1897. godina

180 Liečnički Viestnik 1897. Br. 5.
graenescira i odpada za 8-10 dana. Ako su čvorovi kano viimac oko šupka poredani, to
ih treba s nožem odstraniti i ranu ti cielom obsegu sašiti. U novije vrieme preporuča
Lange u New-Yorku, da se u čvor injicira nekoliko kapi concentrirane carbolne kiseline.
G. Altschul. K aetiologiji i thempiji haemo1·rhoida. (Deutsche medizinische
·
Zeitung 1897. br. 4.)
Po piščevom mnienju je kod te bolesti glavni aetioložki moment nasliednost, a tek
pod njezinim utjecajem poremećenj e kolotečja i kakvoća krvi. Tko se hoće riešiti potežkoća
bez operacije, treba da si trajno prema tome uredi način života. Štetno djeluj e alcohol i
kava, treba se čuvati plethore i naslage sala, zato valja gombati, hodati, kupati se u parnih
kupeljih. Hranu treba jesti mješovitu, čuvati se jela, koja napuhnjuju; samo meso prouzro­
·čuje obstipacij e. Povoljno djeluju purgancija, blaže liečenje sa surutkom ili groždjem. Ako
izpadne koji čvorić, treba ga odmah povratiti ; ako su čvorovi jako otekli i ako se ne dadu
povratiti, treba mirovati i stavljati leda, dok ih se može reponirati. Proti češćem krvarenju
preporuča A. kuhane borovnice, ako jako krvari ledene klystire, secale i tamponadu ; proti
tenezmu, ako je izpao koji čvor, suppositorija s belladonom, morphijem ili extract. opii ;
proti svrbljenju sapun ili kakovu mast. Čirove treba liečiti s dermatolom, argent. nitric. ili
adstringirajućimi pomasti.
W. Kramer. K up ombi pm·enchymatoznih injekcija carbola kod tonsillarnih bolesti.
(Oentralblatt fiir Ohirurgie. 1896. br. 47.)
K. rabi s uspjehom injekcije 2-3% raztopine car bolne kiseline, da preprie.či često recidivirajuću
tonsillitidu. Po njegovom mnienju uzrokuju recidive latentna ognjišta gnojnih cocca
u peritonsillarnom vezivu. On radi tako, da nekoliko tj edna poslije takovog recidiva 2-3
puta na tjedan pravi injekcije od 1/2 cm8, 2-3"/o carbola (u svem 4-6 injekcija), i to,
da kroz prednji nebčani obluk po pr. l cm. duboko ubode i kap po kap izpraznuje teku·
ćinu u tkaničine, te uz to šiljkom igle na razne strane kreće. Pokušao je ovo liečenje do
sada saino kod odraslih, te nije nalazio nikakovih štetnih posljedica i nije više nikada
imao recidiva.
Finkh. O mogućnosti 1·epozicije zastarjelih izčašenja u mmenom sglob·1. (Beitriige
zur klinischen Ohirurgie XVTI. Band, 3. Heft 1897.)
F. izvješćuje o 123 svježih i 100 zasta1jelih izčašenja, te dolazi do zaključka, da je
prognoza do devetog tj edna dobra (može se reponirati '/5 slučajeva), a poslije toga se izčašeni
rameni sglob još samo iznimno dade nekrvavo povra,titi.
G. Drehmann. K opemtivnom liečenju in·eponiblih tmumatičkih izča.šenja be"
drenoga sgloba. (Beitrage zur klin. Ohirurgie XVII. Band, 3. Heft. 1897.)
D. navadja uzroke, s kojih se ne može luxacija povratiti (interpozicija djelova sglobne
čahure ili odtrgnutih komadića kosti kod svježih slučajeva ; promjena čašice ili čahure kod
zastarjelih), te misli, da u svježih slučajevih treba uviek pokušati nekrvavu repoziciju.
Gdje. je jaka pokrata noge, preporuča D., da se najprije neprestanom extenzijom s utezi
raztežu sgrčene mekoti, kako bi se izbjegli nesretni sluča.ji kod nasilnoga raztezanja. Kod
krvave repozicij e treba se osobito obazirati na moguću infekcij u rane od sj edišta i šupka.
Uspjesi krvave repozicije su bolji nego oni resekcije, ako se temeljito izva(lja, na ime da
se učini, da je hrskavac čaŠice čist i da je ova sva sasvim . prazna, jer se inače lahko dogodi
reluxacija.
· H R. Wossidlo. Liečenje st?·icttwa u?·etlwae mzM?·ivanjem. (Berl. klin. Wochenschrift
1896. br. 6.)
Obično se odpuštaju bolestnici iz liečenja, kada sonda 23-25 Oharriere lahko ulazi,
te im se još daje savjet, da daljnim bougiranjem predusretou recidiv. Nu u mnogo sluča­
jeva takovi bolestnici nisu izliečeni, jer se može endoskopski još naći tvrdi infiltrat.
Izliečiti se može tek, ako je razširivanje prešlo 30 Ohar., nu jer na orificium ext. ne može
unići tako debela sonda, treba rabiti dilatatore (Oberlanderov ili Kollmaoov). Ovi raztežu
najprije do 26 ili 27 Ohar., pa se kod svakog puta za 1-2 broja jače razteže do preko
30 9har .. Pogleda li se sada urethru endoskopski, to se nalazi, da sluznica ima opet naravnu
boju, nabore i oblik.
Br. 5. Liečnički Viestnik 1897; 181
Književne viesti.
Liečničko izvješće obće i javne Huttler-Kohlhoffer-Monspergove
zakladne bolnice pod zemaljskom upravom za god. 1895. Sastavio dr.
