1897. godina

262 Liečnički Viestnik 1897. Br. 7.
(Nauenheim), slično djeluju i ugljične ocjelne rudnice (Schwalbacb, Cndowa, Franzensbad,
Tarasp, St. Moriz). Indiferentne tople rudnice s '"išom temperaturom ne prijaju bolest­
nikom, samo su uporabive kod Vllo razdraživih bolestnika s hyperaesthezijami, silnimi
boli - kupelj i u obće neka ne budu niti hladnije od 20' R. niti toplije od 27" R., a bo
lestnik neka ne boravi dulje nego 10 minuta u vodi ; a neka se ne kuplje češće nego 3-4
krat na nedjelju. Isto vriedi i za eumporne kupelji, Osobito neka se bole.stnik kani vrućih
parnih kupelji i boravka u vrućem zraku (ruske kupelji).
Važnija od balneotherapije je hydrotherapija. Bolestnik neka se ne izvrgava
nikakovim žestokim proceduram - niti vrlo hladne kupelji, niti silni mrzli slapovi, niti
zamatanja, niti poljevanja studenom vodom nisu za nj ega. Bolestniku će prijati poluknpelji
od 20-240 R., (2-5 min.}, jednost&mo oribanje vlažnimi plahtami, mlake podpune kupelji
25-26 ' R., ako mu se pere mlakom . vodom bud hrbat, bud noge. Za ljetne žege dozvolit
će se krepčijim bolestnikom kupanj .-u riekah, ako je voda topla i ako bude bolestnik
kratko u vodi. Morske kupelji su većinom !!tetne. Od velike važnosti je uporaba munjine,
galvanskom strujom. Jedan pol na zatiljak, drugi na doljne kralježke, uzlazeća ili silazeća
stn1ja ili oboje, stabilno, ili se giblje gornji pol lagano gore ili dolje, ili se ujedno galva­
nizuje i sympat.hicus. (Kathoda na vratni sympathicus, anoda izmjt>nice uz kralježni stnp od
na,jgornjega prsnoga kralježka do zadnjega sa svake strane 1-2 min.), za tim anoda dolje,
a katboda gore na kralježnom stupu - lagano gore i dolje). Eventualno popriel!na. galva­
nizacija itd. Periferno liečenje nogu (anoda na doljni dio kralježnoga stupa, kathoda labilno
uzduž n. cruralis i u. ischiadicus). Za ledja rabe Re velike elektrode (dugoljaste 50-70 qcm.)
slabe struje, kratke sjednice. Farndskft struja rabi se kao kist na koži trupla i olrntjnina 5-20
min. na dan.
D er i v an ti a na kožu kadšto su koristna. Points de feu s malim thermokantherom uzdu!
hrbtenjače 30 - 50 piknja na 10-15 četv. cent. svakih 8-10 dana ; kratkotrajna vesicantia,
kistivanje s jadom dnevice uzduž ciele hrbtenjače ili samo mjestimice. Masaža pn1dadna
je z11 slabe, slabo hranjene bolestnike mlitavih mišica, gimnastika za krepče, koji imadu
čvrstih lnišica.
Natezanje živaclJ,, pošto su živci operativno postali pristupni - napuštena je. Od na­
tezanja živaca bez operacije tvrde neki, da su vidjeli uspjeha, osobito kod jalcih lancinu­
jućih boli. Za to ima raznih metoda. (C o rv a I: bolestnik leži ravno na ledjih, ravno spru­
žene doljne okrajnine prigiblj u se tako u kukovih, dok dodju noge k lien ; Fl e g ar:
bolest.nik sjedi na čvrstom stolu, te mn se gornje tielo vrlo čvrsto prigiblje napred, na­
tezanje hrbteničnoga mozga ; Benuzzi: bolestnik leži ravno na čvrstoj podlozi, a glava
mu počiva na čvrstom jastuku, noge oko gležanja omotaju se ručnikom, pak ovako vuku
se oštro preko glave bolestnrkove, dok mu dodju koljena blizu, dapače do glave ; Blond el:
prignuta koljena primiču se što bliže bradi bolestnikovoj , ter ostaju tako barem 5 minuta,
a dok se to postigne ovije se čvrst ručnik oko zatiljka i izpod koljena). Ovamo spada i
suspenzija sa S a gr e-ovim ili S pr i m o n-ovim aparatom i korset po H e s s i n g-u.
SymtJtomatičko liečenje. 1. Lanci n u j u će boli. Sad topli sad hladni oblozi s chloro­
formom i aetherom na preosjetljiva mj esta, spray s methylchloridom, synapizmi, natiranje
s chloroformom, veratrinom, spir. formicar., spir. synap., priljepljivauje emplast. vesic. perpet.,
empl. opiat., empl. belladonn. itd., munjina (stabilno djelovanje anode ili kathode), frotiranje
ručnikom ili četkom, jaki tlak (privežu se olovne ploče), masaža, suspenzija, bezkrvno na­
tezanje živaca, mazanje s koncentriranom otopinom joda, pointes de feu kraj hrbtenjače
ili na mj estih, gdje izlaze bolni živci. Od nutarnjih ljekova spominje E. chinin, jodkalium,
bromove soli, antifebirin (0·30-0·50) phenacetin, antipyrin, exalgen, salipyrin, natr. salicyl.,
lactophenin itd. kadšto kombinacije više. ljekova zajedno ili s jači mi narcotici : cod ein, atropin,
morphij. Neka se upotrebe jaki obroci, brzo jedan za drugim. Bez morphijevih injekcija
ne će se proći u težkih slučajevih, ali neka se uporabe vrlo oprezno, jer ovi bolestnici
naginj u na morphinizam. Slično se postupa, kad nastaju tako zvane krize u crievlj u ili
želudcu. Pod puni mir, najstroža dieta, kadšto sani.o hraneći klystiri i umirujuća sredstva ;
nakon pokusa s toplinom, sa studeni, s derivanciji, munjinom itd. upotrebit će se kadšto
ipak i morphij podkožno.
f3r. ?. t.iečnički Viestntk 1897.
