1897. godina

tiE NIKI VIESTNIK.
GOD. XIX.
VLAS TNIK I IZDA V A TELJ
SBOR LIEČNIKA KRALJEVINA HRVATSKE I SLAVONI.TE.
UREDILI
PRoF. DR. A. LOBMAVER i DR. M. PL. ČAČKOVIC.
1897.
DJONJCKA TISKARA U ZAGREBU.

Sadržaj.
L. Car. Larva_muhe u urethri čovjeka . . .
M. pl. Ća čko v ić. Dviesto laparotomija .
•
.
. •
. .
. •
. .
.
•
B trana
. . . , • • . 317
. 42, 81, 113, - 157
Kada nastupa zaštitna snaga cjepiva? • , • . • • . 225
Prilog k liečenju hypertrophije prostate resekcijom sjemenjaka • . 266
8lučaj postoperativnoga tetana . · . · . . . . . · . . • · • 293
Slučaj traumatičke psychoze izliečen trepanaeijom . . , • 360
B. F i s e h er. Chiruržka kazuistika . . . • . . . . . . . . . . . · • ; 291
S. G oj tan. Exophtalmus pulsans • • · . • • ; . . . • • . . , •· • 227
F. G u t se h y. Slučaj poreneephalije kod cerebralne djethije uzme·_ • . 55
Neuropatholožka kazuistika . . . -. . . . : 134
K pathogenezi i therapiji enuresis nocturnae .; • 289
M. - K u u m o v ić, Slučaj syringomyelije . . . . - . . . ; • 239
B. K urajica. Parsmyoclonus multiplex Friedreichi - . . . . . . ' . 163
V. Luić-M atković. O orbitalnih tumorih . . . . . . . :194
I. M ar č e li ć. Slučaj herniae diaphragmatico-pericardicae omentalis • • 87
B. P eri č ić. Kera toma palmare et plan tare haereditarium 265
J. Rogina. Slučaj sclerema neonatorum . • . . . . . . . 391
D. S e h wa r z. Haematoeele retro u teri na ex abortu tu bari o l
Stenosis cicatricea partis pyloricae ventriculi. Pyloroplastica . • ; 187
Neuralgija rami II. et lli. n. trigemini. Resectio n. trig. ad foramen
rotundnm et ovale . . . . . . . . . . . . . . • _ . . . . 189
Chiruržka kazuistika . . . . . . . . . . . . . - . . . .
J. Tr e er. Zanimivi sudbeno-liečnički slučaj kano prilog k pbysiologiji disanja
-
O. We i ss. Elektrotherapija u gynaekologiji . . . .
. 389
. 324
165
T. Wi kerhauser. Chimdka kazuistika . . . . • . . . 9, 261, 365
M. Zo r i č i ć. Reforma u statistici mi ene žiteij&tva . . . . . . ; 12
- Porod i pomor u naih gradovih god. 1895. . 89, 120
J. Žir ov č ić. Crtica iz kriminalne psychologije . . . 5, 50, 95
O postupku s duševno bolestnimi 818, 353
Bilježke iz prakse:
F. G u n dr u m. Slučaj stranoga predmeta u plodni ci
V. Ka tičić. Behringova surutka kod gangraene faucium • •
G. Krema. Exsudatum pleuriticum. Thoracocentesis. Sanatio
Tvrdokorni ekzem izliečen airolom . . . . . . .
A. L. Lederer. K symptomatologiji izčdenja vilice
N. Po litzer. Liečenje diphterije podavanjem ljekovite surutke na usta
Listak:
E. Brink. Hysterija i maternica ..... .
M. Ko vačević. Kotar gjurgjevački g. 1896.
Ko ngresne i družtvene viesti:
Kr. zem. zdravstveno vieće • . . . . .
Glavna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije
. 220
. 186
. 274
• 296
. 257
• 153
• 383
275, 297
36
08

Strana
Mj!)sečna slruptina sbora liel!nika kraljevina Hrvat.'lke i Slavonije 37, 102, 106, 139, 173,
Glavna skupština hrv.-slav. zem. ljekarnit3koga sbora
XXVI. kongres njemačkoga družtva za cbirurgiju
XV. kongres za unutarnju medicinu u Berlinu .
XII. medjunarodni medicinski kongres u Moskvi
Iz stranih družtava , · . . • . . . . . . . . . . . .
Proslava 25-godinjice "srpskoga le,karskoga litva"
Referati i kritike:
.. , .
207, 246, 248, 3l2, 384, 413
... 420
. • • . . . . .. 197
242,;
. 222, 258, :26, 368, 392
185, ns. 211, 299
. . . . . . . . 435
Književne viesti . · · . . . · . . . 71, 109, 146, 181, 14, 250, 431
Iz snib listova . . 72, 110, 151, 188, 218, 253, 279, ffi1, 347, 386
Thrapeutil!ke crtice. . , .:tQS, 18, 24; •. ··,,.&491 .
· · 1,46, 2l'l, ·
:9;Vi .JlkoVi .,, . . . •
BfJ1il!ka i zv ješća: · .
j.lQhiijp..UQ !!\!.Zagrebu. .56, 101, 172
t S.pencer Wells . . . . . . . . . . . . • . . • 75
N.Jie i odplsi . . . , . ;·. , ." • . . . • . 17, . 307, 434
SiQ; '?esti .
D
·
• . . • • . . . . . 40, 75, 111, Ui3, 187, 221, 257, 287, 315, :W, 386, 435
. .q red skupiitine sbor.a . . . . . . • 40, 80, 112, 156, 188, 2, 316, 3:12, 388, 436
Člt((LlJem "Liel!nil!koga Viti!ikJl" .
.
Pro .. la , • • . .
. . . . • • • • • 41
Op .Q.w,ena . . . .
• .
' , .
. ..... 156
' 352 ' 388
. .
• . • • . •. 437
o stvo
imena. . . . • . • · . • 443
0·.
·
·
·
Br. :l. U Zagrebu 15 .. siečnja 1897. God. XIX.
LIENI KI VIETNlK.
List h!;lazi jedanput na mjesec na podrug do dva arka. - Članovi ga dobivaju bezplatno.
PredplHta za nelanove ua godinu 6 for., n.a I>Ol godine S for.
t'lanarinn, 1m d pinta i sve osbtle uplnte im nju se poslrtti .Mjenjnčnici hrv. eskomptnc banke" u Zagrebu
Jelačićev trg hr. 3.
Rcl

Ltečntčkt Vtestntk 1897. Br. l.
slika,
J>ne 8. listopadn lnparotomija zdjelicom u vis. Rez nad symphysom prema
pupku u bielom prutku, 12 cm. dugačak. Nalaz jlustrira praeparat, ali još bolje
što ju je gosp. kolega dr. Kasumović imao ljubeznost izraditi. Iza odljuštenja
lahko sliepljene velike mreže i crieva vidi se materica (a) na lievu stranu
svinuta, i kao zakopana u cystičnom tum oru, pokrivenom tamno· modrom kap­
sulom, koji ju je s desna i straga obkolio. Tumor sastoji od pojedinih
okruglih dielova (e). Pred njim vije se desna tuba (b), koja je, kako slika
pokazuje, u nutarnje dvie trećine prilično normalne debljine, dočim se najednom
u vanjskoj trećini silno razširuje poput lievka, a ušće gleda baš n nutrinu opi­
sanog cystičnog tumora.
) \· . i .j
'/
krvi.
Cystični tumor bude zajedno s tubom od materice izoliran i izvadjen. Pri
tom pu k nu nara v no napete te cyste i iz prazni se mnogo stisnute tamnomodre
Sva se sakupljena krv sa svojom :fibrinoznom kapsulom (jer prividni "tumor"
nije naravno ništa drugo, nego krv sa kapsulom naokolo) pomno odstrani, krv
točno ustavi i 11 vaginu kroz Douglas drainira. Kod enukleacije rečene kapsule
nawsmo na stražnjoj njezinoj strani na dugačko, okruglo vlakno, na prvi po­
gled nalik na ureter. S jedne strane bilo je fiksirano na dnu Douglasa, zatim
bilo je uzko sraslo sa kapsulom haematokele, a kad smo sliedili tok toga vlakna
prema gore, da se uvjerimo, što je to, našli smo, ela svršava u coecum. Bio je
to processus vermiformis, di1gačak 15 cm. Resekcij'a processus vermiformis.
Točan šav trbušnih stienka.
Br. l. Liečnički Viestnik 1897. 3
Iza te operacije bila je bolestnica vrlo kolabirana. Načinilo JOJ se hypo­
dermoklysma od :fiziologične raztopine soli, zamatala se u vruće plahte i t. d.,
dok se napokon nije opet oporavila. S početka se tužila na bolove u trbuhu.
Treći dan bude izvadjen drain. 'femperatura nije nikada prekoračila 37·4. Rana
je bila sasvim per primam zarasla, 10. dan su bili povadjeni konci, kad 15.
dan iza operacije popusti brazgotina u sredini u duljini od 3 cm. i izciedi se
kakih 30 cm 3 krvavo-serozne tekućine. 'fime je malne izčeznuo takodjer in :filtrat,
koji se je bio dotle kod bimanuelne palpacije desno do materice pipao i koji
je bio malo osjetljiv. Malo po malo izčezne taj infiltrat sasvim. Bolova, koli
spontanih, toli kod palpacije sasvim je nestalo. Mjesto, kroz koje je nakupljena
krvavo-serozna tekućina prodrla, brzo se zatvori. Krvarenje na vaginu je od dana
operacije prestalo. Stolica uredna. Bolestniea pušta vodu sasvim normalno.
Liepo oporavljena, bez ikakovih tegoba, bude odpuštena 5. studenoga.
Slučaj je naš, što se anamneze i objektivnog nalaza tiče, tipičan i zato se
neću u tom pogledu duljim obraziaganjem zadržavati, jedino bih konstatirao, da
se u našem slučaju ne može kriviti
tvrde,
blenorrhoea kao etioložki momenat ektopičnoga
graviditeta, jer nas k tomu ni anamneza, ni nalaz ne ovlašćuju. Sjećam
na to, da ima gynaekologa, koji da je gonorrhoea u više slučajeva uzrok
tubarnom graviditetu uslied promjena, suzenja na materičnom ušću jajovoda. I u
našem slučaju nismo našli ostataka ploda u krvi baematokele, okolnost, koja
nije riedka.
Što možda iziskuje opravdlavanje, to je poduzimanje operacije u našem
slučaju. Ima uglednih strukovnjaka, koji tvrde, da je haematokele povoljan izlaz
tubarnog graviditeta i da treba u tom slul-aju konservativno, expectativno po­
stupati, da haematokele kontraindicira operaiju. U oprieci s ovimi uče drugi,
da haematokele nije nipošto garancija proti ponovnom krvarenju u otvorenu
trbušnu utlinu, jer da može ujedno s baematokelom nastati krvotok u trbušnu
utlinu, ili kašnje, kad kapsule haematokele puknu. Napokon obstoji opasnost,
da baematokele perforira ili u rectum, ili u mokraćni mjehui·, ili u vaginu, ili
u trbušnu utlinu. Krv u haematokeli sr. može raztvoriti i tako postati pogubnom
za bolestnicu. Istina je doduše, da se može ta krv i resorbirati, ali može i pre­
ostati infiltrat, koji bolestnicam do vieka ili kroz godine težke tegobe prouzrokuje.
V e i t je preračunao za no•šenje izvan materice s haematokelom 25-28%
mortaliteta. Zato treba haematokelu na svaki način operirati. 'l'o uče drugi,
medju njima n. pr. S e h a u t a.
lie­
Vidio sam nekoliko haematokela, istina manjih dimenzija, nego što je bila
u opisanom slučaju, koje su se pod sasvim konservativnim neoperat.ivnirn
čenjem u dosta kratko vrieme resorbirale i zato bi mi bilo u istinu teiko radi­
kalne propise potonjih bez1vjetno poprimiti. Al s druge strane držim, da je opet
operacija u slučaju, kao što je opisani, gdje krvarenje iza šest nedjelja još po­
traje, tako, da je bolestniea već skroz anemična, gdje haematokele napunja tako
zdjelicu, da komprimira rectum i spriečava u_rinaci,ji, strogo indicirana.
Al sada nastaje drugo pitanje. Kad se već i mora priznati potreba ope­
r·acije u takovorn slučaju, kojim se putrm ima ta operacija izvesti? Time sam
nabacio pitanje aktuelno. Staroj ]aparotomiji mora se sad već dodati pridjev
"abdominalna", da se može razli kovati od mlad je suparnice, koja joj u gynae-

4 Liečnički Viestnik 1897. Br. l.
---------------------- -- -- ----- ------
kologiji sve to više terraina pn•otima, od vaginalne laparotomije ili koeliotomije.
Dakle, kako treba u l>pomenutom slučaju t7perirati, starom abdorninalnom
koeliotomijom, ili novijim, ne više neobičnim putem, vaginalnom koeliotomijom ?
Dodajem odmah, da danas vrlo ugledni gynaekolozi asvim odlučno zahtievajn
.potonju, kao La ndau, Duhrssen, Veit itd.
Da se može izvrstnim uspjehom potonjim načinom operirati, o tom nema
sumnje, to 1dokazuju dovoljno liepi, pače sjajni izvještaji spomenutih autora.
Kad (sam ljetos posjećivao razne klinike, govorio sam takodjer s jednim
kirurgom, koji je u više publikacija svraćao pozornost na svoju metodu enuldeacije
lymphomatum eolli. On pravi malu inciziju, ne sprieda na vratu, već
od zada na šiji iza uha, na mjestu zaklonjenom kosom i tim putem euukleira
lymphome - iz kosmetičnih razloga. Isti se kirurg i napram meni entuzijastično
o toj svojoj metodi izjavio. Izrekao sam mu sroje udivljenje i pripoviedao
mu, da ja trebam za istu operaciju dva, a kad je slučaj osobito zapleten, da
sam trebao i tri sata za izvedbu iste operacije i pravio uz to dosta velike incizije
na naj udobnijem mjestu; lymphomi kanda se pod lli•Žem uviek novi
rode, dolq,zi se ne riedko u dubinu do brbtenjačtl, prema dolje do kljueanice,
igra se opasna igra oko jugularoih vena, oko carotida, da držim tu operaciju
za jednu od tehnički najtežih, najnapornijih (mnienje. koje medjutim diele i
kirurg i neprieporne vještine i kompetencije). Kako je moguće, da D o ll i nger
uz malu inciziju na udaljenom mjestu ove potežkoće svladava? Razabrao sam
doduše, da on ovu operaciju ne shvaća ni s daleka tako radikalno, kao drugi
kirurgi, već da se zadovoljava odstranjenjem većih lymphatičnih žliezda, ali ipak
mu treba priznati, da zna uslied osobite vježbe, n tom smjeru razvite, tu operaciju
izvesti neobičnim, rekao bih nenaravnim putem. Ovu disgressiju molim
da mi se oprosti, ali analogija čini mi se eklatantnom. Stari bi Egipćani u
svrhu prepariranja svojih mumija excerebrirali lubanju putem nosnica. I to ide!
Radi se o tom, da li su prednosti te operacije toli silne, da se s njimi
paralizira veća tehnička potežkoća, jer da je tehnički teže 0\-akovu operaciju izvesti
per vaginam, nego li per laparotomiam abd., o tom držim da nema dvojile.
V eli se, da sr. time odklanja pogibelj trbušne k i le, koja prieti kod stare metode.
Nu ova pogibelj je u istinu kod točnog šava trbušnih stienka ne odvQĆ velika.
Ne otvara se, vele, širom peritoneum. Otvara se jednom i drugom metodom;
jedino po mom rnnienju tom razlikom, da mogu trbuh priličnom sigurnošću
desinficirati i pristup patbogenih klica ukloniti, dočim to kod vaginaln2 koeliototnije
nije ni s daleka tako sigurno. Vele, da su iza vaginalne koeliotomije
okolnosti glede odticanja sekreta rani\ sgodnije; da tu obstoji irlealna draioa?.a.
to je istina, ali isto mogu postići i kod abdomina Ine koeliotomije, kad dminiram
kroz Douglas. Kod abdominalne koeliotomije imam prostora i Yidim što
radim, kod vaginalne samo na polak - a to je i razlog, za.što se dosta puta dogodi,
da se vaginaloom koeliotomijom počima, a kad se veće zaprieke suprotstave,
krvotok, koji se ne da sxlada.ti itd., jN' se sve vidi, abdominalnom koeliotomij0m
svršava.
U našem sam slučaju n. pr. došao u neočekivanu koliziju sa processus
vermiformis, nisam ni znao, šta je, ali biln mi je lahko, sliedeći njegov tok,
agnoseirati ga kao takova i prema tomu sboclno postupati. Št.a bi se bilo do-
Br. 1. Liečnički Viestnik 1897. 5
godilo, da sam vaginalnu koeliotomiju poduzeo? Bojim se, da bi se bilo nesretno
svršilo. Svakako držim, da nebi ni najspretniji, najuvježbaniji mogU
te komplicirane odnošaje vaginalnom koeliotomijom onako temeljito i čisto -riešiti,
kao što je' to ne osobito težko abdominalnom koeliotomijom moguće.
'ro je barem moj subjektivni utisak. Moguće je medjutim, da to ne vriedi
za onu nekolicinu glasovitih gynaekologa, kojim stoji na dispoziciji ogroman
materijal i koji u par godina odmah na stotine takovih slučajeva operiraju i
koji imaju uslied toga neobičnu vježbu i tehniku, ali bez sumnje vriedi gornja
izreka po mom sudu za ostale strukovnjake, kojih se djelatnost kreće u čednijih
granicah. Meni se bar čini, da u borbi, zametnutoj izmedju vaginalne i
abdominalne koeliotomije, ako se indikacije za prvu znatno ne suze, prva pobjedu
održati ne će.
Crtica iz kriminalne psychologije.
Priobćuje dr. Ivan Žirovčić u Zagrebu.
S ovoga polja ljudskoga znanja, na kojem se pravničko i liečnič.lw izkustvo
na ::;)ožan rad sastaju, priobćio sam u našem viestniku dva slučaja. U prvom
radilo se je o dvojbenom duševnom stanju čovjeka, okrivljena s umorstva vla­
::;tite žent'; u drugom slučaju o nedvojbenoj ludosti čovjeka, koji je svomu ocu
prietio ubijstvom. U ovom pako slučaju prikazuje nam se okrivljenik, koji se
iztiče ponovljenom i neobično uztrajnom simulacijom.
*
* *
Sud progoni N. K.-a, 51 god. staroga bolničkoga duhovnika u Z. radi
po0injenih prevara.
a) Iz sudbenih i uredovnih spisa dobivamo sliedeće podatke:
N. K. rodjen je u ličkom selu S., gdje mu otac i danas još živi, 76-godišnji
starac, umirovljeni nadcestar, kriepak duševno i tjelesno. Mati mu umrla
je pred 10 god. u 54. godini života. Braće nije imao, a četiri sestre pomrle
su u sušici u dobi od 18 do 32 god. U njegovom bliŽnjem ni daljnjem rodu
da nije bilo lj udi duševno bolestnih, niti inaee izvanrednih budi u dobrom,
budi u zlom smislu.
O njegovu djetinjstvu i mladena0koj dobi ne mogosmo ništa izvjestna
doznati.
N_. K. bio je župnikom u 0., gdje nije bio na dobru glasu, te mu je g.
1884. uprava župe po duhovnoj oblasti oduzeta "poradi nekih neurednosti i jer
je rado dugove pravio, te se bavio kojekakvim i poslovi, da se tobože obogati".
God. 1889. nalazimo ga duhovnim pomoćnikom u Č., gdje je po oružnicih
uhićen na prijavu jednoga seljaka, kojemu da je izmamio 150 for. i ne
ht.io ih vratiti .. Javilo se i drugih oštećt>nika. Jednoj krčmarici da je izmamio
100 for., obećav joj kupiti zemljište, što ali nije učinio. Od drugoga seljaka
posudjivao novac i ostao mu dužan 50 for i nešto srebrnih novaca, što je izmamio
ženam, da će ih dati pozlatiti. Kod jednoga krčmara je mienjao deseticu,
uzeo od njega dvie petice, ali mu desetice ne· dao, tako ' da je krčmar
pod večer došao u njegov stan i zahtievao svoje norce, na što mu je dao K.
svoju uru u zalog. S učiteljem V. sklopio je prijateljstvo, izmamio mu štedioničku

(\ LJečnički Vlestnlk 1897. Br. l.
knjižicu na 300 for. i ne htio natiti, već je na nju podigao novaca i posudio
ih svomu koijašu, od kojega je opet za pokrić zajma uzeo travu od ll rali
livada, dok ga nije napokon učitelj energičnim postupkom prisilio, da mu je uz
djelomične odplatke povratio iz štedionice podignute novce.
Ima tu još nešto manjih stvari: On je sakupljao milodare za orgulje a
nije položio računa; na prošćenju je ku}ovao licitara za školsku djecu, uzeo je
robu i drobne novce na deseticu, koju ali nijA dao trgovcu, već istom onda,
kad su se licitari počeli psovkami groziti.
U njegovu stanu nadjAno je pisama, iz kojih sliedi, da se je bavio posudjivanjem
novaca, kupovanjem i prodavanjem zemljišta.
Njegov župnik očitovao je pred sudom, da je K. sre to u ludilu po

8 Liečnički V:iestnik 1897. Br. l.
Kod gradskoga poglavarstva prijavilo se je 13 osoba radi prevara po K.
počinjenih . To su pretežnijim di elom neudate ženske i udovice, kojim da je
izmamio štedioničke knjižice, gotove novce, uiednostne papire, dragocienosti ,
1'ubeninu, a obećao pribavit im mjesta, priču vati i u ka mati ti glavnicu, kupiti
zemljišta. Radi se tu o svotab od 28 for., više stotina i hiljada, dapače u
jednom slučaju o 18 hiljada forinti. 'l'e ženske su se stra.nem same na njega
obratile, čuvši od drugih, kako je on dobar čovjek, koji se rado zauzima i pomaže,
stranom ih je on sam nagovarao da mu povjere svoju imovinu, kad su
po drugom poslu u bolnicu došle. Medju prijavitelji nalaie se dva urara: od
jednoga je uzimao zlatne ure i lance, te ih preprodavao i ostao mu dužan više
sto tina forinti j drugoga je nagovorio i p(.dpomagao, da otvori samostalni posao
i namjestio je kod njtiga tri mlade ženske na štan i hranu , za koje je obrekao
plaćati, ali nije ništa platio. Jednomu kućarcu Dalmatincu ostao je dužan 100
forinti, koje je od njega posudio. Fijakeru, koji ga je zadnji dan pred njegovim
·
odlazkom po gradu razvažao, ostao je dužan 8 for.
·
Za njim razpisana je tjeralica, te su ga 12. kolovoza 1895. uhvatili oružmCI
u kućici neke stare udovice na Nikolajbregu kod Celja. 'l'u je on boravio
više tjedana, a starici je rekao, da je došao ovamo liečit svoju bolestnu nogu.
Ova, videći pri stara, · držanjem slabašna, svećenički odjevena čovjeka, rado o·a
je primila, premda joj ništa nije plaćao, već joj obrekao naknadno poslati nvaca,
i premda joj se činilo čudnovato, što je on Vt'Ćinoin boravio u postelji i
zaključavao vta:ta. Oružnici vele, da je u toj kućici s njirn stanovala ;neka ženska,
navodno učiteljica iz Z., koja je nakon njl'govoga uhićenja umakla.
Pred· sudom u Celju vladao se K. dostojno, rekao je, da se nalazi tu u
poslu utemeljenja jednoga kloštra i radi svoga zdravlja; molio je, da ga predadu
kompetentnomu sudu u Z., i da ga prati stražar u civilu; ob(.užbe pi·o'ti sebi
naz·va:o je mistifikacija mi , koje će se sve razjasniH j odgovarao je na pojedine točke
obtuzbe potanko, točno i spretno, razjasnio sve okolnosti i pojedinosti, oprovrgavao,
izpravljao, tajio i ptikazivao ih stranom neizpravnimi, stranom ·lažnimi,
stranom istinitimi; iz njegove obrane proizlazi, da mu se u nijednom slučaju
ni najmanja krivnja ne može pripisati, jer je on :j·adio vazda sarno u korist
svojih štićenica, dapače za mnoge od svojega žrb·ovao, dočim
·
je primao, što
su mu ženske dobrovoljno dale.
poslova.
Medju njegovimi spisi našla 'SU se pisma i izprave, tičilue se novčarskih
·
Stupiv K. 24. ·listopada 1895. pred z. sUdbeni stol, bio je već ·u svom biću
preobražen : odgonrao je, da je rođjrn t1 SiJJyrni g. lb99. 32. veljače ; da je on
statoslavjanski papa; da sada U hotelu čeka svoga tajnika 'Boska, koji će Il1U
iz Amerike donesti 50 milijuna, čime če grad-iti škole i kloštre j izvadio iz žepa
krpice bieloga papira, koje je označio ·novcem, a taj novac da mora porazđieliti,
jer mu dolazi jedan gospodin s nožem i kačom.
Naknadno se je još javilo K.-evih vjerovnika, medju tirrii jedan 'iz godine
1884.
Radi svoga napadnoga ponašanja pred sudom bude K. 20. studenoga
1895. predan u zemaljski zavod za umobolne ·u Stenjevcu na ·psychii:ttrično
motrenje. (Nastavit će se.)
Br. 1. Liečnički Vie:>tnik 1897.
Kiruržka kazuistika.
Od dra. T. Wikerhausera, primarnog liečnika u bolnici mil. sestara u Zagrebu.
l. Aclnexotomia abdominalis1 e.rstirpatio utm·i vaginalis. 30 god. stara
žena, slaba i malena, bezkl·vna. Nutarnji organi prividno zdravi. Rodila je dva
puta,, prije 8 i prije 6 godina bez komplikacija. Već od djetinstva leukorrhoea.
Prije 5 godina scarlatina, iza toga nahlada i sadašnja bolest. Boli u križih i
trbuhu, u nogah, neuredna stolica, nikakav tek, mučnina, a to biva sve gore,
kada hoće da radi. Neuredna menstruacija . Urin normalan.
'l'rbuh n'ešto nadut, ·na desno kraj poveeanoga, slabo gibivoga i bolnoga
uterusa fluktuirajuei, bolni tumor, negibiv, u reličini mužke šake. Tuba i ovarij
s te strane se ne može pipati. Lieva adnexa odebljana, veoma bolna. Efluvium
gnojan, jak. Metri tis t" t endometritis, tumor adnex. destr., adnexitis sin. (Go­
norrhoea ascendens). Paliativno liel'enje kroz 4 tjedna, nu bezuspješno. Bolest­
nica svakako želi operaciju, jer ovako nije za rad sposobna (krčmarica). Program
sliedeei : exstirpacija desnih, ako treha i lievih adnexa, u potonjem slučaju
vaginalna exstirpacija uterusa, jer je to najbolja drainaga, te se Dt-l stvaraju
inače tuli česti exsudati na petlji (Stumpfexsudate), kano kad se samo adnexa
kraj uterusa podvežu i izvade. 'l'i navedeni exsudati u tako neugodni za pa­
tienti ce, da efekt ciele rad1kalne operaC".ije bude iluzoran.
Dne 14. studenoga 1896. operacija zdjelicom u vis, narkoza sa chloroformorn.
Desrio kraj uterusa cysta u ligamentu la tu, s njom sraštena adnexa j enucleatio
cyste, koja je prama dolje sve tanja, te napokon i pukne, izlieva se svjetla,
židka, nešto gnojna tekućina. Lieva adnexa skroz zaratena1 cystozno degenerirana,
zato budu takodjer izvadjena. Uterus je lahkimi adhaesijami fixiran, iste
se raztrgaju , te u svaki kraj, gdje su adnexa izvadjena, mali Mikuliez-tampon, sa
svilenom niti čvrsto prišije uterusu. Šav trbuha na 4 etage. Vaginalna estirpacija
uterusa, Mikulicz-tamponi izvučeni nešto u vaginu. 'l'ek bolesti pove uredan,
na mjestu, gdje je ostatak enucleirane cyste drainiran, mali granulom .. Bolestnica
se je znatno oporavila, debela je i ne toliko anaemična.
Praeparat pokazuje, da. u obijuh j aj nici h imade poviše cysla i abscessa,
uterus je odebljan , sluznica debela i mehka.
Operacija se nije odmah vaginalno poduzela, jer srno se bojali znatnih
adhaesija i sadržaja desne cyste kraj uterusa, koja .je mogla biti i pyosalpinx;
svršena je vaginalno, jer su to slučajevi, gdje je exstirpacija uterusa, upravo strogo
indicirana radi drainage abdomena i jer se tako najbolje zaprieče silno neugodni
exsudati na petlji. Strah od hernie u zarastici na trbuhu nije nuždan,
ako se onuda ne drainira, ako se na sl o jeve ( specialna šav fascie) s ije, i ako
nastaje podpuna prima intentio.
2. Myomotomia (amputatio uteri suzJravcginalis): 38 god. stara, slaba,
mršava, icterična žena, navodno bila je uviek zdrava, samo prije mnogo godina
od malarije bolovala; menses uviek uredni aJi slabi, rodila nije. Sadašnja bolest
da je počela prije 9 god. sa boli oko pupka, te je opazila, da joj u trbuhu
uešto tvrdoga raste, ta oteklina biva) a je sve lo vea, te j u činila za svaki rad
nesposobnom.
* Predavao u mj esečnoj skupštini dne 29. prosinca 1896.

