Stisak lieve ruke znatno je slabiji od desne.
Kožna oćutlj ivost posvuda je nešto živahnija, isto tako i žilni i kožni refleksi,
kod kojih ne ima nikakove lateralne različnosti.
Kod druge pretrage dne 2 L. li

270 Liečnički Viestnik 1896. Br. 11.
----- -- ---- -·-- · -·····-- -·· ·----------- -·----- -- --
J učeranj a autopija (dne 25. listopada) to je i potvrdila. Šiljak .klamfe",
kako se je sondiraojcm jasno izpostavilo, iao je u mekoti zatiljka u visini III.
i IV. vratnog kralježnjaka koso napram gori kroz atlanto-oeci pital ni sglob na
stražnjoj lievoj peripheriji velike zatilj ne rupe (f01·a men occip. magn.), i ozli cdio
direktno lievi u. hyp ogl ossus.
Hrh tenjača i p roduljeni mozak bili su posve u gnojno-seroznoj tek uini .
Gnojna upala hrhtenjačnih i m ozgovnih opna propuzila aseendinij ui na bazis
(inde areza i gornjeg fac.) i na convexitct mozga, i to nalazila se guoj na
infiltracija l i e v o nad frontal nim režnjmn i duž krvnog žilja Sylvijevc jarngn
i nad gyri Rolandici (inde fibrilaruo i klonično trzanje desne polovice), dočim
. je na d e s n o j strani moždjan. površine bila gnojna infiltracija ponajviše na
prednjem polu.
V e l i k i g a n g l i ji (Stammganglien) desno, inclusive desne c ap­
s u l e i n ter n e lJ i l i s u k a š a s t o p o s v e raz m e k š a n i (vidi p. 269 al . 3(i-B!:J).
III. Josipa Kl., 22 god. stara, služkinja, čvrstog tj elesnog ustroja i zd rava
izgleda, primljena bi 12. listopada .o. g. u bolnicu, jer se tužila, da ve0 od dulje
vremena boluje od želnclca, kadkada da i bljuje i mrči joj (Eingenonuneuheit)
glava. 'l'reu nu svnga boravka u bolnici naglo preminu.
Kod autopsije našao se u l ievoj hemisphaeri malih modjana učahuren
ognojak (abgekapselter Eitt>rherd) od velieine golubinjeg jajeta, koji je na gor­
. njoj površini tanku !amelu mozgovine prodro, tako da se je smrd ećeg gu:stog
gnoja i izvana nala.zilo. Pia mater posvuda odebljala, na dolnjoj stra.ni mozga
neprozirna i mlječaste boje. (Slučaj više manjo latentnog abscesa možcljana.)
IV. Što se napokon četvrtoga slučaja tiče, to je isti, jedva da se je dia­
gnoza naslutila (nota bene bez aoamnest. data) i jedva ela se je stat. praes.
površno mogao ustanoviti, tri dana nakon dolazka u bolnieu (od 22. do 26.
kolov .) na vlastitu odgovornost iz bolnice odpušton. Bio je to 22 god. stari
Marko S., seljak iz Trnja. Došao je u bc,Jni cu posve k a h e k t i č a n, sa g l a v oboljom,
vrtoglavicom i mučninom, bez temperatura. him toga
bio je silno a p a t i ča n, tako, da se je ocl njnga jnclva moglo saZJiati, da je
ve od 3 mjese

l!7i! Liečnički Viestnik 1896. Br. 11.
U nekih izvješćih spomipje se medju ostalimi obrambenimi mjerami proti širenju kakove
zarazne bolesti i ta odredba, da se svi bolestnici, oboljeli na kakovoj zaraznoj bolesti,
premjeste ma i silom u bolnice.
Što se tiče tog prisilnog premještenja bolestnika bolujućih ns. zaraznih bolesti u bolnice,
upozoruje se to poglavarstvo, da je t.akovo samo ondje opravdano i dozvoljeno, gdje
okolnosti ne dopuštaju osamljenje, njegu i liečenje bolestnika i gdje bi provedenj e zdrav­
stveno-redarstvenih mjera bez premještenja nemoguće bilo.
Za strogo proveđenje te naredbe odgovoran je .osobno gradonačelnik.
Naredba · brv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 4. prosinca
1895. broJ 64.015., o postupku liečitbe diite••ije ljekovitoDl surutkont (za kr.
županijske oblasti).
Ovostranom naredbom od 10. travnja 1895. br. 18.702., i.zclala je kr. zemaljska vlada
naputak, kako valja da uredski liečnici postupaju liečeći difteriju liekovitom surutkom.
Kr. zemaljska vlada opazila je ponovno, da liečnici, vršeći ovu naredbu, ne postupaju
onim načinom, kako to smislu ove naredbe odgovara, ela se naime porabom surutke obo­
lj elim žiteljem doista pruži pomoć, te da se uzmogne statistički valjano motriti i ustanov·
ljivati dj elovanje toga lieka.
Pozivlje se s toga ta kr. županijska oblast (to gradsko poglavarstvo), da svojim ured­
skim liečnikom naloži, da u svakom slučaju liečenja difterije upotriebe či tavu bočicu su­
rutke, a ne da uštrcaju samo 3-4 cem., kako je to mjestimice dosele bivalo.
Začetnici toga načina liečenja difterije izrično nalažu, da se u lakih slučajevih oho­
lj en.ja od Behriugove smutke cieli sadržaj bočice br. I. od Scheringove surutke sadrhj
jedne bočice, - u težih slučajevih od Behringove smutke ciele sadržaj bočice br. II.,
od scerin
ove s rntke sadržaj dviju bočica, odnosno u vrlo tezkih slučajevih oboljenja
_
drug1 1 treć1 dan Iza prvoga uštrcanja svaki put još po jedna bočica Behringove surutke
br. II. odnosno sadržaj dviju bočica Scheringove surutke uštrca. . .
Isti po tupak valja bezodvlačno provesti takodjer u svakom slučaju bez iznimke, gdj e
.
se JO ustanovila krupozna razbolja grška (Laryngitis croupoaa) i u slučajevima, gdje se
sluznica grla čistom ukazuje.
Za imunizaciju valja ela se uštrca najmanje 1-2 cm. Behringove surutke br. I. ili
Scheringove surutke.
. e valja dakle da liečnici u tom obziru postupaju po svojoj uvidjavnosti i volji,
već 1m Je dužnost, da se drže strogo tih odredaba.
Ako dakle ne doteče jedno uštrcanje, valja da se dotični liečnik bolestniku - ako
taj stan je izpod 10 kilometara od sjedišta liečuikova udaljena, i ako kod diftrije nije
prošlo VIŠe no 3 dana, a kod kruposnog razbolja grška (Laryngitis crouposa) 48 sati od
početka bolesti, jer uštrcanje surutke poslije 3 dana odnosno 48 sati oboljenja obično više
ne · pomaže - drugi dan opet doveze i ako bude potrebno u štrca ili ako je bolestni k preko
10 kilometara udaljen, to valja, da liečnik ostane kod bolestnika i dotle ga surutkom lieči,
do bolest e oln'ene na bolje ili dok se liečnik ne uvjeri, da je bolest tako mah preuzela,
da l uštrcanJe surutke već pomoći neće. A valja da liečnik bolestnika motri i poslie što
je ozdravio, te nastoji uglaviti, jesu li nastale kakove komplikacije ili kakove posliedice
uštrcanja. Za to će medju ostalim i za slučaj, da se pojavi kakova posliedica potražiti oba­
viesti od bolestnikovih domara.
Nepostupa li se ovako, to je trošak za surutku i liečnikovo putovanje suvišan i osujećena
namjera kr. zem. vlade. .
Primjećuje se tim povodom nadalje, da je s negodovanjem opaženo, da se 14-dnevna
izvješća kotarskih liečnika za vladajućih zaraznih bolesti nepodnašaju u opredieljeno vrieme
već 3-4 tjedna kasnije, često za dva do tri razd obja uj edno; da neki žup. fizici ne sa
stavlj j l iz izkaznih skrižalja podnešeni po kot liečnicib, preglednu izkaznu skrižaljku,
što b1 JU trebalo vazda uz IZVJeŠĆe kot. hečnika zemaljskoj vladi podastrieti, da gore po­
menltim izkazni skrižaljkam ne prileže izvješća žup. fizika, iz kojih bi se razabrati moglo,
da h su se u sm1slu §. 20. zakona od 24. siečnja 1894. o uredjenjn zdravstvene službe županijski
fizici osobno uvjerili o obstanku prijavljene epidemije, tečajem te epidemije nad-
llr. ll. Liečničkt Viel:ILn1k 1806. i!71l
zirali poslovanj e kotarskih odnosno obćinskih liečnika i izdnvali nužduo lH>h'olme zrll'llv­
stveno-redarstvene mj ere za ugušeoje bolesti ; da se ne podnnnju izkazne skrižaljke o liu·
čenju difterije surutkom zajedno sa putnimi dnevnici dotičnih liečnika već svako poHubno.
Uslied toga obnalazi kr. zem. vlada odrediti :
l. da u buduće početkom svake prijavljene epidemij e žup. fizik izadje na lice mj uHta
i ustanovivši narav bolesti izjavi, da li se bolest imade držati epidemički vladajućom ill
sporadičnom, odredivši uj edno sve što treba, da se bolest uguši ;
2. da, bude li ta bolest epidemički vladajućom proglašena, županijski fizik po po·
trebi, ali bar svakih 14 daua jedan put zalazi u zaražena mjesta i nadzire poslovanje lieč­
nika, a napose, da li je ta bolest svoj epidemički značaj izgubila i sporadički vlnd1\jućom
postala ili da Ji je već ugušena, pak da se ovako zaprieči suvišno putovanje kotarskih ud­
nosno obćinskih liečnika ;
3. da se, ako su se zarazne bolesti imenito difterija, boginje, srdobol, 1ikrlet uzolo
znatnije širiti, kotarski odnosno obćinski liečnik eksponira u zaražena mj esta sve dok au
bolest ne uguši, da se dižu privremene bolnice, ili ako jih sbog postojećih prilika nije mo·
guće podići, da se težki slučajevi obolenja od pošaline, srdoboli i škrleta, (ako so kod po·
tonje bolesti komplikacij e, osim difterij e, pojave) dade premjestiti u obližje bolnice, u ko·
liko je to prama udaljenosti bolnice iole moguće. Nedozvoljuje se pako premještenjo ko­
zičavih ili bolujućih od difterije, i to sbog velike pogibelji, da bi se takovim postupkom
bolest raznašala.
Ovo premještenje · bolestnika u bolnice valja takodjer za sporadičke slučajeve gore
pomenutih bolesti ; nu. primjećuje se, ela je premještenje bolestnika u bolnice ma i silom
samo ondje opravdano, gdje okolnosti ne dopuštaju osamljenje, njegu i liečenje bolestnika,
i gdje je time proveđenje zdravstveno-redarstvenih mj era moguće.
Kozičave i na difteriji bolujuće valja posvema osamiti, te namjestivši stražu, zaprie­
čiti doticaj s drugimi žitelji mjesta, a uj edno ciepljenjem i dociepljivanjem boginja odnosno
nštrcavanj em Beb1ingove surutke žiteljstvo imunizirati.
Kod kašlja hripavca valja uredskim liečnikom pojav bolesti na licu mjesta ustanoviti.
Nije pako potrebno, da se liečnici radi liečenja te bolesti voze u zaražena mj esta. Za iso­
laciju oboljele dj ece, u koliko je provediva, za liečenje dj ece i za eventualni zatvor škole .
valja da liečuik ustanovljnjuć bolest shodno odredi odnosno predlog učini ;
4. da županijski fizici iz skrižaljkah kotarskih liečnika točno sastavljaju glavnu iz­
kaznu slnižaljku, te da ovu uz svoje izvješće podnesu kr. zemaljskoj vladi u pravo doba,
a kotarske odnosno obćinske liečoike, koji bi svojim nemarom zapriečili taj pravodobni
podnasak i koji ne bi svoju dužnost savjestno i propisno vršili kod ugušenja i liečenja za­
raznih bolesti i kod provedenja zdravstveno-redarstvenih mjera, ima kr. županijska oblast
redovnom novčanom globom na to prichžati, i ako bi to bezuspješno bilo, pod disciplinarnu
iztragu staviti ;
5. da se putni dnevnici županijskih fizika za ova i sva druga putovanja, što ih mo­
raju obavljati za nadzor u smislu § 20 . .zak. od 24. siečnja 1894., o uredjenju zdravstvene
službe, namiriti imadu iz županijske zaklade, nipošto pako iz zaklade uzadruženih zdrav­
stvenih obćina. Samo za nadziranje trachoma i iiečenje difterije surutkom imadu se putni
dnevnici predložiti zemaljskoj vladi na doznačenje iz zemaljskog budgeta ;
6. da se putni dnevnici za liečenje difterije surutkom uj edno sa tičućim se tih pu­
tovanja izvješći i skrižaljkami podnesu kr. zemalj. vladi, a ne kako je to dosele bivalo,
svako posebno za se.
7. da županijski fizici izpitaju putne dnevnike kotarskih i obćinskih liečnika za lie­
čenje difterije surutkom, za epidemije .j za ambulatorno liečenje trachoma prije, nego li se
podastiru kr. zem. vladi, uvjerivši se, da li su zaračunana putovanja u suglasju sa odred­
barni županijske odnosno kotarske oblasti, a kod trachoma sa po kr. zem. vladi "izdanom
putnom osnovom, a naidju li na neopravdano zaračunauje, vaja da vrate te putne dnevnike
računopoložiteljem uz nalog, da se opravdaj u radi tog nepravilnog postupka i da se
u slučaju krivnje stave pod disciplinarnu iztragu. Županijski fizici imadu toga radi sve u
redu pronadjene putne dnevnike svojim "vidio" označiti .
Za strogo provedenje te nnredbe odgovoran je osobno kr. podžupan.

