Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Llečnički Viestnik <strong>1897.</strong> Br. 1.<br />
····--- ··-·- . ----<br />
a dolje visinom petoga rebra i desetoga zubčatoga prsnoga nastavka. Dodimo (taktilno<br />
osjećanje je u cielom ovom podr:učjq dobro uzdržano, samo je na prstih znatno poremećeno,<br />
tako da bolestnik ni najobičnijega predmeta (ključa, noža) ne može pipanjem razpoznati.<br />
Moguće je, da je to početak propadanja taktilnih živčanih vlakanaca u hrbtenici i da će<br />
malo po malo nestati dodirnog osjećanja i na ostalih dielovih, gdje je za sada normalno,<br />
nu vj erojatnije je, da su mnoge brazgotine preostale iza pauaricija i upala kože periferno<br />
oslabile i dj elomice podpuno uništile dodirno osjećanje na prstih. Svakako je zamjetljivo<br />
ovo nesuglasje, da je .dodimo osjećanje malo ne sasma zadržano, dok je osjećanje boli,<br />
vrućega i mrzloga u rečenih dielovih podpunoma uništeno. (U malone istodobnih publikacijah<br />
Kahlera i Schultze-a iz godine 1882. o syringomyeliji, opisano je ovo nesuglasje<br />
kao pathognomonično za syringomyelijn. Nu daljna opažanja pokazala su, da nepravilnosti<br />
u dodirnom osjećanj u kod sp·ingomyelije nisu ni izdaleka tako riedke, kako se je to<br />
prije mislilo.)<br />
Analgezija ue postoji n našem slučaju samo površno u koži, nego se proteže i na<br />
mišice i kosti : duboki ubodi u mišičje i ubodi u kost palčenicu ne prouzrokuju nikakove<br />
boli. (S chlesinger navadja u svojoj monografiji o sp·ingomyeliji kao nešto jako obično<br />
i karakterist.ično, da kod podpune analgezije kože dublji dielovi osobito kosti zadrže osjećaj<br />
za bol. To se u našem slučaju ne dade konstatovati.)<br />
U području živaca, koji izlaze iz velikih moždjana, ne dadu se u ovom slučaju naći<br />
nikakve promjene, jedino je moći u području trigemina i na pupillah konstatovati anomalije,<br />
koje su za narav slučaja zanimive. Trigeminus je za dodir normalno osjetljiv, dok mu je<br />
osjetljivost za bol, za toplo i mrzlo znatno umanj ena, nesigurna. Bolestnik sam navadja,<br />
da je višeput gutnuo jelo, koje ga je u grlu spalilo, dok mu se je na ustnicah činilo samo<br />
toplo ili dapače hladno.<br />
Desna zj enica je veća od lieve i reagira slabije. Inače su normalne mišice, koje<br />
gibaju okom. Oči su nešto hypermetropične. Vidna jakost je normalna. Zrcalom se ne da<br />
odkriti nikakovih anomalija u nutrašnjosti oka.<br />
Na prstih jedne i druge mke opažaju se stare brazgotine, koje po anamnezi potječu<br />
od panaricija i upala, što ih je bolestnik tečajem svoje bolesti probavio. Na nekih prstih<br />
nalazimo recentne upale u obliku panaricija i paronychia. Fistule vode duboko u tvrdi<br />
infiltrat. Iz njih se na pritisak ciedi gusti s krvlju pomiešani gnoj. Na najveći pritisak na<br />
ove ognojke ne odava bolestnik nikakovih boli. N ok ti na rukuh su svi abnormalni : zavinuti,<br />
izpuca,ni, hrapavi.<br />
Na lievom ramenu ima bolestnik dosta obsežnu brazgotinu, koju je zadobio od<br />
opekline, naslonivši se na vruću peć. Diljem obih gornjih extremiteta nalaze se piknjaste<br />
brazgotine, koje navodno potječu od raznih pustu loznih gnojnih osu taka, kojih se je bolestnik<br />
za vrieme svoje bolesti zadobavio. ·<br />
Diagn oza. Ne ima dvojbe da se u ovom slučaju radi o syringom<br />
ye l i j i, koja ima svoje sjedište u vratnoj i gornjem dielu prsne brbtr.nice.<br />
Kad su Schultze i Kahler prvi put opisali nekoje slučajeve cervicalne<br />
syTingomyelije, postavili su ovo pravilo: "Dade li se kod nekoga konstatovati<br />
omršavljelost mišica ruku po typu Aran-Duchenne, poremećenost osjećanja,<br />
osobito vrućega i mrzloga na gornjih udih, tropbične anomalije kože i s vremenom<br />
sve jasnija i jasnija scolioza u dorsalnom dielu brbtenjače, to je cervicalna<br />
syringomyelija, na koju moramo uviek u prvom redu misliti". Jedina su još<br />