lO Liečnićki Viestnik 1897. Br. 1.
Nutarnji organi prividno uredni, tjelesna toplina po podne do 38·8°. 'l'ruušna
utlina izpunjena tumorom, koji siže još 10 cm. povrh pupka. Taj je posve
tvrd, ne fluktuira, površina mu gladka, samo desno i lievo kraj pupka 2 jajolike,
dosta mehke, nešto gibive otekline, na pritisak bolne (ovarija), a izpod pupka
do sympbyse, pljosnata, mehka odebljina (mjehur). 'l'umor ograničen t.ympanitičnom
zonom od jetara i slezena. U slabinah tympanitičan zvuk (nema ascitesa).
Objem trbuha preko pupka 112 cmt. Na desno izmedju pupka i spina
ant. sap. mala rana u bodina, tamo okolina veoma bolna ; slična rana i na lievoj
strani.
Vagina uzka, modro-byperaemična, 'p01·tio jedva sa 2 prsta dokučiva, jer
je zavučena do povrh symphyse (arrosije, koje lahko krvare) ; sa klješti se
uterus ne može nikako dolje povući, niti prsti dalje sliediti ; exploracija per
rectum takodjer glede uterusa negativna. Fibroma ili c.y&to:fibroma (eventualno sa
sarcomatoznom degeneracijom) uterusa.
Icterus, velike boli na mjestu punkcije (na drugom mjestu. izvan bolnice
učinjene) i povišena toplina tiela pokazuju nam, da se tu radi o septičnom procesu,
možda skopčanim sa haemorrhagijom, s toga smo pričekali s operacijom,
premda je bolestnica nestrpljiva, dok nije četiri dana bez vrućice bila, i icterus
malo popustio.
Dne 23. prosinca 1896. Japarotomija zdjelicom u vis. Tumor impozantan, sijaset
adhaesija, tankih i veoma čvrstih i krvnatih, sa stienkami trbuha, crievljem,
omentu . mom ; adnexa gore povućena, u ligamentih latih silne vene. Mjehur se
mora praeparaudo odljuštiti i tumor se djelomice lj ušti iz do 1/2 ctm. debeloga
peritonea, fi brom - igle umetnute, elastična vrpca, amputacija tumora sa u terusom,
koji sprieda na tumoru sjedi, petlja škarami smanjena, cervix jodtinkturom
desinficirana. Mikulicz-tamponi u Douglas i desno i lievo od široke
petlje, koja je izvan trbuha ostavljena, ostalo sašito na slojeve. Klystiri sa slanom
vodom itd. Prvi i drugi dan iza operacije prilično dobro, stolica i voda ide ;
J)O podne 39°, a u večer dosta naglo coila ps i exit us. Sekcija : gnojna peritonitis ;
na mjestu desne punkcije peritoneum parictale debelim gnojem obložen. Peritonitis
se ptica bez dvojbe nastala od infekcije iza punkcije, te smo krivo
uradili, da nismo još dulje vremena pričekali sa operacijom , premda nas je
bolestnica na to silila. •rumor tisU :librom, subserozan na stražnjoj strani uterusa
izrasao, težina bez krvi 11 kilograma.
3. Myomotoinia (a.mputatio supravaginalis uteri). 34 god. stara, jaka i
dobro ugojena žena (virgo) opazila je prije 7 godina boli u trbuhu, bacala je,
nije mogla dihati, bila je kadkada grozničava ; prije 2 god. opazila je malenu
kruglju u trbuhu, koja je sad veća, sad manja bila. Menses od 13 godina po
tri dana, nikada jako. U zadnje doba često slabina i muka. Nutarnji organi
prividno zdravi, urin normalan, toplina tiela uredna. Povrh symphyze tumor
u veličini dj etinje glave, elastičan (fluktuacija ?), dosta dobro gibiv, izpod njega
kao pljosnata, kratka ali debela petlja, koja se /lUbi u uterusu, koji je veoma
malen, kao i portio (pretraga samo per reetum, težka radi tvrdih stienka trbuba).
Pogledom na konsistenciju, veličinu i mjesto, gdje se je tumor razvio
(Kiistner), zatim jer je veoma polahko narasao, uzeto je, da se tu radi o dermoidu
jednoga ovarija (adnexa se takodjer nisu dala napipati).
Br. 1. Liečnički Viestnik 1897. 11
Dne 11. studenoga 1896. laparotomija zdjelicom u vis, chloroform-narkoza.
Tumor je :librom uterusa, intramuralan, cervix veoma elongirana i pljosnata (pričinila
se kano petlja), adnexa normalna. Amputatio supravaginalis uteri, ovarija
nisu izvadjena, petlja nije intraperitonealno ostavljena, jer vagina nije bila za
taj poEtu pak spretno desinficirana prije operacije (virgo). Šav na slo,ieve. Posve
uredan tečaj bolesti. Petlja nekrozira, te se za kratko odbije, tamo granulom.
Eriva diagnoza u tom slučaju laglje je oprostiva radi velike gibivosti tumora,
elongirane cervix, težke pretrage, koja je samo per rectum moguća.
Exb:aperitonealna petlja nekim načinom socialno indicirana, jer se uslied virginiteta
vagina niJe dobro desinficirala.
4. Graviditas e1traute1·ina, haemorrhagia intenw . 24 g. stara žena, do sada
uviek drava. Menses uvfek slabe, uz grčeve, zadnji puta 15. studenoga. Rodila
nije. Gonnorrhoeu negira. 24. prosinca iznenada velike boli u trbuhu, koje su
puna ii sata potrajale, uz to slabo krvarenje iz rodnice, muka i bljuvanje. Iza
toga opet sve dobro do 26. prosinca, tada u večer silne boli u trbuhu, bljuvanje
0ielu noe, krvarenje iz spolovila, velika slabol1a i bezsvjestica. Dobro
ugojena žena, posve bezkrvna, puls malen i brz, toplina 36°. Prsni organ
uredni. '1'1;buh malo nadut, velike boli na pritisak, osobito u desnoj slabini.
lVIuklina u slabinah, s desna do spina ant. super. Uterus nešto veći, mehak,
antefiektiran, slabo gibiv, bolan ; portio uzka, kon ična, slabo mehka. Desna adnexa
radi boli te žk o se pi p aju, ali su reća, okrugla, kao mali tumor, koji siže
do desnoga laqueara. Lieva adnexa nesto veća i resistentna. Haemorrhagia interna
e graviditale tubaria dextra.
Odmah laparotomija zdjelicom u vis (27 prosinca 1896., ll sati prije
podne). Ciela trbušna utlina puna židke i sgrušene krvi. Desna tuba na abdominalnom
ušću odebljana u slici kruglje u veličini oraha, u sredini ruptura
do 3 mm. duga, iz koje krv izlazi. 'l'uba podvezana i izvadjena. Ovarij prividno
norma!an bude ostavljen. Lieva tuba takodjer mnogo deblja, u njoj krvarenje
uslied hyperaemije. Oba adnexa i stražnja strana uterusa pokazuju mnogo perimetranih
niti i adbaesija. Coagula. brže izvadjcna: zidka krv ostane u trbuhu.
Šav na 4 etage. Analeptica (camphor, klysmata sa slanom vodom, čajem,
vinom itd.) Puls se nešto popravlja, premda je anaemija veoma jaka.
Dalnji tek bolesti do sada posve uredan, bolestnica se znatno oporavlja
od ana.emije.
Praeparat jest graviditas tubaria u ampularnom dielu ("gestielte 'l'ubargraviditat)
sa rupturom. 'ruba je hypertrofična, sluznica debela i veoma prekrvna.
Decidua, koja se i u tubi i u nterusu razvija, ne može se naei, kano ni
plod, ni povoji jaja i placenta. •ruba druge strane i uterus uviek sn reći, tako
i u našem slučaju.
Kod primipara riedki su gravidit. extrauterinae, nu u našein sluč-aju , ima
povoda tomu u silnih adhaesijah, po svoj prilici od gonnorhoea ascendens. Ruptura
nastal:t je kao obično od krvarenja u lumen tubae ili što se ista previše razteže,
jer plod raste. 'l'o krvarenje ide u ligament. latum ili u adhaesije jur postojeće,
tada se razvije hacmatocele, ili u trbušnu utlinu (najpogubnije krvarenje),
koje najčešće zahtieva odmah operativni postupak. Krv potiče iz žila
stienke tubae ili iz žila choriona i placentae. Kada se . plod razvija na abdo-

12 Liečnički Viestnik 1897. Br. l.
mina!. ušću, obično nastaje tubar-abort, a ne ruptura, kaošto kod nas; to biva
obično samo onda, kad ušće bude sliepljeno (naš slučaj toga nema).
Operacija izvedena je abdominalno, jer je anaemija bila siln

:1.4 Llečnlčld Vicstnik 1897. Br. l.
Stmlfl izmdba gradje sva se sve to više usrt>dotočava. u statističkih urrdih, gdje
za laj posao ima teoretki i praktički osposobljenih sila. I u nas poslo se je u
tom pogledu već dosta daleko, te se je individualno posmatranje uvelo svigdje,
gdje su to dtlpustila sredstva ureda, ponapose n. p. i u statistici vjenčanja. Za
statistiku pako poroda i pomora vriedio je sve dotle način onaj, da dušobrižnici
izpmjuju skrižaljke dosta komplicirane, da na temelju podataka svoj ih matica
u tih skrižaljkah izvode razne kombinacije, kao što n. pr. da broj djece, to
sn se rodila zakonska ili nezakonska, živa ili mrtva, razvrstavaju po mjesecih,
vjeroizpoviestih itd A to je već takav posao naravi statistii·ko-tPhničkr, komn
se hoće prilična vj eština. i što ga onaj, koji nije izvježban u tahom radu, ne
će no uz znatan trud moći točno obavljati. Odatle i posljedica ta, da se svake
godine i kraj najbolje volje dušobrižrioga svećenstva, u izkazih nalazi dosta
pogriešaka, da se izpitivanjem i izpravljanjem troši sila vremena.
No neka se to i pusti s vida, ta14Wjet· su se s drugih važnih razloga
dosadašnji tabelarni izkazi župn ih ureda i drugih voditelja matica morali držat.i
nedostatnimi i neshodnimi. Kraj nj ih ne mogahu se naime rezultati miene žiteljstva
uglavljivati no samo za veća upravna područja, kotare n pr. i županije.
Inače mnogi bi župni ured, komu područje zaseže u više obćina ili mjesta,
morao sastavljati i po tri , četiri i više statističkih izkaza. A ipak je očita potreba,
da se bar naj važnij i neki brojevi o vjenčanjih, porodu i pomoru ustanovljuju
i objavljuju za što manje geografske jedinice, da se n. pr. bar obt\i
pomorni i porodni brojevi uzmognu sračunavati za sva veća i važnija mjesta u
zemlji. Glavni je pako nedostatak taj, da dosadašnji način, kako spomenuh, nije
mogao zadovoljavati obsegom podataka ni u stvarnom pogledu. Niti ono, što je
sadržano u maticah, nije r:;e dtlo podpuno izcrpljivati za statističke svrhe, ako
se nije htjelo, da se obsežni već tabelarni obrazci još više razšire, da se u nje
uvrste ravne nove kambinabije, koje bi sastavljanje takvih izkaza još više otegotile.
A kamo li, da su se statistički izvidi uzeli osvrtati i na onakne okolnosti,
koje se ne bilježe u maticah, a o kojih bi podatci bili podobni, da n
velike podignu vriednost cieloga toga rada ! U tom bijaše uz dosadašnju metodu
izključen upravo svaki napredak, premda se i te kako osjećaše potreba novijth
obaviesti i uputa. Kad god bi se n. pr. potaknu lo pitnje, da li naš narod
i u kojoj mjeri naravnim s v oj i m p ora s t o m n a p red uje u kraj
e v i h, g· d j e j e p o m i e š a n s a d o s e l j e n i e i m a d r u g i h n a r o d n o s t i,
statistika nije nikad mogla da dade izravan odgovor, a ne bi ga mogla podati
ni danas, jednostavno s razloga toga, što se u maticah ne bilježi narodnost ni
rodjenih ni umrlih: sto dakle takvim podatkom nije bilo mjesta ni u tabelarnih
izkazih . Da li statistika miene žiteljstm - da navedem samo jo jed an primjer
- u nas podpuno vrši s roj u zadaću, dok se svojimi izvidi nikuko ne obazire
na o.kolnost, da znatan dio žiteljstva još živi u z a dr u g a h, dok ne iz pitnje,
da li se i koliko z a d r u ž n i ž i v o t doji mlje frekvencije vjenčanja , poroda i
pomora ?
Premda su se svi ti nedostatci, pak i drugi, što jih napose nisam niti
iztaknuo, opažali već od više vrenH•na, zamašnije Si.-\ reforme ipak nisu smjele
predložiti već s toga, što statistički ured nije imao sredstva, da preuzme toliko
veći posao. Nije naime mala zadaća, godinu po godinu centralizovano izpitati i
Br. l. Liečnički Viestnik 1897. 15
izraditi gradju za kojih 200.000 slučajeva vjenčanja, poroda i smrti. No kad
su u najnovije doba i u Austriji i u Ugarskoj posve preuredili sabiranje podataka
o mieni žiteljstva, kad su se uz to kr. zem. statističkom uredu u Zagrebu
preustrojstvom njegovim podala veća sredstva, nismo ni mi smjeli zaostati za
svimi drugimi zemljami monarkij 6. Nova metoda morala se je predložiti i s razloga
toga, što je po našem zakonu o zem aljskoj statistici od godine 1875. statistički
ured dužan, osvrtati se takodjer na potrrbe statistike, zaj edničke svim
zemljama krune sv. Sijepana.
To je u glavnom povod odredbam, sadržanim u naredbi Nj. Preuzvišenosti
bana od 6. prosinca 1896., te mi je samo sa nekoliko rieči još razložiti, u čem
u bitnosti sastoji reforma, koja stupa u život l. s i e č n j a 1897.
Mjesto dosadašnj ih godišnjih, tabelarnih izkaza o rnieni žiteljstva svaki će
dušobrižnik i svaki voditelj matica u obće sve p o j e d i n e slučajeve vjenčanja,
poroda i smrti, izkazivati posebnimi statistickirni izkaznicami. Ovih je opredieljeno
u svem 5, te je, da se olakoti evidencija i izcrpljivanje, svaka otisnuta
na papiru posebne boje. Jedna će od njih (A) sl užiti za izkazivanje vjenčanja,
druga (B) za živorodjenu , treća (O) za mrtvorodjenu djecu, četvrta (D) za djecu
pomrlu prije navršene 7. godine života, peta napokon (E) za osobe, pomrle
poslj e navršene 8. godine. Čim se k oji od tih slučajeva unese u maticu, odmah
će se izpuniti i odnosna statistička izkaznica, te sve izkaznice spravljati u posebnih
za to odredjenih omotih (kuvertih). U istih ovih omotih sve će se izkaznice
svake pol godine slati izravno kr. zem. statističkomu uredu u Zagrebu,
pak je odpremanje uredjeno tako, da bude što jednostavnije, da se doskoči
svakomu suvišnomu dopisivanju . U statističkom uredu sve će se izkaznice pomno
izpitati, izpravci, kojih bi trebalo, potražiti sa dvie tri rieči, obično litografiranimi
već bjelicami. Kad se sva gradja uredi , izcrpiti će se što potanje u ·
uredu, te j e ovaj dužan, da rezultate publicira svake godine.
Pitanja izkaznica, na koja će se kratkimi naznakami označivati svi podatci,
odgovaraju većim dielom rubrikam matica; te će glede pi tanj a te vrsti biti posao
oko izpunj ivanja izkaznica posve lahak i jednostavan. No reforma nije se mogla
zadovoljiti samo tim, da se izcrpljuje sadržaj matica, već su se sbog potreba,
od kojih sam neke već spomenuo, te s obzirom na zahtjeve znanosti, izražene
u zaključcih medjunarodnoga statist. kongresa, a kasnije medjunarodnoga statist.
instituta, obrazci morali prosiriti i pitanjima o takovih okolnostih, koje se u
nas u obće ne bilježe u matirah ili bar ne onako, kako tre.ba da se označuju
u statističkih izkaznicah .
U svih će se n. pr. pet izkaznicah naći nova pitanja o m a t e r i n s k o m
j e z i k u, uvrštena za to, da se uzmogne uglavljivati, koliko li se u raznih
svojih pojavih n. pr. glede frekvencije vjenčanja, broja po rodnoga i pomornoga
naravnoga porasta itd. razlikuje miena žiteljstva u doseljenika i u žitelja mat.
jezika hrvatskoga ili srbskoga. U izkaznicah o vj enčanjih pitanja će o z n a n j u
raz n i h j e z i ka i o p i s m e n o s t i sgodno popunjivati rezultate, što nam
ih o tom podavaju popisi žiteljstva, budući da će se po rezultatih za vjenčanike
donekle moći zaključiva ti, koliko li se postupice i u kraćih razdobjih, nego li
što su popisni deceniji, širi u narodu elementarna naobraženost, koliko li strani
doseljenici stiču · poznavanje našega jezika, a koliko li opet u našem narodu

16 Liečnički Viestnik 1897. Br. l.
napreduje znanje drugih jezika. O p.l o d n o s t i br a k o v a nismo dosle imali
. podataka, po kojih bi se ona dala pouzdano prosudj ivati. '!'oliko se je ipak
moglo razabrati već iz kombinacija na temelju materijala o popisu i mieni ži­
teljstva, da glede te plodnosti postoje bitne razlike medju pojedinimi krajevi,
el a su u nekojih djelovih zemlje nastale prilike, ravne gotovo onim, koj im se
n. p r. u Francezkoj posvećuje tolika pažnja, da je dakle pitanje to i u nas od
velike važnosti te o njem potrebit što podpu n iji statistički materijal. Nj emu su
u prvom redu narnienjena pitanja porodnih izkaznica o dobi i trajanju braka
roditelja, kod zivo- i rnrtvorodjene dj ece i o broju djece, rodjene iz istoga brak a,
a neka će orl nj ih poslužiti i 1ješavanju drugih pitanja znanoti, kao što n. pi·.
hipotezi o upl ivu razlika u

Hi Liečnički Viestnik 1897. Br. l.
Izkaze A valja da obćinski liel!nici (gradski fizici) sastavljj u po jedan za svaku od
navedenih boie>ti za svaku godinu počevši od god. H:>97. Podatci u njih izknzati i'e se po
pojedinih mjestih, orluosno u gradovih po ulicah. Ako· koje od spomenutih. bolesti tečajem
izvještRjne godine nije bilo u području zdravstvene obćine ili gradR, to će se na jednoj
od bjelica opredieljenih za taj izkaz, okolnost ovlt. naročito na1·esti, i to tako, da će se na
pitanje "vrst bolesti" redom navesti te bolesti i spomenuti, da nije bilo slučRj eva tečajem
godine, a rubrike izkaza ostaviti prazne.
Izkazi B o pobolu i pomoru s pošastnih bolesti po mj esecih sastRvljat (e se po
jedan za cielo područje zdravstvene obćine, odnof

20 Liečnički Viestnik 1897. Br. l.
zemljišta, odnono r.akupnik (ea) ; b) za one, koji osim što obmdjuju vlat:iti svoj
posjed, pol aze takodjer nn nadnicu ili kiriju, služiLi će Haznakn : poljolijelne (ka\ ; e) za
one, kojim glavni doho llak, we da pnsj elluj u i koji konuLllić zemlje, 11e potječe ipak oli
njihova vlastita gospodarstva, već od naliuičarenja ili k i rije, upotrebiti

-
22 Liečnički Viestnik 1897.
· -
-
·
·---
· --·- ·--·---·-
· - ·
-
-
-
- ---
---- -- ·--- -- -
Br. 1.
5. Liečnici samostalnih i uzadruženih zdrav8tveoih obćina valja da sve svoje izkaze A
o pobolu i pomoru s pošastnih bolesti najkasnije do 20. siečnja svake sliedeće godine pod­
nesu nadležnoj kr. kotarskoj oblasti. Kr. kotarske oblasti podnieti će sve izkaze za svoje
područje do 5. veljače kr. županijskoj oblasti, kr. županijske oblasti pako valja, da sve
izkaze za cielu županiju do 20. veljače svake godine dostave kr. zem. statističkomu uredu
it Zagrebu.
.
Statistika zdravstva.
Upravni k.otar :
:Mjeseca
1
. l
1. Cl}l . era 2 V ariola
as1at1ca ·
o bo
Ij elo um.
2 l 3
o bo-j
Ij elo um.
4 i 5
l .
3. Vari- 4. Morbilli 5. Rucella
beola
obo - -
Ijelo um.
6 l 7
oho - --
Ij elo um.
8 l 9
obo- -
Ij elo um.
10 l 11
o pobolu
Statistički
pomoru žiteljstva
za go·
6. Scar- 7. Diph-
8.
latina theritis
Cro up
oho-' -
ljelol um.
12 l 13 bof-
Ijelo um.
obo- -
Ijelo
14 l 15
um.
l
l Siečnja
do l
l Prosinca l l
l
l
l
l
;
l
l Ciele god-l l l l l i
l l
l
ukupno !
l l l l l l l l l
u dne 189
Na drugoj strani :
Naputak za sastavljanje statističkoga izkaza B.
l
-·
16 l 17 1
l l
1. Za svaku od pošastnih bolesti, za koje se sastavljaju statistički izkazi A i B, valja
u ovom statističkom izkazu B ukupni broj osoba oboljelih tečajem godine (Statistički izkaz
A, rubrika 7) i pomrlih tečajem godine (Statistički izkaz A, rubrika 13) razvrstati po poje­
dinih mj esecih.
.
Statistika zdravstva.
l
l
Županija : ·
Grad :
Upravne uhtilli
(odnosno za gradove
cielo gradsko pod-
-
u
ručje)
1
Ukupno
l
::;: OJ
N P..
· -
8 :o
- :;:::
·a ·
;
O.. ·s:l
::l 'O l'l :;:l
&·2;. p --
2
· dne
•
Q)
. .2;
. m Q) "'
8 ·g·p;
- Q.) m
·
"'t:J
3
l l
Od ovih (pod 2 i 3)
. ' .,
Q) ,.o'O
l'l Q) Q) nije teča- 8 ee
.
g.
- CD,.O g
!t!CJO
lj eno 00:;:! . g.fS
----- - ----- -- Q) 0 S... YJ)o :::l
bl):;:! l tn " '8 l'l ·&l "-. · ;:: ;g
O H o cn'2 O O -o ..... . Cl)
;;>OO ..O =bo
4 l 5 l 6 l 7
l
l l l
l
l l
l
189
Statistički
o ciepljenju boginja
l
Valjalo je dakle ciepiti
o
..., ..., ...,
::l ::l ::l
p. p. p.
p.
H H .... .; ::l
H H ,j<
H :::
l
-
8 l 9 l 10 l 11
l
l
l
l l l
l
i
-
l
l
Br. 1. Liečnički Viestnik 1897. 23
6. Gradska poglavarstva u Zagrebu i Osieku dostaviti će svoje izkaze najkasnije do
20. siečoja svake godine kr. zem. statističkom u uredu n. Zagrebu. Sva ostala gradska po­
glavarstva valja ela svoje izkaze podnesu nadležnoj kr. županijskoj oblasti u rokovih, opre­
dieljenih pod točkon'l 5. za kr. kotarske oblasti odnosno za liečnike samostalnih i uzadru­
ženih zdravstvenih oMina.
izkaz B
s pošastnih bo l esti ji O m_; e sed h
dinu 189
.
·
-
··
-
·
.
. ·
9. Typhus -·
abdomi-
nali s
oho-
Ij elo um.
18 l 19
l
·-
10.Typhus
exanthematicu
s
----obo-
1
Ij elo ; um.
20 i 21
l
· -
- · --- - ---
- .
· 11. Dysenteri
a
-------obo-
Ij elo um.
12.
Pertušsis
--- - ---·oho-
: i um.
Ijelo
22 l 23 24 l 25
l l l l l l l l i
·
- --·-
13.
lnfluenza
-o b():.-r - · ·
Ijelo um.
26 l 27
l
Samostalna zdravstvena obćina :
Uzadružeoa zdravstvena obćina :
Grad :
14. Meningitiscerebrospinalis
epid.
oho-=---i
um.
Ijelo
28 l 29
l
15. Uk111111n 11nl
Parotitis b nl CS l i JllHI
epidem. l-la
u? l-l- tboljelo\ umrlo
30 i 31 l 32 l 33
l
l
!
Podpis gradskoga fizika ili obćinskoga Jiečnika :
2. Brojevi izkazani n ovom tatističkom izkazu B u posljednjem redku "Ciele godine
ukupno" Yalja ela se točno sudaraju sa brojevi izkazanimi u odnosnih statističkih izkazih A,
i to u redku "Ukupno'· rnbrikah 7 odnosno 13.
3. Rokod opredieljeni za podnašanje odnosno dostavljanj e statističkoga· izkaza A o
pobolt1 i pomoru s pošastnih bolesti valjaju i za statistički izknz B o poboh1 i pomoru
- pošastnih bolesti.
izkaz D Upravni kotar :
za godinu 189
12 . l
-14.71 15-+I 16-T17-rl 1sl.19_· 1 __
l
l
l
l
. 13.
l '
i ; . .
l
l l l l l
! l l l l
l
O p a z k a
2_o ______ 2 _1 ____ _
l l
! l l
Kr. kotarski liečnik ili gradski fizik :
l
l

2dr Llečnlčkl Vlestnlk 1897. Br. l.
N a drugoj strani :
Naputak za sastavljanje statističkoga izkaza D.
1. U izk11zih · za upravne kotare, sasta ·. ljenih i pod pisanih po kr. kotarskih Jiečnicih,
valja ela se svi podatci izkažu napose · za svaku uprn.vnn obćinu spaclajuću u područje do­
tičnoga upravnoga kotara. U .izkazih pako za gradove iz kazat će se podatci samo u jednom
redku za cielo gradsko područje.
l
l·
Statistika zdravstva.
Županija :
Grad :
Upravne ohćine
(odnosno za gra,dove
cielo gradsko poddručje)
u
1
Ukupno l
'
o. •
sbog
prese- '1:1 ,_, .., bi:"'
smrti ljenja l"' §" .8
o
l
i
l l
189
l
..,
. ;:j
o.
H
..,
;:j
.,..
H
o
1'1
o.
::l
::s
7 l 8 l 9
Statistika zdravstva. Statistički izkaz C Samostalna zdravstvena
obćina :
Upravni kotar :
o poholn s o

.. 2. ...... _ ·---· ------·- -· --·-·_:.: !_Ić V! es tn lk 1897. Br . 1 .
Btntistikn zdravstva.
:l,npllnija: P O P l S Grad :
gradjanskih liečn:!lm, ljekarnika, ljekarničkoga osoblja i primalja
po stanju od 31 . prosinca 189
, . . -
Za
oblastno
namještene ""
U kojem
osobe · s
svojstvu d,------=- "'
Ime i p1•ezime Usposobljenje Obitavalište ;o'
.n Opa:Zke
vrši svoje
::; bO
o
:ScB o; ::; ,_,
'O'
zvanje? Q).;; ""
...
,.Q g; p
>=l
·.--. =
"' "" §oS ;e
;

2H L!ečnički Viestnik 1897. Br, 1.
se osobn uzdržaje sama, zanimanj e njezino : - Ako ju uzdržaje tko drugi, zanimanje dotičnika,
koji ju uzdr7.nje: - 7. Prebivalište: mj esto - županija (za strance: zemlja) -
8. Dan i mjesec, kad je osoba primljena n zavod : dana ,...- -- mjecca - 9. Bolest osobe,
kad je pTimljena u zavod ? - Za pijanice (Gewohnheitstrinker) . valja na kraju odgovora
dodati znak : "pu. - 10. Bolesti, nastale (pridošle) u zavodu ? - ll. Operacije izvedene u
zavodu? - kojega dana i mjeseca? - na kojem dielu tiela? - 12. Boleat je svršila tim,
da je osoba a) tečajem godine odpuštena: zdrava, oporavljeua, neizliečena, i to: dana i
mj eseca - b) tečajem godine umrla: daoa i mjeseca - Uzrok smrti : bez obdukcije -
po obdukciji - e) ostala koncem godine u za1·odu. -- · U3. Koliko je dana bila osoba n
zavodu ? - 14. J e li se osoba obskrbljivala n zavodu o vlastitlt tro ku, o javnom trošku
ili o trošku koje okružne bolestničke blagajne, i to koje? - R.amajnći liečnik: ·
Na drngoj strani :
Naputak za izpunjivanje izkaznice 1a).
1. Za svaku bolestnu osobu, koja je tečajem godine primljena ll zavod u obskrbu i
liečenje, valja izpuniti po jednu izkaznicu la. Za bolestne osobe, koje su koucem _[Jrošle
godine preostale u zavodu, valja da se izpuni, i to za svaku od njih po jedna modra
izkaznica lb odnosno da se upotrebe prepisi lb, pridržani od prošle godine. Za umobolne
valja takodjer izpuniti izkaznicu la, ako u zavodu neima posebnoga odjela za umobolne.
Za rodilje (Vochnerinneni neće se izpuniti izkaznice la već izkaznice 2a i 2b.
2. Ako je koja osoba tečajem jedue te iste godine dva ili više puta primljena u
zavod i od puštena iz zavoda, valja o svakom njezinom boravku n zavodu izpuniti po jednu
izkaznicu la.
3. Na pitanja odgovorit će se bud tim, da se u pra.znu za to opredieljenu redku
odgovor izpiše riečmi ili brojem, budi da se podbriše rieč, koja se tiče oduosne osobe.
Podbrisati će se dotične rieči kod pitanja 4. ob obiteljskom staležu, za tim kcd pitanja
12a), je li naime dotična osoba odpuštena zdrava, oporavljena ili neizliečena, kod pitanja
12c) ako je osoba koncem godine ostala u zavodu i kod P1t;anja 14. je li se osoba obskrbljivala
o vlastitu ili javnu trošku ili o trošku koje okružne bolestni