274 Liečnički Viestnik 1896. Br. ll.
Zdravstvena izvješća.
Grad Mitrovica. (Gradski pzik dr. P a ić.)
.
Stanje zdravlja ovogradskog pučanstva bijaše minule četvrti pogledom na pobol i
· na pomor povoljno, a vrst bolesti ponajviše neopredieljive naravi.
Tečajem iste četvrti umrlo je u ovome gradu svega 63 osobe ; ·iste su bolovale od
sliedećih bolesti·: od upale pluća, od upale crieva, od difterije, od upale možd. hrbtenjačke,.
. od babinje groznice i od sušice hrbtenj. moždane od krvotoka, od otoka u mozgu, od
mane srdca, od gnjilca materice i udavio se po l, od upale mozg. opnica, od Brightove
bolesti i mrtyorodjeno po 2, od boginja 3, od sušice staračke po 6, od plućne tuberkuloze 12,
od grčeva kod djece 14, od sušice dj ečije 17.
Okružno obćinska javna bolnica u Mitrovici. (Primarni liečnik dr • .Ni­
. kola Vuji ć.)
Koncem II. četvrti 1896. preostalo je u liečenju 42 bolestnika, tečajem III. četvrti
1896. priraslo je 194, svega je dakle u III. četvrt.i liečeno 236 bolestnika ; od ovih je iz­
. liečeno 153, poboljšano 20, nezdravo odpušteno 8, pomrlo lO ; cielokupni broj od pada iznosi
dakle 191. Koncem III. četvrti preostaje u liečenju 45 bolestuika.
·
Bolestici, liečeni ove četvrti, bolovahu : od obćenitih bolesti 35, od škrofuloze i tuberkuloze
13, od patvorine l, od bolesti živčevlja 10, od bolesti očijlm 51, od bolesti uha l,
od bolesti dihala 9, od bolesti kolotecila 2, od bolesti probavila 17, od bolesti močila 4,
od spolnih bolesti 8, od bludnih bolesti 32, od bolesti kože 21, od bolesti kostiju 4, od
bolesti sglobova l, ozleda bilo je svega 29.
Od važnijih slučajeva valja sliedeće 'iztaknuti :
M. F., 60 godina star, nadničar iz Mitrovice, u namjeri da svom životu učini kraj,
prostrelio se iz samokresa kroz želudac, i odmah donešen u bolnicu. Za divno čudo nije
.od strane peritonea absolutno nikakove reakcije bilo . . Tečaj posve afebrilan. Rana je gnoj
enjem zacielila i bolestnik je posije 34 dana bolničke nj ege odpušten kući.
V. M.,_ 45 godina star, ·nadničar iz Gjurgjeva, postradao je u svom poslu vlastitom
nepažnjom. ·Jedan vol; oo kojeg se bavio, nasrne rogom na nj ega i ubode ga pod lievo
pazuho, te ga izdigne gore. · Na sreću nij e ništa važnijeg ozliedjeno ; 6 cm t. široka i toliko
isto duboka rana zacielila je per primam.
I. V., 50 godina star, nadničar iz Berovca, zadobio je u krčmi težku ranu ubodinu
na liev'om hypogastriuni.-u. Četiri cmt. duga rana, kroz koju je od prilike 45 cmt. dugački
komad tankog crieva prolabirao. Crievo je nožem na dva mjesta skroz probodeno bilo.
Ozledjeni je odmah donešen u bolnicu i tu mu je crievo šiveno. Obe rane na tankom
eri evu · su na d vie etaže po Lem bertu tankom svilom (fortlaufende N ah t) . sašivene, zatim
rana u trbuhu herniotomom prema gore i dole proširena i crievo reponirana. Za sve to
· vrieme šivenja neprestano se duvao prah od jodoforma na rane i crieva. Zatim je trbuh
· na · d vie etaže saši ven. Bolestnik je za prvih 6 dana dobivao tri puta na dan maksimalne
. doze opiuma u namjeri, da se clievo paralizira, i da se obrazuju adhezije, i držan je u
absolutnoj dij eti. Izprva se pokazivahu simptomi nadražaja potrbušine (bljuvanje, meteorismus,
bolovi), no isti naskoro prestadoše tako, da je bolestnik mogao poslie 10 dana
listati i hodati. Tečaj posve afrebrilan, i bolestnik je iz bolnice podpuno zdrav odpušten.
Od operacij a provedene su sliedeće: ·
Operatio phimosis sec. Roser l, Tonsillotomia 2, Punctio abdominis l, Extractio
·· cataraCtae sec. Graefe 2, · Operati o fistulae rectovaginalis l, Am pu tati o mammae ppt. carcin
oma l, Sutura intestini post vulnus punctum 1.
·
Operatio trichiasis sec. Flarer 4, sec. Pannas Snellen 5, sec. Pannas 2, Sutura en­
. tropii spastiCi sec. Snellen l.
Predmetom sudbene iztrage bilo je 4 lahke i ll težkih ozleda.
'Br. 11. Liečnički Vieslnik 1896. 27f>
.· Iz. stranih listova.
Dr. A. Hoek u Beču: Merlikamentozno liečenje katan·ha c·rievlja ko.d dojenčad-i.
(Wiener Medic. Blatter br. 30).
Kod većine slučajeva dovoljno je samo rlijetetsko liečenje, da se odstrane i teže
afekcije crievlja i dispepsije u dojenčeta, nu ipak se uviek medikamentozno
.
liečenje ne
može mimoići.
Što se pak lieko;a tiče, koji su vriedni da se uporabe, to valja solnu kiselinu i
pepsin ili popain kao liekove spomenuti, posije kojih se bolje probavlja, te se crieva ovako
štede i izliečenje se postizava. Izvrstan liek, koji ujedno kao antisepticum · i kao lahki
adstringens na čitavo probavilo dj eluje, jest resorcin u pojedinih dozah od l do 3 centigrama
(Resorcini 0·2-6 : 100 - malenu žličicu). Ako je pak bolest u crievih nešto starija,
ili je sbog tj elesnog stanja dieteta· indicirano, da se hrana što više izrabi, to se mora upo·
trebiti liek, koji može dovoljno dj elovanje u crievih prouzročiti. Zato su najbolje Vismuthove
soli i razne treslene kiseline. Što se Vismuthovih soli tiče, one izvrstno nu samo
momentano dj eluj u, a osobito se iztiču kod influenze u crievih .
Bismuthum salicylicum 0·5 tri puta na dan kod dojenčeta ; u obće ne dj eluju
te soli trajno, tako, da ih kod zasta1jelih bolesti valja duže vremena davati,- budući da u
protivnom slučaju uviek recidive nastaju.
Najenergičriiji liek je u tom pogledu treslena kiselina, koju je najbolje dati u
1/2 do 1% raztopini uz corrigens. Slabije dj eluju tinkture, koje sadržavaju treslenu kiselinu
ili gallus kiselinu, tinctura ratanhiae, catechu i t. d. Ovamo spada i ruski čaj,
koji se vrlo mnogo, ali i vrlo zlo upotrebljuje. Decoctum ligni Campechiani zaostaje
svakako u dj elovanju za raztopinom od tannina, ali imade tu prednost, da se skoro
uviek dobro podnaš.a i da ne utiče .na apetit. Tannin, cotoin i tinctura Coto Čista su stiptica.
Za opium je najbolje, da se u obće ne daj e, te svakako nije liek, koji bi zaslužio, da
se kod crievnog katarrha u djece sistematično upotrebljava.
·
Tako je t a n n i n opet u zadnje vri eme zauzeo prvo mj esto kod therapie katarrha
u crievib.
Radi li se o razmierno lahkoj afekciji, gdje diete kroz l dan posti i 2-3 dana
strogu dijetu mlieka, a uz uporabu tannina diarl'hoeje prestanu, to odgovara ovaj liek svim
zahtjevom. Ako se pak taj liek duže vremena uzimati mora, to se opaža često, · da djeca
ne izgledaju dobro i da im je težina tiela spala, premda je diarrhoeja .sasvim prestala.
Tomu je uzrok, . što treslena kiselina, u koliko ona u želudcu djeluje - to prekomierno
čini, pošto se bjelančinom spaja, . a ti se spojevi težko tope, te ih crieva slabo mogu iz-
-crpsti, a. ujedno zaprečuju sekrecij u želudačne sluznice. S toga se mora kod liečenja, koje
duže vremena iziskuje, tannin samo kroz 2 do 3 dana dati i onda ga solnom kiselinom
zamieniti; eventualno ga opet posije nekoliko dana uporabiti ili koji drugi preparat, koji
tannin sadržaje - te se tako tek poslie duljeg vremena konačno izliečenje postizava.
Ove su neprilike ponukale H. M eye r a, da je pronašao neku novu acetil-sasta vinu
-treslene kiseline, koja je od velike vriednosti. Ta se acetyl-sastavina ne razstavlja u kiseloj
želudačnoj sadržini, već nasuprot u dodim s alkalijami tannin odciepljuje tako, da u .čitavom
crievlj u tannin svoje dj !llovanj e razviti može.
.
Djelovanje ovog preparata počima tek onda, kad se odciepljenjem acetyl-skupine
slobodna treslena kiselina razvija. To već biva u ustijuh u neznatnoj mjeri, da se pak
zaista ovo odciepljivanje u ustijuh pod uplivom sline shiva, možemo se uvjeriti, ako malko
od ovog praeparata u ustijuh duže vremena držimo, to ćemo naskoro osjetiti adstringirajući
tanninov okus. Svakako je u normalnom vremenu tvorena množina samo čest jednog
-milligrama, koja ni u kojem pogledu kakovo štetno dj elovanje u želudcu razviti ne može.
U želudcu samom se ovaj praeparat ne razstavlja, ako nema · abnormalnog procesa vrfenja
i ako mu je reakcija ki . sela - te tako ne može štetno na probavu u želudcu dj elovati. U
.crievih počima pod uticajem alkali čnog soka · razstavljanje ovog ,praeparata, te se može analogno
uztvrditi, da pod uplivom bakterija što intenzivnije ovi u crievih dj eluju, to u većoj
mjeri razstavljanje prouirokuju - tako, da je djelovanje na onih mj estih osobito jako, gdje
ga i najvi'še treba. Kod normalne probave i kod peristaltike, koja kratko vrieme traje,

Liečnički Viestnik 1896. Br. 11.
imao bi veliki dio od tog praeparata kroz crieva proći, a da se ne raztvori, osobito ako
se daju velike doze; ovako je dokazano, da praeparat ne škodi, . ako se uzimaju i velike
. doze; dok velike doze tannina ne ostaju bez posljedica, te . vrlo lako enteritis membranacea
·
prouzrokuju:·
Razni autori, koji su ovaj praeparat iztraživali, Kurike!, Drews, Biede1;t, Escherich,
Bachus, Hewitt i drugi vrlo su se povoljno o njem izrazili.
Što se uporabe ovog praeparata tiče, to je dr. H. kod sasvim· male ·djece do 5 mje­
. seci davao na dozu 0·1 gr., kod starije 0·2 gr., a to je i dosta bilo. Dr. H. je prema gore
spomenutom teoretskom razlaganju taj Jiek s početka obično poslie jela davao šest puta,
· a poslie 4 puta na dan :
Tannigeni · 2.0
Sacch. lact. 3·0
in dos. X.
:M. D. S. svake 4. ure 1/ 2 praška. (Kod djece od jedne godine cieli prašak.)
U nekih slučajevih je liek kombinirao sa solnom kiselinom.
Dj elovanje je brzo, stolice su se umanjile za 24 sata, a sluzi je takodjer obično nestalo
treći dan - uz to je i broj stolica spao na 1 do 2 u 24 sata.
Evo nekoliko bilježaka o pojedinih slučajevih :
l. W. J., 10 mjesci umjetno hranjen, stolica pomješanih sa sluzi 6-8 na dan,
opm·avio se nakon 3-dnevnog liečenja.
2. :M. V., 11 mjeseci umjetno hranjeno rhahitično diete, 3-4 stolice na dan, nakon
3-dnevnog uzimanja tannigena 1 stolica na dan. Phosphorleberthran.
3. M. S, 20 mjeseci, od 14; dana nslied pogrieške u dijeti lijavica, nakon 3-dnevnog
uzimanja 0·8 gr. tannigena pro die 1 stolica u 24 sata, pošto se je uzimanje obustavilo,
opet lijavica, koje je sasvim iza daljnjih 2·0 gr. nestalo.
4. F. J., dojenče, bronchitis, diarrhoea, mnogo zelenih stolica, poslie uporabe od 2·0
. gr. tannigena ozdravilo, a i bronchitis je prestala.
5. L. G., 3 mjeseca umjetno hranjen, mnogo zelenih stolica s primiešanom sluzi,
poslie 3 dana ozdravio.
6. V. S., 7 tjedana, poslie 3 dana ozdravio.
7. H. V., 8 mjeseci, rhahitično diete, mnogo smedjih stolica s obilnom sluzi, poslie
3 dana 2 stolice u 24 sat.

