1897. godina

:1.4 Llečnlčld Vicstnik 1897. Br. l.
Stmlfl izmdba gradje sva se sve to više usrt>dotočava. u statističkih urrdih, gdje
za laj posao ima teoretki i praktički osposobljenih sila. I u nas poslo se je u
tom pogledu već dosta daleko, te se je individualno posmatranje uvelo svigdje,
gdje su to dtlpustila sredstva ureda, ponapose n. p. i u statistici vjenčanja. Za
statistiku pako poroda i pomora vriedio je sve dotle način onaj, da dušobrižnici
izpmjuju skrižaljke dosta komplicirane, da na temelju podataka svoj ih matica
u tih skrižaljkah izvode razne kombinacije, kao što n. pr. da broj djece, to
sn se rodila zakonska ili nezakonska, živa ili mrtva, razvrstavaju po mjesecih,
vjeroizpoviestih itd A to je već takav posao naravi statistii·ko-tPhničkr, komn
se hoće prilična vj eština. i što ga onaj, koji nije izvježban u tahom radu, ne
će no uz znatan trud moći točno obavljati. Odatle i posljedica ta, da se svake
godine i kraj najbolje volje dušobrižrioga svećenstva, u izkazih nalazi dosta
pogriešaka, da se izpitivanjem i izpravljanjem troši sila vremena.
No neka se to i pusti s vida, ta14Wjet· su se s drugih važnih razloga
dosadašnji tabelarni izkazi župn ih ureda i drugih voditelja matica morali držat.i
nedostatnimi i neshodnimi. Kraj nj ih ne mogahu se naime rezultati miene žiteljstva
uglavljivati no samo za veća upravna područja, kotare n pr. i županije.
Inače mnogi bi župni ured, komu područje zaseže u više obćina ili mjesta,
morao sastavljati i po tri , četiri i više statističkih izkaza. A ipak je očita potreba,
da se bar naj važnij i neki brojevi o vjenčanjih, porodu i pomoru ustanovljuju
i objavljuju za što manje geografske jedinice, da se n. pr. bar obt\i
pomorni i porodni brojevi uzmognu sračunavati za sva veća i važnija mjesta u
zemlji. Glavni je pako nedostatak taj, da dosadašnji način, kako spomenuh, nije
mogao zadovoljavati obsegom podataka ni u stvarnom pogledu. Niti ono, što je
sadržano u maticah, nije r:;e dtlo podpuno izcrpljivati za statističke svrhe, ako
se nije htjelo, da se obsežni već tabelarni obrazci još više razšire, da se u nje
uvrste ravne nove kambinabije, koje bi sastavljanje takvih izkaza još više otegotile.
A kamo li, da su se statistički izvidi uzeli osvrtati i na onakne okolnosti,
koje se ne bilježe u maticah, a o kojih bi podatci bili podobni, da n
velike podignu vriednost cieloga toga rada ! U tom bijaše uz dosadašnju metodu
izključen upravo svaki napredak, premda se i te kako osjećaše potreba novijth
obaviesti i uputa. Kad god bi se n. pr. potaknu lo pitnje, da li naš narod
i u kojoj mjeri naravnim s v oj i m p ora s t o m n a p red uje u kraj
e v i h, g· d j e j e p o m i e š a n s a d o s e l j e n i e i m a d r u g i h n a r o d n o s t i,
statistika nije nikad mogla da dade izravan odgovor, a ne bi ga mogla podati
ni danas, jednostavno s razloga toga, što se u maticah ne bilježi narodnost ni
rodjenih ni umrlih: sto dakle takvim podatkom nije bilo mjesta ni u tabelarnih
izkazih . Da li statistika miene žiteljstm - da navedem samo jo jed an primjer
- u nas podpuno vrši s roj u zadaću, dok se svojimi izvidi nikuko ne obazire
na o.kolnost, da znatan dio žiteljstva još živi u z a dr u g a h, dok ne iz pitnje,
da li se i koliko z a d r u ž n i ž i v o t doji mlje frekvencije vjenčanja , poroda i
pomora ?
