1897. godina

424 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
Naziv lieka
z n ans t v e ni hrvatski
Tinctura eucalypti
" gallarum
" guajaci resina
" ipecacuanhae .
" jodi • . . . .
" ..
"
"
"
"
lobeliae
nucis vomicae .
opii crocata .
opii simplex
ratanhiae •
Eukaliptova močevina 70'/o 10/l 4
Močevina od šiširaka . " 10 7
" od gvajakove smole " 10 7
Bljuvnjakova moevina 10 1 13
Jodna " 90"io 10112
Lobelijina " 70''/o 10 7
Kučibina " . " 10 7
Šafran ova driemka moče vina " l. 0140
Jednostavna " " " 10 12
Ratanina " O 5
Vinska revedova " M\.w 10·11
Ciena Opazka :
lieka Smiju li se
li eko vi izdati T-,.o sa pri pisom ili
to bez pripisa
bez pripisa
"
sa pripisom
"
"
bez pripisa
rhei Darelli
" " valeriana spirituosa Ž estena o d oljenova " 70 l 0 101 6
" zingiberis . . . Djumbirova " " 10' 6 "
Ungnentum aromaticum Mirodijeva pomast " 10 ' "
8 "
__ __,, __ _l lr i
i
_ _ _. __ _,_ G!_j- va __ :: " c _______ _: _ 99::.0 .!..C /o- 1 0 .!. : _6 - ---'----·
Lje k o v i t a v i n a :
_ -_ _ -----....,- -_ _ ._--- Vinum chinae . Kinov o i
-
--- - . -·-·---- M- -;w _i_
i o
_
J _B -·b-ez_p_ l p -i s_a_
colchici Mrazovčevo " " 10110 Ra pripisom
" malagense . . '· Malažko " . " 100 33 bez pri pisa
pepsini . . . . . Pepsinovo " . " 10'115 "
stibiato· tartaricum Vino s bljuvačom srieši " 10 10 sa pripisom
IX. Nadalje stavljen je upit po nekolicini sbornih članova, da li je dozvoljeno držanje
nediplomiranog pomoćnog osoblja u lj ekarni, ako se ljekamik sam u mjetn nalazi ?
Na ovaj upit odgovmilo je predstojničtvo sbora n smislu ustanova §. 19. zakona od
ll. travnja 1894. o ljekarničtvu, da je slobodno ljekarniku, koji se u mjestu nalar.i, držati
nediplomiranoga pomoćnika, a to je tim jasnijP., što je upitnim paragrafom izrično odredjeno,
da za rad nediplomirnnoga pomoćnika odgovara vlastnik ili providnik lj ekarne, a
diplomirani pomoćnici odgovorni su sami za svoj rad, dakle iz toga. sliedi, da ako ne bi
bilo slobodno nediplomiranoga pomoćnika držati, ne bi niti gornje ustan'lve -potrebne bile,_
niti bi o radu nediplomiranih pomoćnika u tom paragrafu u obće govora bilo.
X. U savezu s predidućom točkom pritužio se je jedan od sbomih članova, da ga
je gradsko poglavarstvo pozvalo, da u opredieljeuom roku u svojoj ljekarni namjesti diplomiranoga
pomoćnika, čemu da se 011 protivi, jer da ima navodno dobroga pomoćuilm,
koji je doduše nediplomiran, nu koji već mnogo godina u javnih ljekarnah kao pomoćnik
službuje.
Ovo predstojničtvo saobćilo mu je svojim dopisom od 22. lipnja 1897. pod br. 264,
da u smislu §. 75. naredbe vis. kr. zem. vlade od 8. srpnja 1895. br. 12.409 svatko tko
hoće, da kod kojega ljekarnika bude javnim pomoćnikom. mora da se izkaže diplomom
mag. pharm., dosliedno tome dakle može se ljelmrnik samo po diplomiranom pomoćniku
·
zastupati dati u vdeme svoje odsutnosti.
Jz ovih dviju točaka jasno se razabire i može se nepobitn.n zaključak stvoriti, da oni
ljekarnici, koji drže diplomiranoga pomoćnika, a i oni se sami u mjestu nalaze, mogn JIZ
to držati i nediplomiranoga pomoćnika, dočim oni ljekarnici, koji ne drže diplomiranoga
pomoćnika, a uz to se često puta udalje iz samoga mjesta, ne mogu svoju ljekarnu prepustiti
niti na najkraće v1ieme nediplomiranomu pomoćniku.
XI. Nadalj e obratio se je jedan od gospode kolega na ovo predstojničtvo fl upitom;
da li mora uslied odredbe, učinjene po županijskom fiziku, nabaviti si od kr. kot. oblasti,
odnosno gradskoga poglavarstva obrtnicu u svrhu vodjenja javne Uekarne.
Na taj upit odvratilo je predstojničtvo sbora, ohzil'om ua ustanove §. 23. zakona od
11. travnja 1894. o ljekarničtvu, tr. dalje obzirom na rieenje h. ugarskog ministarstva za
Br. 12. Liečnički Viestnik. 1897. 425
poljodjelstvo, obrt i trgovinu u Budimpešti od 8. ožujka 1879. broj 5711 intimirauoga ua
hrbtnim riešenjem vis. kr. zem. vlade od 14. svibnja 1879. br. 5531, kojim lj ekarnici ne
podpadaju pod pojam obrtnika, dakle ih niti obrtni zakon, po kojem se u svrhu tjeranja
obrta mora izvaditi obrtnica, vezati ne može.