30 Liečnički Viestnik 1897. Br. l. ·
ostala u zavodu, valja izpuniti po jednu modru izkaznicu 2b, odnosno upotrebiti prepise
2b, pridržane od prošle godine.
2. N a pitanja odgovorit će se bud tim, da se u praznu za to opredieljenu redku
odgovor izpiše riečima ili brojem, budi da se podbriše rieč, koja se tiče odnosne rodilje.
Podbrisat će se dotične rieči kod pitanja 4. obiteljski stalež i kod pitanja 15d), ako je
naime preostala koncem godine u bolnici.
3. Ime i prezime rodilje moći će se izpustiti iznimice, i to na naročitu želju rodilje.
4. Za naznaku vj eroizpovjesti (pitanje 3.) slobodno je upon·ebiti kratice, i to: rk.
(rimo-katolikinja), gk. (grčko-katolikinja), gi. (grčko-iztočne, srbsko-pravoslavne vj ere), izr.
(izraelićauka), e. a. k. (evangelkinja augsburžke konfesije), i e. h. k. (evangelkinja helvetske
konfesije).
5. Zvanje i zanimanje valja što potanje izkazati, da se uzmogne točno razabrati,
kojim se zanimanjem bavi rodilja, ako se sama uzdržaje, i u kojem svojstvu, odnosno, ako
se sama neuzdržaje, koje je zvanje i zanimanje njezinu ocu, suprugu itd. Potanja uputa
o tom, kako valja odgovoriti na pitanje o zvanj u i zanimanju, nalazi se u glavi VII. na·
redbe od 16. prosinca 1895. br. 6.122/Pr. ex 1895. pod točkom 2.
6. Na pitanje 6 . • Prebivalište" naznačit će se za osobe iz Hrvatske i Slavonije:
mj esto i županija, a za osobe iz druge koje zemlje mjesto i zemlja.
7. Naznake o umjetnoj pomoći (pitanje 10) i o mznih bolestih pitanje 14. treba da
su što točnije i izcrpive al i što kraće, jer bi se inače znatno otegotila statistička izradba
gradje.
8. Za rodilje, koje su koncem godine (31. prosinca) ostale u zavodu, valja na pitanje
15dJ podbrisati rieči : "Preostala koncem godine u zRvodu"."lzkaznice za sve ovakve rodilj e
valja prepisati u izkaznice modre 2b. U tih prepisih neće se podbrisati pitanje 15d). te će
se pre pisi pridržati u zavodu i kasnije (sljedeće godine), kad odnosna osoba izadje iz zavoda
(odpust, smrt), dopuniti i zajedno s izkaznicami sljedeće godine dostaviti kr. statističkomu
uredu, tako, da će ovimi prepisi biti popisano stanje bolestnika poi!etkom godine.
Statistika zdravstva. lzkaznica 2b) za rodilje
koje su ostavile zavod godine 189
Tekući broj registra,
pod kojim je osoba
primljena u zavod
.
Ime zavoda (štampilja) - 1. Ime i prezime rodilje. - 2. Rodila se je godine -
3. Vjeroizpovjest: - 4. Obiteljski stalež : da li neudata, udata, udova, zakonito raz pitana. -
5. Zvanje i zanimanje. - 6. Prebivalište : mjesto - županija (za strane: zemlja) - 7.
Koliko je dj ece rodilja bila prije rodila? i to koliko dječaka - djevojčica - 8. Dan i
mjesec, kad je rodilja primljena n zavod : dana - mjeseca - 9. Dan i mjesec poroda:
dana - mj eseca - 10. Je li za porod trebalo umjetne pomoći? Kakve? - 11. Rodilo se .
dječaka - živih - mrtvih - djevoičica - živih - mrtvih - ili Sll slučio abort ? ....:.
12. Položaj djeteta : Položaj glavom, zadkom, popriečni, nakrivi - 13. Težina dj eteta : -
duljina djeteta: - 14. Je li pridošla babinja groznica (febris puerperalis) ili druga
koja bolest? - 15_ Rodilja: a) odpuštena je zdrava dnna - mjeseca - ili b) predana
bolnici i to kojoj ? - ili e) umrla dana - mjeseca - Uzrok smrti - ili d) preo;;:tala
koncem godine u zavodu. - 16. Diete rodilje odpušteno zdravo dana - mj eseca - ili
umrlo daua - mj eseca - Uzrok smrti - Ravnajući liečnik:
Na drugoj strani :
Naputak za izpunjivanje izkazni

32 Liečnićki Viestnik 1897.
Statistika zdravstva. Izkaznica 3b)
za umobolne· godine 189
Br. l. .
Broj registra, pod kojim
je umobolna osoba
primljena u zavod
koji sn ostav.ili zavod za umobolne ili posebni bolnički oil.jel za umobolne.
Ime zavoda (štampilja) - 1. Ime i prezime umobolne osobe? - 2. Spol? - 3.
Osoba je primljena u zavod? dana - mjeseca - god. 189 - 4. Oblik bolesti? - (Za
pijanice [Gewohnheitstrinker] valja tuj iza zaporke napisati znak "P"). - 5. I. Osoba je
odpuštena iz zavoda: dana - mjeseca - god. 189 - a) bez duševne bole'ti? - b) izli ečena
? - e) oporavljena? - d) neizliečena, kamo odpuštena, u koji drugi zavod? -
u obiteljsku njegu ? - II. Osoba je umrla. u zavodu: dana - mjeseca - god. 189 -
Uzrok smrti : bez obdukcije? - po obdukciji? - 6. Kako je dugo osoba u obće boravila
u za vodih za umobolne? - Kako je dugo sada bila u ovom zavodu? - Datum -
Ravnatelj :
N a drugoj strani :
Naputak za izpunjivanje izkaznice 3b).
1. Po jednu žutkastu izkaznicu 3b) valja izpuniti za svaku umobolnu osobu, koja je
tečajem godine ostavila zavod.
Na pitanje I. a), b), e) i d) ob odpnstu boleotnika odgovorit će se tako, da će se
podbrisat.i one rieči, koje se tiču odnosne osobe. Ako je n. pr. osoba oporavljena, podbrisat
će se rieč oporavljena. Ako je osoba odpuštena oeizliečena, treba naznačiti, kamo je odpuštena,
da Ii u drugi koji zavod, ili pako u obiteljsku nj egu."
3. Ako onoga dana kad je osoba ostavila zavod, nije za nj u više vriedila naznaka
ob obliku bolesti (Krankheitsform), koja je za nju bila naznačena na pitanje 13. biele
izkaznice 3a), ako je naime nastao novi oblik bolesti, to val u žutkastoj izkaznici 3b) kod
pitanja 4. naznačiti oba oblika bolesti, prijašnji i novi. Inače valja da se odgovor na pitanje
4. u 3b) sudara sa naznakom oblika bolesti, kakav je bio izkazan u bieloj izkaznici 3a)
u odgovoru na pitanje 13.
4. Ako se izkaznica 3b) tiče osobe, koja se je podala pijanstv (Gewohnheitstrinker),
valja kod pitanja 4. iza zaporke upisati znak "P" (Potator).
Statistika zdravstva.
Upitnica ll.
za zavode za sliepe i za gluhonieme za godim 1139
Naslov i sjedište zavoda. - 1. Koje je godine zavod utemeljen i tko ga je utemeljio ?
- 2. J e li zavod javan ili privatan ? - 3. Tko je vlastnik zavoda? - 4. Kako se zavod
uzdržaje? - 5. Ime i prezime predstojnika zavoda. - 6. Imena i prezimena učitelja za·
vodskih. - 7. Ime i prezime zavodskoga liečnika. - 8. U čem se sve podučavaju pitomci
zavoda? - 9. Kojom se dobom primaju osobe u zavod? - 10. Za koliko pitomaca ima
zavod mjesta : za mužke, za ženske, ukupno - 11. Koliko je vremena prosjekom jedan pi­
tomac u zavodu?
12. Stanje pitomaca početkom godine (1. siečnja odnosno pre- 1 mužk.j žens. l u ku
ostalo od prošle godine)
13. Tečajem godine pridošlo .
14. Tečajem godine odpušteno
15. Stanje pitomaca koncem godine
16. Koliko je pitomaea bezplatnih ? - koliko plaćajućih ?
mj eštenog u zavodu ?
N a drugoj strani : Naputak.
l
l l
17. Broj ostalog osoblja na­
Ravnatelj zavoda :
1. Za svaki zavod za sliepe i gluhonieme valja da ravnateljstvo zavoda, čim mine
odnosna godina, sastavi po jednu ovakvu upitnicu, te da ju svake godine najkasnije do
20. veljače dostavi kr. zero. statističkomu uredu u Zagrebu.
2. Na točku 8. upitnice, u čem se sve podučavaj11 pitomci zavoda, valjat će navesti,
podučava li se u zavodu u čitanj u, pisanju ili u kojem drugom predmetu, te sve zanate,
koji se u zavodu uče.
Br. l.
:::itatistika zdravstva.
Liećnićki Viestnik 1897.
Izkaznica 4:a) za sliepe
primljene u zavod za sliepce
god. 189
33
Tekući broj registra,
pod kojim je osoha
primljena u :r.avod
Ime :r.avoda (štampilja) - l. Ime i prezime - 2. Spol 3. Doba - 4. Vjero-
izpovjest - 5. Obitavalište : mj esto - županija -- zemlja - 6. Ako je · diete': · znimanje
otčevo (odnosno kod nezakonske djece majke) ? - 7. Ako je osoba odrasla : a) zanimaje
prije nastale sliepoće - b) zanimanje iza nastRle Rliepoće - 8. Kad je osoba primlfea u
. zavod : dana - mjeseca - godine 189- 9. Sa koliko je godina osoba osliepila? --; 10. J esu li
roditelji sliepčevi u rodu ? - 11. Trpi li u rodu tko od pogrieške vida? __"· 12. Da li je
sliepac oženjen ? --:- 13. Da li se oženio (udala) prije nastale sliepoće ili kasnije? -
14. Pati li na pogriešci vida njime vjenčana osoba? - 15. Ima li djece normalnoga v·ida -.
koliko? - 16. Kad je osli e pilo desno oko ? - 17. Kad je osli e pilo li evo oko? -:- 18. N a laz ·
desnoga oka - 19. Kalar. Iievoga oka - 20. Uzrok sliepoće desnoga oka· -- 21. Uzrok
sliepoće lie voga oka - 22. Stupanj sliepoće na desnom oku : a) posvemašnja sllepća? ­
b) kvantitativno zamiećivanje svietla? - e) brojenje prsti na 'l:, metra ? - 23. Stupanj
sliepoće na li evom oku : a) posvema§ n ja sliepoća ? - b) kvantitativno zamiećivanje svietla? -
e) brojenje prsti na 1/" meha? - 24. Je li osoba osliepila s koje bolesti. i to .s koje? -·
5. ati li još od koje bolesti i to koje? - 26. J e li osoba osli e pila u gradu ili na selu ? -
7. :::ito je osoba naučila u zavodu ? (čitati, pisati, zanat itd.) -- 2.:3. Kad je osoba ostavila
1-:wod? dana - mjeseca - godi ne 189 - Čim se osoba kani baviti, kad ostavi zavod ? -
Ravnatelj zavoda :
Na drugoj Rtrani :
Naputak za izpuujivanje izkaznice 4a.
l. :la svaku sliepu osobu, koja je tečajem godine primlj ena n zavod, va\ja izpnniti
po jednu izkaznicu 4al. Za osobe, koje su koncem godine preostale u zavodu, i to za svaku
od njih valja prepisati izkaznic11 4a) u izkaznicu 4b), izpustivši pri tom odgovor na pitanje
:J8. Ovi se prepisi u zavodu pridržavaju, popunjujn, te kasnije, kad odnosna osoba ostavi
zavod, za,jedno sa izkaznicami sliedeće godine t. j. izkaznicami 4a) šalju kr. zem. statističkomu
uredu u Zagrebu. Dakle, ako osoba ostane više godina u zavodu, to će se za
nj u svake godine poslati kr. zero. 'Jtatističkomu uredu izkaznicu 4a), dočim izkaznica 4b)
ostaje u zavodu i predaje se, kad osoba ost:tvi zavod.
2. Izkaznice slati će se sv>tke goll ine najdalj e do 2J. sieuja slieeue gorline pr iložene
upitnici za Zti roženicc,
bolesti mozga, ozlede oka itd.
Statistika zdravstva. Izkaznica 4b) za sliepe
koji su ostavili zavod za sliepce
god. 189
Tekući broj registra,
pod kojim je osoba
primljeni\ u zavod.
Ime zavoda (štampilja) - l. Ime i prezime - 2. Spol - 3. Doba -- 4. Vj eroizpovjest
- 5. Obitavalište: mjesto -- županija -· zemija - 6. Ako je diete : zanimanje
očevo (odnosno kod nezakonske djece majke) ? - 7. Ako je 'osoba odrasla : a) animanje

Liečnički Viestnik 1897. Br. l
---- --
--- ---------
prije nastale sliepoće - b) zanimanje iza nastale sliepoće - 8. Kad je osoba primljena u
zavod: dana - mjeseca - gouine ll:l9- 9. Sa koliko je godina osli e pila t -- 10. J e,;u li
roditelji sliepčevi u rodu ? - ll. Trpi li u rodu tko od pogrieške vida? - 12. Da li je
sliepac oženjen? - !B. Da li se oženio (udala) prije n n stale sli( ·po(e ili knsnije ? -
14. Pati li na pogriešci vida njime vjenčana osoba? - 15. Irna li djece normalnoga vida ? -koliko?
- 16. Kad je osliepilo desno oko ? - 17. KaJ je osliepilo lil!VO oko ? - 18. Nalaz
desnoga oka ---, 19. Nalaz lievoga oka - 20. Uzrok sliepoće desnoga oka - 21. Uzrok
sliepoće lievoga oka - 2. St upituj sliepoće na desnom oku : a) posvemašnja sliepo6t ? -
b) kYantitativno zamiećivanje svietla ? - e) brojenje prsti na 'is metra ? - 23. Stupanj
sliepoće na li evom oku : a) posvemašnja sliepoća? - b) kvantitativno zamiećivanje svi e tla? -
e) brojenje prsti na •;, metra? - 24. Je li osoba osliepila s koje bolesti i to s koje? -
25. Pati li još od koje bolesti i to koje? - 26. Je li osoba osliepila u gradu ili n:> selu? -
27. Što je osoba nnučilit u zavodu ? t čitati, pi8ati, zanat itcl.) - 28. Kad je osoba ostavila
zavod? dana - mjeseca - godine 189 - 29. (im se osoba kani baviti, kad ostavi zavod? -
Havnatelj zavoda:
Na drugoj strani :
Naputak za izpunjivanj e izkazuice 4b)
U izkazniee 4b) prepisat će se izkaznice 4a) za osobe, koje su koncem godine tiH.
prosi riea) preostale u zavodu, samo se neće· izpuuiti upit 2;.
Ove se izkaznice pridržavaju u zavodu, a kad osobn zavod ostavi, popunjuju i sa
izkaznicami sliedeće godine šalju kr. zem. st.atističkomn uredu u Zagrebu.
Statistika zdravstva. lzkaznica 5a) za gluhonieme
prirnljene a zavod. za gluhouieme
. god. 18\J
Tekući broj registra,
pod kojim je osoba
primljena u zavod
Ime zavoda (štampilja) - 1. Ime i prezime gluhonieme osobe - 2. Spol - B. Vjero­
izpovjest -'- 4. Hodio (la) se go.dine - 5. Prebivalište : mj esto - žanija -zemlja - 6. Kad
je primljena u zavod: dana - mjE'seca - godine 189 - 7. Zanimanje roditelja? - 8. J e li
gluhoniem (a) od poroda ? ili je oglušio !la) posije poroda ? - 9. Ima Ji u obitelji

36
Liečnički · Vietnik 1897. · Br. 1.
:poljodjelac, činovnik, već treba naznačiti n. pr. : posto lar majstor, remenar kalfa, trgovac
kolonijalne robe · samostalan, trgovac sta.klom pomoćnik, posjednik zemljišta, poljodjelac
· nadničar, polJodjelac gospoclnr itd. Potonja u pula, kako . da se odgovori .QR . pita,nje o zvanju
i zanimanju, nalazi se u glavi VH. naredbe od Hi. prosinca 1895., br. 6122/J?r. ex 1895,
pod točkom 2.
3. Sve izkaznice za odnosnu godinu Yalja priložiii upitnici za dotično kupalište ili
.
· lj ečilište (Cnrort) te ih u roku označenom u upitnici dostaviti nadležnoj h. kotarskoj
oblasti.
Statistika zdravstva.
U pravni kotar : Ob ćina ili grad :
Upitnica Ill. za kupal išta i lječišta
za godhnt 19
l. Naznaka kupališta ili lj ečišta (ime i mjesto) : - 2. Koje je godine kupalište (lje­
čište) otvoreno ? - 3. Tko je vlastnikom kupališta lječišta) ? - 4. Imena i. prezimena. lieč­
nika, koji u u kupalištu (lječištu) liečili, i to : a) namještenih - b) nena,mještenih ·
5. Posjet kupališta (lječišta) :
l
l
l
i ·
l
l
Posjetilo kupalište - t .-
. . . ' .
. . -· - ' . . .
Stalnih gosti
Prelznih I'osjetnika
..
N a ·drugoj strani :
(lječište)
,.
.. - ··---- - - ..
Ukupno ... l
dne
l B
.
t k
( arteien)
--
· r1! s rana a
18})
--
B r o ·
J o
mužkih l ženskih
Naputak za sastavljanje upitnice IlL.
'
s o b a
l
l uk:upno
1. Za svako kupalište (Cnrort) i lječište u kraljevinah Hrvatskoj i Slavonij i valja ela
ravnateljstvo, čim mine odnosna godina, sastavi po jednu ovakovu upitni cu, te da ju svnke
godine· najkasnije do 20. siečnja podnese nadležnoj kr. kotarskoj oblasti ili gradskomu po­
glavarstvu. Upitnice, što su ih sabrali za svoje podmčje, valja da kr. kotarske oblasti i
gradska poglavarstva, izpitavši točno izkaze, najkasnije do 5. vP.ljače S\'ake godine podnesu
nadležnoj kr. županijskoj oblasti, a ova će sve upitnice za svoj e podrn(;je najkasnije do
20. vdjače SVI!-ke godine dostaviti kr. zemaljskomu statističkomu uredu u Zagrebu.
2. Na pitanje 4. valja odgovoriti, koliko se je u kupalištu (lječištu) liečnika bavilo
liečenjem -gostiju, i to kol.iko nmještenib, budi po ravnnteljstvu kupališta budi po obrini,
·
·
a koliko nenamještenib. · ·
3, U upitnici valja da se točno luče stranke i osobe, koje su došle u kupalište (lje­
čište) na Jiečenj e, od strS:naka i osoba, koje su · kupalište samo prelazno posjetile. Nastane
li dvojba o tom, da li re se stranka koja (odnosno osoba) uračunati medju stalne kupa­
lištne· gostove ili pako medju prebzue posjetnike, neka odluči okolnost, je li dotična stranka
ili osoba boravila više ili manj e od šest dana u kupalištu.
Razpra,: ne viesti..
Zem. zdravstveno vieće u Zagrebu držalo je oci' 1. do 23. prosinca 1896.
sj ednice. U nj ih razpravljalo se o ovom : 1. Sud b. stolovi u Požegi , u Belovaru, u Zagrebu,
·u· Varaždinu, u Mitrovici, u Petrinji i 0gulinu šalju troškovnike vještake kemika i lič-
rtika radi ustanovljenja. pristojaba.
·
Br. 1. Liečnički Viestnik 1897. 37
2. Sudb. stol u Varaždinu moli, da nalaz i mnienje o duševnom stanju A. D. pre­
izpituje i nadopunjuje.
3. Mnienje o odluci glede utoka A. Freunda i P. Muačevira u Osieku radi proizvadjanja
sode vode.
4. Mnienje o opravdanosti odluke tičuće se uzkraćenja dozvole proizvadjati soda-
vodu proti trgovcu B. Moses u Rači.
5. Gradsko poglavarstvo u Zagrebu moli za odredbu glede predavanja mnslaca,
margarine i svinjske masti.
6. Po gr. poglavarstvu u Zagrebu podnešena molba L G. za podieljenje dozvole, da
smije na svom zemljištu pronadjenu rudnu vodu i za liek prodavati.
7. Usljed predstavke žup. odbora u Varaždinu kr. zem. vlada pita, da se zdrav.
vieće izjavi, da li je užitak ,.gvirca", a napose prekomjemi užitak istog po zdravlje pueanstva
štetan i traži, da zclr. vieće stavi sboclni predlog glede načina obezbi edjenja zdravlja
pučanstva o užitku "gvirca".
8. Kr. ug. ministarstvo nnutr. poslova pita za pri!njetbe prigodom ponovno pokušane
razprave u stvali uredjenja susjednog pogranii:nog prometa sa srbskom v]r,dom ll
vrieme kolere.
9. Mnienj e o molbi L. M., da smije na svom posjedu u Svibovcu (kraj Varažd.
Toplica) otvoriti dijetično lječilište.
10. lVInienje o provedbenom 11aputku k zakonu o postupanju sa mrtvaci, - proti
širenju· lj udskih pošasti, ·· o kaznionah i uzah - o postupku za sačuvanje zdravlja male
djece i školske mladeži, - o postupku s umobolnimi i o lječištih.
Mjesečna skupština sborn li ečnika kra lj ev i n a Hrvatske i Slavon
i j e u Z a gr e b u ch·.žana je dne 2B. prosinca 18!)6.
Dr. W i k er h a u s e r izpravlja zapisnik zadnje skupštine, da na str. 311. red. 12.
imade glasiti : "Poznato je, da. jodkali djeluje i na · twspecifične rane", kako je on to u
za.dnjoj skupštini kazao.
Nakon toga izpravka ovjerovljuje se zapisnik.
Pr e d sj e d n i k izvješćuje, da su sbom pristupi li kao novi članovi za godinu 18\17.:
dr. Goj t a n Stj epan, sekund. liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu ; dr. Pavelić
Ante, u e. i kr. posadnoj bolnici 11 Zagrebu ; dr. K.u h n Sam. A., liečnik okr. blngajne za
podporu bolestuika u Brodu n(S. ; dr. Hogina Julij, e. i kr. fregatni liečnik n Pulju i
dr. Roth Herman, obć. i tvornički lieenik u Dngojresi kraj Karlovca.
Hrv. akad em. druHvo . "Zvonimir" u Beču moli, da mu se šalje bez platno "Liečnički
Vietnik". (Prima se.)
Dr. G u t s ch y: U prošloj mj e>eeuoj sknpštiui {L. V. br. 12, 1896 , str. 29[;) pri­
ob6io sam vam, velenč. gospodo, slui:aj

as Liečnlčki Viestnik 1897. Br. l.
Dr. G u ts chy: Sasvim dobra, samo treba dugo vremena, dok se izlieči.
Dr. G u t s c_h y: Sliedeći slučaj, što vam ga predstavljam, sigurno će zaokupiti već
s toga vas interes, što sam tako sretne ruke, ela vam mogu izim kliničke slike i patholožko-anatomički
substrat demonstrirati.
Radi se o slučajevih t. zv. cerebra_lp__j_n_f_an_ti lJUL.be..m i_p_l__g_ije (Hemiplegia
infantil. spastica) - pathogeuetički stt;iigo različna od s p i u al n e infantilne · hemiplegije
(Poliomyelitis acuta anterior), - o uzmi dj etinjeg doba, o kojoj, akoprem ju već od g. 1827.
poznajemo, te je u kliničkom pogledu strogo karakterizirana, za čudo malo znademo o
njezinoj pravoj pathogeuezi u initialnom stadiju. Uzrokom će tomu biti, da smo vrlo riedko,
više puta baš nikako u stanju in initio postaviti sigurnu diagnozu, jer kod nježne, tek nekoliko
dana ili tjedana sta.re djece, ne možemo t. z. obćenite symptome, kao somnolentnost,
bljuvanje itd. diagnostički tako izrabiti, a kada smo dia.gnozu učinili, to se je radilo o procesu,
koji se je posve ili skoro posve odigrao. Prema tomu je i vriednost pathol.-anatom.
nalaza.
Zato baš mislim, da je interes današnjoj antitbezi, klinička slilm i anatomički preparat
opravdan.
Iz anamneze moje male bolestnice Zorice . mogu vam samo toliko priobćiti, u
koliko mi izvješćuje u listu mnjka bolestnice. Ista mi piše, "da je bolest nastala, kada je
diete bilo td nedjelje staro, i to sa vrućinom i eklamptičnimi napadaji. Ti grčevi da nisu
doduše dugo trajali, ali diete je od toga silno oslabilo i cielu noć stenjalo, tako, ela se
nisu nadali, da će na životu ostati. Sjutradan, kada smo jn okupali, bila su joj ledja
sasma modra (?), tako, kao da ju je tko sa malim čekićem izhikao; posij e toa dobila je
strašan proljev i vrućicu, te je uviek po malo poboljevaln., dok joj ne prodje 3 mjeseca,
tek onda se poče po malo oporavljati. Na ri1ci i nozi nimo nik:tlwve pogreške opažali,
dok diete nije počelo sjediti i po malo se igrati ; onda opazismo, da jj je lieva ruka uviek
mirna i da palac lieve ruke uviek n nutri drži. Kad je diete probudilo, opazismo malu
pogrešku i na nozi. A kad je 2 god. i 4 mj . stara bila, o p e t nam se razboli te dobije
iste eklamptične napadaje (Nješto obična i redovita kod cerebralne uzme) itd."
Uzma bila je dakle iz početka mlohava (scblaffe l,ii,hmung) ; kašnje tečajem paralytič .
. stadija postala je, kao što sve cerebralne tJzme, spastična, t. j. usli ed sekundame descen­
dirajnće degeneracije posbtjale su mišice rigidne, nastale su kont p kture i deformiteti, u
kratko bolest nastupila je u t zv. treći ili kronični stadium, u kojem vam bolestnicu poka­
zujem. Stepen kontraktnre i event. tropbične alteracije (t zv. neurotičte aplazije mišičja,
kostiju) proportionalne sn stepenu bolesti.
Na ruci su flexori i pronatori, na nozi flexori i aclduktori, koj.i su ponajviše i najčešće
kontrabirani. Prema tomu je i h o d i a t t i t u d a bolestnice.
Hod je upravo pathognomoničan za cerebralnu uzmu, te naliči n svemu hodu odraslog
hemiplegika (usljed haemorrh. cer.), · s tom bitnom razlikom, da kod njih manjka
tipično rotirauje, circnmductio extremitaeta (mabencle Gangart"), nego naproti bod im je,
osobito gdje su flektori stegna jako rigidni, više skakutajući (,,hlipfende Gangart, freiwilliges
Hinken"). Osobito se to dobro razabire, ako bolestnica . nešto naglije ide.
Svi reflexi su na kljenntoj strani povišeni !
Osobitih tropbičnih alteracija (u rastu i razvitku kljenute strane), aphazije, alteracija
u inteligenciji i psycbi, onda t. zv. posparalitičnih motomib altemcija (tetan. kontraldure,
choreatično, athetotično, kataleptično gibanje) kod moje bolestnice ne ima. Oni su ovisni
o lokalizaciji i veličini laezije. Lieva joj je ruka u laktenom sglobu flektirana i trupu
aclchtcirana, u ručnom sglobu flektirana, prst-i hyperexteudirani, a u · interpbalangealnih
sglobovih skvrčeni, palac ruci adducirnn (Afl'enhand, Klauenhand) ; noga je u koljenu
lahko flektirana. Atrophija mišičja nije bnš osobita, m i š i e e re agi raj u pro m p tn o n a
f arad i č n u s t ruj u; električ. razdražljivost normalna.
Prema tomu, kako su spomenuti simptomi manje ili više pre;.:nantuije izraženi, pravi
nam i diagnoza potežkoća. Osobito ovaj relativno laglji slučaj cerebr. infantil. uzme na
prvi mah nije lahko razlikovati od spinalne infantil. uzme. Nu spastični karakter,
povišeni reflexi, bem iplegična forma i što je najvažnije i upravo odlučujući mo-.
menat: manj kanje degenerativne atrophije, odnosno De B, govore sigurno za cerebralnu
narav bolesti.
Br. 1. Liečnički Viestnik 1897.
l.:udnovat upravo slučaj htio je, da je dne 8. o mj. došla na odjel g. primariusa
dru. Kosiruika 40 god. stara seljakinja 1\Iargareta Ob. iz Brdovca, žena iunee tj elesno propalu,
bolujući od akutne upale crievlja, te od te bolesti za 4 uana i umrla. Ista imala
jt od svog djetinstva npn1vo takovu spastičnu uzmu lieve polovice tiela, kao što clemon­
Mtrirana bolestnica, samo su kontrakture nešto bolje izrazite bile (tetanične kontrakture) :
liuva ruka bila u laktenom sglobu fleklirana, u ručnom sglobu flektirana, u metacarpoplmlaugealnom
sglobu hyperextendirana a člančići prstiju u interphalangealnih sglobovih
poput pandja skrčeni. Extremiteta nije bila kraća od zdrave desne, a un dolnjoj extremileti
bila je samo pod koljenica atropbična.
Mors iste, obzirom na namišljenu demonstraciju dodje mi upravo kano - sit venia
verbis - narueenn. Kod autopsije mozg našao sam, kako eto vidite na preparatu, veliki
defekt na desnoj uioždjanskoj k01·ini (resp. cystu) odgovarajući dalnjim partijam Rolaudovih
vijuga, preko njega napela se pia mater, a defekt izpunjivao liquor cerebrospinalis.
(f:llnčaj porencepbalije.*)
Uzrok tomu clefektu bila je circurnscriptna Meningo-Encephnlitis, koja je vodila do
resorpcije dotične partije mozga (cysta), a u drugih slučajevih opet kao što to vidite na
photogramu (takodjer slučaj infantilne cerebralne uzme) iz klinike 8triimplove do circnmscr.
Hkleroze.
Dr. Ma š e k: Ja sam tako slobodan iza mjesec dana opet poknzati onaj slučaj syphili
maligna. Tberapija ostala je ista, dobivao je jodkali, a na nme empl. cinereum, te
He je uz to liečenje bolestnik znatno oporavio i upravo odebljao. Niti za ovo vrieme nije
bilo nikakvih novih erupcija. U vratu sve je r.araslo, ali tako, da je arcus glossopalatinus
prirasao uz stražnj u stienku pharyuxa. Na koži tiela vide se na mjestu prijašnjih rana još
intenzivno crvenih pigmentirauib zaratica. Nekoje od ovih imadu još svježi epitel, zato su pokrite
sa empl. cinereum. Ona rana na peni.u takodjer je zarasla, samu je još dotično mjeRto
nešto sclero.irano.
D_:: _ 5?c_h,arz: f:Huč_nj operacije bydrokephalokele. Roditelji bolestnoga dj eteta su
_
zdravi, isto tako dva brata i jednn sest·1::t Po pripo;iedanju maj ke narodilo se je diete,
kojemu ima sada 4 mjeseca, sa "bulom" iznad nosa. Ta je bula sve više narasla i majki!.
je zato doniela diete u bolnicu.
Stat. praes. : Mužka diete, prema dobi dosta dobro razvij eno. Iznad nosa nalazi se
tumor, velik kao orah, mekan, koji se na pritisak nešto smanjuje. Kad diete viče, tumor
je jače napet, nego u miru. Kad se kuša reponirati tumor, što nikad sasvim ne uspije, ne
opaža se promjena n bl! u; cliete se pri tom brani, viče, ali drugo, kao konvulzije, synkope
i t. d. 8e ue opaža. Tumor pokazuje pnlzaciju. Nije proziran. Najviše je razvit iznad JJOSa,
al don