Premda su se svi ti nedostatci, pak i drugi, što jih napose nisam niti
iztaknuo, opažali već od više vrenH•na, zamašnije Si.-\ reforme ipak nisu smjele
predložiti već s toga, što statistički ured nije imao sredstva, da preuzme toliko
veći posao. Nije naime mala zadaća, godinu po godinu centralizovano izpitati i
Br. l. Liečnički Viestnik 1897. 15
izraditi gradju za kojih 200.000 slučajeva vjenčanja, poroda i smrti. No kad
su u najnovije doba i u Austriji i u Ugarskoj posve preuredili sabiranje podataka
o mieni žiteljstva, kad su se uz to kr. zem. statističkom uredu u Zagrebu
preustrojstvom njegovim podala veća sredstva, nismo ni mi smjeli zaostati za
svimi drugimi zemljami monarkij 6. Nova metoda morala se je predložiti i s razloga
toga, što je po našem zakonu o zem aljskoj statistici od godine 1875. statistički
ured dužan, osvrtati se takodjer na potrrbe statistike, zaj edničke svim
zemljama krune sv. Sijepana.
To je u glavnom povod odredbam, sadržanim u naredbi Nj. Preuzvišenosti
bana od 6. prosinca 1896., te mi je samo sa nekoliko rieči još razložiti, u čem
u bitnosti sastoji reforma, koja stupa u život l. s i e č n j a 1897.
Mjesto dosadašnj ih godišnjih, tabelarnih izkaza o rnieni žiteljstva svaki će
dušobrižnik i svaki voditelj matica u obće sve p o j e d i n e slučajeve vjenčanja,
poroda i smrti, izkazivati posebnimi statistickirni izkaznicami. Ovih je opredieljeno
u svem 5, te je, da se olakoti evidencija i izcrpljivanje, svaka otisnuta
na papiru posebne boje. Jedna će od njih (A) sl užiti za izkazivanje vjenčanja,
druga (B) za živorodjenu , treća (O) za mrtvorodjenu djecu, četvrta (D) za djecu
pomrlu prije navršene 7. godine života, peta napokon (E) za osobe, pomrle
poslj e navršene 8. godine. Čim se k oji od tih slučajeva unese u maticu, odmah
će se izpuniti i odnosna statistička izkaznica, te sve izkaznice spravljati u posebnih
za to odredjenih omotih (kuvertih). U istih ovih omotih sve će se izkaznice
svake pol godine slati izravno kr. zem. statističkomu uredu u Zagrebu,
pak je odpremanje uredjeno tako, da bude što jednostavnije, da se doskoči
svakomu suvišnomu dopisivanju . U statističkom uredu sve će se izkaznice pomno
izpitati, izpravci, kojih bi trebalo, potražiti sa dvie tri rieči, obično litografiranimi
već bjelicami. Kad se sva gradja uredi , izcrpiti će se što potanje u ·
uredu, te j e ovaj dužan, da rezultate publicira svake godine.
Pitanja izkaznica, na koja će se kratkimi naznakami označivati svi podatci,
odgovaraju većim dielom rubrikam matica; te će glede pi tanj a te vrsti biti posao
oko izpunj ivanja izkaznica posve lahak i jednostavan. No reforma nije se mogla
zadovoljiti samo tim, da se izcrpljuje sadržaj matica, već su se sbog potreba,
od kojih sam neke već spomenuo, te s obzirom na zahtjeve znanosti, izražene
u zaključcih medjunarodnoga statist. kongresa, a kasnije medjunarodnoga statist.
instituta, obrazci morali prosiriti i pitanjima o takovih okolnostih, koje se u
nas u obće ne bilježe u matirah ili bar ne onako, kako tre.ba da se označuju
u statističkih izkaznicah .
U svih će se n. pr. pet izkaznicah naći nova pitanja o m a t e r i n s k o m
j e z i k u, uvrštena za to, da se uzmogne uglavljivati, koliko li se u raznih
svojih pojavih n. pr. glede frekvencije vjenčanja, broja po rodnoga i pomornoga
naravnoga porasta itd. razlikuje miena žiteljstva u doseljenika i u žitelja mat.
jezika hrvatskoga ili srbskoga. U izkaznicah o vj enčanjih pitanja će o z n a n j u
raz n i h j e z i ka i o p i s m e n o s t i sgodno popunjivati rezultate, što nam
ih o tom podavaju popisi žiteljstva, budući da će se po rezultatih za vjenčanike
donekle moći zaključiva ti, koliko li se postupice i u kraćih razdobjih, nego li
što su popisni deceniji, širi u narodu elementarna naobraženost, koliko li strani
doseljenici stiču · poznavanje našega jezika, a koliko li opet u našem narodu