1897. godina

414 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
Blessig (Petrograd). Demonstmcije p1·eparata. Pokazuje bogatu i liepu kolekciju
očnih bolestih u staklenih malih okrugljastih posudah, fixirane u gelatini. Zatim kolekciju
corpora aliena izvadjenih iz oka, preko 1000 komada.
5. sjednica 25. kolovoza prije podne.
Predsjednik:- O h i b r e t.
Reymond (Turin). Pog·rieš-nct pt·ojekcija koi( stmbizmct i nač·in poprarljanja. Obično
poslije operacije strabizma nastane diplopija, koja se samo uncle popraviti dugotrnjnimi
stereoskopičnimi vježbami.
Fukala (Beč). O mišici acconwdcicije. Ova mišica sastoji iz prekl'iženih 1ibrilla, koje
se kao rešeto šire u iridi. Zatim prelazi ua razmatranja o physiologičnom djelovanju iste
mišice.
Dufour (Lausanne). O monocularnoj cliplopiji lw cl accomoclctcije. Tumači postanak
takve diplopije, obrazložuje fizikalno taj pojav, koji se često kod hysterije nahtzi.
Noiševskij (Dvinsk). Optičnn ataxijct i monocular·nct polyoJJija. Osvjedočio se je
kod mnogo bolestnika, da uzrok polyopije ne leži u nepravilnom prelomljenju zraka, već u
ataxiji, jer isti bolestnici sasvim dobro čitaju i najsitniji tisak (br. 1), ali kcd brojenja to­
aka nastane polyopija.
Ballaban (Lavov). O mje-renj viclnogct polja bojwni. Pokazuje od njega izumljeni
aparat za pretraživanje viduoga polja bajami, koji je vrlo praktičnu, jer se boje lahko
mieujaju.
Lušić-Matković (Zagreb). O OJie·ractjah kotl t-richiaze i entropija. Obšimi kritički
pregled o svih poznatih metodah operacije. Opisuje svoje metode, koje mbi već od 2 godine,
nadodajući statistiku od preko 500 takovih operacija. Zaključuje iztičući, da kod entropija
i distichiaze nijedna metoda nije bez prigovora recidiva, zato treba sve 3 glavne
metode upotrebljavati, te svaku pri,vesti svojoj inclikaciji; na taj jedini ekletičui način postižu
se sjajni uspjesi.
Pfli.iger (Bern). AcMonwtopsiilu
o m-nicah. Najbolje uspjehe imao je od galvano-kaustičnoga liečenja.
Hinshelwood (Glasgow). Demonstrira .Eepni ophthalmometa·r.
Eliasberg (Riga). Slnčuj amauroze od chinina. Navadjn poznale teorije o toxičnoj
amaurozi, nadodaje .symptomatologiju kod amauroze chinina.
Tim bijahu svršene radnje ove sekcije. Od 92 najavljene komunikncije obdržuno bijaše
59 predavanja. Lušić-Matković (Zagreb).
O(lsjek za hygijenu.
Akoprem je bio ovaj odsjek za vladajuće silne vrućine nesretno smješten u VII. kalu
iipod krova, to tlU ipak bile sjednice ''rio dobro posjećene. U sjednici od 20. kolovoza
nakon obavljenih formalija, izbora začastnih preJsjednika itd., razvijao je Hueppe (Prag)
u poduljem govoru z· ;" anstvena načela za hygijensko 2J1'osurljivanjc pitke vocle. Ou stoji na
stanovištu, zastupanom malne od svih stručnjaka, koje su· osnovali uzornim nai:inom već
prije Fliigge, Gartner i dr., da· na ime u pravilu ne pruža dovoljnih kriterija niti luč·
beno niti bacterioložko iztraživanje, .već da je k tomu još potrebno na lictl mje3ta strn·
kovnjačko pregledanje tla i okolice, od kuda se voda crpi. On samo donekle dozvoljava, da
ima prednost sa zdravstvenoga gledišta voda iz dubljine prema površnim vodam. -
Wehmer (Berlin) napominje, da je sada položaj zdravstvenoga činovnika, osobito sudbe·
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 415
noga liečnika, vd o težak uslied ovih nazora u. najnovije vrieme glede pitanja o prosudji·
vanju. vode, pošto u konkretnom slučaju ne mogu izdavati· na čvrstih i prividno stalnih
metodah osnovana mnienja. - Schmidmann (Berlin) opisuje "dvostruku filtracij u" za
čišćenje sumnjivih p ovršnih voda, kako se rabi u Bremenu. - ·B nj wi d (Krakov) nagla·
šuje, od kolike je važnosti, da se što više moguće zaprečuje, da izmetnine dolaze do javnih
tekućih voda. - S a l t e s (Amsterdam) pita, je li je osnovana tvtdnja, da u Kiel u u vodi iz
dubljine ima mnogo klica. - V a u g h an (Michigan) govori o yelikoj vri ed nosti bacterio·
loŽkoga protraživanja voda, osobito ako se nadje colibacilla ili typhusbacillu sličnih· mikro·
organizama u sumnjivoj vodi. - ·za tim govorio je Novy (Ann Arbor), koji preporučuje kao
najuspješnije sredstvo za poboljšcmje zdmvstrenih )J1'il-ilm širenje hyg·ijenskoga znanja, i to
poučavanjem školske mladeži ob uzrocih kužnih bolesti, o načinu i o sredstvih, kako se
zaprečuju i kako se proti njim postupa. - U diskusij i razsvietliše to pitanje vrlo zanimivimi
podatci Berthenson (Petrograd) i lt auchfuss (Petrograd).
