1897. godina

H !:l Ltecničkl Viestnik 18U7. Hr. a.
Dva mjeseca prije mrti pokaza se hydropericardium, uslied česa i bolestnik umre
dne 12. ožujka 1H96. Dan poslije smrti bi razudj en. Na površini tjelesnoj nije bilo ništa
abnormalna; ko!;.će jako, miŠičje slabo radi duge bolesti. ·Raztvorena budu prsa i trbuh ; u
prvoj ntlini vidio se je pericardium razširen, a iz druge iitočilo se je puno vode i pokazalo,
da je omentum majus povrnut preko sebe i sa svojom prostom str:mom u lievoj parasterualnoj
liniji 1-2 cm. izpod rebrenog obluka, a ,3 cm. dalje lievog kraja srednjega lista
dj eteline, prionut s ošiti (diaphragma).
Na plućih ništa vanredna. Kada se otvori peri:1ardium, iztoči e iz nj ega po prilici
1 litra vode, te vidi srce umotano tako, da se je na prvi mah či nilo, da je cor villosum,
ali iznešeno iz pericardij a, bilo je čisto i gladko, n opna, koja ga je prije pokrivala, bila
Je prirasla s pericardijem, ali samo na jednom mjestu, i baš tu, gdje je pericardium pričvršće
. u s ošiti, točno nasuprot mj estu, na kojem je bio omentum prira.ao s ošiti, kako je
bilo gori spomenuto. ·
Cor
l
Umentwn maj.
- Diapltrtt_ljlmt
Kada se je bolje p1·egledalo opnu, koja je bila u pericardiju, lako i bez dvojbe
moglo se je reći ; da je omentum majus, koji se je kroz ošit i pericardium u ovo ušulj ao.
Toliko sa straJ;e ošiti, koliko s pericardija, omentum čvrsto je prirasao s istim i nije ga
nikako moguće izvući. Komad omenta, .što se nalazi u pericardiju dug je 15 cm., stegnut
poput lepeze, od jednog kraja do drugoga mjeri 18 cm. i nije nipošto atrophičan.
. Kako i kada se je s bio taj priedor, držim . da nije moguee točno ustanoviti.
Izklj učiti se može kao stalno, da je t;amna (ubodina), koji je direktno
djelovao na ošit i pericardium, dao povoda tom priedoru, jer je koža bila pom-.
njivo i točno pregledana i nigdje nije se moglo naći traga. bra;zgotini. Je . U
se pak moglo što takva sbiti uslied ascita i hydropericardija, i to je mu Č no
Br. tl. Liečnički Viestnik 1897. 89
reći. Istina je, da su ascites i hydropericardium mogli uslied presi.ie na ošit i
pericardium razmaknuti vlakanca ovih i olakšati, da . se uz koji drugi nedokučivi
čimbenik ornentum uvuče kroz ošit i pericardium u ovo zadnje. Hydropericat·dium,
kako je bilo gori naznačeno, pokazao se je istom 2 mjeseca prije
smrti, i zato mi se čini nevjerojatno, da bi isti imao ikakva utjecaja, jer
priedor po znakovih, koje ću dalje navesti, čini mi se da Je morao biti puno
stariji.
lzključivši oba navedena uzroka, ne bih znao na što drugo pomisliti, nego
da je taj priedor ili prirodjen, ili da je na ošiti i pericardiju bio kakav defekt:
kroz koji · se je mogao omentum uvući u pericardium.
Nije lahko ni odgovoriti, kada se je sbio rečeni priedor. Ako je prirodjen,
onda ga je dotični bolestnik donio sa sobom na sviet, ako pak se je
sbio uslied defekta praeexistiranog u ošiti i pericardiju, mogao se je sbiti svaki
eas, ali valja da bude dosta dugo · vremena, jer je omentum jako pričvršćen
s ošiti i perieardijem, te ria ulazku, dotično izlazku, nema nikakve reakeije i
čini se, da peritoneum diaphragm. prelazi ita prirašten omentum, kano i !amina
serosa pericardii.
Nije dakle vjerojatno, da se je taj priedor sbio samo 2 mjeseca prijP.
smrti uslied hydropt>rictu:dija i ascita, jer držirn, da u okol nostih, u kojih su
bili ošit i perica.rd:ium, nije mogao omentum nikako tako čvrsto s njim prirasti.
Porod i pomor u naših gradovih godine 1895.1
Priobćuje M. Zoričić, ravnatelj ki·alj. zemalj. statističkog ureda u Zagrebu.
Po podatcih o mieni žiteljstva, priobćenih l1:a drugom mjestu2, godine u
18\)5 .. u cieloj zemlji prilike porodn,e: i pomorne bile dosta povoljne, a svakako
daleko bolje, nego li g: · 189.4. Porod žive dj,ece podigao se je p rama g. 18f>4.
za 2.814 slučajeva, od 96.188 na. 99.002, i potonjim se brojem dovinuo mak$imu,
dosele u obće u. nas ugiavljenu_ S druge strane bio .je pomor manji za 2.949
slullj.eva (60.9_26 prama 72.87:5 od god . 1894.) tako, te se je godina 1895. u
cielom svršila viškom poroda od .29.076 d uša, ili naravnim porastom od 1·28%
cieloga žiteljstva.
Po skup naših gradova - računajući k njim i trgovište Rumu, a puštajući
s vida gradove Karlobag i Ivanić sa manje od lOOO stanovnika - bilansa
je g. 1895. takodjer nešto botja, nego li g. 1894. Statislika g. 1895. izkazuje
za nje iedeće brojeve :
1 Rezultate izvida g. 1895. priobćujem nešto kasnije nego li što sam želio, s toga ,
što j.e kraj ostalih neodgodivih posala u statističkom uredu bila zaostala izradba gradje o
mieni žiteljstva . . Kojim se načinom u gradovih sabiru podatci o porodu i pomoru, kll.ko li
se uglavljuje pomor domaćih, zašto se njemu daje veća važnost, nego li cielomu pomoru,
kako su nadalje stačunani nekoji relativni broj evi, imenito izpravljeni pomorni brojevi Korosievi
- glede svega toga upućujem na primjetbe u članku : "Nekoji rezultati statistike
poroda i pomora g. 1894. u gradovih HTvatske i Slavonije", izašlom u nLiečničkom Viestniku'
. ' od g. 1895.
2 "Zdravstveno izvješće kr. zemaljske vlade za godinu 1896."