1897. godina

386 Liečnički Viestnik 1897. Br. 11.
Iz stranih listova.
Schlossmann. Studije o 2J011wru dojenčadi. (Zeitschift fiir Hygiene 1897.)
Pisac upotrebio je za svoju radnju statistični materijal kraljevine Saske. On dokazuje,
da ne odgovara statistici obći nazor, da u l. godini više djece pomire u velikih gradovih,
nego na ladanju; gustođa kuća i stanovničtva ne imade odlučni upliv, jer je u
velikih gradovih kano u Leipzigu i Dresdt>nu pomor manji, nego u nekih ladanjskih kotarib.
S. smatra primarnimi uzroci, koji poglavito uvj etuju visinu pomora dojenčadi u raznih
kotarih : l. stupanj plodnosti stanovničtva t. j. čim se više djece u razmjerju prema stanovničtvu
radja, tim je više umire u l. godini. 2 način, kako prihod stauovničtvu dopušta,
da si uredi život glede stana, brane itd. 3. prije svega vrst posla žene i u koliko ona·
mora, da djeluje kod zarade ; čim je veći broj žena, koje rade osobito u industrijalnih
poduzećih, to je veća pogibelj za djecu. Što se tiče življenja u ra:tnih odsjecih dobe dojenčadi,
to postoji pravilo, da diete imade tim manju vjerqjatno8t života, što je mladje,
'te je osobito prvi mjesec najpogibeljniji:· Nu S. je dokazao, da je u kotatih s vi8okim i
nizkim pomorom prvi mjesec približno jednak i da nastaje razlika poglavito većim pomorom
u 2., 3., 4. i poglavito u 5. mjesecu. On to tumači ovako : novorodjeuče imade neku odpornu
snagu, koja ga štiti od štetnosti ; ako je ova premalena; to umre diete u prvih mjesecih.
Inače ostaje diete na životu, dok se štetnosti kumuliraju i dok je potrošena prirodjena
odporna snaga, u to je doba diete u zločestih socijalnih odnol!ajih u većoj pogibelji, nego
ono, koje se dobro njeguje. Za djecu u 1. godini najpogibeljniji su mjeseci srpanj, kolovoz i
rujan, i to najviše za djecu na koncu drugog četvrtgodišta, a najmanje za onu u l. :U jeseen.
Pogibelj ljeta prouzročnje velika. toplina, jer se lahko kvari brana djet.eta.
Sitne viesti.
Novi članovi. Našemu sboru pristupili su kano redoviti članovi gda. dri. un.
med. Žiga Hercog i Bogomir Hhschl, pomoćni Jiečnici u bolnici miločano družtvo u desno dvorište s arkadami, gdje je spomenik medjutim
već bio odkriven i vienci okićen. Smješten je izmedju spomenika Briickeovoga i onoga
theologa Wagnera. Spomenik je izradjen od kipara prof Zumbuscha, te pokazuje Billrotha
u odjelu za operacije, kako stoji nagnut preko katedre, ter se odlikuje velikom sličnosti
i izvrstnim naravnim držanjem. Na kratak govor Ger s n n ye v preuzelo je sveučilište na
usta rektora Toldta spomenik u svoj u pazku, na što je akademičko pjevačko družtvo
odpjevalo "Gaudeamus··, čim je svršena svečanost.
Umrli. U Breslavi umro je 13. listopada. o. g. glasoviti physiolog Heimich He id
e n h ai n u 63. god. života. Rodio se je 29. siečnja 1834. u Marienwet·deru, učio je u
Konigsbergu, Halleu i Berlinu, te je radio kod Du Bois-Reymondfl. 1857. babilitirao se
je kano privatni docent u Halleu, a 1859. postao je profesorom physiologije i bistologije u
Breslavi. Bavio se je osobito iztraživanji razvoja topline 11 mišicah i izlučivanja u žliezdah.
Napisao je: .Psysiologiscbe Studien (1856.)", "Mecbanische Leistung, Warmeentwicklung
und Stoffumsatz bei der Wiirmethiitigkeit (1864.)" "Physiologie der Absonderungen (US80.)",
"Der sogenannte thierische Magnetismus (1880.)", ,.Die Vivisection im Dienste der Heilkunde
(1879.)", "Beitriige zur Histologie und PhyAiologie der .Diinndarmschleimhaut (1888.)".
Osim toga napisao je mnogo manjih radnja, te izdavao "Studien des physiologischen Institutes
zu Breslau (1861-68.). - U Berlinu umro je 17. listopada profesor P. G i te rb o ck
u 53. godini života. Poznat je radi svojih radnja na polju chirurgij e mokraćnoga sustava
i javnoga zdravstva.
Svet!fllištne viesti. Beč. Privatnimi docenti imenovani su za histologiju H.
Rabi, za derm\tologiju i sypbilis K. Ullmann. Gmdac. Privatnim docentom imenovan
je za nutarnju me'dicinu A. KosslaJ. Kmkov. Izv. prof. L. Wachholz i A. Obalinski
imenovani su redovitimi profesori prvi za sudbenu medicinu, a drugi za cbirurgiju. Kološva1·.
Privatni docent budimpeštanskoga sveučilišta i kupalištni liečnik u Lipiku T. Marschalko
imenovan je j. redovitim profesorom dermatologije i syphilisa.
Kr. zem. kemijsko-analitički zavod u Zagrebu. Kr. zem. vlada uredila
je u Zagrebu novi kulturni zavod pod naslovom : "Kr. zem. kemijsko-analitički zavod u
Zagrebu". Ovaj zavod stoji pod neposrednim nadzorom vlade, a zadaća mu je, da njoj i
podredjenim oblastim pruža one kemijsko-analitičke podatke, koji će se lJ. interesu javne
uprave od njega tražiti. Naročito imat će taj zavod obavljati ona iztraživanja, koja propisuje
zak. čl. XXIII. od god. 1893., kojim se zabranjuje praviti i u promet stavljati patvorena
vina ; osim toga ima se zavod baviti i kemičkim iztraživanjem po javnih oblastih
ili privatnidh mu priposlanih tvari, te sudjelovati po svojem predstojniku ili inom strukovnom
namješteniku onim izvidom, na koje na temelj u postojećih zakona i propisa po
nadležnoj obiasti pozvan bude. Kr. je zem. vlada posebnom naredbom uredila djelokrug
ovoga zavoda i stavila mu na čelo izkusnog i vještog kemičara g. dra. Srećka B o š n j akovića
u svojstvu predstojnika zavoda s naslovom profesora. Zavod će se sam uzdržavati
od pristojba za iztraživanje, a uživat će subvenciju vlade u iznosu od 2000 for., a glavnoga
grada Zagreba u iznosu od 1000 for.
Uredovne Iiečnice u Bosni. Iz službenog izvješća bosanskih uredovnih liečnica
gdja. dr. Teodore Krajewske u D. Tuzli i dr. Bohuslava Keck u Mostaru razabiremo,
da je od god. 1893. prva liečila 553, 613 i 686, a druga 700, 769 i 829 osoba, od kojih je
skoro polovica bila muhamedove vjere, i to većinom žene, zatim djeca i nekoliko muževa
bolestnih žena. Osim ostalih bolesti liečilo se je i chiruržke i ženske bolesti, a bilo je
mnogo poroda. U svom izvješću iztiču osobito liečnice, da žene po nekoliko godina doj.