L.iečnički Viestnik 1896. ' Br. u.- -
smučilo rntr se, te nije bilo vjetrova. Od to : doba pak do danas (3. X.) . boli već ·nisu popustile,
stolice - ni -na velika klysmata nije imao, a trbtlh bio je sve ·većma nadut i bolan:
Po savjetu lieČnika odputio se je u bolnicu, te se je do željeznice još čitavi clan vozio na
kolih, uz velike boli i često bljuvanje:
_ Stat. praes. Srednje vel,ičine i ugoja,n čovjek, zdravih unutarnjih prsnih organa. Koža
žuta, ·lice dosta upalo, ali inače sile jake, brzo, -ali čvrsto bilo. Trbuh nadut; osobito s desna
od pupka. Perkusij:.t pokazuje želudac nadut; Dšit · gore protegnut, tanko crievo naduto.
U cielom malom zdjelištu imltde partija, koje, prem su, veoma nadute, dadu mukli -zVuk ·
(puni čvorovi kljenutoga crievlja), djelomično visoko tympl!onitički zvnk. Palpacija ne po­
kazuje ništa, radi meteorisma. Bol kod opipavanja nije odveć velika. Prazna vrećica kile
nalazi se u desnom canal. inguinalisu ; bolestnik pripovieda, da mu je često . .izlazila mala
kila, koja se uviek lahko natrag potisnuti mogla. I u onoj kobnoj noći, da je tako bilo;
a inaČe da nij e nikada imao sličnih napadaja, već )mdkada nešo težu -stolicu. Diagnoza
svom vj erojatnošću · glasila je "hernia inguinalis dextra incarcerata, rpositio en masse".
,_ . .Laparotomija učinjena je B. listopada 1896. u narkozi s chloroformom. Zarez povrh
desnog inguinalnog kanala -10 cm. prema gore. Ćim je peritoneum otvoren, izcuri nešto
m1tne tekućine, a pokazuje. se odmah tamno-crni čvarak tankoga crieva. Mislili smo, da
imademo već pred sobom namišljenu reponiranu herniju, ali pretraživ prstom, nadjemo, da
je bar l metar tankoga criev::t incarceriran po pro cess. vermicularisu, i to tako, da je isti
sa. proximalnim rtom, kao prsten prirašten blizu svoje basis, te je obuhvatio taj cieli po
prilici l metar dugi čvor ileuma. I crievo i mesenterium skroz gangraenozni, a na dva .
mjesta male perforacije. Učinjena bude resekcija cieloga komada·uz veliki dio mesenteriuma,
premda SIDO Se imali bojati, da ĆC gangrael).a dalje poći, pOŠtO SD)O . bili prinuždeni me­
sentrjU.Jll .tako blizu korjena resecirati.
Appendix bude takodjer na obični način odstranjen, te se je pokazao u njem m!lli
koprolit i adhaesivna upala u okolici. l:>;a toga bude ileostomia učinjena, koja dobro funkcionira
i distalni dio crie.va takodjer 1išit u stienke .trbuha. Bolestnik živio još dva dana i
nalazio se sasma (}obro. Tek .zadnje sate uhvatila ga muka i delirija, u kojih je i umro.
-
Sekcija pokazala je nastavljenu gangraenu na crievu.
II. Carcinoma oesophagi. M. O., 50 g. stara, tuži se, da od t1'avnja o. g. ne može ništa
gutati, od toga remeiialu je po vratu počelo stezati i dalje sve na gorje išlo. Mekane
stvlJ.ri ho mlieko i drugo slično je s početka još išlo. Oko početka srpnja nije već niti
tekuće stvari mogla progutati -i to kroz nekoliko dana, iza toga je opet došlo vri eme, gdje
su ml'hke stvari sasma đobro išle. Oko polovice rujna joj je opet toliko pozlilo, da nije
mogla niš-ta progutnuti; te je učinjna "Gastrostomia sec. Witzel-Kader", i to pod Schlei­
chovom anaesthesiom. Ova operacija sastoji u sliedećem : Od proe. xyphoid. napravio se
zarez 6-7 cm. dug, 2 cm. izpod lievog luka rebara i istomu paralelno, prosječe se gornja
koža te se dodje do muse. rectusa, taj kao i muse. obliquus tupo se prstima raztvori i
dodje se do peritoneuma, isti se proreže i trbuh je otvoren. Želudac, koga se . lahko sad
nadje, protegne se prstima kroz ranu van i napravi se dva paralelna nabora, medju koja
se stavi ciev. U želudac zareže se sada po prilici 1-1 '/2 cm. i u taj otvor uvede se ciev ·
jedno 5-6 cm. duboko u Želudac. Ciev se sad _ na stienku želudca pričvrsti sa jednom niti
od- catguta, a ova dva želudačna . nabora sašijll se preko cievi tako, da sačinjavaju kanal,
u komu ciev leži. Želudac se sad još jedanput šije sa neprekidnom šavi u stienku trbuha, ·
a kroz ciev se za sigurnost provuče igla.
To je novija i čini se najbolja metoda gastrostomij e; _
Naša je bolestnica operirana po ovoj metodi, te se je odma iza operacije boljom -
naJaziia. Hranu je uzimala izmjenično .na ciev i naravnim putem. N a taj način prehra­
njivala se je jedan podpuni mj esec, te se je subjektivno sasma dobro osjećala.
18. listopada o . . g. zaboli ju. u strani, zadobi bodac i umre iza dva dana od pneu-
monije. . -
Sectio facta : Carcinoma oesophagi in regione juguli, - lahki stupanj Sanduhrmagena,
posljedica zarastica iza operacije.
JII. Cystis·ova1'ialis. I. B.; 26 god. stara, tuži se, da je opazila, kako joj od božića
pr. g:-nešto'\i trbillii:-lraste: S prva jn to nije ništa smetalo, nu kašnje, a i sada još ·osjeća ·:
·
· ·
Br: l:L Liečnlčkl Vtestntk 1896. 279
u trbuhu boli, a pri sagibanju ju žulja. Bolestnica jo tri put rodila, porodjaji svi su lahki
bili, menses uviek u redu.
Stat. praes. Na desnoj strani od materice nalazi se tumor, koji je po prilici kolik
šaka, za opip je mehak i vrlo lahko gibiv, sa matericom je u savezu. Uterus nešto. anteflektiran
i lateroponiran.
Laparotomia et exstirpatio cystidis ovarialis facta 24c listopada 1896. Zai·ez učinjen ·
je · izpod pupka u li11ei albi, peritonet1m otvoren, na li evo od uterusa nalazi ·se cysta, potičuća
od lievog ovaria i imajuća veliku petlju. Petlja je u smjeru svoje osi nekoliko puta
zakrenuta, a lahke adhaesije su taj položaj već fixirale. Uslied te kretnje oko svoje osi ·
samo je manjkavo krv mogla cirkulirati u stiene od cyste, posljedica je toga bila, da su
se mjestimice na petlji kao i na cysti napravile male bezbrojne partije t. j. početak nekroze.
Sva je prilika, da bi na tih nekrotičnih mjest-ih za kratko vrieme nastala perforacija.
Osim toga držim, da je spomena vriedno, da je na drugoj strani cyste bila jedna
lahka adhaesija omentuma, te se je u tom slučaju lahko moglo dogoditi, da bi se cysta
na zaokrenutom mj estu od svoje petlje mogla odkinuti, te bi u buduće bila od omentuma
uzgojena, kao što već ovakovih riedkih i sličnih slučajeva ima opisano. - Bolestnica nalazi
se iza operacije sasma dobro.·
Dr. W i k e rh a u s er: Dandanas se ovakove cyste vec vade -· vaginalnim putem, mi
ja sam mislio, da se tu radi o dermoidu, pa sam se bojao, ako ovaj kod vadjenja pukne,
da dodje sadržaj u trbušnu u til nu, a jer imade u dermoidu pathogenih klica, · da dodje do
peritonitide, česa se kod cystovarija ne treba toliko bojati ; nu drago mi je, da smo odabrali
starodrevni abdominalni put, jer kod vaginalnog bi· svakako bilo neprilika radi spomenute
adhesije.
If.,_ Qys:tis.Jle1:moi_l],p,Us. B. P., 30 god. stara; Od 7. srpnja o, g. opazila je bolestnica,
da joj u _trbuhu.' nešto raste, u to vrieme stali su menses i ujedno je osjetila jake boli.
Rodila nij e nikada. Od tri mj eseca prestali su menses sasma.
Stat. praes. Desno od materice nalazi se tumor _kao dvie šake velik, od materice je
sasma odieljen i dade se u trbuhu lahko gibati: Uterns sam je dosta velik i za opip kao
tiesto. Osim toga Kiistnerov symptom (tumor pred matericom. ne može se više naći, jer je
usli ed svoje veličine već izašao iz male zdjelice, ali tvTdi bolestnica, da je "kruglju" najprije
opazila povrh symphyse), portio je mekana, te čini utisak, da postoji graviditas, za
što govore i vanjsko spolovilo i dojke, koje na pritisak colostrnm izhičuju.
Laparotomija je učinjena 21. listopada o. g. Zarez u linei albi, pošto je peritoneum
otvoren, pokaže se materica, koja je znatno povećana i sasma odgovara gravidnomu uterusu
u III. mj. Pokraj uterusa lievo nalazi se tumor; potičući od lievog ovaria, isti ima dosta
dugačku petlju. Pošto je petlja · na podnožju podvezana, prereže se ista i tumor izpade
van. - Razrezani tumor imadjaše u sebi _ većim dielom samu mast, onda bijahu unfitra dva
klupčeta smotane kose i osim toga manjih komadića kosti.
Bolestnici je sasma dobro.
Dr. G u t s ch y: Abscessus cerebri, četiri slučaja.: (Ovo predavanje priobć1tjemo na
drugom mj estu "L. V.")
K slučaju I. pita dr. Schwarz, kako je trepanirano ?
Dr. Wikerhauser: Učinio se dlietom otvor po prilici u promjeru od 2 cm. Sa
štrcaljkom za ptmkciju našao se je gnoj, otvorio abs ces, te drainirao. Ostavljeno je, da se
defekt kasnije pokrije. _
. _
K slučaju III. primjećuje dr. L u š ić, da se spominju mali glyomi, koji se dugo bez .
simptoma nose, onda abscediraju i puknu. . .
Na III. slučaj nadovezuje još dr. Schwarz: Što se tiče latentnih abscesa moždjana,
sjećam se jednoga slučaja, gdje je bila fractura ossis frontis complicata, a vidio sam ga
u Osieku. Sondom se nije fractura mogla ustanoviti, makar se pukotina nije mogla naći,
curio je neprestano liquor cerebrospinalis. Rana je zarasla, bolestnik se je ćutio dobro,
jedino se je- tužio na glavobolju. Povišene temperature nije nikada imao. U bolnici je· ostao
radi opažanja dulje vremena, nu napokon je odpušten. Jedne noći bud donesen u bolnicu
u silnih grčevih, pak je umro. I sekcija je pokazala sasvim ograničeni absces u lob. frontal,
koji je imao preko sebe zdravu dmu. Izpod zarastice vidjelo se je u kosti trag fissure.