40 Liečnički Vie$tnik 1897. Bi. l.
Dr. W i k er h a u s er demonstrira : l. Adnexotomia abdominalis, exstirpatio u teri vagi
nalis j 2. i 3. Myomotomia (amputntio supravaginalis u teri) j 4. Graviditas extrauterina,
.
haemorrhagia interna. (Priobćujemo na drugom mjestu "L. V.".)
Predajednik: Na .domakn ove godine čast mi je svoj gospodi članovom poželiti
sr!llnu novu godinu, te srdačno zahvaliti svim onim, koji su nas svojim radom podpomagali,
pa najtoplije sbor preporučiti njim i svim ostalim. (Živio predsjednik!)
Pošto je bio dnevni red izcrpljen, zaključi predsjednik skupštinu.
Sitr1e viesti.
. Našim suradnikom. Milo nam je, da možemo konstatirati, da naš poziv prije
gom dana na sve unse vriedoe članove nije ostao bez uspjeha . . ,Liečnički Viestnik" prevabo
Je preobražen u novom ruhu prvu godinu, te nam je ugodna dužnost zahvaliti se
našim poštovanim suradnikom, knji su nas toli liepo podupirali, šaljuć nam krasne radnje,
s kojimi bi se svald medicinski list podičiti mogao. 1::3 tim spajamo ujedno i molbu, da
nam i našemu listu i nadalje ostanu vierni, a nadamo se, da će se kru g naših suradnika
od godine do godine s ye više povećavati .
Osobne vi esti . Dr. Lazar Grujić izabran je obćinskim liečnikom u Dalju. Krsto
N o s ti, umir. kotarski liečnik, do sada obćinski liečnik n Novom SlankamPnn, izabran je
obćinskim liečnikom u Uepinu ua mjesto dra. Oh y l a ka, koji se je preselio u V inicu u
županiji varaždinskoj , gdje je izabran obćinskim liečnikom.
U m rl i. Dr. Nikola G o j ta n, bivši obćinski liečnik u Dalj n, umro je 14. prosinca
pr. g. Dr. Gojtan rodio se je 14. studenoga 1826. u Pri lišću kod Karlovca j kao umirovljeni
e. i kr. naclliečnik izabran bi obćinskim liečnikom u Dalju u županiji virovitičkoj, gdje je
preko 20 godina živio. Muž plemenita srdca, čedan i nježan u svojem ponašanju i savjestan
i marljiv, stekao si je ljubav i povjerenje svih, koji su ga poznavali. - Prije dvie godine
osliepio je, a zadnje godine mu kap pala, te je nakon dugotrajnoga bolovanja. umro. Ostavio
je iza sebe petero djece : dra. Ivana Gojtana, književnika u Zagrebu, dra. Stjepana Gojtaua,
sekunclarnoga liečnika u bolnici mil. braće u Zagrebu i uajmladjega magistra pharma.cije
u Beču, zatim d vie kćerke. Lahk>t mu zemlja!
U St. Radeguudu kraj Gradca u Štajerskoj umro je d3ie 25. prosinca pr. g. dr.
Gustav Nowy, jedan od najpoznatijih hydropatha u 65. godini. Nowy bio je 32 godine na
čelu mrzlica u Radeguudn, a bijaše i vrlo dobro u nas poznat, pošto je mnogo bolestnika
i iz naših krajeva dolar.ilo tamo tražeći oporave.
Emil du Bois-Reymoncl, slavljeni physiolog u Berlinu, zadnji od glasovitih učenika
Johannesa M ii llera, umro je 2G. prosinca pr. g. On je zadnji od one četvorice na
glasu physiologa, koji su skoro kroz četiri decenija stvorili novu znanost : Briicke, Helmholtz,
O. Ludwig i du Bois-leymond. Hodio se je u Berlinu 7. studenoga 1818., bijaše
asistent Johannesa Mul! em, a od godine 1858. profesor u Berliuu. O njem veli S. Exner :
,.Zaista du Bois-Reymond -- ue obzirući se na neke male raduje - radio je samo na
obćoj physiologiji živaca i mišica. Ali ovu nauku je on i stvorio, a tko godj se za njim
hoće baviti tim predmetom, morati će raditi njegovimi metodami i onimi instrumenti, koje
je on izumio." Nu ela je to polje ovako uspješno obraditi mogao, morao je temeljito poznavati
i poznavao je anatomiju, fiziku, kemiju, sporedajnću anatomiju, matematiku itd. On
bijaše upravo majstor u rieči, ter pot-iče od njega velik broj duhovitih govom vrlo različita
saclržaja. Zadnje dvie godine proboravio je bolestan.
Glavna skupština
"s b o l' a l i e č n i k a kr a l j e v i n a Hr v a t s k e i S l a v o n i j e" u Zagrebu biti će
dne 25. siečnj a 1897. u 5 sati poslj e podne u sveučilištu (u senatskoj dvorani) s ovim
dnevnim redom :
l. Pozdrav predsjednika.
2. Bilježuik izviestit će o radu sbora u prošloj godini.
3. Blagajnik položit će račun o imovini sborovoj.
4. Izbor od dva člana, koji će pregled

6. Dr. Antolković Kalinski pl. Josip, privatni liečnik u Zagrebu.
7. Dr. Arch Franjo, kr. kotarski liečnik u Požegi.
8. Dr. Arminslci Isidor, privatni liečriik u Osieku.
9. Dr .. Arneri Blaž, obćinski liečnik u Blatu (Dalmacija).
10 Dr. Bcan' Vjekoslav, kr. kotarski Iiečriik u Pregradi.
11. Dr. Bačić Nikola, kr. domobranski pukovriijski liečnik u pričuvi, obćinski
liečnik na Sušaku.
12. Dr. Balogh Nikola, obćinski liečnik u Indiji.
13. Dr. Barac pl. Repenjski Eugen, privatni liečnik u Zagrebu.
14. Dr. Barac Mihovil, obćiriski Iiečnik u Bribiru.
15. Dr. Barković Dragtetin, primarni liečnik u gradskoj bolnici u Sisku.
l6. Dr. Barlović Karlo, kr. kotarski liečnik u županji.
17. Dr. Bartulić Josip, kr. kotarski liečnik u Udbini.
18. Dr. Baturić Petar, Obćinski Iiečnik u Benkovcu (Dalmacija).
19. Dr. Bauer Lavoslav, kotar. liečnik I. razreda u Livnu (Bosna).
20: Bsijanac Josip, kr. kotarski liečnik u PeruŠiću .
21. Dr. Beil Gustav, kr. županijski fizik, kr. zemaljski zdt·avstveni savjetnik
ti varaždinu.
22·. Dr. Bjelić Vtktor, kr. kotarski liečnik u Ćazmi.
23. Dr. Bendini Joip, obćinski liečnik u Cavtatu (Dalmacija).
24. Dr. Benzan Ivan, privatni liečnik na Rieci.
25. Dr. Berić Gjuro, obćinski liečnik, e. i kr. nadliečnik u pričuvi u Kuni
(D.almacija ).
26. Dr. Biankini Antun, privatni liečnik u Staromgradu (Dalmacija!'
27. Dr. Bišćan Milan, kr. kotarski liečnik u Samoboru. . .
28. Dr. Bitanga Ai1gust, obćinski liečnik u Imotskom (Dalmitcija).
29. Dr. Blau Hinko, liečnik okružne blagajne za podporu bolestnika u Varaždinu.
30. Dr. Biaiek Jaroslav, kr. lwtarski liečnik u Brodu na Savi.
31. Dr. Blum Hugo, kr. kotarski liečnik u Vinkovcih.
32. Dr. Breberin Eugen, kr. kotarski liečnik u Novskoj.
33. Dr. Brink Eduat·d, kr. kotarski liečnik u Novoni.
34. Dr. Brlić Dobroslat•, gradski fizik u Brodu mi. Savi.
35. D. Brodsky Ljudevit, kr. županijski fizik u Gospiću.
6. Dr. Bui6 Juraj, privatni liečnik u Spljetu.
37. Dr. Gatti Gjuro, primarni liečnik na Rieci.
38. Ohihat·z Franjo, kr. kotarski liečnik u miru u Oguiinu.
39. Dr. Ooltelli de Roccafnare Herman, liečnik lječilišta u Cirkvenici.
40. Dr. Oačković Vrhovinsfci pl. Miroslav, sekundarni liečnik u bolnici milosrdnih
sestara u Zagrebu.
41. Dr. Oserge Dmgutin, sekundarni liečnik u bolnici milosrdne braće u
Zagrebu.
42. Dr. Čapka Franjo, upravljajući bolnički liečnik u Zerrlutiu. ·
43. Dr. Čanić Ivan, . ekund. liečnik u bolnici u 03ieku.
44. Dr. Čulumovi6 Pavao, kr. kotarski liečnik, dodieljen na službovanje bol-
nici u Ogulinu. . .
45. Dr. Derenčin Josip, kr. kotarski liečnik u Križevcih.
·
46. Dr. Dima Dušan, trgovištni liečnik u Rumi.
4 7. Divišek Ivan, ob ćinski liečnik u Rajevomselu . .
48. Dokusović Ante, e. i kr. nadranarnik u miru, gradski lječnk u Brčkoj.
49. Dr. Dubravčić Marko, priv liečnik u Nerežišću (Dalm9Ua). ·
· · ·
50. Dr. Durr Eugen, obćinski liečnik u Karlobagu.
51. Dr. Eisenbacher Franjo, kućni liečnik kr. 'zemaljske 1\aznicme u Lepo-
glavi.
52. Dr. Eisenstein Bernhal'd, kr. kot. liečnik u miru u ·. Koprivnici.
53. Dr. Fabianić Nikola, obćinski liečnik u Voloski (I;;tra).
54. Dr. Ferderber .Milan, kr. kotarski liečnik u Kosh1jnici.
55. Dr. Ferri Antun, obćinski liečnik u Stonu (pa!mcija).
56. Dr. Figatner Milan, gradski kotarski liečnik u Zagrebu.
··
·
.. . '
57. Dr. Fischer Bela, kr. kotarski liečnik, dodieljen na sp?bov;anje bolnici u
Osieku.
58. Dr. Fischer Herman, gradski fizik u Belovaru.
59. Dr. Fischer Mavro, vlastelinski liečnik u Rumi.
60. Dr. F'ischer Rudolf, zdravstveni savjetnik kod zem. vlade u arajevu.
61. Dr. Fodor Adolf, kr. vladni perovodja u Zagrbu. ·
62. Folnegović Josip, obćinski liečnik u Sunji.
63. Dr. Fon Josip, kr. županijski fizik u Za,grebu.
64. Dr. Friedmann Mavro, kr. domobr. pukov. · liečn,ik u Zagrebu.
· ' . ·
65. Dr. Frieddch Žiga, zubar u Zagrebu.
66. Fuxa Hinko, kr. kotarski liečnik u miru u Otočcu.
67. Dr. Furedi Aleksander, liečnik okružne blagajne za podporu bolestnika
· ' . ·
u Zagrebu.
68. Dr. Furst Hinko, ·gradski fizik u Sisku.
69. Dr. Georgević Petar u Osieku.
70. Dr. Gerasimović Dimitrija, sanitetski major u Beogradu.
71. Dr. Gjivanović Jalcov, e. kr. kotarski liečnik u adru (P!lltpacija).
·
72. Dr. Gjuri6 Aleksander, kr. kot. liečnik u Staroj Pazovi.
73. Dr. Gjurović Henrik, obćinski liečnik u Prčnju (Dalmacija).
7 4. Dr. G lUck Lavoslav, primarni liečnik bosanskohrce{wv.a9ke _ zemaijke
bolnice u Sarajevu.
7 5. Dr. Goldstein Vitim, obćinski liečnik . u Krapini.
76. Dr. Gostiša Aurel, kr. kotarski liečnik u Pisarovini.
77. Dr. Gostl Bernard, kr. kotar. liečnik u Ogulinu.
78. Dr. GQttlieb Albert, obćinski liečnik u Vukovaru.
79. Dr. Gottschalk Franjo, e. i kr. umirovljeni fregatni . i gradski kotarski
.
· · · ·
liečnik u Osieku.
80. Dr. Gregorić Andrija, ravnatelj zemaljske bolnice i primarni liečnik .u
· · . . · . ,
·
Pakracu.
. ·. '
81. Dr. Grčić Branislav, kr. kotarski liečnik, dodieljen na slu}Jovan.ie bolnici
u Vinkovcih.
82. Dr. Grospić Ferdo, kr. kotarski 1iečnik u Gospiću.
83. Dr. Grunwald Herman, kr. kotarski liečnik u .Slatini.
84. Dr. Geržetić Nikola, e. i kr. štopski liečnik. u· ':M:ot!lru.
l:55. Dr. Gundrum Fran, g!adski fizik u Križev_

86. Dr. Gutschy Antun mladji, kr. kotarski liečnik u Zlataru.
87. Dr. .Gutschy Antun stariji, kr. kotarski liečnik u Sisku
88. Dr. Gutschy Franjo, sekundarni liečnik u bolnici mil. sestaa u Zagt·ebu.
89. Dr. Hadviger Fr anjo, kr. kotarski liečnik u Koprivnici.
90. Hafner Josip, gradski zubar u Zagrebu.
91. Dr. Handler Bernhard, obćinski liečnik u Erdeviku.
92. Hanžek Gjuro, obćinski načelnik i privatni liečnik u Sv. Ivanu-žabno.
93. Dr. Harabel Dimitrija, kr. kotar. liečnik u Virovitici.
94. Dr. Harazim Ljudevit, kr. kotarski Iiečnik u Slunju.
95. Dr. Havliček Josip, kr. kotarski liečnik u Zagrebu.
96. Dr. Henninger Julio, obćinski liečnik u Vrbovcu.
97. Dr. Hermann Isidor, obćinski i kupalištni liečnik u Lipiku.
98. Dr. Hirschenstein Ilija, kr. kotarski liečnik u miru u Daruval'U.
90. Dr. Hochmayet· Dbaldo, kr. kotarski liečnik u miru u Garešnici.
100. Dr. Hoffman Vatroslav, kr. kotarski · liečnik u Dugomselu.
101. Holzer_ Leopold, obćinski liečnik u Sikirevcih.
102. Dr. Harak Ervin, obćinski liečnik u Bos. Novom.
103. Dr. Ho·vanitzki Aleksander, kr. domobranski pukovnijski liečnik · u Karlovcu.
104. Dr. Hovorka Oskar vitez Zderas, obćin. liečnik u Janjini. (Dalmacija).
105. Dr. Huber .Aleksander, ·e. i kr. štopski nadliečnik, šef saniteta e. i kr.
13. sbora u Zagrebu.
106. Dr. Ivanuš .Adolf, kr: kotarski liečnik u V elik oj Gorici.
107. Dr. Ivković Gjuvo, privatni liečnik u Zagrebu.
108. Dr. Jakopović pl Bogdan, privatni liečnik i kr. zemaljski zdravstven
savjetnik u Zagrebu.
109: Dr; Janson Ivan, umirovljeni kr. podžupanijski liečnik u Našicah.
110. Dr. Joković Rok, obćinski liečnik u Tiesnu (Dalmacija).
111. Dr. Josipovich pl. Ljudevit, comes turopoljski, virilista u saboru kralj e­
vina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, zastupnik u zajedničkom . saboru
kraljevine Ugarske, u Kurilovcu kod Velike Gorice.
1i2, Dr. Jovanović Petar, kr. kotarski liečnik u Pakracu.
113. Dr. Jur-aković Mate, obćinski liečnik u Trpnju (Dalmacija).
114. Dr. Juranović .Martin, kr .. kotarski liečnik, q.odieljen na službovanje
bolnici u Petrinji. . .
115. Dr. Jurjević pl. Josipj sekund . . liečnik u bolnici mil. braće u Zagrebu.
116. Dr. KalCić Ivan, e. i kr. štopski liečnik u e. i kr; posadnoj bolnici . · · · ·
br: 16. u Budimpešti.
117. Dr. Kallivoda Stjepan pl. Fa lkensteinski, kr. kotarski liečnik u Osieku.
118. Dr. Kargotić Antun, obćinski liečnik na Visu (Dalmacija).
119. Dr. Kasumović Mi1·ko, sekund. lienik u . bolnici mil. b.raće u Zagrebu.
·
120. Dr. Katičić Vladimir, kr . . kotar. liElčnik u Našicah.
121. Dr. · Keck Bohuslava, bosansko-hercegovačka uredovna lieČnica u Mostaru.
122. Dr. Kelcker Franjo, kr. županijsk . .
i fizik u Ogulinu.
123. Dr. Kepes Julijo, kr.· domobranski stoerni nadličnik' 'u Zagrebu
124. Dr. Keszler Ladislav, kr. domobranski pukovnijki lieč ' nik . u · Sisku. 125. Dr. Kern Hinko, kupldištni liečnik u Lipiku. .
· ·
16. Dr. Kindl Josip, kr. kotarski liečnik u Irigu.
127. Dr. Kiseljak Ivan. kr. kotarski liečnik na Rieci.
128. Dr. Klein Dragutin, obćinski liečnik u Sotinu.
129. Dr. Klemenčić Andt'ija, kr. kotarski liečnik u Brinj u.
130. Dr. Knopp Fm·do, gradski fizik u Osieku.
131. Dr. Koprynski Eugen, gradski liečnik u Kostajnici.
132. Dr. Kohn Ante, kr. kotarski liečnik u Dolnjem Miholjcu.
133. Kollaj Emanuel, umirovljeni kotarski liečnik u Ludbregu.
134. Dr. Konrad Benko, gradski fizik u miru, obćinski · liečnik u Pleternici.
135. Dr. Korač Dazar, kr. kotarski liečnik u Šidu.
136. Dr. Korewa vitez de Debno Ljudevit, gradski fi ilc u Senju.
137. Dr. Kosirnik Ivan. primarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara, predsj
ednik zemaljskog zdravstvenog vieća u Zagrebu.
138. Dr. Kovačević Milan, kr. kotarski liečnik u Gjurgjevcu.
139. DJ•. Kovafik Vendelin, umirovljeni kr. kotarski liečnik u Virovitici.
140. Dr. Kralj Placido, gradski fizik u Varaždinu.
141. Dr. Krema Gjuro, sekund. liečnik u bolnici mil. sestara u Zagrebu.
142. Dr. Krištof Radoslav, kr. nadzornik veterinarstva . kod kr . . zemaljske
vlade u Zagrebu.
143. Dr. Krivačić Tomo, kr. kotarski liečnik u Gračacu.
144. Dr. Križ Ljudevit, rudarski liečnik u Vrdniku kraj Rume . .
145. Dr. Kučenjak Aurel, obćinski liečnik u Krškom (Kranjska), .
146. Dr. Kuhar .Aleksander, gradski kotarski liečnik i liečnlk okružne blagajne
za podporu bolestnika u Zagrebu
147. Kuhar Fratljo, umirovljeni kr. kotar. liečnik u Zagrebu.
148. Dr. KunJačić Miroslav, obćinski Iiečnik u Vel. Luki, Korčula (Dalmacija).
149. Kunović pl. Dragutin, umirovljeni kotarski liečnik, obćinski liečnik u
Pre gradi.
150. Dr. Kurajica Božo, sekund. bolnički liečnik u Šibeniku (DalmaCija).
151. Dr. Labaš pl. Blažkovečki Franjo, kr. kotarski liečnik u Djakovu.
152. Dr. Lalić barun Ni/cola, ravnatelj bolnice i primarni liečnik, posjednik
zlatnoga krsta za zasluge, u Šibeniku.
153. Dr. LaHarus Filip, obćinski liečnik u Valpovu.
154:. Dr. Lažanslcy .Aleksander, privatni liečnik u Zagrebu.
155. Dr. Lehner Hinko, o bćinski liečnik u Kraljevici.
156. Dr. Lederer .Armin Lavoslav, privatni liečnik u Vinkovcih.
157. Dr. Levaj Aleks andtr, obćinski liečnik u Vrbanji.
158. Dr. Linardić Dinko, e. i kr. štopski liečnik i posadni glavni liečnik u
Banjaluci.
159. Dr. Loew · Ljudevit, e. i kr. nadliečnik u miru, liečnik okružne blagajne
· za podporu bolestnika u Zagrebu.
160. Dr. Longhino Andrija, kupalištni liečnik u · Varaždinskih Toplicah
16 1. Dr. Lušić-Matković Vinko, primarni liečnik u bolnici mil. braće u· Zagrebu.
162. Dr. Luxat·do Emanitelo, ravnatelj zemaljske bolnice u Zadru.
163. Dr. Magdić Ivan, kr. kotarski liečnik u Ludbregu.

164. Dr. Maixner Ivan, u Zagrebu.
165. Dr. Malvić Jakob, e. kr. kotarski liečnik u Kotoru (Dalmacija).
166. Dr. Mandich Sime, e. i kr. štopski nadliečnik u e. i kr. garn. bolnici
br. 15 u Krakovu.
167. Dr. Manojlović Mito, kr. kotarski liečnik u m.iru u Djakovu.
168. Dr. Marčelić It•an, bolnički liečnik prenac u Ar.banasih, Zadar (Dalm.).
169. Dr . Marinković . Nikola, obćinski liečnik u Vis:u (Dalmacija). .
170. Dr. Mm·janović Petar, obćinski liečnik u Šimanovcih.
171. Dr. Marković Josip, kr. kotarski liečnik u Otočcu.
172. Markuš Tomislav, kr .. županijski veterinar, diplomirani liečnik u Zagrebu.
173. Dr. Martecchini Balda, obćinski liečnik na Hvaru (Lesina, Dalmacija).
174. Dr. Martinis Josip, obćinski liečnik u Komiži (Dalmacija).
175. Masa Ivan, kr. kotarski liečnik u miru, obćinski liečnik u Josipdolu.
· 176. Dr. Mašek vitee Bosnadolski Dragutin, primarni liečnik u bolnici mil.
sestara u Zagrebu.
177. Dr. Matić Josip, kr. kotar .;ki liečnik u miru u Virovitici . ·
178. Dr. Matković Ivan,. mld. u Beču, IX , Garn.-Gasse., . 2 . ·
179. Dr. M.atković Ivan, e. i kr. štopski nadliečnik u miru u Zagt·ebu.
180. Dr. Maulwurf Felilcs, privatni liečnik u Karlovcu
181. Dr. Meczner August, . r. županijski fizik u miru u Vukovaru
182. Dr. Mezera Franjo, kr. županijski fizik u Osieku.
183. Dr. Mihajlović J/ihajlo, gradski fizik u Karlovcih
184. Dr. · Milašinović Gjorgje, obćinski liecnik n Vinkovcih
185. Dr. Mirković Sava, obćinski liečnik u Irigu.
186. Dr. Mišetić , Roko, ravnatelj i liečnik prvenac u Dnbrovniku.
187. Dr. Mladenović Kosta, primarni liečnik u Novojgradiški.
188. Dr. Mladinov Antun, ohćinski iiečnik u Šolti (Dalm.).
189. Dr. Mladinov Josip, obćinski liečnik u Vodicah u Dalmaciji.
190 . . ·Mlikovsky Miroslav vitez de Lhota, gradski kotarski liečnik u Sisku.
191. Dr. Moačanin !lJan, gradski kotarski liečnik u Osieku.
192. Dr. Mocnaj Adolfo, kr. domobranski stožerni llečnik u Sisku.
193. · Dr. Modoš pl. Stjepan, kr. kotarski liečnik u Topuskom.
194 Dr. Mohar Ivan, kr. kotarski liečnik u Karlovcn.
195. Dr. Mojić Miloš, gradski kotarski liečnik u Mitrovici
196. Dr. Monašević Vojin, obćinski i tvornički liečnik u Č,ereviću.
197. Dr. Muller Adolf, bivši grad ;ki fizik u Brodu na Savi, zubar u Zagrebu.
·
198. Dr. Muller l!'rico, kr kotarski liečnik u Grubišnompolju.
199, Dr. Muža Alfons, obćinski liečnik u Iloku.
200. Dr. Namorš Vatroslav, privatni liečnik u Jesenicah (Kranj koj).
201 . Dr. Nedeljković Sava, gradski kotar.;ki liečnik u Zemunu.
202. Dr. Nemičić Milan, geadski fizik, kr. zemaljski zdravstveni savjetnik u
Karlovcu .
203 .. Dr. eumann ,Beno BeZa, obćinski liečnik u Popovači
204. Dr. Neumann Žiga, obćinski liečnik u Orahovici.
205. Dr. Nikolajević AlPksander ·, kr. kotar ki liečnik n Novoj Gradiški.
206. Nosti Krsto, kr. kotarki liečnik u miru, obćinski liečnik u Čepinu.
207. Dr. Omašić Josip, obćinski liečnik u Lukšiću (Dalmacija).
08. · Dr. Orešković pl. Breitenthurm Pavao; kupalištni liečnik• u Krapinskih
Toplicah (zimi u Zagrebu).
209. Dr. · Otto Dragutin, privatni liečnik mi Rieci:
210. Dr. Paić Stjepan, gradski fizik u Mitrovici.
211. Dr. Paladino Pajo, obćinski liečnik u Trogiru (Dalm:).
212. Patocka Franjo, · kr. kotarski liečnik u Dvoru.
213. Dr. Pavec Vinko, gradski kotarski liečnik u Zemunu.
214. Pavliček Petar, -kr. kotarski liečnik u miru; liečnik okrtižne blagajne za
podporu bolestnika u Zemunu.
215. Dr. Peičić pl. Vilim, kr. županijski fizik u Belova1·u.
21G. Dr. Pera Josip, privatni liečnik u Baru (Antivari); Crna:gora.
217. Dr. Peričić Božo, primarni liečnik u Šibeniku. ·
218. Dr. Pisačić Hižanovečki pl. Hugo, asistent u kr. primalj. učlišth u Zagrebu.
219. Dr. Pollak Vilim, gradski fizik u Požegi.
220. Dr. Pollitzer Nataniel, h. kotarski liečnik u KutinL
21. Dr. Pollitzm· Šimun, kupalištni liečnik u Karlsbatlu.
222. Dr. Preindlsberger Josip, primar. liečnik u zemalj . bf'lhtici u Sarajevu.
223. Dr. Pugliesi Jeno, liečnik pokrajinske bolnice n Dubrovniku;
224. Dr. Rado Eugen, zubar u Zagrebu.
225 Dr. Radojčić Kosta, privatni liečnik u Zemunu.
226. Dr. Rechnitz Mavro, kr. kotarski liečnik u Zemunu.
227. Dr. Rechnitzet· Slavo, obćin!!ki Iiečnik u Oriovcu, sada ria klinicfprof. Fuchsa
·
u Beču, IX. Alerstrasse 4.
228. Dr. Reich Dragutin, privatni liečnik u Brodu na Savi,
229. Dr. Reichwein Dragutin, taj nik kr. zem. vlade ti Zagrebu.
230. Dr. Reiner MatTo privatni liečnik u Beču, IX., Glasergasse 19.
231. Dr. Rihtarić Gjuro, gradski kotarski liečilik u Zagrebll '.
232. Dr. Rogulić pl. Ivan, kr. županijski fizik u Vukovaru.
233. Dr. Bohaček Ivan, umir. ravnatelj kr. zemalj . zaoda ·z·a umobolne;
priv. liečnik u Kremsiru (Moravska).
234. Dr. Rosenzweig Josip, kr. kotarski liečnik u Vukovaru:
235. Dr. Ručević Stjepan, e. i kr. štopski liečnik u PlvTJa, u Hercegovini,
236. Dr. Runjanin Ni/cola, kr. kotarski liečnik, kr. zem·aJj. zdravstveni sa-
vjetnik u Rumi.
237. Schaffer Matija, privatni liečnik u Zagrebu.
238. Dr. Scherzer Adolf, kr. kotarski liečnik u Senju.
230. Dr. Schlick lzidot·, kr. županijski fizik u Zagrebu.
240. Dr. Scholler Vatroslav, sek. liečnik u bolnici miL braće u Zagrebu.
241 . Dr. Scholz Jos·ip, kr. kotarski liečnik u Mitrovici. ·
242. Dr. Schosberger Aleksandm·, gradski liečnik u Bosanskoj GriuliškL
243. Dr. Schussl Viktor, privatni liečnik u Osieku.
244. Dr. Schwarz Dragutin, primarni Iiečnik u bolnici :}riil. braće u Zagrebu .
24=> . Dr. Schwarz Vatroslav, kr. zemalj. zdravstveni savjetnik,' ravnatelj i
primarni liečnik pod zemalj . upravom stojeće boli:!iee zaklade iiuttler­
Kohlhoffer-Monspergove, · kr. domobranski • pukov.nijski"IWčrilk u pričuvi,
ko man der reda sv. groba, začastni član ta]ijanskbga . reda od bieldga
križa u Osieku.