Drugi dan, dne 21. kolovozt\1 razpravljalo se je vrlo zanimivo i važno pitanje, kako
da se stane na put širenjt tnberctloze. Prvi govornik Vaughan (Michigan) zahtieva, da
se shodno uredi promet s mlieko m i da se podvrgne strogom u r' trajnom u nadzoru. Za to
neka se promet s mliekom uvrsti medju obrte vezane na koncesiju, i neka se istom onda
izda oblastna dozvola za trgovinu mlieka, nakon to su sve prostorije pregledniJe gledom
na prikladnost,. i nakon što su sve krave točno glede zdravlja pregledane po izkusnom
veterinaru. Kod toga valja vasda upotrebili tuberculin i sve životinje, koje reaguju, nek:i.
se izključe, odn. zakolju. Nadalje zabtieya V., da se sve rogato blago odredjeno za klanje
za žh·ota točno pregleda na tuberculozu. Sputum luberculoznih ljudi neka se točno desio·
ficira, neka se strogo zabrani pljuvanje na cestah i u obćib prometnih obćilih ; stanovi tu·
berculoznih neka se svestrano razkuže prije, nego li se u te stanove usele drugi stanari.
Države neka grade za siromašne tuberculozne sanatorija, i to za izliečive i neizliečive. Tuberculoza
da je u početku lasno izliečiva bolest, za to neka se pučanstvo u tom smjeru
poduči i neka se barem svake godine dade liečnički pregledati, u koju svrhtt ima država
namjestiti liečnike, kji su narodu bezplatno pristupni.
Nocard (Paris) sjajnom rječitošću zagovara borut prot tuberc·ulozi 1'ogatoga blct{fCI
i zahtieva što odlučnije na osnovu vrlo bogatog izkustva, ela se što i:r.dašnije, dapače i pri·
silno upotrebi tuberculin za razpo1-navauje i liečenje pošasti medju životinjami. Sredstvo ovo
poslužilo mu je vasda bud u pozitivnom, bud n negativnom smislu, t. j. sve životinje, koje
nisu reagovale na tuberculin, pokazale su se zdmve, a sve, koje su reagovale, pokazalf:' su
se tuberculozne. N. doduše dozvoljava, da ima iznimaka, kako se to nalazi u literaturi ·to
ipak drži, da se ovi neuspjesi temelje na manjkavom motrenju, osobito prigodom razudbe.
Da to dokaže, sjeća N. na zanimiv nalaz na medjunnrodnom veterinarnom kongresu
u Bernu god. 1895. Da dokaže valjanost svoje tvrdi1je i da i one osvjedoči, koji su· dvojili,
izjavio se pripravnim, da izvede pokus. Nekoliko voloVl\ se je tubercttlinoin ciepilo i onda
kašnje u klaonici zaklalo i razudilo. Odmah prva· životinja, koja je pokazala typičku reakciju,
nije kod razudbe, koju je obavio veterinar, upravo pokazala niknkovu tuberculoznu promjenu.
Da nije bilo moje mnieuje, moje osvjedočenje, moja vjera toli stalna o bezuvjetuoj pojerlj
ivosti tuberculinll: - reče N. doslovce - dao bih se bio ovim rezultatom smesti i moji
nazori bili bi se potresli. Jer nalaz, ustanovljen pred toli uglednom družinom vještaka, prošao
bi bio u literaturu i vasda bi se citirao iznovice kno dokaz proti vrieduosti tuberculina. Ali
ja se ne primirih - revidirao sam sekciju iznovice i bio sam sretne ruke, ela sam za ne•
koliko časova našao iza tracheje paket tuberculoznih žliezda, koje sam kao trofeju mogao
pokazati svim prisutnim.
Da se tuberculoza goveda izkoreni pomoću tuberculina, predlaže. N. : na svakom
posjedu imade ·se izpitivati _ovim sredstvom svekoliko -rogato blago. Zdrave životinje neka
se odmah udalje od bolestnih i neka se smjeste u posebnu prije valjano razkuženu staju,
u ovu se staju ne smiju smještrtti životinje, koje nisu jnr prokušane tuberculinom. Životinje,
koje su. reagovale na tuberculin, di eliti će se n d vie· hrpe ; u prvu spadaju one, koje ne imadu
nijedan izvanjski znak nakužbe - kao česti kašalj, sputa, otečenih mezg9vnih žliezda itd.,
ove, koje sačinjavaju na s:reću većinu, ne treba da se odmah zakolju, one imadu većinom
samo sasvim qov, nerazgr;mjem tuber