Vatroslav Schwarz, kr. zero. zdr. savjetnik, bolnički ravnatelj i primarni liečnik. 4",
224 str. S l autotypijom i više skrižaljka. Izdano troškom kr. hrv.-slav.-dalm. zero. vlade.
Osiek 1895.
Ovo velikim marom sastavljeno i veoma obširno izvješće dieli se u dva diela, obći
i posebni. U obćem dielu zaprema I. o d sj e k lj etopis zavoda, iz kojega vidimo, da je bilo
glede liečničkog osoblja mnogo promjena, a glavna je ta, da je ustrojen još jedan prima­
rijat, te je primarnim liečnikom chirurgičkog odjela imenovan dr. B. Fischer, dočim je
dr. V. Schwarz zadržao interni odiel. Dovršeno je 1895. više novogradnja i adaptacija, od
kojih osobito spominjemo : pavillon za kužne bolesti, rtvačnicu i ledenicu, te da je uredjen
vodovod za bolnicu. U II. odsjeku nabraja se sve zavodsko osoblje, a III. razpravlja o
g i b a nj u bolestnika, gdje se do u najmanje tančine u mnogih skrižalj kah prikazuje :
l. pTimst, odpad i pomor, zatim 2. primst u pogledu na spol, dobu, v.ieToizpoviest, stali.,
zanimanje i zavičajnost ; 3. primst pogledO/ll na pojedine bolesti i miena najvažwijih bolesti
; 4. posljedci ozdmrljenja za sve bolesti ; 5. pomm· broj evno i postotno. Kod miene
mj esečnog pomora najvažnijih bolesti nalazimo u skrižaljci stupce za "rheumatismus, febris
intermittens", koje nisu nikada neposredni uzrok smrti, a dapače i "trachoma", a ne ima
,.bolesti srdca i žilja'·, "mozga i živčevlja", te .,novotvorine", gdje se za ove bolesti nabraja
14, 14, 15 slučajeva, što su kod godišnjeg pomora od 183 osobe svakako zamašne brojke.
Isto imademo prigovoriti i pomornoj statistici za desetgodište 1886-95. ; 6. uspjeh liečenjtt
broj evno i postotno ; 7. tmjanje obsMbe proračunano je za sve bole11tnike ; 8. bolesti po­
redane po mm·bilitetnoj Še liti. Ovdje se navadjaju sistematično poredane sve bolesti, njihovo
stanje početkom godine, prirast, odpad i preostatak koncem godine. Iz ovoga razabiremo,
da je u osječkoj bolnici god. 1895. liečeno 2675 osoba, da je izliečeno 1471, poboljšano
649, neizliečeno 200, umrlo 183, a preostalo koncem god. 172. 9. · P?·osektum, zavodslc ·
labomtm·ij i bacte?"ioloilco-higienički zavod. Razudba učinjeno je 75. Od bacterioložkokemičkih
radnja navadja se iztraživanje vode novog zavodskog zdenca. 10. Ljelcori i povijala.
Izvješćuje se o trošku za ljekove u obće i proračunano na glavu bolestnika (3•57
novč. dnevno), zatim o potrošku svih ljekova prema količini pojedince. 11. Polikl-in-ičlci
mnbttlatorij s potankim popisom bolesti od 725 prijavljenih bolestnika. 12. Pisamičtvo,
navadjaju se u izvadku sve naredbe, odpisi i riešenja stigla na zavod i podnesci i ina do­
pisivanja od strane ravnateljstva. U posebnom di el u: I. o ds j e k. A. O eliel za unutarnj e
b o l e s t i: l. gibanje bolestnika; 2. o die l za mot1·enje tmoboln-ih; 3. thempetttičlci pabirci,
pokusi s novirni ljek01;i, Uečničlca opažanja i t. d. Izvješćuj e Ke o abdominalnom typhu,
te o njegovom liečenju s lactopheninom, o kojem se veoma povoljno izrazuje. Od diphterije
navadja se jedini slučaj, koji je primljen god. 1895., isto tako i od variole. Razpravlja se
o tuberculozi, o novih načinih njezinog liečenja, te izvješćuje o pokusih s peruanskim bal­
zamom, solvcolom i creosotom. Još se navadja tannigen i trional, te s ovimi sredstvi
postignuti uspjesi. B. O d i el za i z v a nj s 1. e b o l e s t i : l. gibanje bolestnikct ; 2. openwije.
U svemu je izvedeno 578 operacija s ovimi posljedci : izliečeno 514, poboljšano 25, ne­
izliečeno 5, umrlo 9, preostalo u liečenju koncem godine 25. Operacije svrstane su u
skrižaljku, iz koje se može razabrati ne samo broj i vrsti, već i uspj eh istih. Ubrojene su
i male polikliničke operacije, te se time i raztumačuje mali postotak smrti od l·G3. N a­
vadjaju se slučaji smrti operiranih i uzrok iste. Narkoza bilo je 86 (Billrothovom smjesom),
lokalnih anaesthezija 67. Strukovno chiruržkih povoja 17. Zatim se opisuju zanimivi ope·
rirani slučaji, od kojih spominjemo exstirpatio elephantiasis clitoridis, operatio raclicalis
herniae ventralis accretae, gastroenterostomia antecolica ppt. carcinoma ventriculi, sutura
nervi mediani et tendinum (žalibože se ne navadja u8pjeh), laparotomia explorativa ppt.
myosarcoma uteri, excissio labii duplicis (bolestnica imala je iza odebljale gornje ustne