1897. godina

340 Liečnički Viestnik 1897. Br. ·1o.
putem 10 što subseroznih što intersticijalnih myoma od veličine jajeta. Tim bi se načinom
morali . manji myomi kod mladih žena operirati, jer je nepogibeljan i jer uzčuva ili mater-
nicu ili adnexa ili bar koji zdravi dio ovarija.
· Martin (Berlin) predaje o clwoničkoj zupal-i pot·rbuš:nice u zdjelištu, koja obično
nastaje uslied zapale nutarnjih spolovila kod žeue, a ta zapala prouzrokuje, da natečeni
organi gdjegod u zlo namještenom položaju prirastu. Do spoznaje te chroničke zapale i
njezinih štetnih posljedica došlo se je opetovanimi operacijami. Priznavajući dobru vrieduost
exstirpaciji ovarija, kao što i vaginalnoj radikalnoj operaciji, drži, da samo operacija colpocoeliotomij
a aterior i fixacija maternice kroz rodnii!u, mogu bolestne žene ozdraviti i
riešiti ih · boli. To izkustvo zadobio je u 496 slučajeva, gdje sn žene bolovale na raznih
zapaJah spolnih organa, zlo namještenih i priraštenih maternicah, 59 puta našlo se je uz
zapalu u zdjelištu · razno velike myome u maternici, 60 puta gn()jna zapala tuba, 5 put
gr a viditas tubae. Kod 26 žena odstranio je oveće patvorine tuba i jajiMa, 25 puta omašne
kystome jajišta, 7 put velike follikulanie haematome operirao, 44 put.'\ hydropične follikule
odstranio. Tečaj bolesti bio je samo u 31 sluČaja grozničav, inače uviek normalan, a žene
su nakon 15 dana. zdrave od puštene. U 5 je slučajeva kod operacije ozlieclio i mjehur, te
m nastale fistule, dvaput same zaclelile, a 3 put pomoću oper.cije. Samo 4 žene umrieše
poslije operacije, i to jedna na zapali pluća, 2 ·uslied sepse, a Jedna na ileusu. Ocl 262 operiranih
bilo je u .6% recidive opaziti, 27% ćute se znatno laglje poslije operacije, a sve ostale
izJieČene SU posvemH, 18 je žena. zanosilo nakon Operacije, od kojih Sll 9 rodile, kod dvij_ll . ..
se morao učiniti okret djeteta na noge. Ako se lieči zlo namj_etena i priraštena maternica ·
i zpale potrbušnice ll zdjelištu operativno, to neka se svakako izvadja vaginofixacija, koja
imade prednost pred ventrifixacijom, da ne ostavlja zarastice ll stienkab trbuha. - U
ostaioj diskusiji preporučuje K ii stner (Vratislava), · da se rabe kod operaeije u svrhu
nseptike naih ruku sterilizovane rukavice od konca, što bi svakako prognozu ventralne
operacije znatno poboljšalo. - Olshausen (Berlin) drži, da je ventrifixacija s toga pogibeljnija,
što se rezom u trbušnu stienku razgale crieva, pa lah.ko. dodje do shocka . . -
z,veifel tvrdi, da ne škodi r11zgnliti m·ieva, samo ih treba od nahlade čuvati ; napokon se .
kod ventralne coeliotomije mora nastojati točno svako krvarenje ustaviti. - P i ch e vi n je u
muogo slučajeva izveo colpocoelitomiju anterior rezom u podobi polumjeseca, pa kad nalazi,
da su adnexa na obje strane od zapale oboljela, izvadja odmah radiknlni1 operaciju. -
Lebedev savjetuje, da se svakako prije operacije nastoji, ne bi li se zapale potrbušnice
zdjelišta s exsudati resorbirale u blatnih ili crietnih kupeljih.
Sjednica 21. kolovoza prije podne.
O metodi vanjslce p1·etmge žena. - Akoprem se u tom pogledu već ni§ta novoga
nije izreći moglo, bih je ipak diskusij a vrlo živahna i z.animiva, u kojoj sudjelovabu znameniti
stručnjaci na glasu pozuati specijaliste. Dokazivali su, kako je od velihe koristi po
liečnike točno poznavanje vanjske pretrage i kako u najvećem dielu kod poroda točnom
vanjskom pretragom postaje nepotrebna nutarnja ili kombinovana pretraga trudnih žena,
koja je dosta pogibeljna, jer lahko od nje nastane infekcija rodilje, osobito u praksi, gdje .
lieenik s rll.Znimi zaraznimi bolest-i u dodir dolazi. a brza desinfekcija ruku, ma još tako
točna bila, ne daje nam sigurnost, da u naše ruke tako nseptički sterilizovane, da njimi:
ne bi iztražujući rodilju mogli ju inficirati.
Leopold (Dražd_iani) spominje, da su četiri glavna načina vanjske pretrage, i to
prvo otvorenimi .rukami, da se vršci pruženih prstij u obih ruku okomno tiču, polažemo
dlanove na trbuh rodilje, te opipamo trudnu maternicu do njenoga fundusa, time ćemo se