280 i..iečnički Viestnik 1896. Br. 11.
Da je ·ovaj ojek, bio · operiran; svikak6 bi ·se bio ogaci izliečiti, :in ur je se mi to moglo
odlučiti, jer nije osim glavobolje pružao nika,kvih simptoma. ·
· ' Dr. Č a č k.o vi ć: Pdesetgodišnjica nark.oie: (Ovo pređatanj priobćuj em o na dhigom
. .
mjestu ,;L. V.") . ..
.
Dr. Seh war z: Buduć da sam uvidio, da ja sa onom formom svoga predloga glede
osnutka medic. knjižnice u Zagrebu, kako sam .ga na posljednoj skupštini iznjeo, ne nalazim
odziva, to sada povlačim taj ·. predlog. Ujedno pako izjvljujem; ·da ću ga u preinačenoj
formi donieti pred glavnu ski.1pštinu sbora. Predložiti ću naime, što već ovdje iztičem, da
bi sbor liečnika doprinjeo od svoje glavnice za prvu . nabavu knjiga 1500 do 2000 for., a
svake sliedeće godine .. doprinašao u tu svrhu koju stotinu forinti. ·
Ti je skupština svr!iena.
Sitne viesti.
Osobna viest. Na mjesto dosadanjega asistenta u kr. primaljskom učilištu dra.
Ivana Maixnera, koji mora po godine kao dobrovoljac u posadnoj bolnici služiti, postao je
·
asistentom u rečenom zavodu dr. H ug o pl. P i s a č i ć.
Kr. primaljsko učilište. U zimski tečaj toga zavoda primljene su 34 učenice,
i to :. 20 o trošku zemlje, 4 o trošku obćina, 3 di elom o trošku zemlje, dielom obćine, l o
trošku dielom obćine, dielom vlastitom i 6 o vlastitom trošku. Njih 28 stanuju u zavodu, te
su. u intematu, 6 ostalih stanuju izvan zavoda.
iJ!IF" Želim kupiti Dežmanov riečnik.
Na ubaviest.
Dr. M. Čačković,
Zagreb, Gajeva ulica 7
Gospoda, koja još nemaju za pri malje propi::.anu učevnu knjigu "Pri­
nialjstvo" od prof: dra. A. L o b m ay er a, mogu ju dobiti kod pisca: samoga.
Ciena je knjizi 3 for.
Svim p. n. gg . . člano vom.
Prema našemu oglasu od 29. rujna t. g. ("Lieč. Viestnik" br. 10. od tek.
god. str. 248.) zapOčeti će dne 20. o. mj. mjenjačnica Hrvatske
eskomptne banke za naš račun utjerivati · zaostalu ćlanarinn i
s tim poslovanj em slropčani trošak poštanskom naputnicom.
D Z a gr e b u dne 15. studenoga 1896.
· -Mjesečna skupština
Odbor.
"s·b ora li.čnika kralj evina Hrva-t ske i Siavonije" u Zagrebu biti će u
ponedjelj ak dne 80 • . studenoga o. g. u 6 sati posij e podne u sveučilištu .(u senatskoj
· ·
dorani) s ovim dnevnim redom : .
l. Ovjerovit će se zapisnik posljednje mjesečne skupštine.
2. Predsjednik iiviestit će· o sborovih stvarih.
3. Dr. Drag. Sch warz u Zagrebu : "Kiru:i'žka kazuistika".
4. Dr. Drag. B ar k o v ić: ,;Hypertrophia · prostatae".
5. Eventualni predlozi članova. ·
Odbor.
Vltnik · i;izdaviiL',.Sbr' lfečnlka kraljevina. Hrvatske i Slavonij".
Urednik prof. dr. A.· Lobmayer. -
·
· ·
Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu.
u.;. 12. u Zagrebu 16. prosinca 1i39a. (.l od. XVIII.
IENIKI VIESTNIK.
List izlazi jedanput na mj esec na podrug do dva arka. - Članovi ga dobivaju . bezplatno.
Prcdplata za nci'lanove na godinu 6 for., na pol godine 3 for.
O!anarina, predplata i sve ostale uplate imnju se poslltti MjenjRčnici hrv. eskomptne banke" u Zagrebu
Jelačićev trg br. 3.
Reklamacije mdi "Liečničkoga Viestnika" imadu SJ upraviti na Dioničku tiskaru u Zagrebu,
Pre1·adovićeva ulica br. s. .
Dopisi se šalju predsjedničt'm sbora ili uredničtvu lista {prof. dru. A. LobniaYeru).
Za oglase plaća se po d ''ostupačnom redku ili prostoru 15 novč.
O nekojih temeljnih poja-vih duševnoga bolovanja.
Napisao dr. Ivan Žirovčić u Zagrebu.
(Svršetak.)
Veliku ulogu igraju u duševnih bolestih razne perverzije, obratno ćućimje. .
U krugu oFjetilah dogadja se, da se s osobitom nasladom njuše gade, smrdljive
stvari ; najodurnije strari tečno se proždiru ; uhu ugadjaj u žestoki neskladni
zvukovi, od kojih se zdravu čovjeku koža ježi ; oko se pase na grdobnih likovih,
kritećih i neskladno složenih bojah.
Naravski nagoni, hranbeni i spolni, mogu u duševnoj bolesti za čudo na­
stradati. Glad može podpuno manjkati tako, da se bolestnici mora:j u umjetnim
ll!tčinom ria životu podržavati ; drugi put opet postoji nezasitljiv glad, ili je po­
hota naperena na gtdne i za hranu sasvim neprikladne stvari, kao vlastitu
pogan i mokraču.
Zablude spolnoga nagona tako su čudnovate i mnogobrojne, da su nj i­
hovom opisivanju debele knjige posvećene. Ipak se nesmije uzeti, da su sve te
spolne čudnovatosti posliedak ili znakovi duševne bolesti. Ljubav prama dj e
čakom, za današnji naš ukus odurna zabluda, bila je svojstvom mnogih ljudih
umnih, duhovitih i finog:1 aesthetskoga ukusa. Čudnovat liini se pojav u na
ravi, da se i kod lj udih i kod životinjah spolne pohote pojavljaju još prije
spolne zrelosti. Gdje djeca živu u uzkoj zajednici sa odraslimi, te imaju prilike,
da vide i čuj u njihovo vladanje, koje je u spolnom pogledu pretesto slabo za­
strto koprenom sramežljivosti, nalaze rani r;polui podraža,j i bujnih poticalah, te
se n:).ogu razviti u nenaravnom pravcu ; a i kod odraslih dovadjaj u prilike i
okolnosti do zabludah, koje se bez toga možda nebi nikada pojavile bile. D
blagom podneblj u grčkom odievali sn se mužkarci slabo, a kod gimnastičkih
vj ežbah bili su sasvim goli ; mužka mladež, koja se je od dj etinstva pi·iučavala
vojničkim vj ežbam i igram. živjela je u tiesnoj za:jedniei sa odraslimi rimžkarci;
koj i su u dru,žbi!>]l odln(ieni bi li od žonah ; stari Grci bili su ljudi finoga aesthet­
skoga ukusa, · te s, u lj epotu čovjeejegtt tiela visoko cienili bez razlike spola, . da
prtče su baš tielesnomu razvitku mužke lj epote i snage posvećivali svu pažnju
jačanjem i vj ežbanjem tiela. U tih prilikah se je po svoj prilici razvila paede­
rastija uplivom životnih odnošaj ah, te je postala zabludom družtveno sankcioni-
·

282 Liečnički Viestnik 1896. Br. 12.
ranom, u- kojoj nije nitko ništa nepristojna nazrievao. Isto biko mogla se je
·
kod odlučeo živućih ženskih razviti medjusobna spolna ljubav.
Paederastične pobšaje. primjetio sam u l udri! ci kod idiotah i mladih degeneriranih
; epileptikah, zatim kod paralytičarah, koji su, .bili . tako bedasti; da
nisu :mogli razpoznati dječaka ocl .rljevojke ; zatim sodomitie.ne pokušaje kod
umobolnikah, koji sn se upotrebljivali za poslove gospodarske u školi. Umobo
hi.e . ženske ,često se uki·adu }edna k drugoj u postelju ; b,ysterične žen*e rado .
si natrpaju u vaginu kamenčićah i inih pristupnih im stvarih, u obće sti . mnoboine
žehske daleko bezsramnije od umobolnili mužkaraea, nu i tu se još opaža .
razlika izmedju decentnijega vladanja dobro odgojenih · i bezobzirne surovosti
nižih slojevab . .Ako bi se paederastija u ludnieah i česće pojavljivala, nego li
to zaista pod par.kori1 biva, ne bi se još moglo iz toga zaključiti, da umobolnici
osobito na nju naginju, jer ona se u sličnih prilikah pojavlja i m edju zdravirni
ljudui,, koji odlučeni od ženah u zaje

284 Liečničld Viestnik 1898. flr. 12.
ne razabire, da Sll ti osjeća:ji, te . pi·edstave lažne, izkr(vljeJie, VeĆ ih jeruje, te
iz · njih dalje prede m isl i i zaklj ni'ke, koji su takodjer lažni, izkrivljeni, jer se
osnivaju na lažnih, izkrivljenih ele.mentih misljenja.
. . . : . .
Misli umobolnikah često su uvjetovane njihovimi čuvstvi, koja sn prejaka,
doČim ih oslabljeni nm nemože da nadvlada.
Sitnimi, u potankostih sasvim nepoznatimi 1n·omjenami u bolestnih mož­
djanih nasta:fu nutarnji podražaji, kakovih u zdravom stanju neima, a na ta­
kove podražaje odapinju se nutamje sile, koje u govorenju i činjenju bo­
lestnikah očituju tol i zagonetne i (:esto sasvim nerazumljive proizvode. Kod
toga postoje jedanput tako :>ilni nutarnji zapo ri , rla spriečavajn svako mišljenje
i djelovanje ; drugi put opet, kao da je zaporah sasvim nestalo, bruji . i wji u
moždjanih silna . bujica mislih, koja sili bolestnika, da neprestano govori, brblja,
pjeva, često tolikom brzinom, da nesta:je u govom svakoga saveza, te se samo
krpe iriekah, poj edine rieči, ili samo slova u bjeg·u mislih izgovaraju.
Osjetila umobolnih ljudill osobito sn podvržena. vanw omu perei piranju, te
tako na.sta;j u va1'ke osjetilah, koje mogu nastati na dvojaki način.
Jedanput predstavlja se realni Yanjski predmet okn u posve preinaeenoj
slici ; neki zvuk ili glas razabire se sasvim druga0ije ; lahki poclmžaj kože osje1;a
se n .. pr. kao dodir hlad11e mrtvačke ruke ; jezik kuša vodu zn. izvrstno vino,
ili sirov krumpir za tečnu jabuku ; nj uhom se u indiferentnih exhalacijah ra­
zabire miomiris ili smrad : to su iluzije. One se pojavljaj u i kod zdravih ljudih :
iluzija dapače glavno je sredstvo predstavljajućih umjetnostih i pruža ljud­
skomu duhu mnogo uŽ.italmh. Neuki i lahkovjerni ljudi lahko i voljno se po­
davaju iluzijam osjetilah, te si ih nedadu izbiti ; dočim razumni i triezno misleei
varku · i kod drug·ih i kod sebe samih lahko uvidjaj u i izpravljaj u. Po mislimo
samo . na česte dogodovstine, koje uzbudjuju od vremena do vremena prazno­
vjerno pučanstvo, gdje vidjajn prikaze svetih na polju, grmlju i drveću,
vde kako se na slici svetea oči miču, ili kako iz njegove ruke krv kaplje.
Drugi put opet. nasta:ju percepcije osjetilah bez svakoga realnoga vanjskoga
pojava, koji bi ih mogao podraiti, same od sebe, to jest za pravo usl ied nu­
tarnjih podražaj ah u bolestnom živčevlju: takove varke osjetilah nazivamo haln­
cinacijami. Bolestnik razgovara sa osobom , sto j n pred sobom vidi, ali koj e n
istinu neima ; on čuje jasno govorene rieči, 11ozive, psovke, i silno se uzrujava ;
on ćuti, da po nj em plaze knkei, tc ih ntoj i uhvatiti, euti kon svoj u iz­
prepletenn mrežo m od ic, koje e nast.oj i osloboditi ; u krugu njuha i teka
halucinacije su riedke. l ltalneirmeije mogu se kod zdravih ljudih, osobito u
bujnoj fantazij i, pojaviti, ali su mnogo riedje od iluzijah , te se lahko iz­
pravljaj u uvidjavnošću ; za umobolnoga imaj u vriednost realnih obstoj nostih .
Ako se varke osjetilah pojavljajn mnotvom , žestinom i bujnošćn, onda se
takovo stanje zove delirium.
Va1ke osjetilah osobito su česte u akutnoj i kroničnoj l udosti, u epilep­
tlčnoj i hysteri(·.noj nzbudj enosti, i usli ed djelovanja otrova h na moždjane (de­
lirium alcoholicum).
Uslied osjetilnih varkah i oslabljenoga razuma razvija se u bolestnih
Uioždjanih varavo mišljenje, koje pod slabom samorazsudom biljno niče i uspjeva,
Br. 12. Liečnički Viestnik 1898. 285
nesretnoga bolestnika posvema odtudji istinitomu životu i realnim obstojnostiril,
ie ga zavede u neki sanjarski nutarnji život, iz kojega preesto neima više
povrata.
Niti varke misljenja nisu tudje zdravoum duševnomu životu, jer se zna, da.
koli pojeclinae, toli m nožtvo lj 11dih t:esto stoji pod nplivorn milih, koje nipošto
nisu istinite i izpravne. Nu varke zdrava čovjeka osnivaj u se. na neznanju,
lahkovjernosti , :glupo,ti. površnom razmišljanju, zavedenjn po autoritetih, te se
dadu mzjasniti shodnim razlaganje m i up ueivanjem, pa.lc ih nakon uvidjenj a
nestane. Varke mnobolnikah pako imadu za nje nepobitnu apriorističnn vri ednost,
te se nedadu izpraviti nikakovim razlaganjem i dokazivanjem, jer su osnov;ane
na pogriešnom mekanizmu mišljenja ; one se tekar izgube, kad bolest prestane,
kad nastanu u moždjanih opet uvjeti zdravoga m išljenja. S toga je shodno, da
se varke umobolnikah, za razlik u od inače varavoga mišljenj a, nazivaj u lu-
dimi misli.
Koliko god se raznovrstnih mislih po m ozgu lu djaka vrze, ipak se one
dadu u stanovite hl])e razporedati, obilježene svojim saclržn:jem. Kao što je .mi­
šljenje lj udsko u obće uvjetovano i pojačano i':uvstvi , tako i u duševnoj bolesti
vladajuća (mvstva podavaju mišljenju pr•wac, gradju za sadržaj, svjetlost i boju.
Vesela čuvstva pospješuj u mišljenje i uzdižn samosviest, nevesela 1\nvstva usporuju
mišlj enje i ponizuju samosviest ; isto pravilo valja i ti dusevnih bolesti b, u kojih
se prema tomu ističm lude misli samouzvelitiavanj a i sarnoponizivanja.
Bilo je od va:jl

286 Liečnički Viestnik 1896. Br. 12.
---- ---------- -- -
pojavah, te si umišlja kojekakove griehe i krivnje, trpi Sl'll pet-al savjesti,
strah od zaslužene prieteće mn kazne, smatra se nedostojnim ljudskih pra.vah
i obzirah, očekuje i z ah tjeva, da t:>C na nj Hm izvrHi osuda, te se

Liećnićki Viestnik 1896. Br. 1.
ili !ubode, ili kad Stl spretua.j u na kakovo pottjno djelo, na koje ih pot.ii'iu
nj ihove nezdrave mili.
Dalnja vrst uezdravoga misljenja jesu prisilne m i sl i .
Psycholožki je zako u , da zdravi moždjani, dok su budni, m oraj u misliti ;
nu zdravo mišljenje kreće StJ slobodno u svoj ih o soci ativnih kolotečinah, a da
nezapinje i da se ntztwtavlja u stalnih krugovih , te svi rJslnost i pozo rnost
mogu mišljenje navesti n dru;.:u kolotei·i nu, pobudjuju stan ovite misleće cle­
mente, da asoci ati vni m putem struju m i sl ih k sebi privuku, odakle se opet
dalje i dalje po zakonih spoj noga udruživanja raztii'iu. Dospije li duša ljmbka
pod pritisak jakih depresivnib Z:uvstavah, onda misli nisu više slobodne, reć su
sapete u neki stalui krug, kojega nemogu prodrieti : tako n melankoliji turobna
čnvstra sapinj u mislj«:nje u krug rlastite boli, biede, griešnosti, nevriednosti i
malenkosti. Po sudbinu iudiridualnu ili obću važni dogadjj i, osobito nepogot stPreotypna misao pojavlja. 'l'jstl·o pameenja, to jest mogu 1:nost., da
se niisli, sto su se jed n om u d u ševn om organu pojavile, mogu iznova sa pu ni m
vojim sadržajen1 pobuditi i obnoviti : sto sn on jaE>, i'ieSće i po vremenu bliže,
to. . se laglje i ljt'rnije ponavljaju. N u jedan je ražni u rj et y, a iznovieno panav­
lj allje rnilih, to jest za sjera.nje, a to jest, da Hl se m i s li rodile uz stan ovi to
budno sta nje duše, koje e ZVP svi ·t.
U

