1897. godina

IAečrlički Viestnik ;187 ..
Naš se· slučaj imde. ubrojiti medju nčine smrti :uslied udušenja; kako se
ova mogućnost navadja u sudbenoj medicini, a da se nigdje -De navadja takav
primjer. Ovaj slučaj je gotovo physioložki pokus, te se inože ' navesti kano kla­
sični primjei; udušenja., je ' za. posliednji učinak je svejedno; da li je u.disavanje .
zraka spi.;ečeno čvrstim iii tekući.m. m.edijem ili . da m,anjka: fizična sila, . koja
obavlja inspiraciju.
.. XII. medjunarodni medicinski kongres . n Moskvi
od 19. do 26. kolovoza 1897. .
.Ako s.e je već Xl medjunarodni medicinski koiigres. god .)894. u Rimu 9d1ikovao
vrlo velikim brojem uČe!ltnika, ali ostavio vrlo neugroja
liečnika, a svagdje je bio najveći red i mir ilo je u Moskvi preko 7000 liečnikn, a od
ovih barem polovica inozemaca . .Da i{Iladu upravo ovakovi medjunarodni kongrei :tori ja.ke
privlačive moći .biti će uzrok i znanstvena predavanja i težrija osobnog:\ sp·oznavanja medju
istomišljenimi zaničnici, a ne najmanje želja proputovati nepoz!)ate zelje. A. baš u tom
pravcu bila je riedka prilika kod qvoga kongresa, ruska_ je vladn pruŽI).la svim liećniom
putujućim iz inozemstva od granice do Moskve, a odanle natrag do . gralJice bezplatan
prevoz, a uz to natjecali su se svi faktori, da izažu gostovom vanrednu gostoljubiv:oat.
U kojemgodj mjestu su se kongresisti pokazali, syagdje ih . se je srdačno i prijazno .susre-
talo, svagdje su je sjajno pogostili. ·
. .
·
·
.
· · . . . ..
Već dne 17. kolovoza, dakle dva dana prije svečanoga otvorenja · kongresa, primio
je car Nikolaj ll . . u Peterhofu poklonst,·enu deputaciju . . Ćlnove ove deputacije iZl\l>r.aše
pojedini narodni odbori · ·na zamolbu -upravljajućeg odbora u · Moskvi. Ćla11om hrvatskog
narodnog odbora bijaše g. dr. Ivan K Q s i r D i k, predsjednik kr. Ze{Il. zdravstvenogll 'vieća.
Deputacija od pu tila se je iz Petrogada u Peterhof poseboo{Il lad jom i dvorskimi kočijami,
Pošto su članovi u Peterhofu kao cart>vi gosti doručkovali, predstavio je. prof. S klif o·
sovski, predsjednik XII. medjunaro9noga medicinskoga kongresa pojedine· Članove caru
i carici alfabetarnim /po francezkom nazivu) redom imena dr.6ava (Allemagne, Angleterre,
Autricbe-Hongrie itd.). U f\Vem bilo je 36 člano a; iz Austro-Ugar:ke petorici; koji bijahu
primljeni ovim ,redom : G u s s e n b a n er (Beč), C b l a v a (Prag), P e rt i k (Budimpellta), R U·
dygier (Lavov), Kosirnik (Zagreb). Sa svaki{Il članom ·iz{Ilienio je car nekoliko milo­
Rtivih rieči, ter mu pri odlazku pružio ruku, a zatim pružila je ruku i carica. Poslije audien·.
cije sjedoše izaslanici u dvorske kočije, kojimi se odve7QŠe na kolodvor u, Peterhofu, a.
odanle posebnim vlakom u Petrograd.
