You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
416 Liečnički VieStnik <strong>1897.</strong> Br. 12.<br />
Posjednik može ih bez straha upotrebiti i za rad i za proizvadjanje mlieka, ali neka ipak<br />
nastoji, da se što prije atove i zakolju. Bredje tuberculozne krave valja pridržati, dok su<br />
se otelile, ali telad neka se odmah odstrani, ter neka siše zdravu kravu ili pako neka se hrani<br />
iz boce prokuhanim mliekom. Životinje iz druge hrpe, koje imadu i vanjskih znakova tuberculoze,<br />
neka se što prije zakolju. Mlieko takovih krava ne 8mije se rabiti, jer ili je<br />
bolest već obćenita i mlieko jur pogibeljno ili može bar svaki dan postati pogibeljno Sve<br />
životinje, koje su na tuberculin reagovale, imadu se obilježiti i mogu se samo za klanje<br />
upotrebiti. Ukaže li se meso manje vriedno iliti ako se dapače zabaci, onda bi se moralo<br />
vlastniku dati odštetu do stanovitog iznosa ciele vriednosti. Vrlo odlučno izjavio se je N.<br />
proti nazoru o nasliedstvu tuberculoze - 011 je motrio kroz godine stoti ne teladi od tuberculoznih<br />
krava, ali nije nikada opazio, da su postala ttlberculozna iii da bi reagovala<br />
na tnberculin, ako je tele odmah poslije poroda od matere osamlje11o i od zdravih krava<br />
ili iz ruke hranjeno. - Sliedeći govornik Sćepotiev (Carigrad) zagovara, da se po mogućnosti<br />
što više sanatorija za tuberculozne osnuje i preporuča kao vdo shodnl) mjesto<br />
male otoke kraj Carigrada u Marmarskom moru. - U diskusiji, koja je na ovaj govor sliedila,<br />
opominj e O. Franke! (Halle), da nije shodno precienjivati uspjeh liečenja, koji se može<br />
postići u sa!latorijih. On sam da zagovara osnutak takovih zavoda, jer želi osobito siromašnijim<br />
slojevom, da mogu doći u tako\'e zavode, gdje im je kud i kamo bolje nego u<br />
njihovih nezdravih postojbinah i jer se ovimi zavodi umanjuje za obitelj pogibelj nakužbe.<br />
U zavodih se nauče uz to bolestnici, kako im vajn bygijenski živjeti i vladati se. -<br />
Fekete de Nagyivany (Budimpešta) i gja. dr. Pokrovskaja (Petrograd) žele, da se<br />
za radnike iz javnih sredstava ili od narodnih udruga grade zdravi stanovi.<br />
Dne 22. kolovoza bijaše sj ednica, sastavljena iz odsjeka za hygienu i onoga za<br />
dječje bolesti - ob ovoj izvještena je na drugom mjestu.<br />
Dne 23. k o l o v o z a bavila se je sj ednica najviše pitanjem ob aetiologiji kužnih bolesti.<br />
Prij e nego li se je prešlo na dnevni red, pokazivao je Escherich (Gradac) preparate<br />
i slike streptococca, što ga je opetovano našao kod cholera infantum, i drži ga<br />
uzrokom bolesti. Uvodni govor držao je Hueppe (Prag) o mjemh proti kužnim bolestim<br />
i o vriednosti imliv·idttalne tJ1'0llhyla:r;e ciepVe·n.iem ili i·nwmn·izacijmn senwwm. Vrlo se j e<br />
slušatelj a dojmilo, kad je H. uztvrdio, da Lofflerov baciH u obće nije budioc diphtherije,<br />
već da ono, što je pod tim imenom opisano, nije niti jedinstvena. vrst bacterija, već smjesa<br />
raznih microbn, a medju ovimi da je 011 (Hueppe) pravoga budioca cliphtherije pronašao i<br />
izolirao. One "tvornice seruma", koje sada rade, upotreblj uju, kako je on mogao ustanoviti,<br />
sasvim diferentne microorganizme kod dobivanja svojih preparata, i prema tomu je<br />
odlučna skepsa vrlo umj estna. - U diskusiji od klanja G u t t s ta d t (Berlin) napadaje H u e ppeove<br />