290 Lie.čnički Viestni_k 1896 Br, l.
sviest je utrnula, burno mišljenje provaljuje divljom krikom i urlikanjem, nastupilo
je stanje ui esn ila (man ia gravis, aggressio).
Vladanje paranoika uvjetovano je gospodujući mi ludim i nlisli: sanwuznsJ­
vanje dovodi često do podpunoga prei načenja vlastite osobnosti, kojoj onda od­
govara adaekvatno dostoj anstveno držanje, uzvisivanje nad okol inom, malocienjenj e
drugih, koje se opet uz temeljnu razdra7.ljivu ćud oituje bezobzirno i silovito ;
progonstvene ideje uznemiruju nesretnoga bolest.nika danju i noQju, odasvuda
mu ćutila dovadj aju neprijatelj ske percepcije, neprija telj i raz pleli sn svuda taj ne
svoje mreže, a boleslnik nalazi se u neprestanom odporu proti neprijateljskim
nav11lam, lukavom opreznošću pazi i prisluškuje, pretražuje potajna zakloniš1a,
svadja se i bije očito sa umišljenim protivnikom ili potajno snuje svoje od
porne mjere ; u ludoj bojazni od otrovanja odklanja bolestn.ik svaku hranu bori se
sa smradnim . uzduhom, kojim ga neprijatelji namjeravaju udušiti ; qnaerulant
piše bezbrojne i bezkrajne tužbe na sve moguće oblu.sti, dokazuje ošt.roumniri1
razlaganjem pneinjenu mu nepravdu i traži umišljenu povriedu, napastujuć ne­
prestance javne osobnosti, koje postepeno ubra:ja sve u svoje neprijatelje, jer
mu nepomažu ; ludost Jjubomorsh'ena tjera na predbacivanja, tužbe, svadje i
navale proti umišljeno n evjern oj osobi ; ludost religi ozna naganja na p retjeran o
isti canje pobožnosti, propoviedanje, k udjenje i psovanje, mystične tlapnje pre ·
pli ću sve djelovanje lude osobe i čine ju nesnosnom ; tmasti, šutljivi, nepristupui
paranoični mystik ili obretnik dnboko razmilja o svojih zamršenih idejah i
osnovah, oholo odlučuje se od drugih i neda se sklonuti na očitovanje s·ojih
misli prema okolini, koja nije dostojna da ih čuje, niti sposobna da ih pojima ;
hypochondrični ludjak muči se i bavi čitav d an svojimi čudnovatimi senzaci­
jami, proti koj im mora da kuša i poduzima svakojaka sredstva, da ih ublazi.
U stanju sveobee smetenosti bolestnik je igračkom raznih čuvstavah i
varkah , 11 buj noj mieni sad veselo skače, brblja i pjeva, sad pokunjen turobno
šnti ili plače i jadikuje, sad se pl11ši i zavlači pod postelju, sakriva po zakutcih,
sad opet preplašen biega, kao da ga nešto goni, tuniara bez cilja kao
izgubljen, sad iznenada navaljuje, tuče, grebe, biesni i uništuje, izmienice opet
se primiri i dobiva vid bistri ne, da opet iznova započne potjera ; često padne
u stanje dubokoga stupora, bezćutnosti, u kojoj prestanu sve više duševne
funkcije, dapače i automatične, bolestnik ne mari za hranu, pušća tjelesnu
nuždu poda se ili dospije u slanje kataleptično, u kojem često mišice zadobij u
tvrd u, odpornu ukočenost, ili vošeanu gibivost tako, da uda. u svak •Jm ma i
nenaravnom položaju dugo uztraju.
'!'akova ukočena ustrajnost opža se kadkada i u govorenju, gdje se jedna
. rieč, izreka ili neskladno spojene rieči neprestance opetuj u (verbigeratio), ili
se izgovaraju rieči po sroku sli čne bez svakoga inoga saveza (versi ficatio ), ili
se poput jeke ponilvlj aj u rieči od drugih izgovorene (acholalia). Kadkada podu­
ziinaju bolestnici kojekakove čudnovate sastavljene kretnje i nenaravne položaje,
pnzaju po četvero i laju poput psa, stoje na jednoj nogi, ili na glav i, trče natražke
ili neprestano u kolobaru, plešu i skaču poput komedijanta, vrte se poput vrtuijka.
Mnoge tih kretnjah bit će uvjetovane ludimi misli, druge opet čisto su
automatične, neodvisne od pokrećućih mislih, impulzivne naravi, kao što e to
pojavlja u stanj u neurasthenije i slaboumosti.
Br. 12. Liečničkl Vlestnll< 1896. 2!Jl
-----···· •.• ---·- ---- _____ .:a., __ _
Duševna slabost, nazvana neurasthenijom, lwjn je čet.o posl iedu.k duševnoga.
prenaprezanja i umora, a još eešee pojava hereditame dogeneracije, odlikuje se,
osim plahosti, prisilnih mislih, takodjer osohitom slaboMu volj e, uslied k oje su
bolestni ci nestalni i neodporni poput pera na vjetru, te izvrženi raznim pohota m
i impulsivnim činom. 'l'e pohote (obsesije iliti monomanij P.) i iz nj ih proizlazeći
i111pulsivni či ni , nose u sebi bi ljeg nopromišljenoga, reflek tornoga.
Kantkteristino je za nje,. da su si bolestnir.i sviestni njihove p risi lnosti ,
da su bulestn iku takove potjere jako neugodne i da se protive njegovoj uvi­
djavnosti, · ali one ga napinju i sile tako dugo, dok im odoli činom, na što bo­
lestniku znatno odlabne. 'rakovih monomanijah, koje čovjeka nagu.njaju, da
izgovara ružne, nepristojne rieči, kletve, ela odkt-iva svoje spolovilo, da kradP., .
pali, k upuje, putuje, pij ančuje, vagab u ndira, lj ubi itd , poznatt je čitava p o vorka
pod zvučn imi grčki mi i meni ; nu mnogo put služe liepa ta imena, da prikriju
i izpričaju čirw moralnih zabludah, te s toga ralja glede nj ih biti na oprezu.
Često se može dokazati, da su irnpnlz ivn i l· ini u sebi nerazum ni i protnslovni ;
jer klepto man ukrade stvat· ali ju neupotrebljara ili neunovl'uje, često salmplja
stvari bez svak e vriednosti i bez razu mne svrhe ; pyroma.n pali i u takovih
okolnostih, gdje nt>rnože biti govora o nakanjr.nom oštećenju onomatoman kupuje
sasvim nepotrebne i nesmislene stvari, da ih od mah opet razba ca; di psoman
loče periodi(-no ludo i samotno, bira loše i najžešće piće, nerazveselj uje se, reć
se omamlj uje ; erotoman valja se nezasitno u kal u najgadnijih i protuprirodnih
strastih ; vazda pako imaj u takovi impulzivni čini nezdrave motive, a često pro­
izlaze iz abnormalnoga spolnoga čuvstvovanja: obi čno SP. dakle impulzi v ni čini
nmobolnih ljudih srojimi motivi, sadržajem, svrhom i nači nom izvedenja razlikuju
od istovrstni h činah duševno zdravih lj ud i h.
Kao što se duševni procesi u obće kod lj udih u izrazu lica očituju, tako
još više u duševnoj bolesti gdje prevladaju trajna i silna čuvstva dobiva, lice
umobolnikah trajni izraziti typ oclgoraraj ući centralnim pojavom: tako nam sp
na prvi pogled · odaje sdvoj ni l ik melan kolika sjajni lik man i aka, i praz ni lik
slaboumnika, dotim fizionamija inih umobol nikah iziskuje dublje a i trajnije
proučavanje.
U · motornom krugu prate kadkada duševno oboljenje pujavi grčevah,
drhtavice i kljeuuti. 'l'onični i klonični obeeniti grčevi u napadaj i h padavice
pojavljaju se vazda sa podpuni m gubitkom sviesti ; dočim hysterično grčeviti
napadaji jedanput podpuno naliče padavici i pogledom na gu bi tak sviesti, dočim
se drugi put sastoje iz kompliciranih kretnja, teatndnim prikazivanjem žestokih
ču'vstavah i predstavall, delirantnim buncanj em, uz intercurrentne žestoke tonične
grčeve spružnih mišiea (opisthotonus). I u progresivnoj paralyzi jesu epilepti­
fo rmni apadaji, ograničeni najviše na pojedina uda ili samo na · podrurje jednoga
ličri0ga živca, typičan pojav ; drugi put opet nastaje iznen11da polustrana kljenut
tiela poput apoplexije, koja se kljennt obično brzo izgubi i ponovno pojavlja.
Drhtavica kat·akteristit>.na je za puralytičnn i alkoholnu umobolnost. Trajne
sgrčenost.i uda jesu pojav hysterije, a nj ihovo centralno porieklo očituje se time,
da ih kadkada iznenad a samih od sebe nestane. U stanj u slaboumnosti opažaju
se raznovrstn e cl!nn:utične i a!hetotične kretnje.

292 Liečnički Viestnik 1896. Br .. 12.
Manjkav,o· s.poredjiv11.nje sastavljenih cilju shodnih kretnjah coo1'dinatorna
ataxia, uvjetuje karakterističnu nAspretnost paralytičara, i to ne samo u nesi­
gurnom stajanju i gi banju tiela, nego i u njihovom zvaničnom poslov.wju, n
kojem počinjaju najkrupnije neskladnosti i pogrieške.
. Medju uplive; koji centrifogalnim pravcem iz moždjana izti{:u, spada još
ravnanje sekretornib. i trofičnih tj elesnih fonkcijah. .
U pogledu izlučivanja tjelesnih sokovah .kod umobolnih opaža se, da su
Izl . učme . umnožene u expansivnom duševnom stanju, a un1anj ene u depressivnom
stanju : u melankolika su suze presahnule, koža gubi svoj u vlagu i. pruži:vost,
čitavo tielo. gine i vene ; u maniaka iztiče se sveobći turgor sokovah . . .
, . · U pogledu hranitbenom napadno je, da u žestokih i dugotrajnih duševnih
bolestih tielo jako propada, što se oc:i.tuje naglim padanjem tjelesne t.ežine
uzprkos dovoljnoj hrani ; nasuprot se tj desna tt•žina počimajućim ozdravljenjem
.Qpet diže, nu osobito bujno debljanje i tustina tiela nije uviek povoljan znak
duševnoga zdravljenja, jer umobolnici naginju na tustinu i onda, kada prvobitna
psychosa prelazi u sekundarno sta.nje neizliečive slaboumnosti. Na koži i nje­
zinih trorinah opaža se često , da vlasi posiede, nokti bivaju hrapavi i k.b.ki,
koža suha, . ljuskava, neiste boje, sklona na osi pe i upale j koža na dolnj ih
P _ rjinah biv11. Ii vidna, nabuhla, hladna j na mjestih, gdje je na kosti pt·itisnta,
rado se razvija decubitu. Krv umobolnih često biva blieda i vodena, raYija
se ; Qbćenita slabokrvnost ; kosti bivaj u krhke . i lomljive, te se _ . kod r" U: isto vrieme, oko 20. rujna, imao je bqlestnik vatru, a
s nj om · zajedno pojavile su se riedko posijane crvene piknjice (najprije na
prsima, onda u licu, a napokon po čitavom tielu). Malo iza loga pojavi se
hol i crvenilo u grlu i gutu, te se pokažu u njem biele ·. pjege, koje su se
ognojile, uz to bol po čitavom tielu. Bljuvanja nije bilo. Nekoliko dana iza .toga
(oko l. listopada) načinili su se iz crvenih piknja mjehurčići, !a ovi su se
kasnije pretvorili u kraste, Kad su se pojavili mjehurčići, ciepi liečnik obitelj
i okolic:u sa Yaccinom, držeći da bi to mogle .biti koze. - Kraste su se
stale poslie širiti, izpod nj ih je protekao gnQj, a gdje bi koja krasta spala,
pokaže se otvorena, gnojna, ne osobito osjetljiva rana. Bol u grlu se sve više
·pojačala, za ran se je primalo rublje, stanje bolestnikovo bude sve nesnosnije,
te on potraži 20. listopada bolnicu.
Status kod primanja bio je ovaj : Bolestnik je mršav , slab, drži se jedva
na nogama. Koža i sluznice su bliede, tjelesna toplota povišena. Nutarnji or·
gani bez osobite promjene. - Po čitavom t.ielu bolesfnika nalaze se nepravilno
smještene JDnogobrojne (243) okrugle ili jajolike razvriedice. Ove su pokrite
crvenkasto-smedjimi krastami, koje sastoje od koncentrično nanizanih slojeva
(pustulae ostraceae). Te kraste su mjestimice do 1/2 cm. debele. Veličina razvriedica
varira izmedju veličine filira i srebrne forinte. Kad se kraste .od ..
strane, vidi se dno razvriedice, sastavljeno od sivkastih nekrotičnih granulacij a ,
lwj e su p okrite tankim slojem sl uza v og, siv kastog, gdjekad krvavog gnoja.
Rubovi razvriedica su svuda naokolo jednako visoki kao granulacije.
Na penisu nalaze ·se dvie razvriedice:' Jedna sa strane frenuluma je od
veličine leće, okrajci raztrgani, strmi i duboki , dno žutognojno, okolica neznatno
infiltrirana. Druga na prednjem dielu nutarnje površine praeputiuma
u veličini je graha, te pokrita krastom, okrajci su u . istoj visini sa dnom razvriedice,
koja sastoji (iza odstranjene kraste) od sivkasti)l, anaemičnih, ne­
krotičnih granulacija. Dno sačinjava tanku, ali tvrdo infiltrirana pločicu. ,
* Predavao u mj esečnoj skupštini dne 30. studenoga 1896.

