1897. godina

. Llečnlčki Vi es tnik 1897. Br. 6. ·
resekcije signrnoscu i stalnošću experimenta morale stanovite trophične promjene
·pokazati, baš tako kao što primjerice kod svake degeneracije ganglija u
jezgri hypoglossa dotična strana jezika atrophira. Č ini se, da baš irritativni ;
processi u trigeminu često prouzroknju razne trophične promj ene : he·pes i druge
promjene na koži, izpadanje kose, promjenu boje kose, facialnu atrophijn mišica,
hemiatrophijn. Takove irritacije mogu biti razne naravi, kliniki se redovito
očituju neuralgijom (B o i s s o n, Y on g e), može biti ozljeda u području tri- ·
gemina (E i e h h or s t), nenritis n. trigemini (M e n d e l). I slučj D o n a t h o v ' .
spada po mojem nazoru u tn kategorij u. Nekroza laloke, zati m operacija na
laloki, kod koje je bolestnik u nesl'iest pao, to su svakako njecaji, koji sn bili
kadri shockirati trigeminus.
.A. amo spada po mojem nazoru na posljedku i moj slučaj. Dugotrajna :'
neuralgija, a napokon izčupanje treće grane trigemina, tako da se je navi nula
oko pince, to je bio podražaj osobita intenziteta.
Ja sjećam na amyotrophij e artikularna porietla. Kao što kod ovih ili .
dugoti'ajna bolest kojega sgloba ili ozljeda, contuzija ili slično vode često, al opet
ne konstantno, do atropbije odgovarjnćih mišica prenosom sensibilnog podražaja
na odgovarajuća trophična centra, pronzrokuj ući uzmu tih ganglija- tako
se može analogija i u gore navedenih slučaj evih pomisliti. I u ovih će biti
posljedice, intenzitet i extenzitet trophičnih promjena, po raznovrstnosti podražel:lih
vlakanaca i individuelnoj reakciji, razne. Ako svom rezervom iznesem ovu
hypothezu : reflektor ni p reu o s p o d r a žaj a n trige minu na o d-g ovarajuća
trophična centra u s m i slu a m yot r ophi j e artikularnoga
p o r i e t l a, držim, da sam se u ttimačenj u inim načinom jedva riešivoga
problema istini za korak približio.
O orbitalnih tumorih.*
Priobćuje dr. V. Lušić-Matković, primnrni liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu.
S llvaženimi radnjami Noyesa1 Parisottia1 i Remaka o orbitalnih
tumorih liepo se je obogatila ophthalmologi(;na literatura ; ne samo u pogledu
kazuistike, gdje se nalazi sabrano znatni broj vrlo riedkih slučajeva, ve i n
pogledu običnih tvori na ( carcinoma, sarcorna itd.), gdje se uz mnogobrojnu l:llatistiku
i sistematičnu klasifikaciju tumora ]Jredočnju razne histologi(;ne promjene
u formi degeneracija, nabrjaj u nastajuće metastaze u odaljenih organih, raz­
vija · naročito operativna tehnika, te time pobudjuje interes ne samo ophthalmologa,
već i chirurga.
Vrieme je, da se i kod nas - gdje se zaista uz mnogobroj ni banalni materijal
vrlo često naidje na riedke slnjeve - sistematičnim radom uz makroskopični
i mikroskopični nalaz obielodanjuje takove sluč,ajeve. 'l'o je povod ove
kratke publikacije.
*) Predavao na skupštini sbora liečoika od 29. ožujka 1897.
1 Arcbiv fiir Augenbeil.k:unde, knj. IX.
2 Recueil d' Ophthalmologie 1895.
. s Archiv fiir Augenbeilkunde, knj . XVI.
Br. 6. Llečnlčkl Viestnik 1897. 195
I. Sarcoma pm·v·icelhtlare orbitale et endobulba1·e e. degenerat'ion colloidea. F. M.,
21 godinu star, roditelji mu živu u podpunom zdravlju, od 4. brata l mnro kao diete, 3
zLlmva ·živu. Nije bolovao, što se spominje. U rujnu god, 1896. opazio, da mu na: Jievo
oko kao mrena zastrla vid, n k tomu pridružila se glavobolja, najizrazitija u čelu i u slj e-.
počicah. Kadkatla bi na kratko glavobolja popustila, ali ni jedan clan nije bio bez napadaja.
Niknda nije bljuvao. KoilCern rujna opazio, dit rriu lievo oko nešto izskočilo iz očne
šuplji m•, glavobolja prestala, vidi mutnije i opaža, da · mu je vidno polj.e s lieva i s gore
asvim uništeno. Traži pomoć n bolnici u 0., gdje ostaje 18 elana, uvicljajući, da mu rVid
danomice propada. Due 4. siel-nja 1897. dolazi u ovdješnjn bolnieu.
