1897. godina

264 Lie'čnički Viestnik 1897. Br. · 7.
pod slikom težke inJekcije; kod typičkih slučajeva razvijtl se bu boni, koji često silno bole ;
slabost srdca i znatno otegoćeno disanje. Bu boni su izprva maleni, tečajem- narastti, a ima
ih već u početku bolesti, a kadšto nastajt1 istom iza nekoliko dana. Ako bolestnik ne
umre prvih sata ili prvih dana bolesti, a ono se mogu buboni i ognojiti iza po prilici 9
· dana ili se često i posve resorbiraju. Najteže pate bolestnici, koji imadu bubone na
vratu ili uz doljnu čeljust, jer vrlo veliki i opori infiltrat može stisnuti tracheu i uzrokovati
oedem glottide. Smrt - koja može nastupiti u svakom času - česta je u prvih 12
do 24 sati - ovisi o vrlo brzo nastaloj slabosti srdca . .Arteria mdialis, koja je izprva još
dosta puna, postaje · često za nekoliko, ; sati uzka, tanka poput niti, valovi bila nizki, neo­
graničeni, napetost je što manja. Bilo::udara 1ti0-180 - kadšto i pre)ro 200 puta. Raz­
vija se vrlo otegoćeno disanje uz cyanozu, periferija tiela ohladni - puls postaje paradoxan,
a često i dikrotan. U oporavljenika motrllo se vrlo rualobrojno kucanje bila kroz više dana.
Bolestnici dišu obično 30-40 krat u minuti - ali 50-60 udisaja motrilo se dosta
često, akoprem se nije klinički moglo konstatovati ništa, osim neznatnoga katarrha ili ter­
minalni oedem. Vrlo učestano disanje - i preko 70 puta u minuti - opaža se u slučajevih
prvotne kužne pue;tmonije. Sviest kadšto nije pomućena do smrti, kadšto su bolestnici
vrlo nemirni u delirijih, drugi opet bolestnici deliriraju mirno kao oni u pošalini, a sadržaj
delirija je obično veseo. Vrlo se često opaža, a kadšto podpomaže diagnozu, da se bolest­
nici vrlo rado dižu iz postelje, ter naginju na bieg.
Vrućica je obično popustna - ali ima slučajeva, gdje se dade samo točnim mj e­
renjem ustanoviti, da su temperature kadšto povišene. Herpesa ne ima niti kod kuginih
pneumonija. Podkožna krvarenja su riedka - većinom samo blizu smrti. Koža je osobito
u akutnom stadiju vrlo suha. U crievnih organih ne ima promjena - osim akutnoga već
palpaciji pristupnoga povećanja slezena. Niti bljuvanje, niti proliev ne opaža se često. U
mokraći ima obično nucleoalbumina i serum-albumina - vazda izpod 1/2 %0 Esbach, krvi
riedko. Chloridi su skoro u svib slučajevih znatno umanjeni.
Osim gore jur spomenutih pometnja sviesti, riedke su pometnje u živčevlju, tako
uslied infiltracije čeljustnoga sgloba uzma facialisa, kod bubona u pazuhi - neuritis cieloga
plexusa nadlakta. U dugotrajne oporave opažalo se je kadšto, da se je razvila duševna
apathija. Pregledbom očiju zrcalom nij e ništa ustanovljeno, niti iztraživanjem krvi.
Diagnoza je u typičnih slučajevih !asna. Potežkoća ima samo onda, kad ne ima iz
početka bubona ili kod kugine pneumonije. Kod prvih razviju se buboni kašnje, pa tako
ustanovljuju diagnozu, kod potonje nadju se bacilli sitnozorom u sputt1mu. Ali obično može
se već iz običnih znakova odmah razlučivati prava diagnoza. Therapeutskih opažanja nije
povjerenstvo imalo prilike praviti -- uštrcavanje carbolom, jodnom tinkturom, sublimatom
učinjeno od domaćih liečnika, bilo je bezuspješno.
Glede inkubacije drži povjerenstvo, da ne traje dulje od 4-5 dana.
Glede aetiologije tvrdi povjerenstvo, da je bacili pro nad jen od Ye rs i n a i K i t a­
sat a jedini budilac azijske kuge. Lasno se pronadje u mrtvacu i to mikroskopom i kulturami
· - iz raznih organa i osebina samo ne u crievnih izmetninah.
U krvi živih osoba može se većim dielom kulturalno pronaći, mikroskopom samo
onda, ako ga ima u krvi u veoma velikih množinah - ovi slučajevi su bez iznim-ke umrli.
Mnogi slučajevi, koji su smrću svršili ukazali su se kao mj ešovita infekcij a,
po iztraživanju povjerenstva potiču ove od vriedova na tonsillah, od pneumonskih ognojaka
ili od bubona bud bez operacije, budi poslije operacije - a nastaju od streptococca, od
·
diplococca preumoniae i staphylococca.
Od bioložkih svojstava bacilla azijske kuge navadja povjeren stvo, da se ne obo­
jadiše Gramovom metodom, da imade kapsulu, koju se ne da vazda vidjeti, da voli alkalsko
hranivo, ter da lasno propada uz konkurencij u drugih bacterija, da nadalje lasno propada
kod izsušivanja i u viših tempei:aturah.
Kod raznih životinja mogu · se ciepljenjem proizvesti slični pojavi kao u čovjeka ;
spontano pako· da oboljuju samo parcovi. Bacille azijske kuge vrlo je težko pronaći izvan
čovječega ili životinjskoga tiela gledom na gore navedena bioložka svojstva.