294 Lieqnički Vi,estnik. 1898. ,
Inguinalne , žLiezde- s obih strana otrčene, · tvr.de j bezolle. Nad nj imi
u koži frižke li1icarnc zara:;tice Ostale lymphoglandnle s\'uda isto lilko be?-bolno
tvrdo · ote čene.
U gutu s obih strana su arcus palatini infiltrirani i crveni; ria obih
toosilah po jedna velika, duboka i žuto obložena razvl:'iediea; .. koja · djelomice
prelazi . na arcus. Bolestnik može samo da gtita tekućine, a i td ·riz·
veliku bol.
Diagnoza : Syphilis maligna.
Osim toga što je syphilis maligna danas riedkovoijno djelovla, osobito rie, dok se je obilno upotrebljavla.
Cieljerij e je počelo; kad se je· uz em pl. cine e. stao ·i kal. j odat.
·davati, a čini se, da je uzimanje željeza i chinina . pospiešilo cieljenje. Prama
tomu može se za ovakove bolestnike prporilčiti uzporedna uporaba Hg i KJ,
makar to nije oičajli kod lakših slučajeva syph ilide.
Slučaj čudnovate reakcije .kljenuti žilnih mišica kože.
Od dra. FraJ;Jje Gutschy-a, e'knđ:.:]Ječnika u bofnici milbsrqnih sestara.
Bolstpica )vana' ·_M;. Bi? god. stara, porodila je e 30. srpnja o. god. u
noći; dan na to u jutro 'oćuti žestoke kidaj uće boli u· desnom ramenu, koje
su irradiirale do lakta, a više puta do u šiljke prstiju. Nadlaktica bila joj kano
obamrla, dodir ili ća pritisak mišičja . desnog ramena zadavao bi joj težke
* Predavao u mjesečnoj skupštini due 30. studenoga 1896.

296 Liečnički ViestniK 1896. Br. 12.
boli. Upravo mje;;ec dana poslie, pošto su te boli in continuo trajale, bude
joj ruka uzeta t. j. nije mogla extremitet.u do horizontalne uzdići, . te je bila
s toga u radu vrlo snietana : nije se mogla prati, češljati, svjetlo Upaliti, ruku
u žep metnuti itd. Boli su doduše jenjale, ali nadlaktica ostala obamrta i
klonuta. Bolestnica misli, da je u7.rokom · bolesti pro p uh i nagla promjPna'
temperature za poroda, jer je primalja bila širom otvorila prozore.
Kako vidite, ne može ruku dići do horizontalne, ·. nego uz sav napor
ostaje ista uz trup nepomično visiti ; koža povrh mm. deltoideus i trice ps
(n. cutan. sup. odnosno poster.) je anaestetična za dodir, noli i temperaturu; ·
deltolika mišica je atrophirala. te ramenu manjka poznata plastika. U kratko
radi se o težkoj degenerativnoj atropltičnoj kljenuti desne deltolike mišice
uslied neuritide (valjda t. zv. ;orefrigeratorne•) n. axillar s. circumflexi brachii. l
Ali ja Vam, gospodo, nisam namjeravao demonstrirati tu; relativno čestu,·
kljenut deltolike mišice, koja ima vrlo široku aetiologiju, već to učinih s toga
razloga, što sam kod toga slučaja konstatirao drugi vrlo interesantan phaenomen,:
naime čudnovatu real.·ciju iiljnih mišica kože, koju je Hitzig2 godine 1874.
·
prvi opisao, a u najnovije vrieme E. Pagenstecher8 takodjer konstatirao. ·
·Podražujeln li ja klonuti m. deltoideus Ka (Erb. explorat. Norm. Elc)
jakim i labilni mi strujami (20 25 MA), to koža 4 odgovarajuća ariaestetičnoj
partiji za čudo po&lit;di, te !:e oštro ograniči od crvenila pogranične' ćuiljive '
kože. Uz to postoji i razlika u temperaturi te bliede i ogranične hyperaemične
partije , kože. Podražujem Ii to mjesto raradič. porte-epeeom . ili čtkom,; 'vidi.
se :isti phaenorilen, dapače još brže nastane, te se izim toga na> njoj nepoc·
·
kazuje poznata •.iežuriĐa« ( cutis am:eriria).
· Izim navedena dva _autora ne ·nalazim ' u literaturi više nijedan sluČaj
spomenut, te sam držao, da je vriedno, da ga konstatiram 1 toliko · zanimi"v;
da ga veleuč. sboru predstavim.
' G11lvan.-mmcular podraživ. deltol. mUlice desno: ·
J. tr Z Ka (Ka SZ) tek kod 9 MA
tr Z Ka (K SZ < tr Zi An (An SZ) (obrat Breunerove · formule)
·
Trzaji su lagani, .v"lov;ti (deg:etwra•iv. karakter) ; dočim liel'o :
J. tr Z Ka kod l MA, (tr ZA još = O, I . . tr ZA kod 3 MA)
tr Z K·• > tr Z An
Trzaji su b zi, kr:ttki, stridomični
[Namještaj : indiferentna elektroda= 60-72''/,11 2 (Miillerclv 1 flexib.) ·
differentna elektroda= 10'f•• 2 ti zemalj. vlad nim odj.elom za · unutarnje poslove, nared'bu svoju od 16 travnja
1894. br. · 4.691, (Službeni glasnik za god. 1!:194. kom. IV. str. 61), kojonl. je pučkim učitec
ljem dozvQljeno bilo vršifi službu pouzdanika okružnih blagajna za podporu bolestnika,
izvan krieposti staviti iz sliedećih razloga :
Učitelji, koji se rabe kao pouzdanici okružnih blagaj na, moraju u tom svojstvu pohadjati
bestne članove blagajne, kad se u domaćoj njegi nalaze. Pošto takovi bolestnici
bolovati mogu na zaraznih t priljepčivih bo les tih; postoj i opravdana bojazan, da se takove
bolesti ne samo medju školsku mladrž, negoi na dotični čitavi okoliš prenieti mogri.
Što se kr. županijskim oblastim i gradskiin poglavarstvom znanja i daljnjeg uredo
·
vanja priobćuje..
Nara kr. hrv.slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela z:\ bogoštovje i nastavu, od 19. 'veljače
1896. br. 2364, (kojom se. upozoruju sve kr. županijske oblasti i gradska poglavarstva ·u
Zagrebu, Osieku, Varaždinu i Zemunu), da se radi neznatnih bolestl lkole ne
zatvaraju,
Naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje polilove od 7.
ožujka .1889. br 40.563. ex, 188 (Službetii glasnik za mj esec travanj 1889. kom. IV. str;
!:ll}'izdan je naputak, knko valja zapriečavati ti školah prenos kužnih· bolesti.
·
Unatoč toj naredbi stižu prečesto ovamo ptijavej da je sad jedna, sad druga· škola
radi" neznatne i I! najmanjem stepenu zavladavše bolesti zatv.orena. ·
Da se tomu prekomjernomu zatvaranju škola na put stane, pozivaju . se< sve kr. župa
nijske oblasti i gradska poglavarstva tt Zagrebu, Varaždinu; Osiekri i Zemunu, da podci"
jenim oqlastim izdadu nalog, neka se u buduće uvodno spomenute naredbe strogo (h·že.
Na;edl:ia kr. hrv.-slav.-dalni. zemaljske vlade, odjela . za bogoštovje i nastavu od 24. veljače
1896. br. 1033, kojom se odredjuje bezodvhično podnašanje pl ; iiava o. zatvaianju
škola. poJ•adi . epidemičkih bolesti.
Ponovo stiznyaju kr. zem vladi, odjelu za bogoštovje i nastavu, pruave o zatvjiranju
.
pučkih .škola radi epideiničkih bolesti po 'jedan, dapače i dva mJeseca kasnije; nego . li Je
to zatvaranje provedeno. Uslied toga ne mogu se od ovud izdati p1;avodobqo odredtie, ·
koje bi dalj e širenje tih bolesti spliečavale, niti se pravodobno mogu odavle izaslati organi
na lice mjesta, da se širenju bQlesti već u prvom početku na put stane.
·
. . •.
Tim povodom nalazi kr. zem. vlada, · odio za bogoštovje i nastavu, odrediti, 4
ćinska poglavarstva prijavu o zatvaranju koje škole, što no ju obično podnašaju preqpo
. - '
·

Liećnićki . Viestnik 1896,
. . . .
. .
stavljeno.i . _sojoj kotarskoj ili županijskoj oblasti, . podnesu u prepisu namah izravno i kr.
zemaljskoj vladi', d

301). Liečnićki Viestnik 1896. Br. 12;
-
--- -·· · --,.- -- -- -
-··-----·----
· ------ ----·
----
. , . § 4. Za liečenje, koje god bolesti, dozvoljeno je propisi vati samo nuždne lie kove i
llldna za nj flredstl:a; UZ to treba da bude lHIČin p ri pisivauja svedj najjednostavniji i njl.j ,.
jeftlriiji purattim
do najviše 20.00, ili pako ext.ractum liquiritiae do najriše grnma
· Dodavati slador u krutom obhku kojoj tekućini nije dozYoljeno.
Isto tako nije dopustivo dodavati slstclke stvltri k vrlo gorkim liekovom, kao chininu
u takovih dozah, od kojih se ne može očeki,·ati poboljšanje teka.
§ 11. Koli jednostavne . raztopine toli i napitci pa infusa f dekokta liekovsth, koji u
cieniku nisu· debelo tiskani, un dalj e oblozi od knšah, te gorušičoa kaša neka se u koliko
je to izvedivo, nepriredjuju u ljekarni, već po uputi Iiečnika u kući bolestnika po njegovih
·
ukućanih; dotično služinčadi.
§ 12. Odredjuju li se Jiekovi za vanjku p01·abu, to ih vl\lja što jednostavnije propisivati;
S togl\ ne treba mast, meleme, tinkturu, kakovo tarilo itd. propisivati, gdje toga
nebi trebalo po znampropis providiti
sa "ad vitrum adlnt\tin". , .
§ 21. Liečnici, koji se kod svojih ordinacija nebi držali got·njih pr?pim, ako ·!!rvoji
propis nemogu opravdati, dužni sn nadoknaditi veći trošak, potekavši s'ujiovih propis,n.
Gornje· ustaO:(ll·e . vežu i one liečnike, koji posluju . ·l.mdi po · nl\logu, bui ·::znanjem
oblasti kao zamjenici javuo namjetitenoga ili uz nagradu pogodjenoga liečnika.
. § 22. Kao svagdje, tako \ja i pri ocieuj!vanju propisa na račun erara ili koje
javne zaklade, javne bolnice, okružue bl:tgaj ue ili obćiue, ciena propisanih Iiekovnih"tvari
eien u zn. rad i za posudu posebice nn. p ropisu označiti, osim toga trebri. · da onaj, koji je
liek priredio .j ocienil, u zanj stavi i svoj pocipis.
§ 23. Prema navedenin1 ustanovam, smjeraju

