1897. godina

256 Liečnički Viestnik 1897. Br. 7.
symptome, te se je tek kod točnije pretrage našao pravi uzrok bolesti. 1. 19-god. postolar
zadobio je najprije boli n mndih, zatim u ledjih i ramenu. Radio je u tvoi·nici, gdje su se
rabili pokositreni čavlići, te je uviek uzimao veći broj ovih u usta, da ih može brzo izvaditi
i zabiti. U kositrn je bilo kano obično olova. 2. ·41-god. radnik smotaka pokazivao
je najprije rheumatičke i neurastheničke tegobe. On je smatao smotke na kositrenoj ploči,
te je držao u ustih nož, s kojim je odrezivao smotke. U ploči bilo je mnogo dubokih
zareza. Bolestnik nije valjda samo nožem kroz usta dobivao u sebt> olova, nego su mu se
i ruke po ploči trle, te je valjda s njimi jeo, a da ih nije oprao. 3. 29-god. bolestnik radio
je 15 god. u brusioni diamanta, te je ostavio taj posao, jer mu je vid oslabio. Poslije 5
mjeseci zadobi pojave akutnog qtrovanja olovom. U brusioni bio je nj egov posao, da
male diamante u olovnu masu učvr§.ć.uje; morao ju je toplu gnječiti s prsti, koje je ovla-
živao pljuvačkom. ( .
·
F. Jessen. O p1·olon,qirar{o:j diphthe1·iji. (Centralblatt fiir innere Medizin 1897.
No. 19.)
J. izvješćuje o slučaju, gdje su se kroz 4 mjeseca nalazili ne samo LOfflerovi bacilli,
nego i kliničke pojave diphtherije t. j. diphtheritične zapale na sluznici ždriela. Pošto su
izginuli diphtheritični oblozi (iza 5 mjeseci) popustila je i infiltracija ždrielne sluznice.
E. Terrile. O latentnoj tube1·culozi. (Archivo italiano di elin. med. 1896. Anno
XXXV. Punt. III )
Od 53 bolestnika, koji su bili na Maraglianovoj klinici radi akutnih bolesti disala,
a nisu bili haereditarno nametnuti niti sumnjivi od tuberculoze, injicirao je T. podkožno zamorčadi
pljuvačku i dobio u ll slučajeva karakteristične znakove experimeotalne tuberculoze,
akoprem je bio pljuvačku točno pretražio i nije u nijednom slučaju našao tuberculbacilla.
S toga misli T., da je u sih tih slučajevih postojala latentna tuberculoza, koja se
nije mogla klinički ustanoviti i da su se ipak male količine bacilla prenjele na pokusne
Životinje. Kod ovih se je uviek našlo tuberculbacilla i moglo se tuberculozu preciepiti na
drugu zamorčad. Od ovih ll bolestnika je 9 izliečeno iz bohiice izašlo, kod jednog
manjka oznaka glede toga, a kod jednog je kod sekcije nadjeno staro sclerotično mjesto
u vršku desnih pluća.
Reissmann. Sadanje stanje našega poznavanja i naš·ih nazora tt koliko je meso
tube1·culoznih životinja po zdmvlje škodljivo. (Hygienische Rundschau 1896. Nr. 18-21.)
R. na temelju pokusa, opažanja i izkustva dolazi do sliedećih zaključaka : Unititi,
odnosno samo tehnički uporabiti imadu se svi direktno oboljeli organi i meso
životinja, koje su bolovale od akutne miliarne tuberculoze ili kod kojih je tuberculoza
već prouzročila očevidno mršavilo ili promjene, napokon i kod mnogobrojnih ognjišta lokalne
tuberculoze. I eso se smije na male komade rezano, sterilizirano (kuhano)
uz oznaku prodavati kod procesa, čiji lokalni karakter je dvojben (caverne,
početno poremećenje hranjenja itd.), zatim pošto se je odstranio bolestni dio, ako se radi
o pojedinom ognjištu u žliezdah mesa ili u kastih, a životinja je dobro ugojena, napokon
ako se radi o obćoj tuberculozi crieva. Meso se smij e sirovo uz oznaku prodav
a ti, i to u cielom izuzam ono oko bolestnoga diela, ako je ujedno oboljela poplućnica
i potrbušnica, te žliezde daljne i gornje prsne stienke, odnosno bedrene žliezde crieva.
Isto tako je slobodno, ako su ognjišta, koja odaju obću infekciju od veličine prosenog
zrna, te pokazuju suhu sirastu ili vapnenu kakvoću. S l o b o d n o s e m o ž e m e s o pr epustiti
prometu, ako ima neznatnih lokalnih procesa nutarnjih organa. Sasvim
zdravi dj elovi marve za klanj e mogu se prepustiti prometu kod znatnih
stupnjeva lokalne tuberculoze nutarnjih organa, kod obće tuberculoze nutarnjih organa
samo onda, ako jesu očito sirasti il! ovapneni procesi.
S. Ettore. Iztraživanja o pathogenezi 1·hach·itide. (Revue mensuelle des maladies
de I'enfance. Mart et Avril 1897.)
E. je iztražio 25 nerhachitične, nu od drugih bolesti bolujuće i 22 rhachitične djece,
te je došao do zaključka, da ova bolest doduše nije uviek infekcijoznog porietla, da ali u
svih slučajevih kod njezinoga postanka imadu veliki dio bacterije. Kosti (većinom se je iztraživao
mozak kojega rebra ili ključice) ne rhachitične djece bile su većinom sterilne, a one
rhachitičnih davale su čiste kulture raznih bacterija, osobito streptococca i bacili. coli.
Br. 7. LJečnički Viestnlk 1897; 257
Kod svih infekcija (gastroenteritis, broncbopneumonia), koje obično zaražuju zlo gjeu i
hranjen u djecu, prelaze bacterije u krv i odande . u prvih · godinah os_9bt.o' rdo u kosti.
Moguće, da su toxini . uzrokom rhachitičkih promjena, nu većinom su ;ba()teriJe_ poyodolll;
da počimajuća rhachitis bude težka m d direktno prouzročuje manje više. tež'kli f