1897. godina

302 Liečnički Viestnik 1897. Br. 9.
Od svih umobolnih bilo je god. 1873. samo 37%, a god. 1892. 49% liečeno u zavodih
Broj umobolnih - u zavodili i izvan zavoda - narasao je od god. 1873. do 1892.
od 19.782 na 36.351 t. j za 840fo ; god. 1873. na ime bilo je u zavodih 7403 a izvan njih
12.379 dočim ih je bilo god. 1892 u zavodib 17.836, a izvan n ji b 18 515
Glede miene bolestuika primietiti je, da u 20 godišnjem prosjeku ostaje 60 1°/0 u
zavodu od jedne godine na sliedeću, a da na novo dolazi tečajem svake godine 39·9%
bolestnika.
Po 20 godišnjem prosjeku od pušta se 9 5 /0 ozdravjelih, 16 1% neizliečenih, a 12·3 /.,
bolestnika umire, prema tomu je godišnji odpad 37·9% svih bolestuika.
Pošto godimice ostaje preko 60% umobolnib u zavodib, većina od tih su neizliečivi
ili pogibeljni bolestnici, to bi bilo shodno razpravljati, ne bi li s gospodarskih, upravnih i
liečitbenih obzira uputno bilo, da se ovakovi bolestnici smjeste u posebne nemoćnice, tim
bi se zavorli za umobolne povratili svojoj zadaći, da su lječilišta, ter bi se lišili na nuždi
nametnutoj zadaći, da su i nemoćnice.
Po staležu navesti je, da je broj nevjenčanih umobolnih prema nevjenčanom pu
čansvu vrlo velik, od umobolnih m•vjenčanih i vjenčanih veći je broj mužkih nego li ženskih,
nu obudovljenih umobolnih žena ima dvostruko toliko, koliko umobolnih udovaca·
P o d o b i. U za vodih ima oko O 3°/0 umoboluih izpod 10. godine, od 10. do 20. godine
5·8"fo, od 20. do 30. godine 20·3"fo, od 30. do 40. godine 29·3%, od 40. do 50. godine
23 8"/ , od 50. do 60. 13'6°!,., a preko 60. godine 6·9°{0•
I kod umobolnih izvan zavoda opažaju se kod pojedinih doba skoro isti postotci.
Na dobu do 40. godine odpada 51-53 postotaka. Najveći broj umobolnih ima izmedju
20. i 50. godinom.
Jz skrižaljke u originalu može se razabrati, da napredujućom dobom raste i broj
umobolnih Dočim je od !5 postotaka žiteljstva u dobi do 20 godine imao samo 20"/o
umobolnih, povećao se postotak za razdobje od 20. do 30 godine za 3%, diže se od 31.
do 40. godine na 7%, ter ostaje tako za dobu od 41. do 50. god. ; od 50. do 60. god na
r;, od (iO do 70. na 2, a od 70. pada napokon na l "fo.
Dobni razredi od 21. do 60. godine pokazuju prema tomu znatan nerazmjer u broju
pobola od umobolje prema broju sveukupnoga žiteljstva - osobito valja to za dobu od
31. do 50. godine, gdje je postotak umobolnih za više nego li 14% veći nego li postotak
žiteljstva u istoj dobi.
Ako se kombinuje stalež i doba umobolnih dolazi se do sliedećih rezultata :
Od svih umobolnih nevjenčana je 80·4%, od tih je 54°/0 mužkih, a 46% ženskih
Najveći postotak odpada na razdobje od 21. do 30. god. kod obiju spola. Od onih, kojim
je do 40 godina ima 71·6%, 3 na razdobje od 21-40. godine odpada 42·4"/o, a to je vrlo
-
žalostan pojav, jer se ukazuje upravo u dobi najboljega razvoja i snage.
Na vj enčane odpada 14·4 svih umobolnih - od tih je 54·9''" mužkih, a 45·1% ženskih
Na obudovljene, razpitane i razstavljene odpada 5·2%, a od tih je 32·5"/o mužkih, a 67·5%
ženskih.
Razmjerno najčešća je umobol kod izraelićana, onda kod katolika, veća kod stanovnika
u gradovih, nego li na selu.
Postotak žiteljstva po zanimanju bijaše :
l. poljodjelstvo, šumarstvo i slično 28·7 o;. u tih slojevih bijaše 14.7 % umoboluih
2 industrija, trgovina, promet 22·3 % " " " 35·6 %
3. javna i vojnička služba, slobodno
zanimanje, bez zanimanja
4. ' radnici, težaci, kućna služinčad
8·6 %
40 4 %
100 0 %
" ,,
" "
"
"
"
25·0 %
100 o "/.
Iz ovoga pregleda razabire se, da osobe, koje vie rade umom mnogo češće obole
od umobolesti nego li one, koje više rade tj elesno, i to pretežno zato, što su izvržene velikim
brigam i duševnom naporu. Dočim na više slojeve ne od pada pod puno 31 "/0 žiteljstva,
to imadu 60"/u um oboli ; dakle skoro dvostruko tolik postotak, koliki od pada na poljodjelce
i ostalo pretežno mehanički radeće žiteljstvo.