Moskovski kongres uspio je u svakom obziru, a. osobito 'Svojom · organizil.djo{Il, svngdje
vladaše red i mir. Dapače i javne gostbe, · koje su se svaki · dan 1i obilju k9iigresu
pružale, prolazile su u najvećem redu i odlikovahu se vrlo ugodno od onih halabučnih
prizora, što ih doživi še svojedobno u vje.čnom Rimu. Najvećih zasluga· za sjajno upriličenje.
toga kongresa ·steklo si je glavno tajr;ičtvo vojim .upravo organizntornim . radom i {Ilarom
najprije u osobi prof. Erismanna, a jtašnje poslije nj egovoga odlazka iz. Rusije u osobi'
prof. Rotha. . .
Mnogo je pri pomagalo to{Ilu, da se je kongres dao tako skladiu) ( tako dostojan­
stveno upriličiti, što je uprava kongresa razpolagala. velikimi prostranim! prostorijami.
Gradska manege, velika sgrada s dvoranom dugom 150 met., a Airoko{Il ·45 {Ilet , koja služi
moskovskoj posadi u zimi za vj ežbalište, bijaše Rjedište svib ureda kongresovih. Tu se
mogoe članovi vazda uaći- i sastajati, tu 11u se davale i tružile upute, tu su· se · dielile ulaz·
nice, . pošta; spisi i dneynci tu su . bile čitaonice, tu su bile restauracije i buffeti krcani
svim'i ruldmi delikatesami i svakomu kongresisti bezpiatno pristupni. A članovi 'se laglje
mogoše naćitime, Što je opet kraj {Ilanege SVaka sekcija. Imala SVOje posebne prostorije.
Blizu mange bijahu opet prostorije za . sj ednice pojedinih sekcija,. n:: pr. u krasnj . . palači .
plemićkoga kluba.
·
·
Br.. 10. Lienički · Viestni 1897; 327:
Glavne sj ednice bijahu u četvrtak ·dne 19., u. -nedjelju 22. ·i u četvrtak 2.6. kolovozi\
u . carskom velikom kazalištu. Ali ovo, premda jedno od naj većih . u Europi, imalo je pro-.
stor: samo za 4000 osoba, r se je moralo žriebom odlučiti, na koju glavnu sjednicu koji
od. l!:ongrista može dospjeti.
jJ sjajno. razsvietljenom, . svojom veličinom · i svojim sjjem upravo veličanstvenom
velikf! .. Svečanoatni odbor bio je smjeten na pozornici. Pozdravni govor govorio je ministar
!J!lrodne prosvjete grof Deljar.ov. Prof. Sklifpsovski, predsjednik osnivll.jućeg
odbora, naglasio je francezkim jezik.om.:zadovoljstvo, da. .ruskfl medicina može .koracati uz
medicin!l ostalih kuturnih naroda; .prof. Roth izvjestioje o radu osnivlljućeg odbora koji
je svoju zadaću riešio pod puno .I .s veseljem, knez Galic in pozdravio je kongres
·
u ime
grada Moskv.e. · . . . · . · ·
:Na to . .su sliedili pozdravni govori poJedinih elegta, {Iled.iu . njimi delegata iz J ac
pana, koji je pozvao budući l!'opgres u Tokio za g.ooiuu 1900., nu ov11j predlog nije pri{Illjen,
već j Paris izabran za sjedište budućega· kongr.e.sa.
. Zatim od počela. je odmah pya . obćen.ta sjednica, u kojoj je. prvi govorio
VjrctlOw (Berlin). On se ·osvrće, na djelovnnje l9. \'ieka za: · medicinsku znanost; on da :se .
zato ćuti zvanim, pošto vjerojatno po naravnih za)t0nih govori posliedpji put pred {Iledju:.. .
narodnim kongresom.: U novom vieku, na parikol)l kongresu, tražit će se račun od starog.a
stolje«a o njegovom djelovanj u i uspjehu i ako. će se onda moći označiti pathologija ogrankom .
biologije, ponosom ćemo gledati na medicinsku· zn!Lno:t.· Specijalnost. nosi čovječanstvu samo
malo k()ri!lti, spas je samo . u občenitosti. U početku o YOga vieka bija.Ae medicinska znanost .
samo. aprioristična; nisu se tada poznavali zakoni prirode, a okoristili su se tim i . ,var11lice
i fantasti, kao .što i dandanas ; životinjski magnetizam i bypnoJir.am vladahu svieto{Il, da,
pače u Pruskoj qsnovana je zato naučna stolica, a za nju javiše se odmah dva profesor11,
ogorčena odporom medicinskog!\ fakultet.a. Biologija pripravlja nadriliečnikom kraj. i konac.
