1897. godina

32'1. Liečnički .' Vie.stnik 1897; Br: 10.
života. Da su nam moguće te dvie stvari, tada bi naš stališ zaista bio prekrasan
i udivljenja vriedan !"
· Kakav ćemo. dakle postupak udesiti, da duševno oboljelomu pomognemo
do· ozdravljenja ?
Onim časom; čim se je liečničkt znanost otrsla inystičnoga doktrinarizma
i čim: je došla ·do spoznaje; · da se u ludjaka_nije izmienila di1ša, ono metafizično
nedokučivo biće, ·niti je u njeg!!> uljezao drugi p.eki fikcijoni duh, već da se je
bolestniku poremetU:a , funkcija iriožgja.na, onim časom zadobilo je i lij:)čenje
umobolnika realnu. podlogu i dđhvatljiv oblik.
Bili možgjani bolestnika već prvobitno oslobljeni ili ne, vazda-bukne bolest
uslie podraž1,1jućih vanjskih ili nutarnjih tjelesnih ·utjecaja : s toga valja da
odklonimo od bolestnika sve, što je na njegove možgjane štetno djelovalo i što .
ga može. nadalje podraživati ; njegovi možgjani moraju se osami.ti, donekle izvan
funkcije staviti. Čovjeka tjelesno oboljeloga stavljamo u postelju, damo mu mira
i .odmora, pak će često organizam sam i bez dalnjeg utjecanja bolest svladati.
Što je za tjelesno bolestnoga postelja, to je za umobolnoga ludnica ; nu, ·kao što
mora postelja biti dobro napravljena, tako mora i ludnica biti valjano uredjena,
·
dl, bude bolestniku u njoj pogodno. ·
.Ludnice prošlih vrt?mena bile su tamnice, u kojih su umobolnici u debelih
zidinah, za željeznimi .rešetka.mi, često još okovani i prikovani, u skrajnoj biedi
čamili i, prepušteni nemilosrdnosti si1rovih stražara, jadno pogibali, a nikomu
nije bilo . na kraj pameti, . da bf nesretni urno bolnik kraj miiosrdnijega l razumnijega
postupka možda još mogao ozdraviti ili bar donekle opet dospjeti do
čovječanskoga dostojanstva. •re ·ludnice bile su naprosto zat\rori nepriličnih i
pogibeljnih . . ludjaka, koje su izlučiti iz ljudskoga družtva.
L'1dnice našega vremena jesu bolnice za duševne bolestnike, kuće obii·na
i pi'ijatna vida, ili sjajni dvorovi, svjetli i zračni, okruženi liepimi vrtovi, snab.djeveni
svimi sredstvi za njegu i pomoć bolestn*om ; gdje borave umobolnici,
ne mržnjom i užasom izbjegarani izmet čovjeanstva, već smiloyanja . vriedni
nesretni holestnid, povjereni njegi i pazki učenih Jiečnika i uvježbanih čuvara,
snsretani blgom i uztrpljivom prijaznošću, kretajući se i živući svom slobodom,
koliko je samo. s obzirom na zajedničko življenje velike obćine i na individualnu
osobnost pojedinca 'moguće ; današnje ludnice su utočišta nmobohiika., gdJe ži·u,
ne da budu izlučeni iz ljudskoga družtva, nego da sH opet ozdravljeni i okriep­
ljeni u nj povrate, ili ako bi to nemoguće ili neshodno bilo, da u zavodu živu
.
pristojno ·premh svomu Čovječanskomu dostojanstvu. Pa ipak .lebdi nad thni
dvorovi najplemenitijega ljudskoga milosrdja prokletstvo stare surovosti, jer · se ·
foš i dandanas mnogi ljudi žaca;ju svoje bolestnike u ludnicu predati, bojeći se
zlostavljanja, silovita postupka i potaJnih mučla, bez česa si ne·mogu pomišljati
liečenje umobolnika. Javno mnienje je neobino osjetljivo ti pogledu ludnica,
pa ako se gdjekad u njih dogodi kojemu bolestniku nesreća, eto krike:i vike
po svih novinah, eto strke pozvanih i nepozvanih; da njuškaju; prisluškuju, pre­
tjeravaju, izvraćaju .i sumnjiče ; a ne pomišljaju, koliko se nesreća odvraća i
spriečuje . svaki dan u licah, . gdje je u mnogobrojnih bolestnih dušah . nago­
milano toliko .užasnih strasti i razvratne napetosti, koja elemen:tarn.om silom
. provaljuje proti vanjštini i . y]astitom omraženom u životu, . a da se takova .naglt .