i46. Dr. Serbić Hadži Mehmed-Sami, prlv. liečnik u Dol. Tuzli lBosna).
247. Dr. Simić pl • .Antun, kr. kotarski liečnik u Sv. Ivanu-Zelini.
248. Dr. Sladović pl. Sladoević Eugen, primarni liečnik bolnice mil. braće u
Zagrebu.
249. Dr. Sluga Ferdo, kr. kotarski liečnik u Klanjcu.
290. Dr. Steintel Božo, kr. kotarski liečnik u Belovaru.
251. Dr. Sessler Mam·o, obćinski liečnik u Nallicah
252. Dr. Spalatin Antun, obćinski liečnik u Staromgraqu (Dalmacija).
253 . . Dr. Sp annet· Josip, kr. domobran. pukov. liečnik u Zagrebu.
2!}4. Dr. Spiller Mavro, sekund liečnik u bolnici u Karlovcu.
2f>5 Dr. Spitzer Adolf; obćinski liečnik u Drenovcih (Županj).
256. Dr. Sp itze1· Eduard, privatni liečnik u Varaždinu.
257. Dr. Stern Mavro, kr. domobranski nadliečnik u pričuvi · u Vukovaru.
258. Dr. Stern Miroslav, kr. kotarski liečnik u miru u Karlovcu.
259. Dr. Stipan Franjo, kr. kotarski liPčnik u Jaski.
260. Dr. Stipaničić Antun , kr. kotarski liečnik u Delnicah.,
26L Dr. Stojanović Gjuro, e i kr. štopski liečnik u miru u Karlovcu.
262. Dr. Strohal Ft·anjo, kr. kotarski liečnik: u Petrinji.
263. Dr. Struppi Viktot·, odsječni savjetnik kr. zem. vlade i zemaljski vrhovni
liečnik u Zagrebu . .
264. Dr. Subbottć Vojslav, primarni liečnik državne bolnice u· Beogradu.
265. Szaloki Dragutin, kr. kotarski liečnik u Korenici.
266. Dr. imsa Ivan, ravnatelj kr. zemalj. zavoda za umobolne u Stenjevcu.
267. Dr. Sjmunović Radivoj, obćinski liečnik u Milni na otoku Braču (Daltn.).
268. Dr. Skarica I., priv. liečnik, Beč, IV., Schafergasse 21.
269. Dr: lajuzer Edu.ard, P!imarni liečnik u Ljubljani.
270. Dr. tambuk Jvan, obinski liečnik u Jalsi (Hvar u Dalmaciji).
27 1. Dr. Sulentić Ft·anjo, kr. kotarski liečnik u Glini. ,
272. Dr. Šulentić ·Ivan, sek. iiečnik u bolnici mil. brać·e ·u Zagrebu.
273. Dr. Svrijuga Ljudevit, · primarni liečnH{ u Karlovcu.
274. Dr. Švrl}uga Šime, gradski fizik u Zagrebu.
27f>. · Dr .. Ta uslc Albm·to, kr. kotarski . liečnik u Krapini. ..
·
276 .. Dr. Thaller Alberto, · gradski fizik u Zemunu. ·
277 Dr. Thaller Ignjat, kr. Županijski fizik, podpredsjednik zemaljskog ztirav-
stvenog vieća u Požegi.
278. Tičar Slavoljub, gradski kotarski liečnik u Varaždinu.
279. Dr. Tischler Ignjat, e. i kr. generalni stožerni liečnik šef sani teta e.
kr. 2 . . sbora. ti . Be,ču.
28U. Dr. Toriser Ivan, gradski fizik u Koprivnici.
281. Dr. Trausmuller .. Otmar, . kr. kotarski liečnik u Čabru.
.
·
282. Dr . Trenz' Ferdo, e. i kr, stožerni .liečnik u Motau.
283 . . Dr. ,.Treer . J_osip, . gradski fizik, c. · i kr. pukov. Iiečnik u miru u Petl'o-
·
·• varadinu..
.
284 • . ;Dr .. · T1:'ski vitei Bogoslav, gradski fizik u Bakru.
285. Dr . Tvrmann _Jos.ip, e: i kr. pukovnijski liečnik u Osieku.
286, Dr. Unterlugauer Josip, . vladin savjetnik,· zdravstveni izvjestitelj bos.herceg.
zem. vlade u Sarajevu.
·
.
287. Dr. Valja vec J rd i jan , kr. kotarski liečnik u Vrbov>kom.
288. Dr. Vinski Amand, kućni lie

Br. 2. U Zagrebu 15. veljače 1897. God. XIX.
IENIKI VIETNIK.
List izlazi jedanput na mjesec na podrug do dva arka. - Članovi ga dobivaju bezplatno.
Predplata za nečl:tnove na godinu 6 for., na pol godine 8 for.
ćhuuLrina, prcdplnta i sve ostale uplate imaju se poslati "Mjenj:lčnici hrv. eskomptne banke" u Zagrebu
Jelačićev trg br. 3.
Reklamacije rn.di "Liečničkoga Viestnika" imadu s' upraviti na Dion ičku tiskaru u Zagrebu,
Preradovićeva ulica br. 8.
Dopisi se šalju J>redsj edničt-;u sbora ili uredničtvu lista (dru. M. pl. Čačkoviću, Gajeva ul. br. 7}.
Za. oglase J> laća se po d vostupa.čnom redku ili prostom 15 novč.
Čitateljem "Jjiečničkoga Viestnika"!
Današnjim danom, gdje preuzimam uredničtvo "Liečničkoga
Viestnika", prva mi je dužnost, da se zahvalno sj etim odstupivšeg
urednika gosp. prof. dra. A. , o -1!1-e.YJH'J·,J,. . JojijLkroz dvanaest
godina požrtvovno i radino utedjivao organ sbora liečillka. "Mnoge
godine on nije bio samo urednik, već gotovo jedini suradnik, on
ga je svojim marom podigao na današnji stupanj, gdje je doduše
novom uredniku jasno ocrtan smjer, kojim imade poći, ali zato
stavljena tim teža zadaća, da list uzdrži na visini, da barem ne
podje natrag, ako ne može napredovati. U mojoj težkoj zadaći me
podkrepljuje, što je on obećao i nadalj e ostati istim prij ateljem i
revnim suradnikom, što će me podupirati svojim savjetom, a ja ću
se trsiti, da revnosti i marljivosti nadoknadim njegovu vještinu i
izkustvo, kako bi "Liečnički Viestnik" bio dostojno glasilo sbora
liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije, kako bi bar donekle članovom
pružao ono, što pružaju strukovni listovi drugih naroda.
Nu da mogu tu svoju zadaću izpuniti, treba da me gospoda
članovi što izdašnije podupru, pa da se u kolo dosadanjih prokušanih
suradnika prikupi što više novih, te da svi zajedno pregnemo
k našem uzvišenom cilju.
U ZAGREBU dne 10. veljače 1897.
Dr. Miroslav pl. Čačković.

42 Liečnićki Viestnik 1897. Br. 2.
l
(l)
Dvie sto laparotomija
na kiruržkom odjelu bolnice miL sestara u Zagrebu (prim. liečnik Dr. T.
2 13/3
(l) . .1891.
3 23/3
(ll) 1892.
Wikerhauser).
Priobćuje Dr. M. pl. Čačković, sekundarni liečnik.
l Ime, spol -
i doba bo-
Operacija Bolest
. lestnika,
dan primitka
i
zap .. br.
Tečaj izlaza k
A. · Operacije na želudcu i eri evu.
a) .. Gastrotomia;
· 25;1 · Gastrotomia et Stenosis pylori · : K. o.; Bolestnica veonia slaba,
1892
· dilatatio sten os is • · e cica trice p . . . · .
ž
.
32 g .,
·
pylori u lens ventriculi
171f 92·
br. 8!.)
!. . !
b) Gastro

12
(II)
13
(III)
14
(IV)
16
(VI)
Operacija
20/4 Gastroenterost.
1895. antecolica anter.
Liečnički Yiestnik 1897.
Bolest
Oarcinoma ventriculi
!Ime, spol
1i doba bolestnika,
dan primitka
i
zap. br.
J. z.,
m. 3i g.,
7/3 95.
br. 366
Br. 2.
'l'ečaj i izlazak
Bolestnik sve više conabira,
te umre 21/4 95.
Sekcija: U trbušuoj utlini
nešta serozne, lahkimi v lakan
ci gnoja pomješane
tekućine.
Peritonilis purulenta.
28/5 Gastroenterost. Carcinoma pylori M. P., Bolestnik veoma slab i ca-
1895. antecolica an ter. m. 65 g., chektičan. Umro !l sa1i iza
25, 5 95. operacije 29/5 95.
br. 526 S e k ci j a nije dozvoljena.
22:1 Gastroenterost. Carcinoma pylori
1896. retrocolica anter.
2!!1/7 Gastroenterost. Carcinoma ven-
1891. retrocolica poster. tricu) i. Cachexia
25/2 Gastroenterost. Carcinoma
1893. retrocolica poster.
J. K.,
ž. 49 g.,
16/1 96.
br. 56
J. H.,
ž. 40 g.,
18/7 91.
br. 774
pylori A. B.,
m. 50 g.,
10i2 93.
br. 261
17 6/10 Gastroenterost. Carcinoma pylori M. G.,
(VII) 1894. retrocolica poster.
18 21/4 Gastroenterost. Carcinoma ventricu
li
(VIII) 1894. retrocolica poster.
19
(IX)
20
(X)
22/6 Gastroenterost.
1895. retrocolica po;;ter.
Carcinoma ventriculi
1818 Gastroenterost. Oarcinoma pylori
1895. retrocolica poster. Fibroma ovarii d.
et ovariotomia d.
m. 50 g.,
22/9 94.
br. 1150
s. s.,
ž. 45 g.,
17/4 95.
br. 373
F. S.,
m. 37 g.,
9, 6 95.
br. 618
M P.;\
ž. 31 g.,
n,8 95.
br. 844
Tečaj normalan, samo
kompliciran decubitom.
Rana zarasla per prim.
Odpuštena 25/3 96.
Cachexia raste, bolestnica
sve više slabi , te umre
14/9 91.
Exhaustio virium.
Tečaj normalan, rana zarasla
per primam. Odp . ušten
24;3 93.
Tečaj normalan, rana zarasla
per primam. Tumor
nešto manji. Odpušten
5/11 94.
N eko još vri eme poslije
operacije boli, zatim normalan
tečaj. Rana per
primam zarasla. Odpuštena
3/6 95.
Poslije operacije bljuvanje
prestalo. Rana per prim.
zarasla. Nu naskoro počeo
icterus rasti, pojavile se
cliarrhoe i boli u trbuhu.
Umro 21t7 95.
Sekcija: Rane od operacije
dobro zarasle. Srdce
mlohavo. Cachexia, obća
atrophia.
Bolestnica veoma slaba,
ne oporavlja se, već u
collapsu umre 21/8 95.
Sekcij a nije dozvoljena.
Exhaustio virium.
Br. 2.
. .,..,
· - o ....
. _ ..o
'

4tl Liečnićki Viestnik 1897. Br. -
---·------ -- ----- -- -- -- -- -- -- -
·=
ce
· ..e
'gQ s:l.
s:l· Q)+> ·o
H A
Operacija Bolest
Ime, spol
i doba bolestnika,
dan primitka
i
zap. br.
Tečaj i izlazak
..
27 19/5 Ileostomia Hernia inguinal. U. B., Bolestnica se oporavlja,
(Il) 1892. incarcerata ganž.
35 g.,
18:5 92.
graenosa d._
br. 546
(18/5 Herniotom.
anus praeternaturaL dobro
služi. Kasnije s uspjehom
operirana. Vidi br. 50.
et resectio . i lei e.
suturis)
Incarceracija po-
stoji dalje,
meteorizam raste
28 30/10 Ileostomia Hernia inguinal. P. M., Bolestnik posve coila biran
(III) 1893. incarc. sin. (Her"
m. 35 g., . umro 311/0 93.
17,10 93. Sekcij a: Peritonitis per-
niotomia facta)
br. 1341 forativa.
Ileus
29 8/1 Ileostomia
. .
Invaginatio ile o- M. S., Bolestnik posve coila biran
(IV) 1894. coecalis
Moribund. adlat
m. 50 g.,
8/1 94.
br. 36
umro 9/1 94.
Sekcij a: U colon ascend.
20 cm. dugi komad ileuma
invaginiran, isti torquiran
i gangraenozan. Pred invaginacij
om popriečna pukotina.
Periton. purulenta.
30 24/5 Ileost.omia Oarcinoma ·ree ti A. T., Bolestnica se nalazi dobro,
(V) 1894. et glandul. retrož.
60 g.,
8, 5 94.
peri to neal
br. 453
rana cieli, nu poslij e 14
dana zadobi hypostatičnu
pneumoniju, te umre
7,6 94.
S e k ci j a nije dozvoljena.
Pneumonia hypostatica.
31 12/6 Ileostomia Hernia inguinalis A. 0., Bolestnica se ne oporavlja,
;(VI) 1895.
et drainage cavi gangraen. perfo-
ueritonei sec. rata. Peri tonitis
Mikuli cz purulenta
ž. 60 g.,
10/6 95.
br. 603
marazam raste. Umrla
20/6 95.
Sekcij a: Emphysema
pulmon. Srdce mlohavo,
usalovljeno. Drob meteorističan,
potrbušnica nešto
odebljala i mutna, exsudata
ne ima. Exhausti o
viri um.
32 3/10 Il eo sto mia In vaginatio i leo- S. D.; Bolestnica sve više coila
{VII) 1895.
colica. Peritonitis
ž. 34 g.,
22/9 95.
perfor.
br. 1019
bira, te umre 4/10 95.
Sekcija: Peritonitis se
ropulenta.
Br. 2. Liečnički Vietnik 1897. 47
11me, spOl
i doba bo-
·= - o
..
- .o lestnika,
o s:l Operacija Bolest dan pri- Tečaj i izlazak
B 0:
O> ..,
H mitka i
A l zap. br .
33 5/5 Ileostomia (i · Ileus. Peri et J. P., Bolestnica veoma slab:).,
(VIII) 1895. Discissio et drain. parametri tis.
pyosalpingis) Pyosalpinx d.
ž. 23 g., boli traju dalje, collaps
30/4 95. raste, te ona umre 14/5 95.
br. 427 Sekcij a: Čvorovi debelog
crievll srasli. N ekoliko
čvoraka tankog eri eva
u veoma velikom recess.
duodenojejun. Malo zdjeli§te
puno gnoja, desna
tuba kano šaka velika,
puna gnoja, perforlrala.
Mnogo abscesa u trbuhu.
Peritonitis purulenta.
34 12/10 Oolost.omia Oarcinoma recti M. P., Tečaj normalan, afebrilan,
(IX) 1892. m. 44 ·g., samo drugi dan kolike,
11/10 92. koje prestaju na morphij.
br. 1209 Odpu§ten 9/12 92.
35 "13/12 Oolostomia Carcin. flexurae
(X) 1892.
sygm. liens
T. P., Iza operacije prestalo bijum.
72 g., vanje i boli,: ali sliedeće
13;12 92. večeri postao somnolentan
br. 1521 i u noći umro 14/12 92.
Sekcij a: Peritoneum
zdrav. Paralysis in1;estini.
36
(Xl)
14/12
1892.
Colostomia Carcinoma recti
exulcerat.
F. K.,
ž. 55 g.,
27/11 92.
br. 1411
Tečaj normalan, stoma
dobro služi. Odpštena
19/1 93.
37 11/1 Oolostomia Stricturae recti
(XII) 1893.
lueticae
A. J., Sedmi dan poslije operaž.
38 g., cije erysipel od excoriacije
17/10 92. na stražnjici, koji se jako
br. 1232 razgranio. Temp. 39°. Za
nekoliko dana zacielio, te
sada daljni tečaj normalan.
Odpuštena 2/5 93.
38
(XIII)
5/3
1893.
Oolostomia Carcinoma intestini
crassi
M. P.,
m. 45 g.,
2/3 93.
Bolestnik se ne oporavlja,
cachexia raste.
Umro 17/3 93.
br. 286 Exhaustio viriuin.
39 27;3 Oolostomia Oareinoma recti. J. v., V elika slaboća i cachexia,
(XIV) 1893.
Cacbexia
m. 74 g., koja sve više napreduje,
20/3 93. te bolestnik umre 21/4 93.
br. 376 Sekcij a: Peritoneum
zdrav, okolica fistule bez
reakcije, liepo zaraštena.
Bronchitis purulenta . .
Oedema pulmon. Carcinomatosis

48
40 29;9
(XV) 1893.
41 15! 12
(XVI\ 1893.
42 5/3
(XVn) 1894
43 27/10
(XVIII) 1894.
44 10/4
(XIX) 1895.
45 4;5
(XX) 1895.
46
11{9
(XXI) 1896.
Operacija
Oolostomia
Oolostomia
Oolostomia
Col osto mia
Oolostomia
Col osto mia
Col osto mia
Liečnički Viestnik 1897. Br. 2.
l B
olest
Oarcin. fl.exurae
lienal coli. Ileus
Oarcinoma coli
Oarcinoma recti.
Ileus
Oarcin. fiexurae
sygm. Ileus
Oarcinoma recti
Oarcinoma recti
Ileus
Perityphlitis, peritonitis
et ile us
Ime, spol
i doba bo-
lestnika,
dan primitka
i
zap. br.
'l'eča.J· i izlazak
M. M., 1· Bolestnica 27;9 već uz
ž. 30 g., · znakove ileusa ovarioto-
23/9 93. mirana, sada posve collabr.
1232 birana, te dva sata poslije
operacije umre 29/9 93.
S e k e i j a nije dozvoljena.
Peri toni tis.
J. w.,
m. 56 g.,
5;12 93.
br. 1585
K. č.,
m. 44 g.,
5;3 94.
br. 314
J. e.,
m. 71 g.,
27;10 94.
br. 1255
S. P.,
m. 38 g.,
9/4 95.
br. 347
J. G.,
ž. 32 g.,
3/5 95.
br. 539
sestra
Tečaj normalan, bolestnik
se oporavlja. Odpušten
23;2 94.
Tečaj prilično dobar, akoprem
je bolestnik veoma
slab. Mjesec dana poslije
oper. iznenada bolestnik
umre 4/4 94.
Sekcija: Oba pluća
srasla. Carcinomatosis hepatis.
Cachexia. Exhaustio
viri um.
Bolestnik veoma slab, te
se polagano oporavlja.
Glavni dio blata ide na
stomu, a nešta i per an um.
Odpušten 24/11 94.
Poslie 2 mjeseca nadodje'\
icterus, cachexia stane rapidno
napredovati, te bolestnik
umre 2;7 95.
Sekcija nije dozvoljena.
Cachexia. Exhaustio vir.
Bolestnica veoma slaba,
ne oporavlja sA, već u collapsu
umre 7{5 95.
Sekcija: Sve crievo vanredno
naduto. Carcinom
ga sasvim zatvara, a osim
toga pritište na crievo
fibroma uteri. Paralysis
intestini.
Teča:.i normalan, anus
dobro funkcionira. Poslije
3 mj . anus praeternatural
s uspjehom operiran.
Od 21 operiranih posvema (odnosnu relativno) ozdraW,lo 8 (380fo),
13 (620fo).
a umrlo
Br. 2.
47
(l)
48
(II)
49
(III)
50
(IV)
51
(V)
52
(Vl)
8/1
1890.
23,'4
1890.
8/9
1891.
7/6
1892.
29/3
1893.
16/6
1893.
53 20/11
(VII) 1894.
Liečničhi Viestnih 1897.
Operacija Bolest
l Ime, spol[
i doba bo­
. lestnika,
dan primitka
i
zap. br.
f) Enteroresectioncs et entcrorrhaphiae.
Resectio
et sut.urae ilei
Resectio
Pt suturae ilei
Resectio
et suturae ilei
Resectio
et suturae ilei
Resectio
et suturae ilei
Hesectio
et suturae ilei
'l'ečaj izlazak
Reseclio Anus praeter- 1\'l. T., Bolestnica sve više slabi i
et suturae ilei natural P·
ž. 40 g.,
6/12 89.
Herniam incarcer.
?
i gangTaen.
[C7/l2 89. Hernio
collabira. Umrla 10;1 90.
Sekcij a: Mala perforacija
na ileumu po prilici
1 cm. natrag od šava. U
trbušnoj utlini gnoja.
to mia et ileostom.)
Peritonit.is perfor. purul.
Anus praeternaturalis
A. G.,
m. 35 g.,
14/4 90.
br. 323
Vulnus punctum A. E.,
abdominis.
m. 13 g.,
8;9 91.
Moribund. adlat.
br. 968
Anus pnwter naturalis
(vidi
br. 27.)
Anus praeter­
natm"

50
. ,...,
8
..... ..0
'
>-
55
(IX)
56
(X)
57
(XI)
!=1 .
0:
A
14/1
1896.
Operacija
Resectio ilei
su tura e
19/1 Resectio coeci et Carcinoma coeci
1892· suturae
10/8 SutLn·ae vulneris Vulnus pnnctum
1892. puncli ventriculi abdominis.
Haemorrhagia
interna
Liečnički Viestnik 1897. Br. 2.
Bolest
Ime, spol
i doba bolestnika,
dan primitka
i
zap. br.
'fečaj i izlazak
et I
:Anus pra
ternat. M. V.,
ž.
p. bern. mcarc. 34 g.,
2/12 95.
, gangraenos.
br. 1309
(Gravida)
2. dan 38·5", zatim velike
boli u trbuhu, metem·izam,
bljuvanje. 3. dan partus
praematurus, velika sla
boća, col).a.ps i umrla
17/1 96.
Sekcija: Jedna šav popustila.
Peritonitis purul.
J. G.,
m. 27 g.,
9j1 92.
br. 44
Bolestnik dobiva velike
boli u trbuhu, metorizam
i bljuvanje, te collabira i
umre 26/1 92.
Sekcija: U uglu, gdje
se debelo crievo sašilo
s tankim, popustila jedna
šav. Peritonitis suppurat.
1\L T., l Bolestnik veoma slab i
m. 27 g., sasvim bezkrvan, umre
10/8 92. 11 8 92.
br. 916 Sekcij a: Peritonitis.
Anaemia totalis.
58 4/2 Sutura intestini Vulnus sclopeta- A. M., Bolestnik sasvim collabi-
(XII) 1895.
59
(XIII)
· tennis rium abdominis. m. 36 g.,
Haemorrhagia interna.Moribundus
adlatus
br. 115 .·
22/8 Eventra.tio, resect. Vulnus puncturn
1893. partialis omenti abdominis.
et drainage sec. Haemorrhag·ia
Mikulicz interna
4/2 95.
I. J.,
m. 16 g.,
22i8 93.
br. 1074
ran umre 4/2 95.
Sekcij a: Vanredna anaemia
svih organa. U 4.
bočnom kraljež.ku tane.
Ovdje jedna veća vena
probita. Cava i aorta nepovriedjena.
Anaemia, peritonitis.
Obće stanje povoljno. Tečaj
normalan, afebrilan.
Treći dan stolica. Prima
intentio. Zdrav odpušten
26/9 93.
Od 13 operiran ih ozdravi lo 5 (38·5%) a umrlo 8 (61'5%) ; nu po odbitku
umirućih oprriranih (III i XII) pokazuje se postotak smrti amo 54·5.
(Nastavit će se.)
Crtica iz kriminalne psychologije.
Priobćuje dr. Ivan Žirovčić u Zagrebu.
(Nastavak.)
b) Motrenjem ustanovljeno je : K. je srednje visine, plećat, dobro ugojen,
crnomanjast, gustih, jakih vlasi, čupave brade, prosied. Lubanja pravilna, čelo
onizko, obrvni lukovi izbočeni. Očne zjenice reagiraju tromo na svjetlo i kod
Br. 2. Liečnički Viestnik 1897. 51
akomodacije, šarenica tamno-smedja, obje leće difuzno mutno-pjegave, lie va
jače od desne. Nos primjeren, ustnice debele, brada široka, jaka. Ušesa srednje
velika, s gora nesto šiljasta, s dola prelaze uz slabo razvijeni lobulus u kožu
lica. Jezik bielo obložen, ne drhće. Nebce srednje širine i visine. Pharyngealni
reflex postoji. Vrat razmjeran. Prsi široke, jake. Na plućima pojavi bronchialnoga
katan : ha. Zvukovi srdca nešto mukli. 'l'rbušni organi i spolovilo uredno.
Gornje okr11jine uredne. Na Jievom dolnjem gnjatu povrh glježnja koža lividna,
odebljana, ljuskava. Na obih nogah halux valgus, ostali prsti izkrivljeni, puni
kurjih oka, uslied česa je hodanje otežčano, oprezno. Reflexi koljena obostrano
povišeni.
Izraz lica tup ; pogled oboren, nestalan. Držanje tromo, pognut koraca
polagano, nesigurno, poput nemoćna starca. Sam od sebe ne govori ništa, na
nagovor kima glavom i govori tihim, slabim glasom. Na pitanje, kako je?
veli, da se boji onoga koji mu dolazi na prozor i kače, koja je s njim. Na ina
pitanja ne odgovara ništa. Čitav dan sjedi bez svakoga posla, pokunjen ili hoda
po sobi polaganim, mlitavim korakom. O svojih osobnih odnošajih ile da nikakovih
podataka, vazda samo govori o onom, "koji bu došel", 6 kači, o nekom
sekretaru, koji će mu donesti mnogo novaca. Zavodskoga liečnika, s kojim je
zajedno služio u bolnici, veli da ne pozna. I ine, nedvojbeno mu poznate ličnosti,
veli da ne pozna. Odgovara na takova pitanja plačnim glasom : ,. vi ste mi du bar".
Ne će da čita. Na pitanje, zar se ne moli Bogu ? vadi iz žepa malenu
raztrg·anu krunicu. Jede rado, spava mirno, drži se uredno i čisto. Ne razgovara
ni s kim, ne mari ni za što. Kod svakdanje liečničke vizite redovito pripovieda
bez pitanja, da vidja čovjeka s kačom, da će doći "onaj", pa će ga
zaklati : to je neki jako velik čovjek, zove se Filip, on čeka drugoga, da si
podiele novce, a taj drugi zove se Bosko.
Dolaze mu u posjet ženske, koje vele, da su mu rod; on ih ne pozna.
Do.Jaze ženske, s kojimi je imao novčana posla, on se drži sasvim glupo, veli
da ih ne pozna.
U dalnjem tečaju njegovoga boravka u zavodu mu je vladanje nepromienjeno.
Na svakdanji pozdrav liečnika prijazno kimne glavom, nu čini se posve
glupim, ne zna koji je dan, ne zna kad je božić, jednom riečju, on ne zna ništa.
Redovito spominje, da po noći dolazi "onaj s ka:čom, da "ima u jednoj ruci
nož, u drugoj kaču".
Jednoga dana šalili su se bolestnici, te su dali nekomu posve tuporilu
paralytičaru knji'gu da čita, a jedan je primjetio, da X. uči .filozofiju. Na to se
je K. baš od srca nasmijao, i to je bio prvi i jedini pojav cuvstva, od kad je
u zavodu.
Na novu godinu odgovorio je, da zna, kakav je danas dan, nu odmah se
izpravlja, da mu je tako rekao bolničar.
Posjetila ga gospodja, dobro mu poznata, jer je imao s njom novčanih
poslova i radilo se tu, kako ona tvrdi, o vriednostnih papirih od 18 hiljada
forinti, a njezinoj kćerci, da se je hotio nametnuti skrbnikom. On ne pozna ni
gospodje, ni nj ezine kćeri, drži se posve glupo i ne odgovara ništa na njezina
burno živahna pitanja. Nakon dugotrajnoga njezinoga čavrljanja, nagovaranja,
sažaljivanja, počeo je on ipak izrazom lica, gestami odvraćati : pokazao rukami,

