17.06.2013 Views

1897. godina

1897. godina

1897. godina

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

18G LJečnički Viestnik <strong>1897.</strong><br />

--- ---- · ----- - ------------------------<br />

--<br />

Br. 5.<br />

meti odstranjuju tracheotomijom ili u najnovije vrieme i endolaryngealnim putem, ali često<br />

dodje do bronchopnenmonije, ako i operacija uspije. U plMćih predmet obično prouzro­<br />

čuje absces, te se odstranjuje pnenmotomijom.<br />

. 26. ožujka <strong>1897.</strong> M a n n a ber g predstavlja više slučaja ot?·ovanja s oloi.'Om, gdje<br />

nije mogao pronaći aetioložkog uzroka, dok nije u stanu bolestnika našao paprike, koja je<br />

bila s olovom patvorena.<br />

Wiener medizinisches Doctorencollegi um. 14. prosinca 1896 Win­<br />

t e r ll i t z govori o pog?'ješkuh kocl hydt·iatičlwg l·iečenja. Najveće se pogrješke čine, što<br />

se bolestnici prečesto (svakog pol ili cielog sata) kupaju, te time nastaje težko poreme­<br />

ćenje živčevlja. Kod furibundnih delirija smije se uzeti baš samo tako nizka temperatura<br />

vode, da se frequencija bila snizi i živci umire. Kod prietećeg collapsa su ·na mjestu nizke<br />

temperature od kratkog trajanja. Kod mnogih infekcijoznih bolesti (typhus, pneumonia itd. i,<br />

je jaka podražljivost· kožnih žila, dočim su ove kod drugih n. pr. ospica, škrleta gotovo<br />

kljenute; ·-s toga treba kod prvih uzeti kupelji od više topline (do 25" 0.', a kod drugih<br />

niže. Najviše se pogrješaka pravi kod obloga. Mi upotrebljavamo obloge, koji ohlacljuju,<br />

uzbudjuju i tople. Hladni pomnažajn biela, a topli crvena krvna tjelešca. Na koncn<br />

spominje W., da nije na mjestu oblog pokriti s nepromočivom tkaninom, jer tada nije mo­<br />

guće, da voda polagano izhlapljuje.<br />

Berliner Verein fUr inn ere Medizin. 16. studenoga 1896. L e y d e n izvje-<br />

. šćuje o slučaju thwmboze a01·tue abclom·incdis, kojeg je opažao. Iza upale pluća došlo je<br />

do -thromboze obih nrt. femoral. i kasnije do gangraene obiju gnjata. Žilje bilo je zdravo,<br />

pa L. misli, da je ova kao i marantične thromboze nastala uslied slaboće srdca, koja je<br />

zaostala iza infekcije. Amputacija obiju doljnih okrajnina nije mogla zapriečiti smrt.<br />

2. studenoga 1896. Li tten pokazuje slučaj tmnspozicije velikih stdčtnih žilet. Bo­<br />

lestnik je silno cyanotičan, jetra i slezena otečena, zatim postoji snenost, čuvstvo zime i<br />

jaka clyspnoea. Ova cyanosis cardiaca nastaje obično, da krv kroz otvor u septumu ili jer<br />

je ductus Botalli prohodan, iz desnoga srclca odmah u lievo pretiče, a da ne prolazi kroz<br />

pluća. Nu to se u ovom slučaju mora izkljnčiti, jer to stanje nije bolestniku prirodjeno.<br />

Tu se radi o takovom slučaju, gdje amta izlazi iz desne, a pulmonalis iz lieve klietke, te<br />

-postoje dva razdieljena kolotoka, jer se krv aorte kroz venu cavu n desnu, a krv plućnice<br />

opet u lievu klietku vraća, te krv u aort1 ostaje venozna, a u plućnici arterielna.<br />

30. studenoga 1896. K l e m p e r er predaje· o Tc?·vm·enju iz zdtavih bub?·ega.. Više­<br />

puta se je radi krvarenja izvadio bubreg, te se je našlo, da je sasvim zdrav; s toga se je<br />

stalo ovo pitanje točnije proučavati. K. razlikuje kratkotrajno i dugotrajno krvarenje. U<br />

prvu vrst broji takove slučaje, gdje se krvarenje samo jedan -put pojavi, te mu je uz­<br />

rokom preveliki napor (naporno hodanje, jašenje, vožnja na bicyclu). Ohroničko krvarenje<br />

di eli u d vie pod vrsti: l. renalnu haemophiliju i 'J. angioneurotičko krvarenje.<br />

Aerztlicher Vere in zu HambUI·g. 21. listopada 1896. Rat j e n predaje o<br />

d·iagnoz·i i liečenjtt želudačnog či?·a. U početku je teška diagnoza bolesti, jer boli poslije<br />

jela, te na pritisak u epigastriju i uz hrbtenjaču same za sebe baš tako malo dokazuju,<br />

kano i lu-varenje (koje može dolaziti i1.. vena jeclnjaka). Obična therapija (ležanje u krevetu,<br />

tekuća hrana, topli oblozi i razni medicamenti) nije sigurna, uz nju dolazi do recidiva, te<br />

je nužclno, da bole s tnik dugo n ln-evetu ostane. Toga ne ima, ako se· bolest-niku uztegne<br />

svaka hrana na usta, te ga kroz 10 dana samo na rectum hrani. R. daje svaki dan jedan<br />

hrlweći klyzma po Boasn od 250 gr., za žecljn malo ledene vode s cognacom; na trbuh<br />

topli oblog, te mora bolestnik za vrieme liečenja mirno u krevetu ležati. Istina, da bolest­<br />

nici uz to izgube nešta tjelesne težine, ali to se poslije uz krepku lu·anu brzo nadoknadi.<br />

