1897. godina

Liečriički Viestnik 1897. Br. 10.
iztraživanja, da mu antiseptička vriednost dvaput više vriedi od sublimata. Od temeljile
raztopine formola u 40"1. koncentraciji rabi on 5"/u otopinu i l dio na hiljadu vode, te tvrdi, ·
da se prvotnom raztopinom dadu svi instrumenti bolje desinficirati, a da im 8e kovina ne
kvari, nego li ij ednim do sada poznatim drugim antiseptičkim sredstvom, te je najbolje
sredstvo za irigacije rana i za vlažan antiso·ptički povoj. - O parachlorophenolu veli, da· ·
mu je jakost pet puta veća od carbolove kiseline, nu da instrumente malo najeda, te lahko
resorbiran prouzročuje crnu mokraću.
Crede (Draždjani) spominje svoja izkutva oko liečenjc mnu set JJreparati srebra,
te veli, da mu je nakon dugog i mučnog iztraživanja pošlo za ru'kom pronaći preparat
metaličkoga srebra, koji se u vodi lahko topi i u tekućini od ·bj elančevine se drži raztopljen. ·
Od toga prt>parata metaličkoga srebra učinio je C. mast, te ju na površini'tiela uda-·
Ueno od mjesta · infekcije ili okužene rane 15 30 časova uribao, pak u više od 100 sluča­
jeva tim postupkom postigao baš izvanredan U8pjeb, i to kod lymphangitida, phlegmona
raznih dielova tiela, kod septicaemije, kod sveobćih septičkih forma poslije scarlatine i
dipbtherije, dapače se u brzo oporavljahu i slučaji septicaemije, kod kojih bijaše malo nade
za ozdravljenje.· C. je opažao, da se uz ovu mast kod vrbanca •Erysipelas) naskoro izgu
biše pojavi septične infekcije, dočim je afekcija kože od vrbanca još dalje potrajala. U
svih slučajevih, ina još tako razgranjene septične infekcije, na_stupilo je blagotvorno. dj elo-' ·
vanje te masti od metalicnogll srebrenoga preparata za 5-30 sati, tako da- se sveobće
stanje popravilo, groznica jenjala i u brzo se izgubili septični· pojavi; a u nijednom slučaju· ·
nije imao ma baš nikakov neugodan uspjeh n·•kon liečenja tom masti, te drži, da mu je
tako za rukom pošlo pronaći sredstvo, kojim se može bez uštrba po ljudski organizam '
cielo tielo desinficirati.
Lucas-Championnit3re (Paris) priobćuje svoje uspjehe kod md"ikalne opera­
cije t·rbu.šnik kila, koje je u 650 slučajeva imao prilike opažati, i to 556 inguinalnih, 46
cruralnih, 22 kile na pupku, 14 epigastričkih kila i 12 eventracija. Akoprem nije sve te
operirane poslije operacije vidio, drži, da one 23 recidive, koje je medju pregledanimi
bolestnici ponovno našao, čini jamačno i sav 'broj' recidiva poslije .njegove operacije,· za -koju
traži, da se izbjegne što uspješnije toj recidivi, neka se odstxani što više može, od o.mentmn
maj us i -da se resecira ne samo ·sva mošnja postojeće · kile, nl•go i svi dielovi obližnje
stienke oko kile, koji pokazuju ma i najmanje, da bi se ponovno mogli izbočiti. Od
operiranih izgubio je smrću samo 5, a od zadnjih 268 slučajeva operacije nije nijedan umro.
Murphy (Chicago) opisuje svoju metodu, kako se -ivaju krvne žile ri slučaju
ozljede, koju je već jednom publicirno, pa ju je u 5 slučajeva dob'rim uspjehom ·upotrebio.
Oo je protivnik prolaznoga podvezivanja ili pritvaranja ozliedjenih žila kliešti, jer se tinie
ozliedjuje intima, već obavije žilu jakom niti od svile, pa ju tako pritisne o prst. Ako je ·
žila uzdužno povriedjena ili u popriečnom smjeru do poloVice kontinuiteta prorezana, treba
kušati žilu sašiti, inače ju treba u daljini od l cm. resecirati prorezane kraje žila po--
moću invaginacije spojiti i sašiti. Antolković (Zagreb.)
(Svršit će se.)
Odsjek za gynaekologiju.
Predsjednik A. M. Makejev otvara prvu sjednicu te sekcije pozdravivši muževe
znanosti, koji posyeĆtljil znanje svoje bolestnoj ženi, koji se brinu oko oboljelih majka na­
stojeći, da ih strukovnim svojim umjećem lieče i ozdrave. - Poslije njega .progovori
Snegirev, koji živom i vatrenom rieči daj e oduška svojem veselju, koje ćuti; · kad vidi,
da · su se poznati i prokušani borioci na polju gynaekoložke znanosti iz svih zemalja sa­
k pili, da se osvjedoče, kako u Ruskoj liečnička znanost i umjetnost sveudilj teži, da odkrije
istinu na· medicinskom polju. na korist i probitak bolujućega čovječanstva, nastoJeĆI, . _ da
probudi i obogati što više ljudski um, pa da time doprinese što više tomu, kftko bi se
bol i nesreća umanjila i bolestim lj udskoga roda što uspješnije na put stalo. - Na te se
liepe ricći u ime raznih narodnosti zahvališe O ls ba us en, P i n ard, Si mp son i La Torre.
- Za predsjednike pojedinih sj ednica budu izabrani O l s h a u s e n, M a r t i n, Zwei f e l,
W i n e k e l, P i n a r d, A p o s t o l i i S i m p s o n.
Br. 10. LJečnički Viestn ik 1897. 339
Sjednica od 20. kolovoza prije podne,
Ponajprije razprav\jalo se je o symphyseotumiji IJU for-isanijtt, te prvi izvjestitel J _
V arn i er (Paris) izjavljuje, da ne umire više dj ece kod E-xtrakcije tom operacijom, , nego
li kod umjetnoga vadjenja djece kod normalnoga zdjelišta Krvarenju i drugim inim
ozlj edam rodilje može se izbjeći, ako se oprezno poHtupa. Najvi;e rodilja u mire poslije
symphyeotomije ua sepsi, koja potiče od spolovila. Inače je u spjeh operacije vrlo dnb:v,
ona sama ne ima nikakov upliv na opetovanu d:tljnu trudnost ili porod , te se . može u
slu:p:tle maternice i rodnice. Kocl 200 slučaJeVIl
zapale adnexa i potrbušnice u zdjelištu izveo je D. colpocoeliotomijri anterior, od kojih
mu umrieše S, a misli da će usavršenom tehnikom imati još manje slučaja smrti. 29 puta
izljuštio je priraštenu maternicu i jajita, f>il puta ignipunktirao ili resecirno jajišta radi
cyste, 103 puta jedno ili objestrauo izvadio adnexa ne taknuvši zdrava ja j ištu., · a u ':iše
slučajeva tim putem učinio salpingostomijn. Kod exstirpacije adnexa ir-vadio je 15 puta gra­
vidnu tubu, 57 puta exstirpirao zapaJj Pne tube ili cyste jajišta, od kojih je jedna v11gnula
10 kilograma, u tom slučaju exstirpirao je obj e gnojoo zapaljene tube, izljuštio i vagino­
fixirao prirnštenu maternicu, dočim je zdravo desno jajište ostavio. Tom se operacijom kroz
rodnicu dadu vrlo lahko oveći myomi maternice izvaditi, jedan myom po njemu na taj
način iz maternice izljušten vagnuo je 340 grama, a u jednom !:llućaj u izvadio je tim