glede pouzdanosti dosadanjih statističkih iztraživanja ob umanjenom pomoru od<br />
cliphtherije. - C. Franke! (Halle) pridržaje si sud ob Hueppeovih nalazih do onoga<br />
vremena, kad mu bude moguće stvoriti si ga na temelju točnijih ubavjesti o njegovih načipih<br />
kod pokusa itd., ai ipak drži, da su .priobćenice H-ove iz obćenitih razloga za sada<br />
već vrlo nevjerojatne. Nadalje navadja, d!t mu se vrlo svidja kao vrlo uporn.bivo i pouzdano<br />
od M. N e i ss era opisano razlikovanje izmedju pravoga i krivoga bacilla diphtherije<br />
pomoćju značajnoga dvostrukoga bojadisanja, jer je tim odstranjena najosjetljivija mana,<br />
koja je dosada obstojala kod bacterioložkoga ;azpoznavanja diphtherije. ·<br />
Rose (Montpellier) govori o prophylaxi 2Jroti kuinim bolesti11 i razpravlja važnu<br />
ulogu zareznika kod prenosa kuživa, te upozoruje na daljnja iztraživanja u tom smj eru.<br />
Oguta (Tokio) razpravlja o e11·ide1iji azijske kuge na Fonnozi, pokazuje preparate<br />
i predaje o patholožkoj anatomiji te bolesti, nadalje ob uplivu, št _imadu parcevi, a i<br />
buhe za raznašanje bolesti ; napominje, da bacili, što ga je pronašao i opisao Kitasato i<br />
označio budio cem bolesti, nije istovjetan s onim, kojega je pronaao Ye rs i n, koji je<br />
doista pravi uzrok azijskoj kugi. - N u t tal (Berlin) dokazuje, da obična muha baciH<br />
kuge prenaša n. pr. na hranu, ali da je pogibelj nakužbe ubodom stjenica neznatna. -<br />
Vladimirov (Petrograd) javlja, da se kuživo azijske kuge može prenašati na žabe.<br />
Nocard (Paris) razpravlja o se1·umthempiji kod tetana. Na temelju obširoog izkustva<br />
i mnogih pokusa, osobito kod konja, došao je do osvjedočenja, da o li e č ećem<br />
svojstvu seruma ne ima govora, da se ipak u slučaju, ako bi se tetanus pojavio,<br />
Br. 12. Liečnički Viestnik <strong>1897.</strong> 417<br />
serum upotrebiti može, ali ne za. to, da bi broj ozdravjelih tim postao veći, već samo za<br />
to, da bolest pod uplivom seruma i blaže i brže prolazi. Znatno veće praktičke važnosti je<br />
uporaba seruma iz prophylaktičkih razloga. Već male kvantitete neposredno ili vrlo skoro<br />
poslije sumnjive ozljede uštrcane - bila ozljeda slučajna ili hotimice nanešena (kastracija,<br />
skraćenje repa kod konja), zaprečuje sigurno razvitak bolesti. Čim se kašnje poslije ozljede<br />
serum uštrcava, tim se mora uzeti veći kvantum.<br />
Vladi mirov (Petrograd) upozoruje, dt i bacilli sakag(je pokazuju fenomen agglutinacije.<br />
J.Vloguće, da će se ovaj pojav moći upotrebiti u diagnoMtičke svrhe. Nocard uze<br />
za tim opet rieč, da jasno i odlučno razpravi uvjete za uništenje i zaprečivanje sakagije.<br />
Najznatnije sredstvo u tu svrhu je mall ein. Konji, koji obole pod ma kojimi sumnjivimi<br />
pc,>javi, te im se uštrca mallein, a oni na to reaguju - moraju se s mj esta uništiti, a<br />
obratno imadu se smatrati oni, koji nisu reagovali - da i nisu sakagljivi . Svi konji, koji<br />
su sa sakagljivimi bili u istoj staji, imadu se prokušati malleinom. Oni, koji ne reaguju,<br />
imadu se proglasiti zdravimi i dozvoliti neograničena uporaba, ali moraju se odmah smjestiti<br />
u drugu dobro razkuženu staju. Oni, koji su reagovali, ali ne pokazuju vanjskih znakova<br />