lepra' (i to t. zv. lepra anaesthetica) i "maladie de Morvau" (koja se medjutim ne<br />
priznaje više kao samostalna bolest, budući daljni tečaj i sekcija obično dokazuju,<br />
da se radi, bud o syringomyeliji bud o lepri), koje pokazuju slične symptome.<br />
Tri symptoma odlučuju u glavno ni difel'encijalnu diagnozu · u prilog cervicalne<br />
syringomyelije: postojeća anisochoria, scoliosis dorsalis dextra i poremećen ost<br />
osjećanja za bol, za toplo i hladilo u području trigemina. Ovi symptomi ujedno<br />
-- -- -- -- -- -- -- -- -- -- --<br />
Br. 7. Liećnički Viestnlk <strong>1897.</strong> 241<br />
znatno pripomažu kod lokalizacije syringomyelitičnoga procesa, za to je niedno<br />
posebno ih obrazložiti.<br />
Poznato je, da u VI'atnoj hrbtenici prolaze t. zv. oculopupillarne niti, koje<br />
pripadaju sympatiku ; syringomyelitičnim procesom aficirane su nejed.rmko ove<br />
niti na obih stranah, i uslied toga nejednakost pupilla.<br />
Scolioza se po Briihlu nalazi u 50%, po Schlesingeru u 400fo<br />
syringomyelije. Najčešće dolazi, kad je aficiran gornji dio prsne hrbtenice.<br />
Najobičnija je dorsalna scolioza, koja u daljnem tečaju prelazi u kyphoscoliozu.<br />
'rumačenje scolioze kod syringomyelije još nije uspjelo.<br />
Afekcija trigemina dade se takodjer iztumačiti syringomyelitičnim procesom<br />
u cervicalnoj hrbtenici. Poznato je, da trigeminus ima t. zv. duboki korjen,<br />
koji se skuplja iz cervicalne hrbtenice. Ovaj je u našem slučaju aficiran, te<br />
osjetljivost trigemina ne može biti normalna.<br />
Iz cieloga možemo dakle diagnosticirati syringomyelitični proces, koji se<br />
proteže cielom cervicalnom i gornjim dielom prsne hrbtenice.<br />
T h er a p i j a. Pošto je uzrok još nepoznat ne možemo zadovoljiti kauzalnoj<br />
indikaciji u liečenj u syringomyelije. Na razvoj same bolesti ne da se therapijom<br />
takodjer mnogo utjecati. Bolest, kako se lagano razvija i inače, jedva da se što<br />
zadocni elektriziranjem, ledenimi kup kami, suspenzijom (proti ovoj je S e h l es<br />
i nger direktno, jer da prouzrokuje haemorrhagije u hrbtenici) ili unutrašnjim<br />
davanjem jodnoga kalija ili srebrenih preparata. Prema tomu koliko je syringo<br />
myelija interesantna za antomiju hrbtenice, a osobito za trophične pojave, u<br />
koliko su ovi zavisni od živaca, toliko je ona za sada malo interesantna svojom<br />
therapijom.<br />
Syringomyelija nije kao bolest za sebe predmet bolničkoga liečenja. Većina<br />
bolestnika znade već iz izkustva, da se na njihovu bolest ne da osobito liečenjem<br />
i ljekarijami utjecati, pa traže samo onda bolničku i liečničku pomoć, kad im<br />
to nalažu jake žigajuće boli, upale, ozljede ili osutci. Za to i jest liečenje sytin<br />
gomyelije u glavnom samo symptomatično. Bolestni od syringomyelije traže<br />
pomoći sad proti žigajućim bolim, sad proti panaricijom, sad proti phlegmonam,<br />
proti ozljedam, osutkom itd.<br />
Syringomyelija ne čini čovjeka odmah podpunim nemoćnikom. Ona ga doduše<br />
čini doskora nesposobnim za finiji rad, ali mu dugo ostavlja sposobnost<br />
za grublje poslove. Imali smo prošle zime jednoga seljaka, koji sa syringomyelijom<br />
već 10 <strong>godina</strong> obavlja lakše težačke poslove, i koga je tek u bolnicu<br />
dotjerao njegov "malum perforans pedis", koji mu kod kuće nije nikako htio<br />
zacieliti.<br />
Valja priznati, da se proti contracturam prstiju dade u prvo vrieme mnogo<br />
postići toplimi kupelji i savjestnom masažom:. Kod contractura., koje su već<br />
razvijene, ne da se već timi sredstvi mnogo učiniti.<br />
Prema rečenom su bolesti::tici od syringomyelije više predmet chirurgičkoga<br />
nego internoga liečenja. Tople kupelji, masaža, chirurgički nož i antiseptički<br />
ovoji su za sada glavna sredstva u liečenju syringomyelije.
Change language