Bilj ežke iz prakse.<br />

Behringova surutka kod gangraene faucium. B..M., 12-godišnja elje­<br />

vojka, oboljela je na ospicah. Šesti dan iza provale osipa opazi okolica, ela dah .djevojke<br />

veoma zaudara, ela su tonsille veoma otečene, smeclje-crnom "krpom" pokrivene, a· i no<br />

s gustimi'.krvavimi -balami začepljen. Dozvan, konstatirao sam gornji nalaz uz -;10° topline,<br />

14r. 5. Liečnički Viestnik <strong>1897.</strong> 187<br />

tlyspnoe, soporositet, arythmiju i slabost srclca, te je diete tako rekući bilo u agoniji. Kao<br />

ultimum refugium i više experimenta radi (diphterijn smatram sasma izključenom) injicirao<br />

HILill joj 10 ccm. Behr. surutke broj II., odredio sam, u koliko je moguće, mazanje sa su­<br />

hlimatom (1''/0) i inhalacije s Aqua Calcis uz roborancija. Već nakon 12 sati počeo se je<br />

g:mgraenozni sloj dieliti od površine ždriela, pomalo ga je uviek ostalo na četki, a nakon<br />

:J6 sati nestalo ga je sasvim, pače je i ostatak tonsilla sasma splasnuo, temperatura spaln<br />

je na 37·2, a djevojka se je sasma zdravom osjećala, jedino je veoma slaba bila. Nalazim<br />

to vriednim priobćiti u današnjoj aeri surutka, tim više, jer mi praececlentan slučaj nije poznat<br />

Napomenuti mi je i to, da nakon 5 elana nisam nikakove štetne posljedice injekcije opazio.<br />

Sitne viesti.<br />

V. Katičić (Našice).<br />

Novi članovi. Našemu sboru pristupili su kano redoviti članovi gg. clri. un.<br />

med. Gejza K o b l er, primarni liečnik bos. -herc. zemaljske bolnice u Sarajevu, Adolf<br />

Ho fm an, obćinski liečnik u Snhompolju, Bogoslav Mažuranić, privatni liečnik u Novom<br />

vinodolskom, Milan Crlenjak, sekundarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Jt.agrebu,<br />

Otto pl. We i s s, zem. zdravstveni savjet.llik, primarni liečnik bos.-herc. ze m. bolnice, sveu e.<br />

docent, u Sarajevu, Ljudevit Panč ić, obćinski liečnik u Bizovcu.<br />

Osobne viesti. Kr. kotarski liečnik dr. Ferdo Grospić imenovan je kr. župa­<br />

nijskim fizikom županije ličko-krbavske u Ogulinu. - Dr. Mihajlo J ov anović imeuovau<br />

je na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu, učiteljem higijene, anatomije čovjeka, t(_•<br />

ljekarničkih zakona i naredaba s činom, naslovom i sustavnimi berivi profesora srednjih<br />

škola IX. činovnoga razreda u Zagrebu stalno namještenih. - Dr. Lujo Kr i ž zahvalio sc<br />

je na službi rudarskoga liečnika u Vrclniku, te na vlastitu molbu kano obćinski lielinik<br />

premješten iz uzaclružene zdravstvene obćine Vrdnik, u uzaclruženn zdravstvenu obćinu<br />

Otok. - Dr. Josip Fuchs imenovan je sekundarnim liečnikom bolnice u Karlovcu. -<br />

Dr. Milan Or l e n j a k imenovan je sekundarnim liečnikom, a dr. Franjo M a ix n er<br />

bezplatnim hospitantom bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu.<br />

·<br />

Odlikovanja. Ćlan našega sbora e. i kr. naclštopski liečnik L razreda i zdrav-<br />

stveni glavar 13. s bora, dr. Aleksander H u b er odlikovan je po Njegovom Veličanstvu<br />

redom željezne krune III. razreda. Moramo se tom odlikovanju tim više radovati, -što s11<br />

veoma riedki vojnički liečnici, koji ga posjeduju. - Velezaslužni književnik, podpredsjednik<br />

našega s bora, prof. dr. Antun L o b m ay er izabran je počastnim članom hrvatskog ped:t­<br />

gožkog sbora.<br />

Umrli. Ćlan našega sbora dr. Hinko Kern, umro je u Lipiku 12. travnja t. g., te<br />

je tamo uz veliko učešće pučanstva dne 14. o. mj. pokopan. Pokojni Kern rodio se je 10<br />

kolovoza 1826. u Ledetschu u Ćeskoj, polazio gimnazijalne nauke u Pragu, medicinske<br />

izprva u Beču, a k&snije u Pragu, gdje je i god. 1854. promoviran. Iste godine otišao je<br />

u Vukovar, gdje je započeo liečničku praksu. Tamo su ga žitelji veoma zavoljeli, te jL'<br />

g. 1l::l62. izabran trgovištnim liečnikom. God. 1865. imenova ga za zasluge na zdravstve;1om<br />

polju tadanji veliki župan Svetozar pl. Kušević začastnim fizikom županije sriemske, a g.<br />

18G6. izreče mu obćinsko zastupstvo vukovarsko zapisnički zahvalu zn zasluge. stečene pr[­<br />

godom cholere. Akoprem su mu odnošaji u Vukovaru veoma povoljni bili, morao je ipak<br />

radi naobrazbe sinova, ela se g. 1869. preseli u Oiek. Ali već godine 1872. vidimo ga 11<br />

Lipiku, gdje nastoji, da ovo kupalište digne; zato valjalo je vlastničtvo sklonuti, da izsui

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!