.Misao o bioložkoj znanosti pokrenuo je prvi Paracelsus, koji je držao, da imade· u "išem
organizmu i . vita communis i vita propria ; H a r v e y dokazao je un da .savez ovoga dvo- -
strukoga · oblika životll naukom o kolanju krvi, .aJi niti on nije spoznao savez izmedju. kuca­
vica i krvnica, već je predpostavljao rupičavost stienka u žilju; .M a l p i g h i pronašao je
sitnozorom capillare, sastavine krvi : krvne bobice i fibrin. Tu je počela: raditi pathologijn,
š njom i uz nju {Ilehanika i chem.ija, koja se je prilagodila medicini. Rkoro do sredine
ovoga vieka vldala je na{Ilisao, da postoji generatio aequivoca, nu gdje ne ima života, nije ga
moći ·nadahnuti ;. kdnje tumačilo se je radjanje izbacivanjem sjemena, ali niti tim ne bijaše
aktualni postupak tumačen. ,Toš za naukovne dobe Virchowoye nije se znalo, kako se mi)O·
žaju neki paraziti, držalo se je, da su neutralna bića bez jaja i b(:'z spolovila. Kašnje istom
s poznavala !!e je m iena · generacije i mi ena {Il jesta kod parazita - trichina, trakavica . itri.
J oš E hr e nberg držM je, da mnoge životinje - infusorije - nastaju iz klica neke tvari.
Ract€-rio)ozi drabu; da. su . mikroorga1,1izmi biljke, dok je . P as t eur dokazao, da ima i kod
prot()zoa sign,rno nasljedstvo, kao što svagdje u nara.vi. Proti ovim ·mikroorganizmo{Il na­
.perena je .prophylaxa. Pretjerano bi ·bilo svesti sve kužne tvarina bacterije, istom njihovom
spozDlljom . .i njihovim razplodom učvrstila · se je vjera u nje • . Država· može zahtievati od
svojega činovnika, da. više ne vjeruje u generaciju aequivoca, Neć da je naljedstvo stalno.
Neka. se. ne. svlja prevelike nade u serumtherapiju ; napredna phthiza ne će se izliečiti
serumo{Il, jer je .stanica, koja ne ima životne funkcije - ·mrtva. I za razvoj patvorina
oslanjalo se je prije na .generatio aequivoca. Temeljni članak .. pathologije jest : nasljedstvo
stanica·; jer život oamo od živoga, patvorina pako da nastaje samo iz staničevine. Darwiuizam,.
koji dokazuje ovo nasljedstvo rnikroskopski, propao bi,. ako se ne bi plistajalo· nz
uvjerenje polučeu:o mikroskopom. . . , ·.. . . . . .
. · ,J
.. annelongue (Paris) ,govori o therapji chiruržke tuberculozc . . Zaista therapija
tuberculoznih bolesti nije ila istim korako{Il s ogromnim! aetioložkimi iznašašći sadaAnjosti,
činjenice . -:. ·rezultati -' . ne odgovaraju teoret8kim razglabanjem. Ovdje i ondje nije jošte
istina .postala . načelom, a uz hypothezu brzo ·ljudi prionu, nu pokraj liVega toga može chirurgija
povjerenje{Il na antiseptikQ. i kao uzdržavalac i kao branitelj čovječ!l>nskoga . i.vota
bez pogibelji u većini slučaj eva razoriti cielo tuberculozno gnojište. A,li cieloJ svojoj za(laćt