52 Liećnički Viestnik 1897. Br. 2.
da je poderao nJezmu punomoć, da zna za ovo i ono, nu sve to samo pri­
kriveno, pritaj e.ć se, čim bi tko u sobu dllšao i poprimiv opet sasvim glupi iz­
ražaj, {i m bi ga bolničar gledao.
U dalnjem tečaju počeo je ipak bar nešto čitati. Tjelesno stanje povoljno, ·
izgled vrlo dobar, tek i san posve uredan.
Dobio je račun od trgovca iz Bavarske za neku sliku, koju mu je dužan.
K. zapitan, da li je zaista dužan , odg-ovara samo, da on nema slike, ali ne će
da se pusti u razgovor o tom.
Višeput dolaze ženske, koje žele K. "vidjeti", nu buduć nemaju nikakvoga
opravdanoga posla kod njega, ne puštaju se k njemu.
Zapitan, bi li hotio razgovclrati s liečnikom i pripoviedati o svojih osobnih
odnošajih, kiinne glavom, da bi.
Pozvan u pisarnu, dolazi tromo, polagano, zasopljen, težko diše i od­
govara tihim nemoćnim glasom tekar nakon dugoga razmišljavanja, često mora
mu se pitanje ponoviti ; odgovara površno, nejasno, kao da je prečuo ili ne
razu mio pitanja.
Veli, da je star 44 god., normalku svršio u Varaždinu, dali ga tamo,
ne zna tko i kod koga ; gimnaziju u Zagrebu. Otac "bio činovnik kod zidanja".
Kakav ? Odgovor : "Ceste su delali". Brata da je imao dva, jedan umro kao
jurista od sušice, drugi kao oficir, neznano od česa. Sestra bila jedina, t i mrla
od sušice
Da li bilo u familiji umobolnih? Odgovara spremno : Otčev brat Juraj ,
seljak, bio benast, isto tako ovoga stric Luka Brat materin Ivan "je bil bedast,
bil je oficir, se je strelil".
On nema žive rodbine, ni znanaca, ni posj eda. Ž upnikom u O. da je
bio 20 let. Upućen, da to nije moguće, jer je g. 1884 , kad je. župu izgubio,
bio tekar 40 god. star, odgovara : "ja ne znam".
Zapitan za imena tada susjednih vlastelina i nj ihovih posjeda, navadja
kriva imena.
Zašto je otišo iz župe ? Pripovieda dosta živahno, da je morao ići za misionara
u Ameriku, zidao škole za siromašnu djecu, samostane, kuće za siro­
make, morao ići po svietu, ,, drugač bi me Filip zaklal s nož.em - kač&. bi
me grizle - samo ne će Bos ko doći s novci, 50 miliona".
. Opomenut, da ne govori takvih ludorijah, koje mu nitko ne može vjerovati,
veli : "Vi ste mi jako dobar - hoću dobro odgovarati".
Š to je lane u Celju radio ? Ne zna. Poriče, da su ga tamo žandari uhva­
tili, da je bio pred sudom. Ne zna, kako je dospio u Zagreb, niti kako iz Za­
grPba ovamo ; jer on "je u Filadelfiji kloštre zidao".
Gdje se sada nalazi ? Ovo da je hotel, ljudi oko njega su siro maki, kojim
on hoće novac dieliti.
Ponovno opomenut, neka se sabere i ne pričinja tako glupim, odgovara
ponizno : "Vi ste mi dobar, ja · vas jako rad imam".
Za svoje · poslove sa ženskami u Zagrebu, koje su ga tužile, da ne zna
ništa, u Celju pred sudom, da o tom nije bilo govota.. Kad mu se pako spo­
menu ženske, za koje se je zauzimao, koje je podupirao, to priznaje i na­
vadja imena.
Br. 2. Liećnićki Viestnik 1897. 53
Na svoju affairu iz god. 1889. da se ne sjeća, toliko zna, da ga je netko
potvorio, da kani pobjnći. Učitelja V., svoga tadašnjPga prijatelja, da ne pozna.
Ime tadašnjega svoga župnika navadja krivo .
Kako je dospio u bolnicu m. b. u z, r Ne zna. Kako dugo je bio tamo ?
Veli, 2 godine. Kad mu se veli, da su ga liečnici tadct umobolnim proglasili,
gleda zapanjeno, kima glavom, čudi se i veli : "nisu mi niš rekli" . .Ime bol­
nitkoga predstojuika navadj a hrivo. Kad mu se spomenu im!lua bolničkih
liečnikah, veli da ih ne pozna. N i jedne osobe, koja mu se spominje iz njegove
parnice, da ne pozna.
Na to je razgovor prekinut i on zamoljen, da otidje u svoju sobu. Nu on
pogledam n lieč-nika, ne ustaje, razmisljara, leda i v.-li : "Joj, da sn svi gosponi
tak dobri, kak ste vi, vi se tak li!lpo s menom spominjat.e !'·
Odvraća mu se, da nema svrhe dalje razgovarati, kad on ništa ne zna, ni­
koga ne će da pozna i govori samo ludorije. N a to on : "Vi ste mi dobri, ja
vidim, da ste vi jako dobri".
Na pitanje, što on misli, kako će svršiti njegova parnica ? veli : "ja
ne znam - vi te dobar".
Hore li vas osuditi ? "Kaj ne bute vi sudili ?" Zasto mislite, da ću ja
suditi? ja nisam sudac. "A zakaj onda pišete?"
Na odlazku oklieva i veli : "Budete vi išli s menom svuda ?" Ne. "Kaj
bum ja onda ?" Branite se sami. Na to veli : "Ja sam tak rad pri vas ". Sn­
steže s odlazkom i ponovno pita, zašto ne bi još dulje razgovarali i liečnik
više pisao.
*
* *
Iz navedenih einjenicah iztiču se u vladanju N. K. dva napadna pojava.
Od kad je on postao župnikom, bavio se je sliedom mnogo godina novčarskimi
poslovi : kupovao, prodavao ; uzimao i davao zajmove; ugovarao, mešetario,
prepr0davao poput kakvoga agenta.. Rezultat njegovoga poslovanja bio je,
da je izgubio župu i da je 11ada po treći put radi prevare pred sudon>.
Drugi napadni pojav jet, da on, stupiv pred sud, svojtl poslove pomno ob­
razlaže i opra.vdava, a navode tužitelj ah oprovrgam, iz prav !ja, te iztiee svoju
nakanu ne samo dopustenom, već i . plemenitom, iz .čiste . kršćanske ljubavi
prema bližnjemu izvirućom ; nu najednom prevrgne se u posve drugoga čo­
vjeka : odgovara glupo, smeteno, protivno i bulazni poput ludjaka .
'l'o njegovo vladanje >:jeća na onaj pojav kod kukacah, koji se, iznenada
zastrai;eni, prt>vrnu i leže nepomično ukoee.ni, kao mrtvi. Obično se · misli, da
se pl'i

54 Liećničk1 Viestnik 1897. Br. 2.
on na jednom nikoga ne pozna, ništa ne zna; dočini ipak na nekoja pitanja
korektno odgovara. U početku razgovora odaje uredno mišljenje, nu što dalje,
to bivaju odgovori sve gluplji. Ti njegovi odgovori su prisiljeni i iz urednoga
misljenja poiskani, jer oni odavaju svoju redovitu associativnu svezu sa pitanjem
time, što je odgovor pitanju protivan ili izvrnut - dakle hotomičnom,
sviestnom umnom operacijom proizveden.
Nadalje počinja on običnu pogriešku simulanta time, sto slici svoje tobožnje
bolesti pridodaje symptome, koji k njoj ne spadaju. Obćenito je mnienje,
da su svi umobolnici s jedne ruke bedasti, a s druge ruke, da imaju fixe idee.
N u fixa idea nije baš tako čest pojav dnševne bolesti, ona se tim laglje pojavlja,
ci m je manje pomućPna inteligencija, sto je i posve razumljivo, jer se
fixa idea može razviti samo intenzivnim mišljenjem, kojega u duševnoj tuposti
nema. Spajajuć naš mo tren ik ta dva proti v na pojava u jedno, pričinja sliku
duševne bolesti, koja po izkustvu ne obstoji, niti ne može obstojati. K tomu
su njegore fixil'ane lude. misli u vrlo sumnjivom savezu sa njegovim novčanim
poslovanjem : on stereotypno izčekuje "Boska" sa milioni, kojimi će graditi
kloštre i škole; njegove hallucinacije o zmij ah, koje pjevaju njemačke pjesme,
su previše drastične i prisiljene; hallueinacije iz god. 1889. ponavljaju se i
sada; on napadno, često, bez povoda i hotomično iztiče svoje tobožnje tlapnje,
što umobolnici ne čine, već ih pomno prikrivaju i samo u affektu odavaju.
Dočim on dakle iz podpune duševne vedrine pada u kontrast podp·une
tuposti, u kojoj opet očituje nesmislene, očevidno hotomično sastavljene fantazme
i previše systematično skladane fixe idee ; dočim on nadalje pretjerava
glupost uz odavanje intenzivnoga mišljenja : pričinja on duševnu bolest.
Ustanoviv tako, da je duševna bolest, u kojoj se on prikazuje, sirnulacija,
moramo izpitati, da li se možda iza te simulacije ipak ne krije kakovo bolestno
duševno stanje?
•ra sumhja je tim više opravdana, · što ima psychologa, koji tvrde, da je
svaki simulant ))Umnjiv, da je dušt>vno bolestan: Ta tvrdnja bila b : i opravdana, kad bi simulacija bila nošto čovječjoj nat'avi turijega; neprirodnoga. Nri .. videći
sruda u ljudskih priHkah, da u javnom i privatnom obćenju, u odievanju, govorenju
·i miiuiki, u ljudskih težnjah i činih, u naponu borbe za obstanak
v lada · laž, pretraranje, pričinjanjt>, te u uredjenom ljudsl{om dril žlv•u ·s ta.! ho
unbiča,jenimi formami mora svatko u raznih prilikab raznu masku noiti: ·n
možemo smaLtati siin ulaciju .po sebi kao neki abnormalni pojav. Silnnlacija na­
šega motrenika nije bez smisla: i . svrbe, jer ona eventual rw
.
tndže umanjiti ue-
. .
. prilike, U koje. je obtĐžbami dospio.
Svojim vladanjem u svietu nije naš motrenik odavao poremećenju u svom
misljenju i ćućenju, a time i promišljeno izvedenom i cilju shodnom simulacijom
izključene su sve forme duševne bolesti, u kojih je svako sviestno i ra-
. . . .
.zumno djelovanje nemoguće.
· Odkad . se psyebiatrična znanost bavi iztraživanjem pojava duševi10ga bolovanja,
opazilo se je, da ima ljudi, koji uz nepomuć.enu inteligenciju i inače
uredno družtveno ponašanje ipak počinjaju sasvim čudnovate, · nerazumljive i
cielom njihovom biću protivne čine. Kada n.· p. imućna, razu nina, čestita, o bee
štovana gospodja krade srebrne žlice, ne može se to drugačije razgonetati, ·nego
Br. 2. Liečnički Viestn ik 1897. 55
da je to neki nezdravi nagon, neko bolestno duševno stanje, neka ludost, koja
se samo jednim stanovitim ludim činom očituje. Buduć ludost u grčkom jeziku
znači mania, to je znanost ovakove djelomične ludosti, koje se ograničuju
samo na jednu vrst abnormalnoga djelovanja, nazvala monomaniom. Kolikogod
ima raznih ljudskih strasti i pohota, toliko se je pomoćju grčkih naziva sastavilo
mania, koje označuju, da netko boluje od djelomične ludosti, koja ga
neodoljivo naganja, da krade, pali, kupuje, putuje, ljubi, pijančuje itd. Nu
do skora je . znanost ustanovila, da ljudi, kf\ji od takove manomanije boluju,
ipak nisu u cieloj svojoj ostaloj duševnosti posve zdravi, već da se kod njih
vazda nalazi obćenito neko oslabljeno, bolestno stanje centralnoga živčevlja. I
tako su do skora te manomanije prestale biti posebnimi bolesti, te su spale
samo na symptome. obćenite duševne bolesti, iz koje imaju svoj izvor.
Ne boluje li možda N. K. od takove manomanije, koja ga uviek i uviek
naganja i sili na novčane manipulacije ?
Ako uzmemo, da obstoji takovo bolestno stanje, iz kojega proizlaze samo
stanoviti pojedini ludi čini, onda mora već u naravi takovih čina nešto biti,
čime se oni razlikuju od istovrstnih čina zdravih ljudi. A tako i jest. '!'akovi
čini mahnitosti jesu časoviti, jednostavni, nerazumni, nepromišljeni - neodoljivim
nutarnjim nagonom iz m•zdravih težnja proizasli. Nezdravost takovih
čina proizlazi onda iz motiva, izvedenja i svrhe nj ihove. Ako je sve to troje
razumno, promišljeno, savezno i skladno, a počinitelj inače duševno zdrav, onda
nema razloga, zašto da takov čin nazovemo nezdravim iliti maniom.
(Svršit će se.)
Slučaj porencephalije kod cerebralne dj etinje uzme.
(Hemi plcgia spastie;t infant.il. CPrebral . sin.)
Autotypija po naravi od V. I. :Mm·g·ctića u Zagl'ehu.
Desna hemisphaera mozga 40-godišnj.e seljakinje . l\1. O. Od rane mladosti spastična
nzma Jieve polovice tiela. Izim promjena navedenih u predavanj u (vidi "L. V." 1897. br. 1.
str. 39) nije bilo hemathetoze niti epileptičnih napadaja, te je bila psychično normalna.
Dr. F. Gutschy.

Liečnički Viestnik 1897. Br. 2.
Zdravstvena izvješća.
Bolnica mil. sestara u Zagrebu (kiruržki odjel, prim. liečnik dr. T. W i k e rha
u s e r).
Godišnje izvješće Gou. 1896. liečeno je na ovom rHljelu n svem 1710 osoba (m. 809,
;f,, 901 ). Od god. 1895. preostnio je 174 (m. 85, ;f,, t;9), nn noYo nndo;!o 1509 (m . . 706,
ž. 803), a premješteno s drugih . odjela 27 (m. 18 ž. 9). Ou svote na odjelu liečeuih pre­
mjeciteno je na druge odjele 66 (m . . 21, ž. 45), ozdravi lo 998 (m. 499, ž. 4)9), poboljšano
2Gl (m. 111; ž. 150), neizliečeno 123 (m. 48, ž. 80), umrlo 92 (m. 53, ž. 39), dočim na
daljnje liečenje preostaje 165 (m. 77, ž. 88).
Postotak sm1ti fr 38. Po odbitku ueoperativnih malignih novotvorinn (27) i tuber­
kuloznih bolesti (12), te nmiru(·ih donešenih (4) i nedono&četa (l), ostaje postotak smrti 2·S-).
·
Većih operacija izvedeno je u svemu 540. Malih operacija 1170. Narkor.a s cbloroforrnom
bilo je 293. Ovaj je broj premn prošloj gouini manji za 8, nkoprem je učinjeno
45 operacija više. Razlog je tomu taj, što se je u ovoj godini jako mnoge većih, a i gdjekoja
velika operacija radila sa Schleichovom infiltracij om.
Operacije redaju se ovako :
Blepharoplastica (Vulnus l!lcerocontus. palpebrae) 1, Exstirpatio carciuomat. palpebrae
et blepharoplastica l, Stomatoplastica (Labium leporinnm) 7, Exstirp. carcinomat. labii et
stomatoplastica 2, Exstirpatio sarcom. labii et stomatoplastica 1, Exslirpatio linguae partialis
sec. Kocher (Carcinoma) l, Uranoplastica (Vulnus sclopetar. palati duri) l, Tonsillotomiae
15, Tracheotomiae 17 (I. Diphteria 10, II. Vulnus scissum laryngis (Suicidium) 2,
III_. Stenois lnryngis luetica l, IV. Stenosis laryngis tuberculosa l, V. Pericbondritis
laryngea tubercul. l, VJ. Carcinoma laryngis 2). Discissio et excochleatio fistulae tracheal.
1, Oesophagotomia ext. (Corp. alien.) 1, Resectio st.i·umae 7, Enucleatio strumae 3, Exstirpatio
sarcom. mammae l, Exstirpatio carcinom. mammae 4, Exstirpntio mammae et cvacuatio
axillae (Carcinoma) 8 - 71.
Trepanatio cranii (Necrosis gnmmosa) l, Trepanatio cranii et process. mastoid. 2
(l. C:nies et abscess. supradural. II. Osteomyelitis et abscess. cerebri), Trepanatio oss. petrosi
(Necrosis) 4, Trepanatio proe. mastoid. 3 (I. Osteomyelitis, IL Periostitis, III. Caries),
Resectio mediaua temporaria nasi et exstirpatio polypi l, Resectio maxillae partial. (Ne­
crosis) 2, Resectio maxillae total. et exstirpatio cal'einG-m. ,- R.esectio .maxillne et oss. zy­
gomat. (Necrosis) l, Thoracotomia et resectio costar. (Emp.yema tborac.) 2, Resectio costae
(Caries) 3, Resectio partia.L articnl. radiocarpal. sec. Langenbeck (Fungus) l, Resectio
genu (Fungus) 2, Resectio cubiti (Fungns) 2, Resectio coxf\e (Luxatio obturatoria i nvete­
ratn) 1, Resectio et suturae til;>iae (Pseudarthrosis) l, Enucleatio digiti 4, (I. Fractura
complicata 2, II. Carie 2!, Enucleatio humeri (Fractura comminutivaJ l, Exstirpatio uigiti
supernumerar. l, Exstirpatio exostosis tibiae l, Amputatio femoris G (I. Fungus genu 5,
IL Sarcoma genu 1), Amputatio cruris 10 (I. Ulcus 3, II. Gangraena p. fractnr. co.AUplic.
l, III. Fungus p edis 5, IV Carcinomn p edis l), Necrotomia oss. frontal. (Fractura cotl\plic.)
1, Necrotomia maxillae 4, (l. Caries 2, II. Necrosis 2), Necrotomia ulnae. (Osteomyeiit-is)
2, Necrotomia tibiae 5 (L Osteomyeliti 3, II. Caries 1, JJI. Fractura complicata 1), Necrotomia
fibulae (NPcrosis) l, Necrotomia calcanei l, Arthrotomia genu (Fungus) l, Extractio
cm·por. alieni 2 (l. genu l, II. frontis l), Excochleatio cariei 9, Disc!ssio et excochleatio
cariei 3, Discissio, excochleatio et injectio e. jocloformemulsione 4 (I. Fungus 2, II. Abscessus
periarticular. 1, Ill. Abscessus congestivus ll, Excochleatio fungus et ignipuncturae
10, Discissio et excochleatio periostitidis 3 (I. Periostitis tuberculosa 1, II. Peri osti tis
maxillne acuta 2), Discissio et excochleatio osteomyelitidis 5, Redressement force coxitidis
et gyps 12, Redressement force coutracturae genu et gyps 2, Hedressement force ped.
equinovari et gyps 3, Tenotomia m. sternoc!eidomast. et redressement capit. obstip. l,
Myotomia, tenotomia et redressement contracturae 3 (l. genu 2, II. hajlucis l), ArchillotenotoJ,Uia
et redressement force pedis 7 (I. equinovari 6, II. C!J.lcaneovarj. 1), Repositio et
gyps fracturae femoris 2, Repositio luxationis 6 {l. bumeri 4, II. femoris 2), Sutura tendin.
extensor. manus 1. - 139.
lr. 2. Liečnički Viestnik 1897.
· - -- ···---- ---- ---- -- -- -- --
Epicystostomia 2 (I. Stricturae urethrae II. Cysto- et nephrolithiasis) Epicystotomia
d urethrotomia externa (Calculus urethrae et cystitis pm·nl.) 1, Epicystotomia (Litbiasis)
2. - 5.
Operatio radicalis herniae 4 (I. Bassini l, IL Kocher 3), Herniotomia 10, (I. Hernia
inguinalis incarc. 8, II. Hernia cruralis incarc. 2), Herniotomia et operatio radicalis herniae
inguinal. l, Herniotomia et ileostomia (Hernia inguinal. gangraenosa) l. - 16.
Laparotomiae (41) :
Disei11sio et drainage abscess. subphrenici l, Drainage peritonitid. suppurativae l,
Operatio peritonitid. tubercnlosae 5, Hemiolaparotomia (Repositio en masse beruiae. iuguinal.
) l, Operatio radica!. herniae umbilical. l, Drainage perityphlitid. et peritonitid. l,
Laparot.omia ppt. !lemu l, Ileostomia et resectio p roe. vermiformis am·eti (lncarceratio int.)
l, lleostomia (lnvaginatioJ l, Resectio i lei et suturae (Fistula stereo ral.) l, Euterorhaphia
(An ns praeternatural.) l, Gastrostomia sec. Witzel (Carcinoma oesophagi) l, Gastrostomia
sec. Witzel-Kader (Carcinoma oesoph. 2, Gastroenterostomia retrocolica porter. 4 (l. Stenosis
pylori cicatr. 2, II. Carciuoma pylori 2), Ovariotomia unilateralis 5 (l. Cystovarium
rnpturat. e. haemorrhag. int. l, II. Cystovarium 3, III. Cystis dermoidal 1), Ovariotomia
et exst.irpatio uteri per vaginam (Cystis lig. lati et adnexitis bilat.' l, Ovariotomin bilatemlis
(Carcinoma ovarii) l, Myomotomia et amputatio supravaginal. uteri (Fibroma uteri) 4,
I

58 Liečnički Viestnik 1897. llr. 2.
Razpravrre viesti.
Glavna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije
u Zagrebu dne 25. siečnja 18H7.
Prisutni : Predsjednik d1:. Lad. Rak o v a e, podpredsjednik prof. dr. Antun L o hmayer,
bilježnici dr. lzidor Schlick i dr. Vinko Lušić-Matković, blagajnik dr. Rad.
Krištof, odbornici dr. lvan .Kosirnik i dr. Josip Antolko.vić-Kalinski. - Ćlanovi :
Dr. Dragutin Barković, dr . .Miroslav Ćačković-Vrhovinski, dr . .Milan Figatner,
dr. Franjo G u tschy, dr. S G oj tan, dr. Josip H a vl i ček, dr. Gjuro I v k o v ić, dr.
Gjuro Krema, dr. Aleksander Kuhar, dr. Dragutin 1\i ašek-llosnodolski, dr. Ivan
M a t k o vi ć, dr. S1{jepan pl. lU o do š (Topusko), dr. Adolf l\Hi.ll er, dr. Hugo P i sač ić­
Hižanovečki, dr. Dragutin 11 eic}pvein, dr. Izidor Schli ck, dr. Izidor .S choller,
dr. Dragutin Schwarz, dr. Antun pl. Simić (Sv. Ivan), dr. Ivan Ši msa (Stenjevec),
dr. Šime Švrlj uga, dr. Julijan Valj a vec (Vrbovsko), dr. Franjo· Vitau.š, dr. Oskar
vV eiss, dr, Teodor Wikerhauser, dr. Eugen 'V inkler, dr. Martin vV olff, dr. Ivan
·
Žirovčić, dr. Nikola Žiborsky (Petrinja).
Predsjednik dr. Lad. Rakovac otvori skupštinu ovim govorom :
Veleslavna glavna skupštino! ·
V el e učena gospodo !
l'teclovita glttvna godišnja skupština, koju sada otvaram, zaključuje XXIII. godinu
obstanka našega . sbora.
Pozdravljam svu gospodtl članove, a veliki broj prisutnih dozvoljnje mi veseljem
konstatovati, kolikim marom gospoda' mare za ovaj sbor, kojemu želim, da bude sve više
središtem svih liečnika na slavenskom jugu, središte, koje su si sami stvorili i odabrali,
koje si sami uzdržavaju i njeguju. Od Vas, veleučena gospodo, od Vašega rada, od Va­
šega l;!;astojanja je ovisno, da ovaj sbor bude sve više procvao, da bude i prema vanjskoru
svietu što ugledniji i što više uvažen i da liečnikom i narodu bude od što veće
koristi !
O sborovom radu i sborovoj imovini izviestit će Vas i g. bilježnik i g. blagajnik.
Iz jednoga i iz drugoga izvještaja uvidit će veleslavna skupština, da napredujemo, a taj
napredak se najjasnije pokazuje s jedne st:mne tim, što se naše skupštine sve to marlji­
vije posjeći vaju, a s druge strane, što nam je "Liečnički Viestnik" i sadržajem mnogo ol;lil­
niji postao. Odbor si je sviestan, da "Liečnički Viestnik" još i sada ne odgovara pod­
punoma željHm svih članova, da još nadaleko · ne može nadomjestiti članovom držanje
drugih strukovnih listova, nu ipak se primičemo sve više našem . cilju, . a dostignut ćemo
taj cilj onda, ako nam bude više podpore od naših kolega, od kojih želimo, da sve više
njih budu suradnici na polju stručne hrvatske medicinske knjige.
Od sbornih članova otela nam je smrt iz naše sredine dra. Slavoja MaTika, dra.
Angjelka Brunschmidta, dra. Augusta .J-loenischa, Pavla Arzta i ovih dana dra. \\dolfa
Fodora.
Dr. Slavoj Mal·ik obavljao je u raznih kr:tjevib liečničku praksu, dok se nije namjestio
napokon u svojoj domovini. Ali jedva što se je udomio, pokosi smrt radina i marljiva
liečnilm i vj ešta spisatelja.
Dr. Angjelko Brnnschmidt ljubezan i o bee štovan, kratko iza toga, kad si je stvm·io
lie p položaj i OSJIOVaO obitelj, pade ll grob U o:J. godini SYOjegn mladoga života !
Dr. August vit. Hoenisch, sin vojničke obitelji, svestrano naobrazovan vojnički liečuik,
. prošao je u svojoj službi diljem velike monarkije, dok ga dugotrajna bolest ne shrva u
Zagrebu.
Dr. Adolfo Fodor - rod jen u Varaždinu od otca lj ekarnika, odlikovao · sc je već
kao dietc veoma nj ežnimi osjećaji i osobito :finom naobi·azbom. Učio je ·mnogo, propu­
tovao je cielu srednju Iuropu, a motrio je na putovanjih ·bistrim okom, a što je motrio,
,znao je vještom olovkom i buj nim kistom i sakupiti. Osim stručne literature i svih specijalnih
liečničkih vj ešt.ina i vj ešt ljekarnik (svršio je i pharmacentke nauke. i bio je
magistrom phiumacij e), koje je marljivo pratio, bavio se je mnogo i liepom knjigom,. koju
je mogao n originalu čitati, pošto j_e znao govoriti u svih modernih jezicih. On je bio·vjet
Br. 2. Liečnički Viestnik 1897. 59
11:t glasoviru i strastven lj ubitelj glasbe. Poštena znacaJa, vrlo ćutljiv, dobar sin, uzoran
Kuprug, briž\jiv otac, svestrano naobrazovan, vazda.prom}šljen, izvrstan mot.rioc, veoma dobar
drug, vj ešt risač, dobar glasbenik, vrlo prijazne vanjštine,. sakupio je u sebi sva svojstva
r.a izvrstnn: liečilika. od svih tražena, od svib u,'.ažena ! Ali dv;:tj mu je u cielon1 nje·
!!;OVOm životu manjkalo : sreća i zdravlje ! I tako je skoro deset godi na bolestan, napokon
dvie godine sliep, sasvim satl'ven i izmučen plemenitu svoju đušn tt četrdeset i četvrtoj
1-(0rlini svojega vieka ovih dana izdahnuo !
Molim, gospodo, da u znak sućuti ustanete od sjedala i s menom uzkliknete štovanim
pokoji1ikom : Slava !
Kao što i prošle godine, dobismo i ove minule godine od Nj . Preuzvišenosti g. hana
i zemaljskih sre dstava za uzdržavanje "Liečničkoga Viestnika" liepu podporu od 300 for.
/':a taj se je dar, kojim mogosmo unapriediti sboroYe svrhe, odbor najsmierlije Nj egovoj
l 'reuzvišenosti zahvalio !
Odbor se nadalje rahvaljuj e svojim prijateljem, koji su ga prošle godine u nj egovom
nastojanju pod11pirali - bud da su u naših sastancih držali prednvanja, bud da su nam
po b zi vali bolestnike i pre parate, bud da su nam dopisivali u naš ,.Liečnički Viestuik",
hud da su nam priobćivali koj e viesli. Zahvaljujući se svim ovim, molimo, da nas i u bu­
duće svestrano podupiru, a mnoge one, koji nas svojim suradničtvom nisu podupirali mo­
limo učtivo, da uz nas prionu i da nam budu svojim 1'adom u pomoć, da nam bude dj elo­
vnje uspješnije za naš s bor i za naš liečnički stališ !
Zadnja glavna skupština nije ovomu odboru nikakav osobiti rad povjerila, prema
tomu je odbor vršio 1n·osle godine svoju zadaću u onom okviru, koji mn propisuju naša
pravila, a nastojanje naše je bilo, da Vas, veleučena gospodo, zadovoljimo !
Na dva predmeta drim, da mi je dužnost obratili vašu pozornost, jer su obl:enitoga
i važnijega saclržllj a:
Prvo je predlog g. dra. Nikolajevića u Novojgradiški, upravljen na prošlogodiš1ij n
gla\·nuštinu,-k-ojr}e -preKano -pl.'ispio; ter se je zat

