1897. godina

144 Liećnićki Vi estnik 1897. Br. 4.
onda mu ·desno -dimlje -i desna poltnlica kese nlilirekne. Desno mudo, .nor.rualne veličine i
configura.oije, osjeća se na :normalnom mjestu. Nad njim se osjeća malen, kao veći lješnjak,
obao, pomičan tumor, nešto veći od muda, sitno-kvrgast. Taj je tumor malo osjetljiv i .daj e
se u inguinalni .kanal pomicati, al se uviek opet pojavlja. Pri kašlja11ju slab udar.
Kod operacije, poduzete 16. veljače, nadjosmo u kilnoj vreći adhaerentnu epiplocelu,
a omotanu u snopiće sala mreže lymphatičnu žliezdu, centralno r.azgnoj.enu, tuberkuloznu.
(Demonstracija,) Bolestnik je bio vrlo blied, ali inače nisu njegovi nutamji organi poka­
zivali nikakovih abnormalnosti. Mogućnost, da se tu radi o tuberkuloznoj žliezdi, bila nam
je sasvim izmakla. Načinili smo iza resekcije mreže typiČnu operaciju po Bassin iju -Pod­
puna prima intentio. Taj je slučaj - tuberkuloza sadržine kile - priliclio rieda:k nalaz.
·6. Hepatitis int§J:s§i.ai!J. lu.llt:ića . .",., .. izl.iečena ..
.Kiiamn·e--a: -Bara S., 2 8 -god. seljakinja, imala je pred 7 godina ulcus ad genitalia.
Liečila se u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu Kasnije se pojavile pj ege i pupice po
tielu. Inunkcije. Zdrava -ad puštena. Od eno je doba - preostalo leukoderma, što se još i sada
na vratu op.aža. Iza gtldinu dana nova erupcija papu:lezuoga syphilida. Liečila se u Kra­
pini, dobivala je jodkalium i inunkcije. Za dva mjeseca. je ozdravila. :Onda je -bila zdr.av.a
de :pr.ije tri godiue, kad joj se počeli po tielu praviti čirovi. Godinu dana je tako kod
kuće bolovala, ali onda su joj se čirovi tako razširili, da je morala .iznova potražiti bolnicu.
U .našoj je bolnici bila u vrieme od 2 godine 6 puta sa gummati na raznih dielovih tiela,
,i s raznimi periostitidami. Tragovi se vide i sad na tielu u · karakterističnih brazgotinah.
Antiluetipnom therlqlijom brzo bi se izliečila, ali bi brzo opet lues na novom mjestu pro­
valila. Zanimiv je nj ezin status praesens od 7. rujna 1896. Osim raznih exulceriranih
gumma po extremitetih i thoraxu, imade bolestnica hydrops ascites i dosta jak oedem na
doljnih extremitetih. Percusija i palpacija pokazuju, da su jetra povećana u čitavom obsegu
tako, da doljna granica skoro dostiže visinu pupka. Površina jetara ·gladka je, a isto tako
i rub gladak, nesgrapan. Slezena znatno povećana, i njihova doljna granica leži u istoj
visini kao i ona jetara. Osobito dobro palpira se kut, §to ga prave jetra i slezena. - U
mokraći nema albumena. Therapija: 5% injekcije sublimata (svaki tjedan po jednu injek­
ciju), interno jodkalium. 29. rujna, dakJ.e iza tri nedjelje, ostavlja bolestnica poboljšana bol­
nicu. Uzima .kod kuće dalje jodkalium.
Sad se opet povratil.a s raznimi ulceracijami, osobito jednom kao dlan velikom na
desnom koljenu i upalom pokostnice na ulni. Ali o e dem u, as cite s u, povećanj u
jetara ni traga vi§e (slezena BU jošte uviek povećana).
'· Dx. .1l_s _ chy: Ja vas gg. molim, -da dobrostivo izvinete, što kazano predavanje o
enuresi8 nocturna moram odgoditi. Na mj esto toga bit -ću tako sloboda.n, pa vas izviestiti
o redjem slučaj u P.Y!!?.tdagij.e cerebri (krvni izljev u Vasolijevom mostiću), koji je u
toliko još i zanimiviji, što se je combinovao B naknadnom haem:orrhagijom u hemisphaeri
na istoj strani.
Dne 19. studenoga pr. g. dopremljena bi na odiel g. prim. dr. Kosirnika 65 g. stara
poljodjelka Jaga P. U poviestf bolesti zabilježismo izprva ,sJiedeći nalaz: n a li evoj s tra n i
faci alis .completno t. j. gornji i doljni razgranak kljenut, na desnoj samo doljni facialis.