. · 3()2 :Liečnićki Viestnik 1896 . Br. 12.
§ 8, Bolničke uprave dužne su paziti osobito na to, da se prostorije shodno zrače i
griju. Po so bah treba da najmanja toplina iznosi svedj 15" R. ili 18" C . .:... . IF!to su tako bol­
ničke uprave dužne brinuti se- za odgovarajuću razsvjetu, koja treba . da je udešena tako,
da nebude pogibelji od vatre.
· § 9. U svakoj . bolnici treba, da je namješten dovo\jan broj liečnika, a ovi duini
su točno i savjestno vršiti službu.
Bqlničari imadu postupati a · bolestnici uljudno i pristojno, a nikad surovo, a
mora ih biti toliko, da na ·jednoga bolničara, odnosno bolničarku, nezapadne više od 10
težkih . ili 20 lahkih bolestnika.
·
§ 10. Primanje i odpuštanje bolničarskoga osoblja, ili pako premještanje njihovo od
je.dnoga na drugi odjel, mora bolnička uprava da svedj upriliči sporazumno sa dotičnimi
ordinirajućimi liečnici, saslušavši prije njihovo mnienje.
§ ll, Bolničke uprave dužne su paziti, da se bolničarska služba · (noćna inšpekija)
.vr§i najsavje!!tnije i najtočnije, te su one za to odgovorne, - a pokažu li se u . tom po·
.
gledu . mane i nedostatci, dužne su ih s mjesta. odstraniti.
§ 12. Bolestnici, koji boluju od zaraznih bolesti, imadu se svagda osamljeno smieštati
i njegovati, i tako od drugih odiellti, da ni bolestnici, a .ni njihovo porlvorno O!\Oblje
nemogu' doći u nikakov. doticaj s dmgimi bolestnici il{ inim podvorn"ičkim osobljem. .
· · Bolničari, dvoreći takove boiestnike, nesmijn · zalaziti u kuhinju po hranu, već im
e imade jelo koli za njihove bolestnike, · toli i za nje same u njihov odjel nositi. Tanjuri,
ča§e, Iioži, vilice, žiice i ini predmet!, što ih takovi bolestnici rabe, imaju· se posebno prati
·
i .. čistiti. .
§ 1S. Red i čistoća mora da . vlada . ne · samo ·u bolestriičkih prostorijah, . već i ·u čitavoj
sgradi i nuzsgradah, kao : u paviljonu za kužne bolesti, mrtvačnici itd. Osobito čisto
valj ržati zahode, zahodnjakil,
.
. nužoice i mokraćnice, te ih . po liečniČkoj odredbi. treba i
razkužiti.
§ 14. Kupelji valja držati . u najvećoj čistoći. Za bludobolne i osobe, bolu juće · od zaraznih
bolesti, valja urediti posebne ku p elji, u kojih se. nesmij u ·k-Qpa.ti · dmgi bolestnici.
P.rostorije . u kupelj ih mora da su udešene tako, da SE). mogu · dobrp zračiti i grijllti.
§ 15; Svaka "Qolest.[lička soba' mora da. je providjena ·
toplomjeroin uz naznaku, koliko
sadržaje kubičnih metara zraka,- i koliko ima postelja u njoj, i . napokon kućnim
redom i in:ventarom dotične sobe. Ustanova kućnog reda imadu se točno držati ne samo
bolestnici, već i bolničari, službenici i činovnici dotiču bolnice.
·• § 16. · Od svak se javne: bolnice iahtieva, da . ima prema popriečriom. godišnjem
broju bolestnika · dovoijnu z!llihu bolestničkog rublja, ruha i . obuvala, posteUiri!l, rubenine
i pokrivala, zatim dovolj nu zalihu nepoharea živeža, dobre kakv.oće i dovoljno dobra nepatvorena
vina, ndalje mora svaka bolničh uprava imati dovoljnu zillihn aseptičkih poyojih
tYari, potrebitog aseptiČnog .kirurŽkog i primaljskog orudja i ·aesinfektora.
. .
§ 17; D_vorište i bašča . za· bolestnike treba da je . uviek čista, a u "QašČi valja- da
bide dovoljan broj sgod:no namještenih klupa.
• § :).8. Prl)kršaj ove . .[lal'edbe iinade se, ako im čin nepodpilđa pod kaineni zn kon,
kazniti uprvnim pute .m globom od 10 do 100, a prema okolnostim i do QO for. a. vr. .
· ·. . Dogode · H sc u. kojhj bolicf"ponov(IO prekršaji ove naredile; · može kralj. zemaljllka .
·
vlada izreći gubitak prava javnosti.
· · · ·
Naredba. kr. brv.slav.-_da;Im. zemaljske vlade, oll,jela a uiibtarpje poslove od 14 koiovoia
18!16. ' broj 33.642, kjoin se prelnanje § 25. prvedbene naredbe od s srpu i a
is&: br. :12.4:09, ::ornlk koinađ XIV. ex 1.S9ii. . .. . glaseći ' o. i•nčnih . . ljeka.rnab. . .
.. "l
. :K:otars1d liečnici, u kojih sjedili tu javna lje:karna neqbstoji, đi1žni · su · g Jašom § 4o.
. zakona. od 24. siečnja, - 1894. o ured j enju. zd):'avstvn ,službe, držati . r.učne ljekarne, a drugim
liečnikom može županijska. oblast p0 § 19." .ečenoga zakona doz:voliti . da

004 Llečnički .Viestnik 1896. Br, i•2.
- ------------ -- ------------------------
Rač un li eko v a iznašao je u ·gvom mjesecu 73 for. 81 n č., ili na dan i glavu ra-
·.
čunajnć 1·79 novč. ;
.
Po nadležnošti primljeno je u liečenje ovaj mjesec : iz Hrvatske i Slavonije 104, iz
Ugarske 47, iz ,št .. jerske 2, iz Dalmacije l, iz dolnje Austrije 3, iz gornje Austrije l i iz
italije 3; zovičajnost nepoznata kod 2.
I. o dj e l (za unutarnje bolesti). Preostalo u liEčenju koncem srpnja 28 bolestuika ;
pridošlo ih je iznovice 65. Ukupno bj e dakle liečeno 93 bolestuika. ·
Od ovih je izliečeno 34,· poboljšano 15, neizliečeno 7, a: umrlo ·7.
freostalo je u liečeuju koncem kolovoza 30 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu : crievua pošalina, upnla plući!, SliŠica, upala osrdačja, rak želudčaui,
upala potrbušoice, otrovanje sa phosphorom.
·Bolestniei toga mjeseca ·bolovahu od bolesti : kolotečnog sustava 2, dihala 27, probavila
18, močila i spolovila 3, živčevlja 10; krvi i pretvora 25, kužnog značaja 4, ·inih l
·
i otrovanje phosphorom. - Umobolnih bilo je 3.
II. o dj e l (za kiruržke bolesti l. Preostalo je u liečenju koncem srpnja 168 bolestnika ;
pridošto ih je iz nova 9H. Ukupno bje dakle liečeno 266 bolestnika.
Od ovih je odpušteno : izliečeno 78, poboljšano 39, neizliečeno 12, a umrlo ·2.
Preostalo je u liečenju koncem kolovoza 135 bolestnika..
Uzroci smrti bijahu : tuberkuloza (kože i koljeničnog sgloba).
Bolestnici tog mjeseca bolovahu od; novotvoi-ina 15, ozleda. kože i niišičja 16; ozledu
kostiju i sglobova 13, bolesti · kqlotečnog sustava 2, očiju 99, ušiju l, spolovila i močila
12, kože (izuzam bolesti si:filitičkog značaja) i podkožnog veziva 18, probavila l, bluclobolje
·64, gibala 15 . ...:. . R o d i lj .a bilo je 4, od kojih su po rodile 2.
O p er a ci j a izvedeno bje n mjesecu kolovozu liedećih :
Epicysto:iom.i a ppt. lithiasim: I. V., 9 godina star, tuži sP, da već od 2 god.
ima bolove kada mokri, koji su se u zadnje vri eme jako povećali ; · osim toga tuži s'·· d!'
ga u okolini mjehura boli, kad drma tielom, a osobito zdjelicom. · ·
·
Dječak je za svoju dobu dobro razvijen. Pr ni i trbušn organi Zdravi su . . Inspekcija
.
spolovila, pokazuje . samo crvenilo vodoputa. PiJ>ljkom .;iiadjeri je u mjehuru kamenac.
Postoji lahka zapala mokraćnog _mjebui:it. ·. · : ' . ·
.
. . . .
Po§to je nekoliko dana riijehur raztopinom borove kiseline izpiran, učinjena je Epicystotomia
longitudinalis pri povišenom zdjelištu i napunjenom mjehuru .. Pošto bje kamenac
izvadjen, učinjen je šav mjehura u 2 etage ; zatim šavmišičja i kože. Na dolnjem
uglu zareza drainira.n je prrdmjehurni· prostor sn vrpcom Jodoformgaze. Zatim je uveden
trajari mekan procurak. Iza 6 . dana izvadjen .ie procurak radi dosta jake Urethritis. .
Bolestnik iza toga spolitano niokri. · Tečaj afebrilan i normalan. Urethritis prošla bez
sv.a.ke me,dika.cije. Kamenac je • ovalan, nešto plosnat kao orah velik phosphat, te važe
14 grama. ·· · . · .
· A!llputatio femoris ppt. conquassatiimem crtu. sin. ; A. crnris p pt. carcin

Liečnički Vie!:tnik 1896. Br. 12.
Po nadleŽnosti' primljeo je u liečeje ovaj mjesec : Iz Hrvatske i Slavonije .86, iz
Ugarske 45, iz Česke l, iz Moravske l, iz Kranjske 8, iz Štajerske l, iz Dalmacije 2, iz
Galicije l, iz dalnje Austrije l, iz Šlezke 3 i iz Italije l; zavičajnost nepoznata kod 2.
I. odjel (za unutarnje bolesti). Preostalo u liečenju koncem mjeseca ruj na 39 bo·
lestnika; prldošlo ih je iznovice 79. Ukupno bj e dakle liečeno 118 bolestoika.
Od oVih je izliečeno 49, poboljšano 19, neizliečeno 2, a umrlo 8. .
Preostalo je u liečenju kqncem iistopada 39 bolestnika.
Uzroci smrti bijahu: srdobolja,'krvno kašljanje, sušica (4), rak želudačni i grieška
srdčanih zalistaka.
Bolestnici toga mjeseca bolovahu od bolesti : kolotečnog sustava 6, · dihala 28, probavila
14, močila i spolovila 7, živčevlja 8, · krvi i pretvara 41, · kužnog značaja 5, inih l,
pokušaj samoubojstva kroz otrovanje phosphornimi žigicami. - U m o bo l n i h bilo je 6.
II. o dj el (za kiruržke bolesti). Preostalo i e ll liečoju koncem rujna 123 bolestuika ;
pridošlo ih je iz nova 73. Ukupno bje dakle liečeno 196 bolestoika.
Od ovih je odpnšteno : izlieeno 64, _poboljšano 22, neizliečeno 4, a umrlo 4.
· Preostalo je u iiečenju koncem listopada 102 bolestnika.
Uzropi smrti bijahu : rak materice, actioomy.cosrs, gnojna zapala moždjanib ovojnica
·
uslied zapale srednjeg uha, babinja groznica;
Bolestnici toga mjeseca bolo1•nh od: novotvorina 14, ozleda kože i · mišičja 22, ozleda
kostiju i sglobova 10, bolesti kolotečnog sustava l, očiju 33, ušiju l, spolovila i močila
10, kože (izuzam bolesti sifilitičkog značaja) i podkožnog veziva · 24,. bludobolje 63, gibala
ll. - Rodilj a bilo je 5, od kojih su porodile 4.
O p e r a e i j e izvedene su u mjesecu listopadu sliedeće :
Exstirpatio lymphomat. colli ; E. atheromatis; E:nuclentio metacarpophalang. dig. III.
ppt. contracturam j Excochleatio et cauterisatio ppt. epitheliom11- lllbii infer. ; E. u teri p pt.
eildometritid. gonnorrhoic. {2) j Circumcisio p pt. phimosim j Transplllntatio r.utis ·: seund.
'Thi'ersch ppt. granulomat. (2) ; Excisio sarcomatis cutis.
M a nj i h operacija obavljeno bi1de jo§ izim .toga 26 · na· boju;· a:. sadrimi ustaljujući
povoj rad zamršenog kostqloma edra načinjen jedan
.. Obća javna bolnic .
u GospiĆu. (Primarni liečuik dr. Leo Vrbanić1)
Za mjesec kIovoz 1896.
Na koncu mjeseca srpnja preostalo je 58 bolestnika, tečajem kolovoza na novo došlo
7!1 , ukupno. dakle liečeno je 137 bolestnika. Od ovih su ozdravila 43, pobolj šano 26, neiz­
liečenih ostalo je 5, a umro l. Uzrok smrti bila je stenosis aortae,'
Operacije izvedene su sliedeće: .
Extractio cataractae senilis -cum iridectomia 2, Evulsio polypi . nasi l, sutura ten­
dinis Achilli (vulnus scisum) , l, icisio phlegmoum 4 et abscessus frigidi l, . sectio alta
(litbiasis) l. . . . . . .
.. I. S., 14. godina star, trpi od 7 g.odinn. na znakovih kamenca, pšt vodu .vrlo
.tt>žki>, p.rin gnoj an, amoniakalan, · često ·krvav. Son dom se ne može . doći, ,u mjehur, jer se
već lt otvoru mjehura 'dolazi na zapdeku. Na 4. kolovoza učinjenaje sectio alta. O.EJerir no
je zdjelištem 11 vis. Koža prorezana je u sredini. Kamenac . ?Joj posphat a po obl1kn
. : _
t. zv. Ffeifferisteiri, te je sa šiljatim krajem l cm. bio u otvoru (onficmm) mehura d.osta
težko izvaditi. Mj ehur nije šivati . već drainiran, mišičje i . koža ši vani _su u gornJOj po­
lovici. Trajni katetar ostavljen je do 27. kolovoza. Preostala fistula zatvorila se brzo tako,
da je bolestnik na 22. rujna odpuliten zdrav, bez ikakovih potežkoća kod puštanja vode.
Za mjesec rujan 1896. . . . . .
Konem koiovo.za preostala su u liečenju ()2 bolestriika, na novo došla su tečajem_
pljeseca 72 bolestnil!o, ukU:pno je dkle liečeno 134 olestnika, . od ovih .su izliećtlna 53,
poboljšano je · 12, neizliečeno 10, utekla 2.
Operacije učinjene _su ove.:
·
. .
·
.
. . . . . . ·
Thoraćoceli.tesis et aspiratio pei'mli.nens sec. Billau · (Empyemil.) l, puncIO: abdonm s
(Ascites) 2 repositio humeri (luxatio axillaris) l, discissio abscessus · ((orneae ·2, operatio
'Br;-'12.
staphylomatis:·cicatric; total. 'corneae sec.'-Beei- l, iridectomia optica (occlusio pupiilae) 1.
·
Manjih operacija učinjeno je 8.
·ia mjesec listopad .ta96.
· K1incem· rujna preostalo je u liečn,iu · 59 bolest nika, u listopadu došlo je na ,novo
54 bolestnika; dakle je ukupno liečeno 113 · bolest nika. Od tih je izliečeno 34, 'pobOljšano
20; neizliečeno 7, •Ir:ritla· ·s. Uzroci smrti bill su : Diphtheria, Morbus Brightii, Epilpsia. ·
Operacije učinjene su sliEideće :
· ·· ·
· 'Exstirpatio cystidis dermoid . . 'regionis supraorbitalis l, Extractio · cataraciae senilis
cum h-idectomia 1, Operatio ;ectropii seniHs palpebrii.e iuferioris sec. Snelleu i. Manjih
operacija uČinjeo je 12;
·Iz stranih listova.
E. Lesser. Poil kojimi se uvjeti smijt syphilitičati ie·niti ? (Therap. Monatsliefte
'1896. Rv;· S.)'D'vije pogibelji priete ayphllitičaru u braku prvo težki •recidivi, odnosm'>' ter.
cijama syphilis, drugo, da ·okuži. ženu i dj ecu: Nijedan nije siguran od recidiva, tercijarnih
pojava i bolesti, »a- k-oje syphilitičari praedisponiraju. Nu takove posljedice su riedke, ako
j d'otičnik temeljito ,liečen, a imadu i tu prednost p1;ed drugiini bolestmi, da se sgodnim
i pravodobnill' liečenjem prve dvie da·du· podpuno ili ·malne podpuno izllečiti. Važnije je
pitanje ohtženja.·· Syphili.s .može samo u sekundarnoj periodi .okužiti ili preći na djeeti, u·
tercijarnoj ne; ·Nil ovdje postoji ·razlika izmedju žene i mužkarca, jer kod prve traje prenosljivost
dulje od okuživostt;·· dapače ona postoji 'za cielo vrieme, dok je žena sposob1ia·
·
zanesti; Railog toni ii· je u 'tom, što· su jajašca: već u ranoj mladosti razvita, te mogn· klice
bolesti .. u . nje ?:aći; ·ondjEI' goqine .i• -godine ·ležati, te se · razviti, kada se jajace- ·oplodi. · Kod
mukarca se pako •sjeme ··u:viek· i·z nova razvija. Po izkustvu traje ok.uživost po pr. tri godine
od hifkCije; · U braku se :najvie·okužllje. običnim prenosom, nu moguće jt1, .da se žena
ue o kuži direktnim pre,n'osom1 nego·: pd· ploda, kojeg je otČei'O syphilitično sj eme inficiralo.
Na kimcu sakuplja L. sve u sliedećei absolutni minhi:mm; prije kojeg se ne sinije pod nikakovimi
uvjeti ·brak: sklopiti, jesu 3 . godine, nu ako je ikako moguće, )made se čekati 5
do 6 godina: Ovaj se ro·k ·mQte skratiti (ne iz pod 3 god.), ako je syphilitičar bio ·ag odno
liečen i nije imao recidiva, a mora se proQ.užiti, liko je u 3-4 godine bilo recidiva.
·
Dr. ć.
Književne viestt
-Varažd.inske toplice staro_slavno · sumporno toplo . :vrelo . . Napisao
dr. AndriJI!- Longhirio, kupalištni liečnik u istcmi mj estu . . Zagreb 1896. Tiskara i lito
grafija .q . .Albrephta.(Jos. Wittasek) 8", 90 st.r. sa lLslika i preglednom željezničkom .kilrtoin
(ciena nije označena). · Knjižica ova; koja . je jnr .. početk()m o\rogodišnje kupalištue sezone
izašla, došla nali). .je ls.toin ovih dana na ocjenu. Ol,la Slj.držaje opis' mj esta, povjestnu i
ge0ložku crticu, · zatim .kmičlni. anali:;u ru'drie . vode (ljekoVitoga · vreli!,) i ;u ljekovite .svrhe
ta.Plo rabljenoga blata, . . po pr9f.: dru; E. ;LudWigu u Beču od . g.od. l89'4. (analla je· pri"
oĆena..' n, :Lieč . .Vitistniku br .. J: 'o.d .god S95. str . . 13:)• P·otq je pisac . dao . obćenite naputke,
.kak; .se: l:· vladati · bol!38JiDi)t. beći ovo:.-\irelci za• J,iek, ,iprazi ·qa indikacije i _opisuje
ne.\{oliko ·,za:i;Jiiliih; {čjeva j zatiizl:; slie.d.: i !točno .ustRnoljene,. korttraln4iklicije. ·Napokon
prelazi na. opis. .;ppje4in\h sgrada kup:e(i.•pr.lobđuj e kupruitni' red i ciike: Knjižica je
,dobr.o . pisani!-,; v'r,ici.,;u-ktlsrin, .tiska. i vanj tine. : .te .. će -bqlestnikom; koji tamo traže lieka,
vl-16 dobro do:i..: . , . .
·
.
. .
···.
. . . . . .
·LehbucJ!I;iefer ·K·I ndei-krankhelt'en fu.r Aerzte und Studie1·ende von
A, Ba:gi n:s•ky . . ;5;r vi:elfh .i:yermehrte rind: •ve.rbesserte; Aufiage>:- Berlin. Verlag voli -Fr . .
Wreden. vet .• $_,::;xvi ·l .l067 str. '.'(Ci ena 1 t · foi:; ·OO ·n č:)'
:ova -itlleynlt!ka'iga\·i ,':'-i:t,