infekcije, moraju so odlučiti od zdravih, strogo nadzirati po posebnom osoblju, a<br />
svaka 2 mj eseca iznovice malleinom uštrcavati - ako su dvakrat uštrcanje probavili bez<br />
reakcije, imadu se smatrati zdravimi, u protivnom slučaju imaju se utama.niti.<br />
Korčak-Ćepu·rkovskij (Kišenev) govori o pe1·iodičko1n typu, što no gt pokazuju<br />
epidemijiJ diphthe1·ije na ladanju u Rusiji.<br />
Schrank (Beč) zagovara potrebu, da se ustroje bacterioložk·i za·vodi za ustanovljivanje<br />
diagnoze kužnih bolesti.<br />
Peti dan, 24. kolovoza, razpravljala su se razna statistička pitanja: Bertillon<br />
(Paris), G u t ts ta d t (Berlin), K or o si 1Budapešta), S il b er gl e i t (Magdeburg).<br />
Šesti dan - posljednji odsječnih sjednica - donio je razpravu o borbi proti alkoholizmu<br />
i razna pitanja ob1·tne hygijene. U razpravu prvoga pitanja uticali su ponajviše<br />
ruski liečniCi (G rigoriev, Koro vin, Saroševskij), koji su zagovarali, da se podupiraju<br />
nastojanja proti aikoholu, osobito po liečnicih, da se nadalje ustroje utočišća za pijanice,<br />
da se ustroje kavane, čitaonice i drugi i u inih zemljah uspješno proti alkoholizmu vojujući<br />
zavodi.<br />
Zanimivo je, što je Grigoriev izjavio - da se je i u evropejskoj Rusiji potrošak<br />
alkohola umanjio u zadnjih <strong>godina</strong>h, dočim je još godine 1885. odpadalo na glavu 0·70<br />
vedra (vedro = 12 litara) 40°/0 alkohola, odpadalo je god. 1895. samo 0·53 vedra. Na glavu<br />
odpadajući kvantum žestokih pića (rakije, vina, pive) u Rusiji je manji nego li u drugih<br />
država - ako se potrošak sračuna na absolutni alkohol, to odpada u Rusij i 0·27, u Norvežkoj<br />
0·29, u Švedskoj 0·38, u Francezkoj 1·1 vedra.<br />
Berthenson (Petrograd) govorio je o pogibeljih . za zdravlje 1·adnika kod 1'Uslce<br />
indust1·ije pet1·oleja u Baku.<br />
Za trajanja kongresa imali su učestnici prigode u Moskvi i na izletih vidjeti koješta<br />
zanimiva za hygijeničara. Prije svega hygij enski zavod u J.Vloskvi. U njem ima prostranih<br />
i svjetlih prostorija za obuku i za radnju, stvarno je izvrstno obskrbljen, ima liepu<br />
sbirku učila i može se s najvećimi sličnimi zavodi takmiti, jer skoro sve nadkriljuje.<br />
Veliki zavod je moskovsko nahodište, ustroj eno pod caricom Katarinom II. god.<br />
1165. ; ima više od 20 ogromnih sala sa 1200 kreveta - na godinu prima i obskrbljuje se<br />
o državnom trošku preko 15.000 novorodjenih. Sva dj eca hrane se prvih 6 nedjelja na<br />
prsih, a kašnje dodju na selo u obskrbu. Pomor je dosta velik u zavodu do 40"/o, kašnje<br />
oko 20-25"/o. Ipak je zavod od neizrecive koristi, pošto bi -bez njega mnogo više dj ece<br />
stradalo. U lj etu su smještena dj eca i dojkinj e u golemih barakah u bašči.<br />
Spominjanja je vriedan zavod za lttčbeno-baeterioložka iztmživanja dra. B l u m e nthala<br />
u Moskvi, u kojoj u okvir zavoda spadajuće radnje za privatne liečnike obavljaju<br />
vlastnik zavoda sa šest pomoćnika. U Petrogradu zanimao je svakoga liečnika institut ea<br />
experimentalnu medicinu, sada vlastničtvo carevo, ali ustroj en od princa Oldenburgu.<br />
Slična ne ima nigdje na svietu. Veliko je imanje sa svimi sgradami posvećeno expertmentalnoj<br />
medicini pod ravnanjem glasovitoga· Vladimirova uz znatan -broj pomo6nlkn<br />
stručnjaka za pojeina iztraživanja.
Change language