Kod kriza u grkljanu : inhalacija s chloroformom, a.etherom, ltistivanje s cocainom,
galvmizaeija vagusa i sympathilra itd. Anovesikalne i ldytoridne krize trebaju lokalnu
uporabu topline i studeni, brom, antifebrin, codein, morphij. araesthje i an . aes . hezij e lie
se far&dikom četkom, labilnom uporabom kathode galvamčke struJe - frikCIJe, masaza.
Proti atrophiji vidnoga živca osim liečenja s Hg. i jodom upotrebljuje Galezowsky
injekcije sa zlatnim cyanur-natrijem i živinim cyanurom. Razne kljenuti lieče se munjinom,
injekcijami strychninom, masažom itd. itd.
Na koncu svoje izvrstne razprave daj e E. obćeniti nacrt za liečenje tabesa:
I. U sasvim početnom stadiju : antisyphilitičko liečenje, ako ima k tomu ma ikoje
indikacije, oprezno ali energično, svakako ne pretjeran postupak, radje če!lće opetovan, a
u razmaku toničko liečenje, munjina. Hydrotberapija, balneotherapija. kasnije event. u zimi
arg. nitr., munjina - ev. suspenzija - a uz to symptomatično nastojanje.
IL Kašnje p1·omisli dobro, da li češ davati žive ili joda - u ostalom pobrini se za
obćenitu njegu i hranu, ljeti up.otrebi kupelji u rudnicah ili s vodom, masažu, munjinu, a
zimi gimnastiku, suspenziju, lj ekove itd. Ali ne zaboravi uz to, da tj ešiš bolestnika.
III. U zadnjem stadiju ne muči bolestnika, koji je manje više sam bez nade sa sva­
kovrstnimi procedurami, već ublaži J:DU težko stanje promišljenim symptomatičkim liečenjem.
Sada ćeš najviše uspjeti psychičkom therapijom, a ovamo spada navlastito, da se od vre-
mena do vremena štogod s bolestnikom pokuša, što ga ne muči, već razblažuje. R.
Iz stranih listova.
Jz izvješća Iiečničkoga povjerenstva izaslanoga od ca1·ske akademije u
Beču mdi iztmživanja azijske kuge u Bombay-u. (Wiener kliniscbe Wochenschrift 1897.
Nro. 20.)
Povjerenstvo prispjelo je u Bombay 20. veljače t. g. ter se je sredinom svibnja vra­
tilo u Beč. Kad je povjerenstvo prispjelo, bilo je još preko sto slučajeva smrti na dan,
ali povjerenstvo drži, da je broj pomora bio jo!! znatno veći, ali da su se bolestnici pri­
tajivali, a mrtvaci tajno pokapali. Za svoja opažanja dobi!le članovi do volu, da s zr: iju upo­
trebiti sve bolestnike i mrtvace u bolnici "Arthur Rond". D(l 20. travnJa t. g., kad Je počeo
pomor znatno padati, imalo je povjerenstvo .70 točno vodjenih poviesti bolesti, te 47 i ana­
tomski i bacterioložki pretraženih razudba.
Povjerenstvo označuje azijsku kugu na temelju svojih opažanja priljepčivom bo­
lesti, koja pokazuje vrlo karakterističku sliku, akoprem ima vrlo promienljivih značajka.
Najčešća f9rma je septicaemičko haemorrhagična, ona je označena prvotnim haemorrha­
gičnim bu bonom bud u dim lj u, bud pod pazuhom, bud na vratu : u njegovoj okolini bud
veći bud manji oedem, i nebrojenimi izlj učki različito velikimi u raznih orgau;h. A ima i
slučajeva, gdje ne ima upravo jedan bubo, već su sve mezgovne žliezde ovećane ili pre­
vladava samo haemorrhagični značaj. Druga forma - mogla bi se više nazvati septico­
pyaemijom - jer imade bezbrojnih metastaza u unutarnjih organih - osobito ima takih
!lmboličkih središta u plućih, u jetrih, u bubrezih. Treća fo rma je primarna kužna pneu­
monija - konfluirajuća lobularna pneumonija, značajnog izgleda, bez pov.ećanja melgovnih
žliezda.
Kuživo ulazi u tielo većinom kroz kožu, ako se i ne može u svakom slučaju točno
na koži označiti ulazite, u manjini slučajeva uljeze Jruživo kroz pluća i .tonsille ; kroz pro­
bavila drži povjerenstvo, da kuživo ne ulazi u tielo.
Klinička slika odgovara u obće Griesingerowom ·opisu. Injicirane spojnice očiju,
silna glavobolja, delirija, pentl!,ju.ći govor, žestoka vrtoglavica, od koje bolestnici, čim se
dignu s kreveta, teturaju kao pijani. - Važni su znakovi, jer se dadu upotrebiti za dia­
gnozu već u početku dvojbenih slučajeva.
Bolest počima obično bez predhodnih znakova, velikom vrućinom, često .groznicom
ili opetovanom jezom, žestokom glavoboljom, vrtoglavicom, kadšto bljuvanjem. Bolest te