GO Liečnički Viestnik 1897. Br. 2.
• - ------ l --- __
! _____ ---- ..
godine :
·Na to je bilježnik dr. Schlick pročitao sliedeće izvješće o mdn sborovn za prošle
Slavna glavna skupština ! Veleučena gospodo !
Naš liečnički sbor umnožio se je tečajem minule godine 189G. znatno pristup01u
novih članova.
Dočim se je iti koncem god. 1895. iz 9 začasinih, G clopisujućih i 275 redovitih
,lanova sastojao bio - pristupila su u god. 189(). sliecleća gg. clri. k o.vomu sboru kiw
članovi : Gjuro Berić, obć. liečnik u M. Kuni; Marko Dubravčil!, priv. lieslav B a u er, kot.
liečnik u Limu ; Žiga Altstiidter, e. i kr. puk. liečnik n Zagrebu ; · Gjuro Krma,
boltiički liečnik u Zagrebu ; (: anić Ivan, bolni

Vriednostni papiri kao gore
Ulo7.nica .
Gotovina . . . . . . . .
Dr. L. Rakovac s. r.
z. s. predsjednik.
Lieč nički Vies.tn ik 1897.
Koncem godine 1896. : .
Hr. 2.
. for. 7.050·-
. " 23·59
. " 1.172·74 for. 8.246.3o
dakle Yišak a • . . . for. ti92·74
Dr. R. Krištof s. r.
z. s. blagajnik.
Ovaj smo račun pregledali i pronašli u poclpunum redu prihodom i razho,dom.
U Z ag r eb u, 20. siečnja 1897.
Dr. Mašek s. r. Dr. &uh.ar s. r.
Poslovni promet za godinu 1896.
Prlmitak.
Preostalo u blagajni od godine 1895.
Prinos kr. zemaljske vlade . . . .
Prinos članova . . . . . . . .
Dohodak od .Liečničkoga Viestnika" .
" kupona od for. 7050 vriedu. pap.
" kamata tek. računa . . .
Izda.taJ!:.
Uredniku ,.Liečničkoga Viestnika" u ime paušala
Sveučilištnoj knjižnici za god. 1895. i 1896.
Nabava bjelica za 200 diploma . . .
Preša za kopiranje, stol i knjigu . . . . .
Dioničkoj tiskari za tisak i odpremu .Liečnićkoga Viestnika"
Poclvornikom na novu godinu 1896. i 18!7 . .
Honorari za dva suradnika for. 16 i for. 10 .
Stenografiranje sjedničkih zapisnika . . . . .
l'odpora jednoj liečničkoj udovi . .
Pisarnički troškovi, kaligrafiranje diploma, odprema, čistopisi, nabava tokova
. •
. for.
"
for.
. for.
"
:J!:IO·-
nou·-
1.!:1132·47
180 10
308·94
27·01
2.H28·52
3U0·-
160·-
29·60
29·!!0
HmHJ4
35·-
·26·-
55·-
25·-
za diplome, poštitrina, itd. itd. 155·34
Ostatak . . • . • . •
1.172·74
· fm:: 2.928·62
Dr. L. Rakovac s. r.
Dr. R. Krištof s. r.
z. s. predsjednik. z. s. blagajnik.
il
Ovaj smo račun pregledali i pronašli, da je u podpunom redu prihodom i razhodom.
Dr. Mašek s. r. Dr. Kuhar s. r.
Gotovina od prošle godine . . .
Od članova za tekuću godinu . .
" " ostatak od prošlih godina
Kamate od glavnice . . . . . .
Proračun a goclinu 1897.*
Prihod:
Ukupno
for. 1172·74 ( 280'-)
1500·- (1348· -)
500·- ( 516.-)
308·94 ( 308· .94)
· 'for. · 348i·6s (2452·.CJ4J
* Brojevi u zaporci odnose se na iste stavke u prošlogodišnjem proračunu.
llr. 2.
Liečnički Viestnik 1897.
Razhod :
Trošak za .Liečnički Viestnik" :
tisak, odprema itd. .
honorari suradnikom
paušal uredniku
L'isarnički troškovi
Eskomptnoj banki za upravu sborove imovine
Nabava časopisa, knjiga itd. . . . . . . .
. for. 1000·-
800·-
300·- for.
"
63
2100·- (1704•-)
200·- ( 200•.,---)
50·- ( 50·-)
500· - ( 80.-)
Ukupno . for. 2850· - (2034·-)
Sravniv prihod s razhodom, ostao bi proračunani viRcdc od . for. 631·68.
N akon što je primljeno blagaj ničko izvješće i izvješće revizora za god. 1896. na
wanje, blagajniku je podieljen absolutorij , a proračun za god. 1897. prihvaćen.
Predsjednik:'Tim je formalni dio današnje glavne skupštine svršen. Kao pred­
,;_jednik zahvaljujem se u ime . svoje i u ime odstupajućeg odbora gospodi na povjerenju,
izkazanom nam prošle godine i molim najstarijeg od prisutne gospode liečnika, g. dra. Š.
8 vr lj ug u, da izvoli primiti predsjeduičtvo, dok se izabere novi predsjednik i odbor.
(Živio !)
Dr. Š. Švrljuga: Prije nego preuzmem ovu častnu zadaću, molim gospodu, da
dadu izraza najvećega povjerenja našemu vriednomu odstupajućem odboru, a na čelu mu
zaslnžnomu predsjedniku g. dru. Rakovcu. (Burni živio !)
Imade se izabrati predsjednik i podpredsjednik, te čitavi novi odbor.
Molim gospodu dra. Reichweina i dra. Mašeka, da hudu skrutatori .
Dr. Matković: Slavni sbore! Ja se uslobodjnjem predložiti, da per acclamationem
izaberemo predsjednikom našega dosadašnjega revnoga i požrtvovnoga predsjednika
gosp. dra. Rakovca, kqji je i prošle godine toli liepo ravnao ovim sborom.
(Pri mR se uz burni: živio predjednik dr. L. Rakovac !)
Isto tako predlažem, da i revnogA. redaktora "JJ. V.", koji si je znao steći priznanja
i izvan domovine, g. prof. dra. A. Lobmayera, prošlogodišnjeg podpredsjednika per acclamationem
izaberemo podpredsjednikom.
(Prima se uz burni živio!)
Sta1ješina predsjednik dr. Š. Š v r lj u g a: Pošto je per acclamationem izabran predsjednikom
g. dr. L. Rakovac a podpredsjednikom g. prof. dr. A. Lobmayer, prelazi se
k izboru odbora.
Dr. R. Krišt of: Gospodo ! Ja preko 10 godina obnašam čast blagaj nika, već sam
ostario i osiedio, već zaslužujem mir, pak mislim, da će sada, kad je teret blagajnički da·
leko manji, nego prije, dok sam ga ja nosio, lahko preuzeti mladji koji član ovoga sbora.
Ja dakle molim, da me sada ne izaberete u odbor, ela poštedite moju starost i da izaberete
u odbor za blagajnika kojega od mladjih kolega, koji će živim i marljivim radom
nredjene blagajničke poslove dalje voditi.
Ja Vam se zahvaljujem na mnogogodišnjem povjerenju. (Živio !)
Dr. S e h l i e k : I ja se, gospodo, ovoj molbi gosp. kolege priključujem. Ma da se i
ne mogu pohvaliti siedimi vlasi, moji službeni poslovi tako me obterećuju, da ne smijem
više obnašati časti odbornika, jer ne bih mogao dužnostim valjan

IH Llečnlčkl Viestnlk 1807. Hr. .
Predaj. rlr. L. Rakovac: Vašim povjerenjem, gospodo,. izai.Jmn ponovno pred­
sj ednikom, ja se najUepše zahvaljujem i vam i gosp. p1ivremeiiom predsjedniku dr. Š.
Švrljugi, koji je izbore vodio. (Živio !)
Prof. dr. A. Lobmayer: Pridružujem se riečim g. predsjednika i zahvalj ujem na
ponovno izkazanom povjerenju. (Živio !)
,.. ..
Predsjednik: Novo izabrani odbor konstituirati će se skorih dana, i mi ćemo u
budućoj mj esečnoj skupštini izviestiti, kako smo si poslove razdielili.
Sada imadeiDfl izabrati još dva pregledača računa za ovu godinu, ali prije nego to
učinimo, dozvolite, da obratim nekoliko rieči na dosadanjeg blagaj nika g. dr. R. Krištofa.
G. dr. Krištof preuzeo je pred 10 godina blagajnu sa kojih 2000 for., a on ju je svojim
marom dotjerao tako, da je doseći mogla ne bog zna kako ogromnu, ali za nas vrlo liepn
svotu od 8000 for. Dosadanji požrtvovni nj egov rad mi jamči, makar nije u novom odboru,
da će nam uviek izkustvom i savjetom na ruku ići, kad god uztreba i ja ga molim, da
nam se odazove, kad ga u naš krug pozovemo. (Živio dr. Krištof!)
Dosada su račune pregledavali gospoda dr. Mašek i dr. Kuhar, pak predlažem,
da ih ponovno per acclamat. izaberemo. (Prima se.) Pregledači računa izabrana su dakle
ista gospoda.
Imademo još da razpravimo dva predloga. Jedan je od gosp. dr. Schwarza, koj i
će on sam obrazložiti i koji je prij e stavljen, pak će se za to i o nj em prije razpraviti.
Rieč imade gosp. dr. Schwarz, da stavi predlog i da ga obrazloži.
Dr. S e h war z: Donosim predlog slavnomu s boru, za koji mislim, da mi ga ne treba
pobliže obrazlagati, jer se po svojoj naravi sam preporučuje. Tiče se utemeljenja sborove
knjižnice. Ono, što sada imademo, jest nesistematičan skup većinom starijih knjiga i časo­
pisa medicinske struke. Držim, da će imetak, nas, znanstvenoga dmžtva, biti mnogo uolje
uložen, Itko nabavljamo dobrih medicin. djela, nego li dionice i vriednostne papire. J:L
predlažem, da slavni sbor opredieli danas svotu od 2000 for. za prvu nabavu medicinskih
dj ela, koja će biti temelj našoj biblioteci, a da svak sliedeće godine opredielimo po 300 fr .
za daljne nabave dj ela i za nastavljanje medicinskih časopisa.
Prošlogodišnji odbor uvidio je i sam tu potrebu, pak je stavio u proračun za buduću .
godinu 500 for. za nabavu liečn. literature ; nu ja mislim, da je ta svota nedostatnn za
utemeljenje knjižnice, i da bi tako tek unuci naših unuka mogli do valjane knjižnice doći.
Nemojmo nadalje naua vu tib djela prepustiti univerzi, jer se izborom njihovim
imade baviti naš sbor, mi stručnjaci.
Držeći, da je absurdno pomisliti znanstveno družtvo bez znanstvene knjižnice i da
je bolje, da svoj imetak uložimo u valjana djela, nego u vriednostne papire, preporučam
slavnomu sboru, da moj predlog prihvatiti izvoli.
Predsjednik: Želi li tko od gospode u tom predmetu rieč ? (Nitko se ne javlja.)
o tom predmetu imalo bi se glasovati, nu prUe. nego se predje na glasovanje, dozvolite
meni, da se ja u ime odbora izjavim.
Ja sam u svojem uvodnom govoru spomenuo, da odi.Jor uvidja potrebu liečničke
biblioteke i da ju nastoji i popuniti. Svojedobno je bilo o tom i na jednoj mj esečnoj
skupštini govora, pak sam o!}dje rekao, da ću pokazati gospodi popis svih onih medicin.
djela, koja j sbor darom ili nabavom stekao i koja se nalaze u s\'euč. biblioteci gospo.di
na razpolaganje. To ja danas činim, pokazujuć evo točan i pregledan popis svih tih djela.
Odbor je nakanio pozvati gospodu raznih struka, da se izJave, koja djela bi za onu svotu
od 500 for., što je u proračun za god. 1897. stavljena, i koja je upravo sada u glavnoj
sborovoj skupšt-ini prihvaćena, nabavili i kako bi tu svotu najkoristnije upotrebili. Za naše
okolnosti je to liepa svota, pak držim, da ne bi tek unuci naših unuka, - prema riečirn
gospodina predgovornika - do medicinske biblioteke došli, već da bi mi, popunjujuć
ovako sada postojeću dosta obsežnu biblioteku, kroz 5 ili 6 godina imali liepi niz stručnih
djela. Sada imademo u sveuč. biblioteci do 3000 djela (ne svezaka) medic .. _struke, a sa
godišnjih 500 fr. dade se još dosta nabaviti. Što se pako tiče izbora djela, koja se imadu na­
baviti, samo se po sebi razumjeva, da ga ne bi sveuč. biblioteci prepustili, ve.ć da bi o
tom odlui!.ila ona gospoda članovi sbom, koja se za stanovitu struku int!lresiraju. Pak ako
ljetos nedostane tih 500 for. za dj ela, koja se možda sgodno nabaiti mogu, to .se ta svota
Hr. . Liečnički Viestnik 1897. 65
rrrože i r.a 100 ili 200 for. prekoračiti na račun buduee godine. Nu svakako mislim, da
p;odišnja svota od 500 fo r. u svrhu nabave djela nije premalena i da odgovara našoj nagi.
Napokon mi je još iztaknuti gospodinu predlagatelju, da bi za unidjenje, spremljenje
i nadziranje posebne biblioteke, osim zahtjevanih po njem· 2000 for., ove godine morali
ir.dati još kojih 1000 for., a to financijal•1a snaga ovoga sbora ile dopušta.
Dr. Schwarz: Ja ne predpostavljam potrebu od dalnjih jo 1000 for. za acimistra­
Livni posao, - to bi bila stvar shorlnosti, bko ui udesili, - nego se tu radi o principu,
je li bolje, da ulažemo svoj imetak u akcije i vriednostne papire ili u knjižnicu ? .lViodulitcti,
kako ćemo smjestiti i uzdržamti knjižnicu, stvar su sekundarnoga reda. Mi ćemo moći ili
ostati na univerzi ili ćc:mo moći dobiti od kojega literarn oga ili znanstvenoga družt.va u
glavnom gradu Hrvatske sobu n tn svxhu. Ili "Matic:L Hrvatska" ili "J erouimsko družtvo"
ili naša akademija bi nam ju na rnzpolaganje dala. Kad sam onomadne u mjesel;noj
8knpšti ni taj predlog iznio, čuo sam, da ne bi bilo zapreka, da nam akademija dade jednu
Kobu za biblioteku. Ja dakle mislim, da ne bi bilo tolikih zapreka, koliko ih gospodin
predsjednik nabraja i u najcrnjih bojah riše. Nu glavno je kod svega princip, da mi,
kao znanstveno drnžtvo, ne možemo svoj imetak bolje uložiti, nego li u strukovne naAe
knjige.
Dr. R. Krištof: Dozvolite i meni, gospodo, da izstupivši iz odbora o tom nešto
kažem. Gospodin predlagatelj veli, da je za znanstveno družtvo bolje, ela ulaže imetak n
knjige, nego u papire. To je istina, ali, gospodo, je li bi naš sbor mogao danas razpravljati
o predlogn gosp. dr Schwarza, da nije blagajničlm uprava i odbor nastojao, da štednjom
neto sabere i tako novčić po novčić za 10 godina od 2000 for. digao imetak svoj na
HOOO for. Sbor napreduje, od 40 narasao je broj članova do danas j aj no, a imetak r.natno,
a. to sve marom, radom i što je glamo štednjom. Kad nema nomea, može se zaključiti,
lito se hoće, ali izvesti se ne može ništa. Sbor neka nastoji, da napreduje u svakom pravcu,
ali neka i sada štedi, jer kad možda dodje kakva sgolla, pak uzlreba novaca, štQ ćete, ako
ih ue bude.
.Ja n,islim, ako se godišnji prinos za nabavu medic. djeln digne od 80 fr. na 500 fr.,
da je tim dosta zamašan korak učinjen, pak prepornčam slavnomu sboru, ela barem samo
r.a ovu gouinu pristane na taj prinos, da ne bude kok prevelik i možda opasan. To ćete,
gospoJo, tim laglje učiniti, što čujete gospodina prech:j ednika; koji kaže, da ('e se i više
dati, ako se vidi prilika To vam govori čovjek, koji imade u sbol'll izkustva. Brzo se stvori
zaključak za trošak, ali namaknuti potrebnu svotu nije tako lahko, pak onda, kad '' nabavi
na jednom toliko djela, trebat ćete posebnog knjižničar, ako ne ćete, da se brzo raztepu.
Mi smo imali mnogo knjiga, ali su e mzteple, izgubile, nest:Lle zaboravnošću ili smrću
itd. onog·a, ·koj i ih je rabio, a to za to, jer nismo imali plaćenog knjižničara. Nadzor
knjižnice je ,·eliki posno - a knjižoicn. kako je sada, ne r.nclaje vam te brige, a ona
je u redu.
Ja vam dakle kao izkusan član prepornčam mjtoplije, drt ostanete kod preclloga,
to vam ga je odbor učinio, barem za ovu godinu.
Dr. Schwarz: Ja bih htio primietiti na rieči gospodina predgovornika, ela mi se
čini, da me je krivo shvatio. Nisam ni iz daleka pomislio, da diram u gosp. blagajnika. i
da mu predbacujern zlo gospodarenje. Usuprot, ja nm prfr.nnjem Ye!ike zasluge, što je
;\tednjom imetak sborov zntno digao. Sada pako, kad sbor nešto ima, može to i vriecloo
je, da se tako važnoj svrsi namieni, da i u tom pogledu napreduje . .Ja nisam ochješito proti
tomu, da se knjižnica smj esti i vodi kao i dosada na univerti, a mogli bi ktijižoicu i
aliirali sa knjižnicom lwj ega znanstvenoga, n. pr. prirodoslovnoga družtva, pak da ne držimo
honoriranog bibliotekara; Ja mislim, da ćemo naći čovjeku volj mL za taj po:lo ; ja se odmah
hćam toga. (Dr. Antolković : Ni sami uaravoslovci ne mogu se snaći u uredbi svoje biblio­
teke ? - Dr. KoRirnik: 'l'o .je preogroman posao !) Meni je kazao jedan akademičar, da ne
hi bilo zapreke dobiti za našu knjižnicu dvorann u akademiji, gdje akademija drži svaki
mjesec po·jednu sjednicu.
Dr. Antolkov ić: Gospodin predsjednik izvolio je u pozdravnom svom govom
ir-taknuti momente, o kojima govori gosp. dr. Schwarz,. stavljajuć· već od prije poznati nam
l H:edlog. Odbor, kojemu imam i ja čast pripadati, u· principti se je odmah ataširao pre dl ogu· ·
·
·

(i (j Liečnički Viestnik 1897. Br. 2.
gospodina dr. Schwarza time, što je pristao ua to, da se sveuč. knjižnici dade 500 for. za
nabavu struk. djela za ovu godinu, a gosp. predsjednik je ponovno rekao, ako uztreba, da
se može i 200 - 300 for. više izdati. Predlogom svojim razilazi se odbor od gosp. dra.
Schwarza u tom, što odbor predlaže sada 500 pak i 700 for. i svake dalnje godine po
500 for., a gosp. dr. Schwarz sada 2000 for., a svake daljne godine po 300 for. .Mi bi se
za koj u godinu našli zajedno, digli bi knjižnici! na isti stepen. Dalde glede prinosa se bitno
ne razlikuju oba predloga.
Drugo je pitanje, gdje se imade knjižoica spraviti? U odboru smo o tom razprav
ljali i došli do toga zaključka - jer se na nijedno postojeće družtvo ne možemo
prisloniti - samo naravoslovno družtvo nema prostorija za sebe - da je dobro, kako je
sada. Kad bi knjižnicu sami za sebe uredili i uzdržavali, imali bi previše troška, koga
namiriti ne bi mogli.
Treća stvar, o kojoj se ovdje radi, jest posve naravna, t. j. da se nabava novih knjiga .
ne će prepustiti univerzi, već da će to činiti odbor dogovorno sa gospodom dotične struke.
Sve tri točke sn jasne, sve su tako primljene, pak udovoljavaju i želji gospodina
dra. Schwarza.
Dr. S e h war z: J'\ ije to sve tako. Po računu gosp. dra. Autolkovil!a mi bi se s visinom
izdataka doista za par godina sastali ; ali osvojenjem moga predloga, da dademo odmah
2000 for., mi bi imali odmah i knjižnicu onakvu, kakvu ćemo po predlogu odbora imati
tek nakon serije godina. Ne znam, zašto da se sada ne da novac, kad ga imamo, za seriju
knjiga, kojih nuždno trebamo i od kojih svaka stoji par stotina maraka. Ako smo u tom
složni, da u tu svrhu žrtvujemo, naj bolje je, da sada žrtvujemo.
Dr. Š v rlj n g a : Č ije vlastničtvo su knjige?
P r e d sj edn i k : Š to smo imali pripada sveuč. biblioteci i što će biti nabavljeno,
hiti će vlastničtvo sveuč. biblioteke.
Dr. Antolković: Kad bi to bilo naše vlastničtvo, mi bi morali imati svoje prostorije,
osoblje, brinuti se za og1jev, razsvjetu itd., a to bi stajalo najmanje 1000 forinti
godišnje.
Dr. M a t k o v ić: Što mo prije d vie godine poklonili, ne možemo sada natrag tražiti.
Dr. S e h w a r z: Što je učinjeno, učinjeno je, ali mi bi se mogli pogoditi, da ćemo
knjige povjeriti njima, da će njima stajati na razpolaganje isto tako kao što i nama, da
ćemo stara djela popuniti, ali vlastničtvo da će biti dakako naše, koji plaćamo. Ako nam
to ne uspije, mi ćemo naći jedno od literarnih ili znanstvenih družtva, koje će nas primiti.
To je medjutim pitanje sekundarne nanwi. Kad bi se izpostavilo, da bez troška za administr.
poslove od 1000 for. na godinu proći ne možemo, ja bih dakako bio proti takvom izdatku,
ali ja molim, da slavui sbor moj precllog u principu prihvati. Ono nuzgredno pitanje može
se kasnije riešiti.
Predsjednik: Gospodin predlagatelj treba da točno formulira svoj predlog. Biblio­
. tečko pitanje u Zagrebu je pitanje svih drnžtava. Akademija, nadbiskupija, sveučilište hoće
imati svaki svoju bihlioteku. Ja mislim, da bi ipak najbolje bilo, da se svi ujedine, pak
da nabavljaju po jedan eksemplar svakoga djel11, od koga sada svaki za sebe po jedan
kupuje, pak bi dobivali za isti novac za to po tri djela.
Naravoslovno drnžtvo je samo u neprilici. Ja sam bio pred 14 dana na skupštini
toga družtva, gdje je bilo o biblioteci govora ; i oni imadu posebnu biblioteku, ta je u·
jednoj tamnoj, negrijanoj sobi u mineral. geol. muzeju, .niti se može grijati niti razsvjetliti.
Oni traže bibliotekara, pak makar se medju profesorima laglje može nnći čovjek, koji za
taj posao ima vremena, nego medju nami liečnici, ipak nisu u stanj u.
Tako se precllog gosp. dra. Sehwarza razilazi od predloga odborova u 2 pitanja,
naime l) odbor · želi, da se biblioteka postupi ce nadopunj uje, a g. dr. Schwarz, da se odmah
izda velika svota, a 2) ja u iine odbora ne smatram nuzgrednim pitanjem, gdje ela se
smjesti i uredi ta bihlioteka, kao što gosp. dr. Schwarz, već to pitanje smatram jednako
važnim kao i prvo.
Ja pitam gosp. predlagača, tko će htjeti sj editi u stalno opredieljeue sate n biblioteci
na razpolaganje članovom, i ako se i nadje, koji hoće, kao što je to gosp. d1·. Schwarz,
Br. 2 .. Liečnič.ki Vie;;tnik 1897. G7
ja ga pitam, hoće li moći toj preuzetoj dužnosti uviek udovoljiti ? Doći će kakvo krvarenje
ili inoga što, radi česa će morati otići, a upravo onda će koji od nas doći u biblioteku.
Dr. Schwarz: Ja priznajem važnost rieči gosp. predsjednika, i iztičem ponovno,
da kad bi došlo do potrebe od 1000 for. za udmin istr. poslove, da bih ja odustao od toga
zahtjeva. Nu do sada se u obće nije ni kušalo i za to predlažem, ela se pokuša sada.
Dr. Antolković: Mi se ataširamo predlogu gosp. dr. Schwarza, ali smo · još uvje­
J : eni, da će biti neobhodan izdatak od 1000 for. godišnje, ako budu te knjige ostale izklj učiva
svojina sborova, jer onda ne će se naći na unherzi ouo, što imadu domclanj e knjige, koje
stoje svakomu pojedincu u najboljem redu i u svako doba na razpolaganje. Napokon
nema razlike u tom, čija je to svoj ina naša ili univerze, je li moja ili drugoga od članova
:;hora, kad je to commune bonum, koje ostaje i našim nasljednikom, samo je glavno, da
su knjige tu, .da se vode u redu, da su nam u svako dobu na razpolaganje - a da nas
uprava ništa ne stoji.
Dr. Matković: Gospodo ! I ja sam bio bibliotekar, kao takav dolazio sam u opredieljeno
vrieme, da gospodi članovom dajem knjige, nu prolazili su dani·,. a nikoga ni blizu.
Napokon sam i ja prestao badava dolaziti. Sada možete gospodo ići u profesorsku čitnonicu
naše sveuč. biblioteke, koja je uviek grijana, razsvietljena, u red.u u svako doba, te knjige
mbiti, a sva ta uprava nas ne košta ništa, i mi možemo za novac, koji hi za upravu izdavali,
nabavljati nova djela.
Ako mi budemo biblioteku posebno uzdržavali, biti će upravo onako, kako je to
prije bilo.
Napokon držim, ela je godišnji prinos od 500 for. u svrhu nabave novih djela vrlo
liep i dostatan.
Dr. S c h w ar z : Ja sam se uvjerio, da dosadanja biblioteka. nije imala ni uredjenog
indeksa, a ovaj, što nam ga je gosp. predsjednik pokazao, sada je tek pribavljen. Tako
nisam mogao ni saznati, kakve knjige imademo. To su većinom stara dj ela i časopisi,
kojim ja doduše ne mogu poreći vried;ost, ali ne odgovaraju našim potrebarn. Tako nije
čudo, ako se nisu rabile. Da imademo nova djela, koja nam trebaju, već bi ih u izdašnoj
mj eri upotreblj avali.
l >r. M a t k o v i ć : Pod mojom upravom uredili smo u sarajevskoj posadnoj bolnici
nas kojih 20 liečnika knjižnicu, držali oko 10 stručnih časopisa. Jedan je umro, drugi otišao,
treći zametnuo knjige itd., pak napokon se sve razteplo i izgubilo - a sve to za to, jer
mi kao praktični liečnici ne dospjevamo, da se za to brinemo. Jedan, vozeći se ua posjete,
čita u kolima, ali t.amo taj svezak i zaboravi, drugi negdje ostavi itd , a za upravu ne
možemo izmedju sebe ni jednoga naći, jer nem11mo vremen.a.
Dr. S ch war z: 1Treba samo bar pokušati, da nabavljena dj ela ostanu naša svojina ·
a da budu samo smještena ll sveuč. biblioteci.
Dr. L u š i ć - Matković: Ja bih se htio u tom pitanju konkretno izjaviti. Ako bi
naša biblioteka trebala za administraciju zaista 1000 for., to bi bila propast za na.š sbor.
N u za to se ipak može pokušati, da se naša biblioteka smjesti u sveučiliš tnoj i da ostane
naša svojina, da dakle nemamo nikakvih administr. troškova. Ako to uspije ili ue uspijt•,
mislim, da ipak možemo ono, što se knni kroz pet godina žrtvovati za knjige, žrtvovati u
jeda]) put. Potrošiti ćemo svakako toliko, koliko pred laže gosp. dr. Schwarz, pak je bolje,
da tad odmah imademo ta djela na razpolaganje.
Pokaže li se, da su svi pokusi smještenja naše biblioteke ua uuiYerzu uz gornje
uvjete uzaludni, onda molim gosp. dra. Schwarza, da taj dio svog predloga povuče natrag.
P red sjednik : Preći ćemo ua glasovanje. Najprije će se glasovati o predlogu g.
dr. Schwarza, koji glasi : Sbor dopituje 2000 for. za nabavu knjiga g. 18l:J7. ur. supozieiji.l!
da nema daljnih većih izdataka za uzdržavanje. Koja su gospoda za taj predlog, neka izvole
ustati. (Ustaje 5.) Taj je predlog pao.
Ostaje u krieposti jur u proračunu odobreni predlog odbora. Drugi predlog prispio
je od člana g. dra. K o v a č e v i ć a iz Gjurgjevca.
Molim g. dm. Lobmayera, da taj predlog sa obrazloženjem izvoli pročitati.
Prof. dr. A. Lobmayer (čita) :