Nictitatio na desnom oku. Extremitete kljenute samo na desnoj polovici, i to osobito
desna doljna extremiteta, gornje desna bila je za pravo samo paretična, jer ju je ipak,
ako i s mukom mogla pružiti, te i nešto dići. Tom prigodom zače ruka drhtati, te prsti
pokazivati athetotiformno gibanje, a i nictita.cija postajala živahnija. Od bolestnice mo­
gosmo samo saznati, da je već od 3/, godine tako bolestna, da je bolest najednom nastala,
i da joj se je stanje u. zadnje vrieme momentano opet pogoršalo, te je s toga i došla u
bolniclL Bolestnica dobiv3.la je jodkalij , a kljenuti desnoga facialisa za kratko vrieme
posve nestao (nictitacija je i dalje bila), tako da početkom siečnja o. g. notirasmo sli!)deći
nalaz : comp letna {sva tri razgr.) kljenut li e vo g faci alisa i kljenut extremiteta na d e s n o,
te ustanovismo kao konačnu diagnozu : hemlplegia . cruei.ata s. alternans - laesi o ponti!;
Varoll slnistra e haemorrhagia cerebri, pod kojom diagnozom i dva puta produljismo
njezin boravak u bolnici, dok dne 19. o. mj. ne preminu.
·
Autopsija, koju sam dne 20. o. mj . učinio, te kojoj je cienjeni g. kolega dr. Žirovčić
imao dobrotu prisustvovati, verificirala je posvema našu diagnozu, da je alternirajuća kljenut
Br. 4. Liećnićki Viestnik 1897. 145
bila prouzrokovana ulied krvnog izljeva u stražnjem dielu
stića (iza decussatio nn. VU.). Nu ista nam je odkrila
nalaz glede k lj enuti d o l j n e g d e s n o g facialisa.
Laesio II.
Lacio I.
N. VIJ. l. ----------
l. E. --c.;,;r--·
L.
JJ.
-- · · - · - - · · - P.
lieve polovice Varolijevog mo­
razjasnila prvo bitni . trapsitorni
Izim spomenute ·pontine 1ae­
zije (laesio I.) nal:•.zio se je veliki
krvni izljev u lievoj hemisphaeri
izmedju mozgovne korine i centralnih
velikih ganglija (laesio II.),
koji je bio jamačno mladjpg da­
tuma, jer je krv bila crna sgru,
šena, mozgovina u okolini sve do
površine korine omekšana, dočim
je krvni izljev u mostiću bio ma­
nje više očahuren, krv svjetlo
smedje boje. Tečaj bio dakle slie,
deći : Usli ed laesio I. uzsliedila
je alternirajuća kljenut t. j. klje­
nut extremiteta na cimtralateral­
noj strani · (desno), jer se cortico-
muscularne pruge, koje dolaze s
,
X N. 1' II. psychomotoričnihpoljakorine,kri-
·--_ _ _ _ _ _ . __ N VIJ. d. ža ju tek u pyramidah (X Pyr) do-
· - - - - - --- - - -· 0. Čim SU se živČana vlakanca JieYOO"
-- ------- · X l'yr. faci alisa, dolazeća s desnog ps)
chomotoričnog centra (i to · gord.
H. Ilji i doljni jur spojeni) već kri­
žala u raphi mostića, nota bene
n a d laezijom. Kljenut desnih o krajni na imala je dakle dvostruki uzrok : izim jednostrane
laezije u lievoj polovici Varol. mostića još i u kasnij em izlievu krvi u lievoj heinisphaeri.
Ova laezija (L. II ) prouzročila je i kljenut desnoga dolj nega facialisa (gornji i dolj ni facialis
tu su još dissociirani), koja je bila s toga tran.sitorne naravi, u koliko haemorrhagija
nij e bila tipična, u najužoj partiji cortico-mucularnih pruga t. j. u capsuli · internoj , nt>go
izvan iste, te tako nije uništila sva vlakanca.
Dr. Lušić-M atković: Molim, kako nastane kljenut dolj neg facia:Jisa na desnoj
strani uslied extracapsularne haemorrhagije ?
Dr. G u tschy: Tipični je ualaz, ako je krvni izljev na lievoj strani, to uzsliedi
kljenut doljnega facialisa i extremiteta na desnoj strani. Mi samo znademo, gdje je psycbomotorični
centrum za doljni t. j. ustni facialis, dočim za gornjega ne znmno.
Dr. Lušić : A gdje bi mogao biti centrum za gor;nj i facialis ? .
Dr. Gutschy: To se ne zna ' gdje. Nu svakako· izpod ove ·Iaezije, jer ako su crura
ili pons povriedjeni, tada· sliedi i kljenut gornjega facialisa. Pravilo je, da su kod haemorrhagije
u hemisphaeri samo doljrii facialis i extremitete kljenute: Nu n našem slučaju su
extremitete · već bile kljenute, pa je sada po drugi put nastupio uzrok, koji bi sam po sebi
bio prouzročio kljentit extremiteta i doljnega facialisa, i to .. slučajno hl\ istoj _strani.
Dr. S e h war z: Interesantno je, da se kod ovih slitčajeva kod nehotičnog, rlakle
fizi onomičnog gibanja giblje i kljenuti facialis, ali htitomično se ne može gibati, te se
ovakav bolestnik ne može nasmijati, ako mu se kaže neka to učini.
P re d sj e d n i k: Pošto je devni red izcrpljen zaključujem dana·šnjtt skupštiuu.
Novi ljekovi.
Peron in, cblorid jednoga · morphinovoga henzylaetbera preporuča S e h ro e d er
(Therap; Monatshefte t897. No l.) proti kašlju sušičavih. Ćini se, da kadkada više pofiče
znojenje i zatvara stolicu nego codein, ali zato od ni ega i . bolestnici . _bolje i mirnije spa-