Koncesija ljekarnikom za otvaranje i vodjenje javne ljekarne biva podieljena polag
modaliteta opredieljenih sveobćimi ustauovami javnoga zdravstva po vis. kr. zeru. vladi, ne
može dakle ni govora biti, da bi ljekarnici posebnu obrtnicu od kr. kot. oblasti, odnosno
gradskoga poglavarstva imati morali.
XII. Nadalje navesti je ovom predstojničtvn upit nekojih sudrugova na ime, da li
oni sa svojim osobljem moraju pristupiti i biti obvezani članovi okružnih blagajna za podporu
bolestnika, te da li i koliki postotak dužni su okružnim blagajnam od redovitoga
cjenika pružati?
Predstojničtvo sbora upozorilo je dotičnu gospodu kolege, da oni nisu dužni sa
svojim osobljem pristupiti kao obvezani članovi okružnoj blagajni, a niti nisu dužni pružati
popust od redovitoga cjenika za izdane lj ekarije člauovom okružnih blagajna.
Ovo svoje riešenje temelji predstojničtvo na topoglednom riešenju kr. ugarskog ministarstva
za poljodjelstvo, obrt i trgovinu u Budimpešti od 8. ožujka 1879. broj 5711 i nahrbtnom
riešenju vis kr. zem. vlade od 14. svibnja 1879. broj 5531, a naročito temeljeć se
ua sam zak. član. XIV. : 1891., kojim su okružne blagajne za podporu bolestnika u život
uvedene, jer u istom izrično stoji, da su okružnoj blagajni za podporu bolestnika dužni
odnosno obvezani pristupiti, te u istn prinose uplaćivati svi poslodavci i njihovi namještenici,
koji pod obrtni zakon podpadaju.
Pošto se pako iz gore navedenog, a i iz samog §. 23. zakona od ll. travnja 1894. o
ljekarničtvu jasno i nepobitno razabire, da ljekarnici u nikojem smislu glede svoga zvanja
pod obrtni zakon ne podpadaju, dakle nisu niti dužni biti obvezani članovi okružnih blagajna
za podporu bolestnika, a dosliedno tome niti dužni nisu prinose u istu uplaćivati.
Želi li palfo koji ljekarnik ili njegov namještenik u svom vlastitom interesu biti član
okružne blagajne, to može kao dobrovoljni član istoj pristupiti nu bez obveze, da ljekarnik
za svoje namještenike propisanu 1/, prinosa uplaeivati mora, te cielu prinosnu pristojbu ima
platiti sam onaj namještenik, koji je kao član dobrovoljno pristupio.
Što se pako popusta tiče, to ne može biti ni govora. o priailnom popustu, već ako
kqji ljekarnik nalazi svoju veću korist u živahnijem prometu kroz okružnu blagajnu, slobodno
mu je po svojoj uvidjavnosti popustiti onaj })Qstotak, koji po 11iegovn nazoru odgovara
polučenom dohodku.
XIII. Po zagrebačkoj okružnoj blagajni za podporu bolestnilca podne§ena je due 2!l.
listopada 1896. pod brojem 2581 pritužba proti jednom ovosbornom članu, da je uzkratio
izdavanje liekova na recept, izdan po družtvenom liečniku, članu okružne blagajne za p odporu
bolestnika, i to navodno s toga, što mu upitna blagajna nije dosatlanje računo još
likvidirala i na izplatu doznačila.
Nu ta okolnost nije se obistinila, jer je upitna blagajna predočeni joj račun za g.
18!!5. sa 20 for. 53 nč. faktično dne l. veljače 1896. izplatila, a za daljne izdane liekove
nije dotični ljekarnik do onoga dana, kad se ustručavao dalje liekove izdavati - niti račun
jošte predložio bio nije, dakle uprava okružne blagajne niti znanja imala nije, da li i koliko
dotičnom ljekarnikn za medjutim izdane liekove duguje, a pošto je dotični ljelcarnik
uzkratio izdavanje liekova još uz to popratio sa nedostojnom psovkom, s toga je zatražila
uprava okružne blagajne, da se proti dotičnom lj ekarnika u tom pogledu izvidi preduzmu,
te da se proti istom po postojećih propisih postupa.
Kakova pako sredstva · u takovih slučajevih predstojničtvu na razpolaganje stoje,
poznato je - pa se uslied toga ovo predstojničtvo pot.anje u taj predmet niti upu§tati
nije hotjelo.
Nu medjutim počeo se taj predmet drugim načinom razvijati, na ime kr. kot. oblast
· zametnula je u tom pogledu razpravu, te je po istoj sastavljen zapisnik koli sa ljekarnikom,
toli i sa pritužiteljem, odnosno sa članom okružne blagajne.
Iz toga zapisnika proizašle je, da se je dotični ljekarnik branio time, što dotični
recept nije bio na propisanoj po samoj okružnoj blagajni tiskanici pisan, a isto tako da