Status praesens: D. O 5/fl. čita br. l. J .. O. Amauroris completa.·Exvphtha)mus ·
ne u veli koj mjeri, jer može sasvim oko zaklopiti bez jalog natezanja corrugatora.
·
.
Gibljivost bulbusa skraćena nosno i dolje za 4 ·rrun., inače u vanjskom pi'edjelu oka
sve normalno bez ikakve pulzaciJe. OphthaLnoskopičoo pretraživanje izkazuje · nain tt'
dol j nem i nosnom quadrantu rctinu odciepljcu u od dua oka ; .staklc)vinn ti1ko niutua, da
e ne može pojedine krvne žile prepoznati, niti na oqciepljenoj .retini, niti u tempomlnom,
niti u gornjem quadrantll. . . .
·
.
Tenzija oka nije smanjena, dapače povf;lrana, diagnoza glasi : ttwwr 1·eni et . e1ido-.
lmlliare, a therapija enucleatio bulbi, jnr su supraclnviclllarne žliezde na lievoj str:ini o.te- '
·
·
čene, te daju slutiti, da vrst tvorine ima bili m[Lligne naravi.
Due 14. siečnja ll narkozi enuclentio bulb i, .te pošto se nalazi retrobulbarno
tumor kao golubovo jaje, koji je srašteu s periostom orbite U· doljnem .j nosnom ·segmentu,
le se pruž:L sa svojom klicom u fommen opticum obvijnjući očni živac; pril.vi se exente-.
ratio OI' hi ta e, odljuštnj ući u cj elosti peri ost, gdje je tvori na zaraštena . . Zatim se p odveže
ciela masu sa catgutom,. povuče istu iz f01·amen opticum, da se uzmogne čim driblje intl·a­
crallielno prorezati očni živac.
Makroskopični opis. Tumor protežnći se od intrncranielnoga diela očnoga živca
l:i mm., obavijajući nervus opticus, pruža se u bulbusu za 12 mm. Extrabulbami dio tumora
unliei vretenu, napunjujući trbušastim predjel•>m kao golubinje jaje nosni i dolj ni
8egmeut orbite, sastavljeu od jednolične bielkaste tvrde mase bez ovećih krvnih žila, hrapav.
s j edne strane, mieša se s orbitalnim salom, a s druge glndak siže do kosti ; po sredini
nalazi se očni živac zaodjeven tvoriuom. Bulbarui dio tumora prikazuje nam se poslije
equatorialnoga prorez!tuja u obliku polukruglje kao ,lešoj:tk, koji sjedi ll nosnom i d9ljuem
quaclmntll bulbtisa. Iztičt,ći iz annulnm scierale proteže se do eqllatora, pokriven. o.cl
retine i choroideje srašten je sa selerom u ci elorn svojem obsegu . .!Host, koJi spaja extra
bulbami i enclobulbarni uio tumora, sačinjava očni živac sa dllralnom i· arachnoidealoom
. .
kožicom, zaraštenom jednoličnom biellmtnm, tvrdom masom tumora
l'rije mikroskopičnog pretraživanja rnzsjeeni tutnor pokazuje u vojoj sedini alveo-.
ln-nhl razdielj ellj e, 11 alveoli napunjeni sn maom, gdje bielkastom, a gclj.!l sivo-žutkastom ..
l\1ikroskopični opis. Fibrilami troma vrlo tanak i. malo razvijen produžuje. se .
u svih djelovih tuinora zauzimajući nešto više mjest:t u endnlmlbaroom predjelu.
Stanice sn svuda liepo rauedane, gdje u skupini, a · gdje nešto više mzštrkane, po ...
kazuju e kao mal okrugljaste s predhodom u poligonalne stanice. Karakteristično qbilježje
leži u tom, da su stanice napunjene s malo protopl:tsma, dn nigdj e ne naidjosmo nn .
pigment, niti u stanicah, niti intracellularno.
Degenerimno mjesto, koje se nalazi extrabulbaroo, kao sivo-žulasta masa, pokzuje
uh.m jako razvij en fibrilaroi stroma, tmbecularno razdieljenje, te jednolične ma5e, koje se
reakcijom pokazaše kao colloiduo degeneri rane.
Tim bijaše omogućena diagnoza : Sarco11W pu1·vicellttlt!1'e cnm clegenemtione. coUoidea.
Poznato je, d!t oko saeirja.va lucum praecliledionis za sarcome, ft naroeito
za vrsti tako zvanih melano·sarcoma, gliosareorrm, &'trcoma fusicellulare (Spindel­
zellensarcom), koj i proiztieu od choroidt>je, od iride ili od retrobulbarne tkanine; ona
vrst pako, koja od periosta ili od kosti proizlazi, te se obično naziva , osteidni
sarcom s velikimi stankami, nešto je rj edj a, a sasviin se kao raritas smatl:a ona ·
Vl'St; . koja je nazvana risammo-sarcoma, te pt:oizt.iee -od dnrae matris .
.