1897. godina

Liečnički Viestnik-1897. Br. 12.
Escat. O tvrdokot·nih cystitiduh. kod žena. Kl-inička studija. Therapeutičke indikac-ije.
(AnnaJes des maladies ·genito-urinaires. XV.)
. Pisac razpravlja o onih slučaje-vih cystitide kod žena, koje se nikako ili težko izliečuju
T ako se sgodno Iieče. Ne obazirući se na tuberculoznu cystitidu, mogu uzroci takove
tvrdokorne cystitide biti u samom močilu ili izvan njega. U prvom su slučaju anatomske,
physioložke i. patholožke okolnosti ženskoga močila : kratkoća vodopusta, izpad rodnice,
podraživanje s,t!ažnje stienke mjehura kod coita, cystocele . itd. Uzroci izvan močila jesu
menstruacija, trudnoća, promjene položaja maternice, tumori itd. Glede. liečenja takvih cystitida
spominje E. izgrebenje mjehura kroz vodopust, sectio alta, cystotomia ·vaginalis,
colpocys.totomia i nephrektomia. Pisac dolazi do sliedećib zaključaka : l. ako ne će izcieliti
cystitis uzprkos sgodnoniu liečenju, to se ·mora prije svega točno pretražiti malo zdjelište
i ondje Iiečiti svako oboljenjenje, koje bi moglo uplivati na cystitidu. Treba takodjer
pretražiti vodopust i mjehur. 2 Ako ne pomažu "mali" therapeutski učini : ukapanje, izpiranje,
izgrebenje kroz vodoj:mst, to preporuča sectio suprapubica s temporarnom drainnžom,
ako ··su bubrezi zdravi. Nu uviek se moraju bolestni djelovi sluznice mjehura razoriti izgrebenjem
ili thermocautherom: 3. Ako je težko obće stanje ili ako su ujedno bubrezi bolestni,
to je indicirana vaginalna cystotomija s trajnom drainažom.
G. Riether. Diphtherija dojenčadi i ljekovita sut·utka. (Wiener klinische Wochen­
. schrift. 1897. No. 28.)
Piphtherija dojenčadi nije doduše česta bolest, ali ni najmanje tako vanredno riedka,
kako se obično misli. Pokazuje se skoro u_viek kano primarna diphtherija ·nosa, te od nje
oboljuju osobito slaba · i iznemogla dj eca. Ljekovita surutka može se bez pogibelji i kod
djece· u prvih danih i tjednih života uštrcavati.
Heel. K therapiji phthize pluća. (Annalen der stii.dt. allg. Krankenhii.user zu
Miinchen, hemusgegeben _vori v. Ziemssen. 1896.)
Pisac .najprije razlaže načine lieenja phthize u dotičnih bolnicah. U z symptomatičko
liečenj e_ glavna .·se je važn'ost polagala u dobru hranu i zrak. Pokušalo se je davati arsen,
zatim Kochov tuberculin, ali se opet vraćalo creosotu (u pilulah 0·05-0·1 i 0·15 ili u čahuricah
od gelatin e 0·1-0·2), nu jer je ovo sredstvo zlo djelovalo na želudac, nije se moglo
dulje vremena podavati, pa uslied toga nije ni bilo osobitog uspjeha. Sada se tvberculoza
u glavnom lieči creosotovim i guajacolovim carbonatom. Cresotov carbonat ili creosotal podaje
se od 1/2 do 3 čajne žlice na dan u mlieku, crnom vinu ili juhi. Kod 30% bolestnika
nije se mogao ovaj obrok dostići· ili se je ova doza 2-3 tjedna dobro podnašala, a zatim
moralo opet · vratiti na 2-3 krat dnevno 1/ čajne žlice ili napokon sasvim prestati ; sredstvo ·
nisu podnašali bolestnici sa znatnimi. smetnjami želudca. .
Kod bolestnika s afekcijamf vršika, gdje je zvuk malo skraćen bio i postojalo fino
cagrtanje, neopredieljeno· disanje ili pooštreno izdisivanje, naskoro se je poboljšao tek,
poqiglo oMe stanje i znat-no poprJI.vio nalaz u plućih. I kod izražene infiltracije povoljno
je djelovao creosotal, ako . se je 23 mj eseca uzimao. . : . . .
,
Guajacolov carbonat bez svakoga je teka i mirisa, ne draži sluznice želudca, te se
amo u riedkih slučajevih ne podnaša. Daje se kano pr11-šak u. obiatah 0·5, te se svaki 3.
ili 4. dan. povisuje .do 3·0-4·0 pro· elie. Huajacolov carbonat baš kano i creosotov naskoro
izcieljuju .catarrhe vršika,, a kod infiltracija poboljšava obće stanje, diže hrauitbu i .. sile,
umanjuje kašalj i ·izbacivanje.
Naredba
kr. hrv.-slav.-dalm. zero. vlade, odjela za pravosudje od 20. studenoga 1897. br. 16.055,
kojom se ustanovljuje
jednaka · vješ'tačka_ vristojba a · sodbeno-liečnieko preglcdanj6 tjelesnila ozljeda.