. Liečnićki Vi,estnik, 1898. Br. 12 .
paediatl'ije što kre, ali ipak sasvim izcrpivo. Moći ćeš naći brže odgovora ila sva pitanja,
koja 'te u praksi zanimaju.
Pisac, koji je na glasu paediater, profesor dječjih bolesti i ravnatelj dječje bolnice
cara i carice Friedricha u Berlinu, izdao je ovo svoje djelo prvi put god. 1882_, onda je
imalo saino 748 str. Već iz toga se vidi, za koliko mri je sadržaj Jrnjige ponaraso tečajem
14 godina. Ako medicinsko djelo u razmierno kratko vrieme od četrnaest godina doživi
pet izdanja, ako se prevadja u skoro sve svjetske jezike, već to može nam biti dokazom
za njegovu osobitu vriednost. •
· Sadržaj se knjizi dieli u dva diela Obćeniti dio (str. 1-61) ra:tlaže posebna
physioložka svojstva djece, kako rastu, kako se hrane, kako se pretražuje obćenita aetiologija
i therapija za djetinje doba.
U posebnom dielu odciepljuje pisac bolesti novorodjenčadi (str. 61-117)
od bolesti ostale dječije dobe :· asphyxia, atelektasis. pulmonum, erythema. neonatorum,
icterus neonatorum, m or bus W'inckelii (Cyanosis afebrili. i ct erica perniciosa cum haemoglobinuria),
degeneratio adiposa neuta neonatorum, melaena, cephalaematoma, ozlede prirodjene
i kod poroda nastale, bolesti pupka (upale, krvarenje, priedorl, septička infekci,;a
novorodjenib, ophtba.imia neonatorum, trismus i tetanus neonatorum, sclerema.
Obćenite bolesti zapremaju str. 118-405. Najprije razpravlja. akutne exantheme,
zatim typhozne (typhus abdomioalis, typhus exanthematicus, febris recurrens, Weil-ovu
bolest) onda opisuje ostale akutne infekciozne obćedite bolesti, za ovimi chroničke, uapokon
obćenite bolesti u· užem smislu (rbacbitis, anne mia, chlorosis itd.\, Ako sada 'praktički liečnik
zaviri u novu knjigu dj ečijib bolesti, skoro će svaki najprije pregledati poglavlje o difteriji,
jer se ovdje najprije nada, da će naći nepristran sud izkusna. kliničara, jer 7.aista razna
protuslovna mnienja. u dnevnoj stručnoj literaturi kadra su i razboritoga čitaoca smeRti.
Baginsky pristupio je therapiji sa serumom vrlo oprezno, onom opreznoću, koj u je rodila
epocha tuberculina; ali povoljni uspjesi n11 njegovoj klinici načiniše iz njega odušeyljena
pristjišu te therapije, o kojoj on veli : "Žalostna nemoć i Rliepo tmnnranje _je ·,prestalo, a na
sreću možemo sada našim bolestnikom zaista pomagati''· Baginsky nam pripovieda, da je
kod njegovoga materijala pomor uslied serumt.herapije -kod difterije pao od prieko 40'/o na
10"1o. Glede aetiologije difterije .. st6ji naš pisac na stanovištu službenom, t. j. da je Loeffierov
bacillus zametnik- difterije. $krofulozu stavlja pisaC medju chroničke obćenite infekciozue
bolesti, a definira ju kao osobito stanje cieloga tiela, koje čini sve die!ove osobito pri­
stnpnimi za sve infekcije poimence bacila tuberkuloze, streptokokka i staphylokokka.
"Skrofuloza može se smatrati kao shodno tlo za razne zametke bolesti, osobito za tnber­
kulozni virus" . • Diete može dugo biti skrofulozno, t. j. može imati organizaciju prikladnu .
ia infekciju s mikroorganizmi, osobito s bacilom tube-rkuloze, ali se ipak ove infekcije ne
mora direktno dopasti"· - Da se tuberkuloza razpravlja na. raznih mjestih u knjizi, ne
može nam se dopadati - milillrna tnberkuloza stoji medju kroniilkimi infekciozpimi
bolestmi, .plućna tuberkuloza medju bolestmi pluća, tnbei:kulo1..a potrbušnice medju. kro­
ničkom upalom potrbušnice, tuberculum cerebri medju bolestmi mozga., a tuberkuloza kožP.
medju bolestmi kože. Obsežno poglavlje o tuberknlozi bilo bi mnogo vie pr.eglerln6; znprema:lo
bi manji prostor. TherapiJa phthise čini nam se nešto nepodpuna, ;ll- ·nikako ne možemo
pristati uz mnienje pičevo, koji odgovara od boravka na morskom zraku, a ovdje ipak
proti nj egovu nazivu govori uspjeh u morskih dj ečijih boln

310 Liečnički Viestnik 1896. ·
Holzs!)hnitt. Berlin.J

312 Bi· . . 12
Ki:n1gres '(;'{11ternu medicinu d'ržiit će se od !l. do 12. lipnja. 1!17. u Berlinu.
Ustanovljenqje, da će 11e ova themata ,u kongresu rapravljati : L kronil!ki rhe:iiriatizam
sglobova: (rf'. pro{ i3ij.t1mlPr, Freibtirg) ; 2: epilepsia (r:'f. pl·of. ; u,·errickt, . Magdebtirg)
; 3. Bsedowova bolest (ref. prof. Ettlenburg; Berlin). Sj ednice i izložba biti· će u kući
arhitekta. Doc. dr. Pngel sastaviti će svečano dj elo o historijskom razvitku medicine u
Berlinu:
"P,ri mnl,jstvo" od prof. dra. A. Lobmayera, II. posve preradjeno
·izdanje, dobiva se kod pisM samog•> uz eien u od 3 fo{ Ovo .. je z\1. fHi lrJalje od
kr. zem. vlade propi-ami učevna knjiga. 1\oj n svaka primalja imati mora, a po .
njoj iiuaju uredovni lie(mici primalje izpitivati.
Natječaji.
.z;a mjesto uči telj a hi gije ne, anatomije čovje kn te ljek:trničkih znkona i naredaba
·· na IiludrosloVnom faku,ltetu h. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, sa nastavnim jezikom
· hrvatskim razpisu.je se ovim natječaj do konca mj eseca prosinea 1896.
Učitelj biti 'će obvezan svakoga zimskoga semestra predavati higijimu kroz 3 (tri)
sata; a ljekar.Iičke zakone i naredbe po l (jedan) sat na tj edan, anatomiju čovjeka pako
kro ·oba .semestra .najviše 4 (četiri) sata na· tjedlin, vršiti 'će prema .potrebi dužnosti izpit
i:J.oga povjerenika kao i ine možebitne sa njegoVim zvanjem skopčane dužnosti.
KM u:Čitelj postaje dotičnik ;>;ema.ljsld urednik (Činovnik) sa svimi pravi takovoga,
naročito :pako Aa rangom i sustavnimi berivi profesora sredi1jih škola, u glavnom gradu
·
Zagrebu stalno namještenih.
.
Natjecatelji imadu svoje obložene molbenice unutar naznačenoga .:roka'·p!;>đllieti (u
službi stojeći putem .predpostavljene si oblasti) kr. hpr.-slav:a-hil:: zemaij. viadi, odjelu za
. bogoštovje i nastavu, te . u istih navesti svoj u dou,'_ rodno mjesio i pripadnost, dosadanje
zaniil:laJ1je ili službovanje; znanj e hrvatskoga jezika te · diplomu () doktoratu sveukuenqga
·liečničtva, postignutom
.
ria kojem sveučilištu Ugarske ili Austrij(l.
'
- l\'Ijesto li e č n i k. a uzadl'Užene . zdravstvene . obćine
.
Erdevik, sa sJedištem: lhičnika
u
.
S tini službenim mj estom skopčana je ·placa gudH:Injih 700 for. i staualina godinjih
200 for., a osim toga ima obćinski liečnik pravo na petgodišnji u: mirovinu . uračunivi .do -
platak od 50 for. u. smislu zakona od 24. siečnja 18!>4.
'Natjecatelji, koji žele 'gore označeno· mjesto postići, 'imadu svoje p.ropisano obložene
molbenice do 27. prosinca 1896. podn1eti ' kl'. kotal'skoj oblasti u Iloku. .
Mj esečna .skupština
"s bora liečnika .. kralj e\ dn H rvatske i S l avori:Tj e" u Zagrebu biii će u
utorak dne 29. prosinca o. g. u 6 šiti poslje podne· U, sveučilištu (u senatskoj dvorani)
s ovim · dnevnim redom :
l. Ovjerovit će se zapisnik posljednje Plječne ;skJJpšt.ine.
2 . .Predsjednik · iziesHt će o sbortrvih · st\·arlb. ·
·
3. Dr. Drag. S c,krz : . "Sluaj operirane encephalokele
4. · EventuljJni piedlozi članova.
Yl_asnik i izdavatlj ,;Sbor liečl1ikJ. ;lqjvina Hrvatske i Slayonije''.
Ur!ldnik prof. dr., A. Lobmayer.
.
·
Odbor.
Tisak' Dionička tisk11.1:e u, ZagrebU:.