·
·
Br. 7. Liečnički Viestnik 1897. 255
Glede histologije azijske kuge, glede točnih bioložkib svojstava kuginoga bacilla,
glede pitanja o kuginom serumu i prema diagnozi i prema prophylaxi, nadalje glede vried­
nosti Haffkins-ovih injekcija s obumrlimi kulturami izvjestit će povjerenstvo doknadno.
Therepeutskih uspjeha Y er s i n-ovih injekcija, koje su se pravile za boravka povjerenstva
u Bombayu, nij e ono nikakovih vinjelo.
Iz promatranja svih odnošaja drži povjerenstvo, da se azijska kuga dade uspješno
svladati točnom provedbom obćenitih zdravstvenih mj era, osobito strogom izolacijom bo­
lestnika i shodnom desinfekcijom njihovih izmetnina i od bolestnika rabljenih predmeta.
Po mnienju povjerenstva ne će se azijska kuga prenieti u naše krajeve niti robom
prema svojstvu kuginoga bacilla, niti putnici, ako se ovi putem strogo liečnički nadziru,
ali pomisliti se dade, da bi se mogla preuieti parcovi, kojih na svakom brodu ima.
Povjerenstvo bilo je za cieloga svojega boravka u Bombayu zdravo - akoprem Je
mnogo patilo od vrućine, osobito u laboratoriju, gdje je već u ožujku bila temperatura
28° R. i više.
R. Hecker. Sm1·t uslied k?·votolca iz arte1'iae anonymae. (Miinchener med. Wochenschrift
1897. No. 20.)
2'/, godine stara djevojčica donešena je u bolnicu sa symptomi stenoze larynxa ; odmah
je učinjena intubacija .. Pošto je tuba 1348/4 sata ležala, te se nije mogla bez uštrba za disanje
odstraniti, to je izvedena tracheotomia inferior kod posve normalnih odnošaja. Ćetvrti dan
promieujena je canula, rana imala je obično lice, krvarenj e nikakovo. Sliedećih dana poče
se doljni kut rane nešto razširivati, rubovi su malo sivi i nekrotični. Temperatura nešto
povišena. Pošto je treći dan canula kao obično bez ikakovih potežkoća opet promienjena,
nastupi kratko na to tako obilno krvarenje, da se nikako nije dalo ustaviti, te diete
izdahne 4-5 časova, kako j e krvotok nastao. - S e k e i j a: H> cm. duga rana od opera­
cije, na koju se nastavlja 4 mm. duga nekroza prodirući dušnik kroz cielu debljinu i svr­
šavajući s okruglim kao leća velikim defektom. Arteria anonyma prolazi poprieko izpod
defekta i sraštena je -e dušnikom. Spomenuti defekt zauzima na gornjoj stieni arterije
mjesto adventicUe i u dubini istoga nalazi se mala luknjica, kroz koju se tankom sondom
dolazi u otvor arterij e, iz koje je krvotok uzsliedio.
Pisac navadja iz književnosti još sedam slučajeva, kod kojih je na isti način smrt
nastupila, te kod kojih je arteria anonyma dielom na svom pravom mj estu, dielom nešto
vise nego obično prolazila.
Da bi se izbjeglo ovakovim neprilikam preporučuj e pisac : na se kod tracheotomij e
učini čim gladje rubove rane, strogu asepsu, mir po mogućnosti za vrieme ležanja canule,
koju valja oprezno mienjati i čim se pokaže i najmanje krvarenje narkotična sredstva
rabiti.
K. Wunder. Gang1·aena desne stmne pop1·sja posl,ije ospica. (Miinchener med.
Wochenschrift 1897. No. 20.)
Dj evojčica od sedam godina oboli na ospicah, osip bio je prilično neznatan. Za
nekoliko dana nastade na desnoj strani prsišta čir, koji se je danomice povećavao tako,
da je deseti dan morao biti otvoren, pri čem je izašlo mnogo gnoja i rubovi bijahu do-
3-4 cm. u obsegu podrovani. Nehotični dielovi odpadoše za nekoliko dana i rana poka­
zivaše sliedeći lik : kao prepa1irani okruživahu mm. pectoralis major i latissimus dorsi
nepravilni defekt, koji sizaše u svojoj sredini do pokostnice rebara, inače svježe granula­
cije i dvie luknje, jedna vodi pod m. pectoralis major, a druga manja pod m. latissimus
d01·si. Poslij e nekoliko dana pokaza se i na unutarnjoj strani desne nadlaktice sličan čir.
Pisac drži, da je oboje nastalo uslied alteracije krvnih sudova, i to prvo thrombozom
arteriae thoracicae longae, a drugi čir putem mezgovnih sudova, a ne direktnim dotikom,
makar da se u prvom slučaju mora predpostaviti, da je infekcija išla nazadnim putem;
što on drži mogućim u ovakovih slučajevih, gdje je upala silna.
·
Cl'lenjak (Zagreb).
P. K. Pel. ]( aetiologiji otrovanja olovom. (Centralblatt fiir innere Medizin 1897.
No. 23.)
K. priobćuje 3 slučaja otrovanja olovom, gdje nije u zanatu bio odmah očit aetioložki
momenat, niti su bili pojavi bolesti tipično izraženi, nego su bolestnici izticali druge
R.