Kr. hrv.-slav.dalm. zem: -vlada, o_djel za . pravosudje, . obnašla je. UZ razmjernu preiaku
dotičnih stavak:a naredbom ministarstva nutarnjih- posal_a, pravosurlja i finanl,)ija od
17. veljače 1855. (D. z. l. br. 33) izane "pristojbene tarife I. za strogo sudbenoIiečničke
Br. _12. Liečnički Viestnik .1897. .43.5
poslove" ustanoviti jednaku vještačku pristojbu iznosom ()d 2 for. a .. vr. za. svako sudbeno·
liečničko pregledanje bilo lahke ili težke tj elesne ozljede uz istodobno podano mienje, a
isto tako i za svako podano "posebno mnienje" (vidi naredbu . od 13. lisopada 1889. br.
2177. uredovne sbirke ·naredaba pravosudne struke, svezak IV . . br. 529).
Razumieva se, đa ta pristojba od 2 for. a. vr. vriedi samo za graduirane ljec!nike,
pa .da dakle gledom na opazku dodanu gore citiranoj tarifi· I.; po kojojranamik: ide amo
polovica za grad nirane liečnike opredieljenib · pristojba, u predpomenutih • sl,l!čajevih, iznaša
pristojba za ranarnike samo l for. a vr.
Naredba ova stnpa u krjepost danom izdanja
Proslava 25-godišnjice "srpskoga lekarskoga. drušva"'
U Biogradu sakupili sn se dne 3. kolovoza o. g. iz sviq kraJv: Srbije .Uenici, da
svečano proslave 25-godišnjicu srpskoga lekarsj{oga družtva. . Ovaj .su .. veliki :dn sr baki
liečnici dostojno proslavili, te najprije počastili svoje pokojnie . para.'tt?oqt .. u. saborskoj
crkvi, kojega je služio mitropolit Mihajlo. ·Poslije crkvenih ,opr4a. ,govorio j urednik
arhiva dr. J. D a n .ić spomensovo pokojnikom. . . , . .
Svečanoj . sj ednici prisustvovalo je Njegovo · VeliČi\n11tyo ·kralJ Al e k s a: n d ar I. s mi
nistri, itropolit Mi haj l. o i mnogi drugi .(!dličnici, ·te ;veliki -broJ čianova dr1;1!tva. Sjednicu
je otvorio predsjednik dr. M: M arkovi6, te je u svom govoru ponajprije..;dil.o dužnu
čast o®ovateiJem đruztva, kOJl su ga pod te_žkimi okolnostmi ustrojili i podržavali, đa
zatim s ponosom 1ztakne, ·kako · se je dru!tvo -razvilo -i stavilo na . dostojnu visinu., Spominje
kako je prošle godine drnžtvo počelo izdavati popuiarni dodatak arhivu pod naslovom.
"narodno zdravlje", kako bi poučilo narod o zdravstvenih pdlikah i zakonih,
navadja, da je izabran posebni odbor, koji imade prou?_ati pitanje o ustrojenju liečničke
komore u BrblJI. Na ko ncu svog govora zahvaljuje kralfeVoml\ffiiinuT'Aiffianđru .. za
pomoć ·l podporu, _ku su uviek pružali - družtvu.
.
pr. V. M. S u b otić ml. čitao je zatim izvještaj o radu drližtva za ovo 25 godina.
Opisuje najprije, kako se je ustrojilo družtvo, te, spominje imena osnivača, kojih je bilo
'15. Družtvo je započelo svoj raa glavnim skJipOm 2"l .· srpnja (3./8.), 1872., te je .U početku
imalo 8 redovitih (biogradskih) i 24 dopisujuća l!lana. Već iste godine zaključeno j, da s
izdaje l'{ružtveni časopis pod naslovom "srpski . arpiv za . celokupno lekarstvo", nu tek u
kolovozu 1874. iia.dje prvi svezak. Da se je časopis mogao izdaati, dužno je družtvo za
hvalu knezu Milanu, koji je odredio, da se u državnoj tiskari bezplatno 5tampa. Arhiv je
izlazio prema sakupljenom materijalu, sada rjedje, sarla češće, a od g. 1895. izlazi redovito
svakoga mjeseca. Knez Milan pružio je i drugi dokaz svoje sklonosti srpskom lekarskom
družtvu, te mu od god. 1874. -davao godišnju pripomoć od- 100 dutar a od .viade
kralja Aleksandra dobiva godišnje 1200 dinara. Družtvo .iinade pravo,: dl\'. kandiduje ·re"
dovne i · vanre4ne članove, te zamjenike · glavnoga saniteskoga . savjeta. :, O radu: družtva
izvješćuje S., da je za ovih 25 godina bilo ukupno: književnih radova 170, · demonstracija
bolestnika i preparata 260, referata 400, diskusija 90. Družtvo je imalo u to vrieme
281 sastanak, te je izdalo 12.000 strana arhiva. Rad dtužtva bio je dvaputa prekinut, i to
·za rata s Turskom 3 godine, a za onoga s Bugarskom 51/'l mjeseci.
Dr. M. Rado v a no vi ć izvješćuje o prihod u i razhodu drnžtva, te iz ovoga vidimo,
da ji! ono . za ovih 25 godina pri ni ilo 52.004, a:· izdalo . . .
40.041 . diiiar.
Time je svečana sjednica svršena. Poslije podne bio je izlet u Topčider, a na večer•
8jajni banket, gdje je izrečeno mnogo liepih i oduševljenih zdravica.
Sitne -viesti.
Osobne vi esti. Dopisujući članovi našega· · !!bota dr. Mirosla