"
Br. 9. Liečnički Viestnik 1897. 303
Glede uzroka bolesti je dosadanja statistika posve nepodpuna. Svakako je jedan od
glavnih uzroka 1moboli alkoholizam. Neumjereni užitak žestokih pića vodi za sobom niz
težkih tjelesnih i umobolesti od duljega ili kraćega trajanja, prema tomu, da li je prekomjerni
užitak uvjetovao akutno ili chroničko otrovanje. Krafft Ebing veli : Glavni značaj
psychičkih promjena kod alkoholičara prikazuje se kao napadna slabost i napredujuća propadanje
viših etičkih i intelektualnih funkcija. Chronički alkoholizam nije više strast već
bolest mozga, kojemu pripada mnogo kliničkih pojava i anatomskih promjena. Tako 'postaje
upisivost alkoholičara dvojbena. U obće se ne da ustanoviti kako će alkohol djelovati,
jer su posljedice prekomjernog užitka alkohola različite prema konstelaciji načina, množine,
trajanja užitka. Duševna razpoložba pijanica označiti će se prema upisivosti vazda sumnjivom
; u konkretnom slučaju morati je ustanoviti stepen upisivosti. Vrlo bi bilo zlo,
ako bi se neumjerenost u piću smatrala dovoljnim izgovorom za zločine, ali u slučajevih
u kojih je ta neumjerenost već rodila bolest moždjana, mora se O\'Om činjenicom računati .
Pogibeljnost pijanica i mogućnost kažnjivih čina sliedi iz njihove moralne i intelektualne
slabine, koja ne može svladati nemoralnih i egoističkih požuda i abnormalno žestokih
afekata. U razdoblju od 20 god. (1873.-1892.) bilo je u zavadih prosjekom 20% bolestnika,
kojim je označeni uzrok bolesti alkoholizam.
Da pako alkoholizam napreduje, dokazuje i veliki broj bolestnika u bolnicah -
s diagnozom alkoholizam i njihov veliki pomor. A za koliko veći bi bio taj broj , da se
pribroje svi slučajevi akutnog alkoholizma i svi slučajevi kljennti, epilepsije, apoplexije,
usalovljenja srdca, ciorhoze jetara, bubrežnih bolesti itd. koje bolesti svoj zadnji uzrok
imadu u prekomjernom užitku alkohola. (Od god. 1874. do Ui92. liečilo se je n austrijskih
bolnicah od chron. alkoholizma 24542 osobe, a od tih je umrlo 1343).
Glede bludobolje kao uzroka umobolesti ne ima točnih podataka, a syphilis je vrlo
česti uzrok za umobolest.
Glede trajanja obskrbe pojedinih bolestnika u zavadih, navesti je, da prosjekom
polovica primljenih ostavlja iza prve polovice godine zavorl ; poslije druge polovice ostavlja
zavod daljnih 30 postotaka. Bolestnici, koji su dulje nego jednu godinu pro bavili n zavodu
čine 17";0 odpada. Jedva četvrti dio odpadka jesu izliečeni, a neizliečeno odpnštenih ima
preko polovice. Ovaj pojav ima svoje tumačenje u tom, što zavodi moraju primati mnogo
bolestnika, koj i se opet moraju od puštati, pošto se je uzpostavilo, da u zavode ne spadaju;
odatle se tumači i pojav, da pomor u zavodih pada. Veliki broj bolestnika - "neizliečeno"
odpuštenib, ukazuje potrebu, da se ustroje takove nemoćnice, u koje će se smještati oni
umobolnici, koji inače padaju na teret obćinskoj oblasti ; time bi se zavodi za umobolne
odteretiti i vraćali svojoj pravoj svrsi da budu samo liečilišta za umobolne.
Kako je njega za umobolne u Austriji napredovala, pokazuje najbolje činjenica,
da sn troškovi za ove zavode od god. 1873. do 1892. poskočili za 2,063·221 for., to jest
za l 77"'/0 ! Ta svota sama pokazuje napredak u brizi za umobolne. Ali radnja još nije
dovrena, jer još preko polovice umobolnih stoji pod pazkom i obskrbom obitelji ili obćine,
ne mogu se u zavode smjestiti. Ustroj nemoćnica za neizliečive umobolne, utočišća
za pijance, posebnih odjela za umobolne kažnjenike jednom rieči nastojanje, da se zavodi
za umobolne sasvim vrate svojoj svrsi kao liečilišta, vodit će, ako se bude istom
požrtvovnošću nadalje radilo, do toga da će u daljnjih 20 godina svi ovakovi siromašni
bolestnici naći sjegurno i shodno utočišće i prijaznu njegu. R.
J. K. Crook. Studija o 500 sljčaja bolesti srdca. (New-York Med. Journal.
1897. June 19.)
e. našao je kod 5827 bolestnika 503 slučaja bolesti srdca i to 277 funkcionelnih, a
226 organičkih. Od organičkih bilo je najviše mitralnih insuficiencija (60), zatim stenoza
aorte (37), mit-ralnih stenoza (35) i najmanje insufi.ciencija aorte (7 slučaja). Organičke grieške
se više nalaze kod mužkaraca, a funkcionalne kod žena, što se lahko tumači iz aetioložkih
momenta Kano uzroke funkcionelnih griešaka kod mužkarca navadja: ref!ectorično djelovanj
e od probavila, zloporabu alkohola i duhana (ova takodjer glavni uzrok organičkih
smetnja), kod žena osim reflectol'ičnoga djelovanja od crieva poglavito promjene krvi, a naemija
i cbloroza, u pojedinih slučajevih prekomjerni užitak čaja i kave. Glede razlikovanja
obiju vrsti upozomje pisac, da je funkcionalni šum većinom systolične naravi, da se čuje