Br., lO. LiečJ)iGki VJe tnik 189? .•
i časovita provala bezrazumne uzbudjenosti kadka.da niti n:jpomnijom poz.ornošću
zapriečiti ne da ; ne pomišljaju, koliko je jJOgibelji, nesrece 'i štete' odkl9njenq
od ljudskoga družtva, .ako se umobolnici za vrement smjeste u ltidnicu. S druge
pako strane; kad imaju prilike, da motre divlju odpornost i biedno' duševno
stanje ludjaka; sgraž3:ju se ljudi i otvoreno očituju, da bi liečnici morali imati
vlast, da takove nesretnike · otruju, jer su. i onako samo sebi i čovječanst.vi
.
l na
teret -i ,spačku . . Takovo . iŠljenje zavrtilo je dapače gdjekada i mozgom mjero- ·
davnih ljudi, te doduše: nije posiiedovalo ubjanjem umobol:riika, ali su se povodom
takov()ga tiesnogruđnoga; rn,išljenja već Ji po zas:i:wvane ludnice, )z razloga
štednje, . izvrgle u puste ,zatvore i nemoćišta.,
Radi . pogibelji, . koja_ od .pot;emerena razuma, čuvstva i volje, di1ševnoga .
bolest.r)iJ!. pri,eti,. ·.lt .z AO.pi·o . 1 k()rist boiestnika samoga n.aJshodnije .i est, da se.
preda u ludnicu,: koja je' za liečellje i n.j egovanje iunobolnik'a valjano ureje.na:
Gdje . bolestnik ne · ima nikako ye , !!V.O.ibine, ili ne hillt takove, koja bi se . mogla . i
hjela .s njime baviti, tu se i · ue· i:r,t,o7.e, i.p.o njie·, učiniti. 'Nu niti n,tjsrdačnij . e.
i na:jbrižnije nastojanje bolestnUwve svoJbine obično n ima .uspJeha u duševnoj .
bolesti, · dapače je često ·upra:V.o 'štetonosno. Mora se naime . na umu imati, da je
čuvstvova:nje ( 'mišljenJe :u!fiobolnika sasma preinačeno, te stoj( pod drugimi
uvjeti i d()jmovi, nego li u zdravom stanju .. U zdravom duševnoni st\linj u godi
bolestmku ljubezno nagovaranje, nastojar\ie i ješenje svojoine, te mnogo dqprinaša
k ozdravljenju; u nzdravom duševnom stanju. bolestnik n razumije i ne
sh vaća rui.mjer tješitelja Čuvstvo n.jegovo je prei11aČen, otuP:Ijen:O,. ili. češće ne,- .
obično osjetljivo, · .razdrajivo, te njbolje zamišljena ntjeha, najsrdačnije nago
varanje i milovanje ,pobudjuje još v:eće nezadovoljstvo, nemir i boL Je lj bolestnik.
u mari.iakalno uzbudjenom stanju, težko je zapriečiti njegov nemir, njegov9
štetno, ·nerazumno djelovanje u kućnih . prilikah ; je li bolestnik u melankolično ·
potištenoril stanju, tada. baš blizifil!, i sam pogled najmilijih os ba i prije ljubljenih
stvari pooudjje bolna čuvstva i patnjarri nesretnoga bolestnika n_eprestano
,novu hranu. pruža, a čim je veće . i obilruje nastojanje n.je.gove svoj bine,
tirp. je veća. njegova bol i muka. Nastoj iš li ludu . čovjeku iz glave izbiti njegove
tlapnje i . lude misli, . na krivom si · putu,' .nikad n':l ćeš uspjeti, dapače ćeš g
uzrujati, razljutiti, jer ne vj eruješ, o čemu je. on . tako čvrsto uvjeren ; ntojiš li.
turobna melankolika razvedriti i raztresti družtvom, promjenom i zabavom, učinio
si od zla gore, kao da si bolnu ranu iglom podražio ; a baš se u jednom i
drugom pogledu mnogo grieši, dakako u najboljoj .p.ajeri, aJi na tet.il l:>olestnikw.
Manik'a Jie možBš družtvu prikazati, a i/ kuci ' ne :možeš njegovoga nemii1t
suzpregnuti, ne možeš . zapriečiti, da ne dira, ne rabije ovo ili ono, ili · da još
veću kakovu ludoriju ne počini ; .smeteQ.a l;wlestnik.a n možeš suzdržati, da u
sv_ojoj neproll',lišljenost.i, ,sanjarenJu i bun.anju bog ,,zna kuda i kako ,ne odtumart;
.. jednom riečju, u ·kućnih prilikah ·_djeluje .na bolestnika stotina maltnosti.ka.o
neprestano podraživanje,- a nianjka mu . . onaj podpuni mir, osamljenje, koje
je nuždno za oporavljeri;je·:oboljeloga organa, možgjana . . Obično- se očituje svojbina
boll3st:nika pripravriom i -y.o.ljna,·je, da vrši najpomniju pazku nad .bolest- .
nikom; 'ali doskora uvidi' sama; da 'je to neizvedivo i da u kućnom boravkU ·
djeluje .· na bolestnika . nepovoljno svaka malenkost, s toga se napokon ,i safua
odlč.i :blstnia, smjestiti u boillicu ili zavod, ali možda je onda već i .preka:i3Iw
·
. .