fi8 Liečnički Viestnik 1897. lk 2.
SlaYDa g la v n a. go di š nj a sknpštino s bora liečnika kraljevina Hi·vatske i Slavonije!
Na temeljn "sborovih" pravila dužnost je istoga slavnoga "sbora" baviti se svim pi­
tanjima, tičućim se liečliikoga stališa, pogotovo pitanjima, koja eventualno duboko za­
sjecaju u život liečnika n kraljevinama Hi·vatskoj i Slavoniji. · l pravo je talo : jer, ko
će bolje razumjeti, što n nas valja,. a što je manje dobra, ako ne skup n11s samih. Mi se
težko ili nikako ne sastnjemo mdi poznatih uvaženih razloga i posve je dakle naravno, da .
se onaj, koji ne može doći na skupštinu bilo koju, obmća pismeno na liečnički "sbor" u
opravdanoj nadi, da će se nj egovo pismo isto tako uvažiti, kakono bi se poštivala iva · mu
rieč. Pogotovo imade to vriediti za . sukromne liečnike; čiji bi prvi oslon imao biti "sbor
liečnika", dočim u službi stojećim liečnicima stoji izbor izmedju kompetentnih oblastih i
"sbora". Što se i u službi stojeći liečnici obraćaju na "sbor" jest jedini razlog, jer žele,
da čim više drugova promisli i prouči zadano im pitanje u nadi, da će se tako stvar bolje
razjasniti, te će se doći do zaključaka najsgodnijih.
Ja mislim, da sam rekao pravo. Uzimam si s toga slobodu; da stavim na slavntl tu .
godišnju skupštinu jedno pitanje, na koje pitanje - naravski - molim odgovor.
U mjesečnoj skupštini ,,sbora liei'nika kraljevina H1·vatske i Slavonije", obclržavauoj
u Zagrebu dne 24. veljače 1896., pročitan je dopis dra. Aleksandra 'Nikolajevića, člaua
istoga slavnoga sbora, u kojem on predlaže, da "liečnički sbor" stavi molbu .na sabor kraljevina
Hrvatske i Slavonij e, da se godine službovanja svih Jie·čnika, stojećih u državnoj
ili obćin;koj službi, smanje na trideset za umirovljenje.
Akoprem g. dr. Nikolaj ević ,. drži cieli shodno ", da se "sbor" sam prihvat.i izpitivanj a
toga predmeta, pri čemu je on jamačno mislio, da se od zagrebačkih članova "sbora", koji .
su tako sretni, te im je na,j laglj e doći do pouzdnoih podataka - sastavi odbor ad hoc, to
je ipak ta mj esečna skupština. "nilkon duljeg razpravljanja" odklonila od sebe svako zanimanje
za- taj predlog i odlučila, da. se za nj sam predlagate\j pobrine, odnosno, da · će se
taj predmet "temeljito razpraviti" na sliedećoj godišnjoj skupštini sbora.
Buduć d je dužnost sborova baviti se svimi prilikami liečničkog stališa u donio­
vini ; buduć da je precllagatelj obrazložio svoj pred log, što je bolje mogao (a bolje se i. ne
da obrazložiti, nego kazav golu istinu) ; buduć da je jedna godina za termi u 'neke raz prave
nečnvtll rok ; buduć da nisam ni čuo, ni čitao u "Lieč. Viestniku", da bi se ta odluka. mjesečne
skupštine
·
bila. promienila i predmet rieši(i, to pitam sliedeće :
·
l. Iz kojih razloga nije mjesečna skupština "sbora liečnika", obdržavana due 24.
veljače 1896., riešila pred log dra. Aleksandra Nikolajevića od 26. siečoja 1896 ?
· 2. Zašto je uzet. tako velik rok za riešeuje ?
3. Zašto je njemu - koji težko ili nikako ne clospieva potra7.iti odnosne podatke,
jer stanuje daleko od Zagreba. - namienjena zadaća ponovno stavljati predlog, · a . ne čla-
·
·
novima odbora, nalazećeg se u Zagrebu ?
Stavljam ta pitanja u najboljoj namjeri po pojedince i po "sbor". Pojedinac oćuti
potrebu, da se nešto razjasni, razgleda, a s:'1m to ne može, tc se utiče onamo, gdje se ua.da
naći poduke i pomoći, pn. ako ga ta nada prevari, oo je za drugi put ne će imati, ne će
se p'Onzclati, pa će utihnuti i potrebe, ela mu se nešto r:izjasni, razgleda - ako mu dodje
- gledat će, dn. samo od sebe ne stane; prestat će s;tm razmišljavati ; "sbor" opet, koji
opravdane nade ne izpnnjuje, gubit će povjerenje pojedinaca, te ne će imati što da raz­
jašnjujE', makar bi i htjeo. Na jednoj i dmgoj strani prestat će rad u tom smjeru, a samo
·
je rad - ži vot!
Il. Ovom prilikom molim slavnu glavnu godišnju skupštinu, da primi do ugodnog
znanja, da su mi se do sada prijavila četvorica drugova na temelju mog·a dopisa u "Lieč.
viestuiku" u broj u 8. prošle godine·. Buduć da je od velike nužde, da se taj predmet čim
brže riesi, to molim, da bi se uzelo u razpravu slavnoiste pitanje :
Kako da se lJriskrbe ladanjskim liečnicima zdravi i dostoj ni stanovi ?
111. U proračunu sbora liečnika. kraljevina Hrvatske i Slavonije za g. 1896., obj elo­
danjenom n glnvnoj godišnjoj skupštiui istoga slavnoga sbora dne 27. siečnja 1896. nalazi
se u "razhodn" stavka : honorari 576 for.
Pod tim se z:mfaoo razumieva.ju honorari, koje dobivaju oui, koji pišu u "Liečnički
Viestnik". Ne upuštajući se u nikakovu kritiku o tom "honoriranju" nas samih, konštatujem
Br . . 2. Liečnički Viestnik 1897. 69
jeqnostavno, da . se ta činjenica može tumačiti, kano da nema u članova "sbora" dosta volj e
ui talenta za izpunit.i stupce našega sićušnoga "Liečuičkoga Viestnika", što poričem. Ja
sn.m doduše svojih 8 for. honorara već dobro spravio, ali predlažem, da se honorari više
ne davaju, nego neka se taj novac pri dn. glavnici. Trebat ćemo ih !
IV. Molim, da se rnzprave prigodom mj esečnih i godišnjih skupština, vodj eue rie­
čima, doslovce štampaju u "Lieč. Viestniku . . prema steuogmmu.
V. Predlažem, da se članarina digne od pet nn. deset forinta na godinu.
U Gj u r gj e v c u , 23. siečnja 1897.
' Slavnoiste
Dr. Mi l an Kovačević s. r.
kr. kotnrHki liečnik gjurgjevački.
Predsjednik: Želi li tko od gospode rieč u tom predmetu ? (Nitko se ne javlja).
Pošto nitko za generalnu debatu ne želi . rieči, to idemo od stavke do stavke razpraviti
pojedine predloge i upite.
. Prof. dr. L o b m n y e r čita točku 1.: "S koj ih razloga nije skupština riešila pred log
rira.. Nikolajevića ?"
Pr e d sj ed n i k: Dopis g. dra. Nikolaj evića, upravljen na prošlogodišnju glavnu
8knpštinu sbora prispio mi je u ruke tek nako·n svršene glavne skupštine. Ja sam ga iznio
pred prvu mj esečnu skupštinu, i ova je zaključiln., da se nema u tn svrhu sazvati izvanredna
glavna skupština, a pošto se predstavka u onoj formi nije mogla porlnieti vis. saboru,
i pošto smo un. najmjenida, · nijem mjestu na naš upit, imade li za onda izgleda n
uspjeh, dobili negativan odgovor, mjesečna je skupština zaključila, da se odbor obrati na
g. dra. Nikolajevića, da on sam izradi konkretni precllog, koji će odgovarati i svim for­
ma.lnostim, orlnosno predtavku za godišnju glavnu skupštinu sbora, da se tamo temeljito
ra:r.pravi, te eventualno saboru podnese. To je odbor i učinio, ali gosp, dr. Nikoln,jcvil
nije nam dao do d:mas nikakova odgovora.
.Ja za to pitam, odobrava li glavna skupština zakljuak stvo 1·en o predlogn g. elm.
N.ikolajeviea na mj esečnoj, skupštini od 24. velja(:e ltl%.? (Odobrava.)
Prof. dr. A. Lobmayer čita točku 2.
Predsjednik: Odgovor na ovo drngo pitanje sliedi iz odgovora nn. prvo. (Odgovor
se prima.)
Prof. dr. A. L o b Ill ay er čita točku 3.
Predsjednik: Jer je mjesečna skupština inače znključila, a. odbor nije mogno
derogirati zaključak mjesečne slmpštine. (Odgovor se prima.)
Prof. dr. A. Lob may er čita točku II. glede toga, kako dn. se ladanjskim liečnikom
priskrbe zdravi i dostojni stanovi.
.Dr. Kosirnik: Tko dobiva stan n naravi, neka se na mu:lleJinom mj estu prit.uJii,
ako mu ne . vnlja.
Pr e cl sj e d n i k: Od zemlje nam j d teni liečnici imadu forum za pritužbn na kr. zem.
vladu, a obćinski liečnici ua obćinu i u tokom na kotarsku i županij sku oblast i na kr. zem.
vladu. Pitanje glede stanova stoji sasvim izvan kompetencije shora. (Odgovor se prima.)
Prof. dr. A. L o b m ay er č i ta točku III.
J> r e d sj e d u i k: To je sawim .oeznn.tna svota, što je opredieljena za honorare i
samo . za to, dn. se ne kaže, d:1 se za list posve badam radi. Mi smo osvjedočeni, da tih
nekoliko forinti nije ni jednomu od gospode od nužde, ali mi l10ćemo, da gospodi odštetimo
one gotove troškove,· i';to sn ih za (:lanke imali. Dapače ne mocmo reći niti da je tim
literatma nn.pla{:eun . . Uveli smo to prošle godine, pak nismo opa7A li, da je nastala kakva
promjena.:. Gospoda, lroj;t su hj ela raditi, radila su jednidw kao i prije, a gospodu, koja
nisu htjela raditi, nije ni 0\'0 nekoliko foriuti p rimamilo. Ja mislim, dn je shodno, dn. to i
nadn\je ostane, pak ako se tečajem nekoliko godina pokaže, ela nije umjest:no, može se
pr01i1ieniti. J a pitam slavnu skupštinu, pristaje li, da to za pokus ostane, kako je lanjske
godine uvedeno ? (Skupšt.iua pristaje.)
Prof. dr. A. Lobmayer (:ita točlm IV.
Pr e d s j e cl n i k: To biva ; raz prave se steuogmfi.raju tislnlj u u "L. V."
Prof. dr. A. L o b m a. ye r čitn točku V.

70 Liečnički Viestnik 1897. · Br. 2.
}> re d sj e d ni k: To je pred! og, koji bi se samo tako· provesti mogao, da se st-atuti
promiene. Mienj:mje štatuta stvar j e nesgodua ; ovaj s bor je tie! o znanstveno, pak promjena
štatuta mora ići i pred Njeg. Veličanstvo na odobrenje. Mi donekle Izlazimo s.a svojim
dobodkom, a jako dobro znademo, ela imademo članova, kojim je i sadanj i prinos dosta
težko plaćati. Mnoga gospoda ne plaćaju sadanji prinos na jedanput već u obrocih, što
je svakako dokaz, da žele biti članoYi, ma da im je težim plaćati sadašnju članarinu na
jedanput. Ona pak gospoda, koj>t sn sretnija, pak mogu i više dati na žrtvenik za sborove
s\'l'be, mogu to i bez promjene štatutn, a mi l-emo to sa zahvalom primiti i upotrebiti za popunjenje
naše biblioteke. Želi li tko od gol! pode rieč u tom predmetu ? (Nitko se ne javlja.)
Prima li sbor predlog g. elm. Kovačevića ? (Ne prima.)
Pošto su prijavljeni pred lozi rnzp mvljeni, čast mi je upitati : Želi li još tko od
gospode rieč ?
Dr. G n t sc h y : Slavni s bore ! U prav il ih naš P g s bora nalaze se plln1grnfi, koji to\:no
odredjuju tlullnos:i i md prctljednika, podprerlsjednikn, blagaj nika itd. §. Hl. statuta !mlle
(i:ita) : ,.Bilježni ci bij eže zapi8ni ke sn stan n ka, dopisuju, obavljnju razpmve, sast.avljnju go­
clitinj a itvjeti!-a. Jedan od njih podpisuje s predl'Jedni kom diplome, a d rugi je Tedaktor
onoga mdR, koji se štampa".
Držim, ela su prije bile tahe prilike, da se poslovi nisu mogli u odbom razdieliti
onako, kako to statut propisuj (', a sada gdje smo se okupili i sbor pol'eo prospeTimti,
mislim, da hi bilo od koristi · za samo clružtvo, da se rncl prema nstanovam pravila razdieli ,
a ne da f!e u. pr. poslovi podpredsjednika, bilježnika, urednika lita itd. u jednoj osobi skupe.
Pr e d sj e d n i k: Dakle precllog gosp. d ra Gntschya icle za tim, da se nredjivanje
l istn povje ri onomu lanu od born., kqji će obavljn.ti pos!oYe bilj ežnika 'l
Dr. G ut s chy: Ne, uego da se razstave poslrwi hilj

· . 2 Li;ečnf,čkLViestrlik .18G7.
'.atniji otrovni .liekovi hrvatske. farmakopeje po maksimitlnfm ' obrocima .. t Dr: Hermann
. ;Jlager. Živežni .zakon u Austriji. · Na gg. kondicionirajuće. Novi lil:ikovi. Dmžtvene viesti.
Poslovne i osobne viesti. .
... · . . Srpski arhiv za celokupne lekarstvo. Br. L tog časopisa imade sliedeći
sadržaj : l. ogi alni r
. ovi : Sa brPstovaćke banje, od dra. L. Ilića. 254 operacije kata­
rakte u cetlnJ . SOJ bolDI . I, od dra. P. 1\lilanića. Odredjivanje i izpiti.vanje lekova, koje 'je
oderna medema USVOJila, od dra. D. M V. Milojkovića. II. Pregled literature. III: Iz­
veštaji o radu lekarskih zajednica. IV. Izveštaji o radu sanitetskih vlRsti. V. Zakoni i na·
redbe. VI. Vesli o stručnim. zavodima j ustanovama. · VII. Beležke. VIIL Pabirci. IX. Stn­
leke i liče vest! . . X:J avua reč . XL Bibliografija. - Prilog "Narodno zdravlje" br. 1.
sliedećcg Je sadrzaJa :, ::iko la sa zdn1.vstvenog gledištn, od dm. V. Gj orgjevića. Amajlije šire
zartzn, od dr:1. L Dimitrijevića. Nervozan vek, od dra. P. Mantegazze. Podlistak : Krsti na
V.Ol!ica, od M. TQmića. Beleške. Novosti. Poštn.
Iz stra1'1ih listova.
. L. Gli.ick, primarni liečnik n zem. bolnici u Sarajevu. Imctde l u Dalmuc-i,ji lep1·e ?
(Arclm• f; I>ermat. u. Syph. Band XXXVI.) ·
·
·
· · · ·
Kao dolmz, da je: nekada bHo lepre u Dalmaciji, navadja G. odredbu iz Dubrovnika
od g . ?· 1312., 11 kojoj se leproznim odred juje posebno prebi valište, iz kojega a·e ne· sniiju
udalJiti. . ·. . . :. · . . . . .
. Na sadšuje pitanj odgovara autor pozitivno time, da sa obćuje slučaj; koji je bio
primlJen na llJegovom ·OdJelu 24. · kolovoza 1895. Kadi se o slabašnom u razvitku zaostalom
čo . iem ·iz anje, obć: Vrgorac, kotar Makarska, imeri om Ante Dolić: Po zvanjt je seljak,
kOJl· Je stalno stanovao u svom rodnom mj estu ; ima mn 23 godine.
Symptomi, na kojih se osniva di>tgnoza, jesu : Percutani i cutani čvorovi na licu: i
·na gornjih . okrajninah, čvorići na ustnicab · i na stmžnjoj stienci pharynxa. Veličina
evori(a varira izmedju veličine glave gumbašnice i veličine kuklmiznog zrna. Ćvorovi se dadu
jasno razlikovati od okolice, te nemaju teodenciju, da ·Se omekšaju. Dosta jasno izrazita
!eontiaZa lica, gubitak gotovo čitavih obrva i trepavica ; zttim umanjena osjetlJivost za tlodir
1 t ? mperat . m : u n .onih mjestih, gdje je ko ža afficirana ; povec-ana osjetljivost ·na mjestih,
gdje se Č1m koza zdrava, napokon veća debljina nerva ulnar. Osim tOga je koža na
okrajninab osobito tiugirana, nepravilno infiltrovana na dolojib gojatih, a nabreknuta na
.rukuh i na brbtu stopala.
U anamnezi navadja bolestnik, da već četvrtu godinu poboljeva, da mu je otac
zdrav, nu neki otčev rodjak, imenom Ivan Polić, da je. prije 7 godina navodno od slične
bolesti umro. Mati bolestnilrova da boluje već više godina na sličnoj bolesti, a isto tako
i· ·najstarija sestra. Da li e tn · radi o acquiriranoj ili hereditarnoj le pri, o t01n autor ne će
·:da· sudi,-pošto nije mogao kontrolirati anamnezu glede bolesti roda· bolestnikova.'; a ne­
·odplmi razvitak bi>lestnika takodjer ne odluČuje kod tog pitru1ja, jer zostaju u svom
tJ elesnom razvitku takodjer orii, kqj i u ranoj mladosti obole od le pre:
.
·
: · ' ' ·
:·· . . Pošto se zadnjih godina svurla u Eur,• pi nmnažaju slučajevi lepre ·i pošto je s ovim
sluča.Jam .okazan?; da imade u Dalmaciji lepre, pozivlje autor liečoike Po Dalmaciji, neka
svrnte•·sYO.JU' pažnJ U na· tu bolest, da se uzmogne pravodobno zapriečlti njez1no· širenj e.
. - ·
· D1·. Schultz. Beitriige sw· PathoZogie M. Therupie der we·iblichen Gono1'1 : }1,oe. (Arch.
f. Derm. u. Syphilis. XXXVI. Bd.) Govoreći o razširenju gonorrho::i kod. žena, iznosi
S e h u l:t z važne statističke podatke, po kojih je na odjel n Rona u god. 1895. (Budim­
pešta)_ od inskribil:anih prostituiranih 64.8'1/,;. a od ostalih ženskinja 56''/o bolovalo )ll\ ·go·
nnthoei.. Prvll. .zadaća liečnika sastoji u tome, da sbilja kanstatira gonorrhoeu kod· žena,
a pošto klinički pojavi nisu dostatni (kao što · to ho6e B r o·se, Herzfel cl i ' Sling·er
da -dokažu), dolaz ·ao zakljt1čka, da je za clia.gnoZ:u gon'on;hoect" pot1'ellan miMoslcojJslr.i
nalaz . gonococcu i da, ako jeda u jedini put iztraživanje ua gonococce izpadne negativno; jo!
ne •znnči, da dotična osoba · ne boluje na gonorrhoei ; pošto gonococci, kao što 'to · i Wert-
·
)k 2.
h e i m i Bu m . opisuju, dolaze popustno (inte:rmittirend) . U više slučajeva· o_pazio je
;Seh u lt z, da kod prvog ili drugog iztraživanja nije bilo gonococca .u sluzi, doim kod ·· ··
.
trećeg iztraživanja izpao je rezultat pozitivno.
Prelazeći za tim na lokalizaciju gonorrhoe kod žena spominje, da mtt Je u ve'ći;fr,i
sl1čajew pošlo za rukom gonococce pronaći u sluzi t·odopusta i. grlića. Osim; oga dolae
gonococci u sluzi plodoice, bartholiničkih žliezdah, redje \l rodl)ici. · U najvHe ·'Slučajeva
mogao je naći gonococce u sluzi vodo pusta i grlića, kako pokazuje ovaj primjer :
Od 174 bolestnica našao je kod 104 gonococce :
U sluzi vodopusta kod 7.7 bolestnica = 74%
" " grlića · " · 82 " · ·
· = 79%.
" " plodnice " 7 od 26 bot· - 26.9 '/0
·Govoreći o therapiji gonorrhoe razlikuje : l) prophylaxu, 2) lokalno liečenje. Prophflaktične
mj ere vode do idealnoga· cilja, a sastoje u tome, da stanu D!!- put · šlreriju ženke
gonorrhoii ; lokalno liečenje procesa je samo podpomagalo. GonorrhOeu šire najviše prostituirane,
zato je nuždno, da se kod ovih sluz vodopusta, grlića, gužnjaka podvrgne iztrilživanju,
u nuždi takodjer i sluz bartholiničkih liezda. Prostituirane imaju se iz bolnice od
pustiti i. smatrati iečenimi, ako višeputno izttaživanje na gonococce izpadne negativu: ·.
Lokalno Uečenje: na prvom mje3tU spominje m·gentdmin, s kojim je' li Više sluča­
· · . · ·
jeva vulvo-vaginitisa uš trcao 5 '/0 raztopinu u rodnicu, i to svaki · drugi dan. Po!!lije kratkog
vremena (10-15 dana) sluz je prestala, gonococci izčezlj. Gop.orrhoeu grlića i 'plodriice lieči
pomoću Play{ai1·ove . pipa.ljke, i to u onih !Jlučajevih, gdje je sluz griojila _svaki drtigi
dan sa 10'/u arg. nitric. Nu pošto nije mogućnost izkl}učena, da se Piayfairovoin pipaljkOI!J.
gonorrhoea iz grlića u plodnicu prenese, daje prednost Braunovoj štrcaljki. Kao liek U:po.
.
trebijava ovdje 10''/o argentamin u svih slučajevih, gdje nadje gonococce u slu grlića: '
. Na koncu svoje radnje dolazi Schultz do ovih zak:ljučak1Jo :
· 1. ·Najmanje 2/8 prostituiranih (64.8%) boluje signrno mi gonorrhoei.
2. Gonorrhoeu možemo ti kroničkih slučajevih sigurno sarno onda diagnosticirati, ako
nadjemo gonococce, pošto klinička slika nije dostatna.
· ' ·
· 3. Gonorrhoen možemo vjerojatno izkljućiti, ako je rezultat mikroskopnog iztraživapja
u pravilnih razmacih vremena najmanje 3....:. ..4 puta preduzet, negativan.
4. U normalnom grliću i plodnici ne ima, kako se čini, Ilikakvih bakterija ..
'5. Kod prostituiranih i kod žena, koje mnogo coltiraju, jest "gonorrhoea .grlića i
vodop'usta istodobna. Ako svaka sama za sebe dolazi, to je svaka od njih jednako česta ;
mnogo redje dolazi gonorrhoea plodnice i gužnjaka, ·iznimno dolazi goriorrhoea rodnice
· 6. Mi · smo našli kod gonorrhoa grlića saDio u malom broju slučajeva gono

74 Liećničld Viestnik 1897. Br. 2.
------------ -- -- -- -- -- -- -- -- ---------
Vigodsky. Sltčaj tntd1zoće od 11 mJeseci. (Medicinskoje obozrenije 1896. br. 2.)
V. izvjestio je u medicinskom družtvu u Vi-lni o 28 god. III. pari, koja je imala
zadnje· vi·ieme 7. rujna, oćutila gibanje djeteta u sieenjn, a rodila 13. kolovoza. Trudnoć;
bila je normalna, plod se je morao radi velike širi ne pleća s klietiti izvaditi, te je bio živući
anecephah,s.
·
R, Porges. Sl?.tču.f wrc·inonw želuclca, -iztiečen nekcjom ; G godinu lJez reci dh-a.
(Wr. · med. WochenRchrift 1896. br. 36.)
U kolo'iozu 1890. operirao je l\1aydl 57-godišnjeg, veoma omršalog čovieka. Tumor
bio je velik preko Šftkr, sizao je od pylora do po pr. 3 prsta k carcliji, obuzimao je naokolo
cielu %eludčanu stienku Tumor bio je)vigdje slobodan, sam.> široko srašten s pancreasom.
Maydl resecirao je 1 cm. od granice tumora u zd ravom i odt.ranio takodjer srašteni dio
paocreasa. Od želudca ostao je .amo na cardiji po pr. 3 cm. irok dio. Iz velike plene
izvadilo se nekoliko mehkih, dugoljastih žliezda Bolestnik se je poslije operacije dost.a
brzo · opoi·rivio, te je kroz 2'.2 mjeseca poRlij e operacije dobio F> k gr. U listopadu 189:-•.
vidio je Porges nekad.1šnjeg bolestnika, k(lji je i;wrstno izgledao, dobio opet ll kgr., a u
želudčanomu predjelu nije se moglo ništa neobična naći. Po pigmenih ubavjestih, koje je
·P . ned·avrio, t. j. 6 god. poslije operacije, dobio, stanje operiranog je absolutno povolj no.
W. Fischer. Dva slučaja ca·rci·nomct :kluclm s latent-nim ie

76 Liečnički Vie3tnik 1897 . . Br. 2.
radbe raznih zdtavstvenih zakona i naredba. Stekao si je i velikih zasluga za uredjenje
zem. cjepilitnog zavoda, kojem je bio predstojnikom. Fodor se nije samo izticao kao
liečnik, nego i kano umnik obće naobrazbe, bavio se je mnogo književnosti, te glasbom i
slianjem. Prije dvie godine počeo je propadati, te je i osliepio, nu i sada je još u časovih,
kada bi mu bolje bilo, marlj ivo radio, dok ga u 44. godini smrt ne oslobodi njegovih
·
patnja i muka.
Azijatska kuga. Od više nedjelja javljaju dnevni listovi neprestano iz Indije
cre gla.Se o silnom gladu i o kugi. Pestis - Pestilentia, Aot,uoq - nazivahu u staro doba
i u srednjem vieku svaku zaraznu bolest s vrlo velikim pomorom. Nas zanima ovdje
azijatska kuga --,- pestis bu bonica. Opis te bolesti nalazimo već u starih piscih - prva poznata
velika epidemija pada u 6. stoljeće, te je poznata pod imenom: kuga J nstinianova. N e
ćemo· duljiti kod povjesti, ter ćemo samo još reći, da su zadnji pojavi te kuge bili u ovom
sljećti u Europi god. 1813. na otoku Malti, god. 1815. u N oji u dolnjoj Italiji i na otoku
Mallorki god. 1820. .. . .
Azijatska· kuga, za koju se je mislilo, da je sasvim prestala, pojavila se je u zadnjih
25 godina u Mesopotamiji, u planin.ah Assyrskib, na obalah Volge, u Benghazi i u Tri·
polisu. Njezina je domovina u Kini (Yunnam g . . 1850-1878.) i u Tonkingu, ona se je
motrila u Hindostanu (1815-1821.) i u Pali (1836. "kuga Pabli"), od g. 1846 -1870. na
južnih obroncih Himalaye, na izvorih Gangesa. Da je dva put u velikih skokovih od Bagdada
u Perziju i odanle do dalnje V olge (1879) dospjela, da nadalje kuga, koja sada bi esni
u
·
Bombay-u, u Kurrachee-u i u drugih pomorskih indijskih gradovih svoju lozu vuče od
klica one pošasti, koja je harala 1894. i 1895. u Hong kongu, Kosharn itd. - to nam dokazuje,
da obstoji pogibelj, da se i azijatska kuga kao i cholera vrlo lasno širiti može, osobito
'
kod toli živahna prometa, koji postaje sve živahniji kroz syr,ske željeznice.
Aoyama, koji je bio ujedno s Kitasatom po nalogu japanske vlade u lipnju 18l:)4.
u Hongkongu, da proučava · azijatsku kugu, bio je tako nesretan, da je sam već nakon četrnaestdnevnoga
. boravka tamo od kuge obolio, ter da se je istom nakon mnogomjesečnoga
težoga bolovanja mogao vratiti u domovinu: Svoja klinička i patholožko-anatomska opažanja.
priobćuje dosta obširno u "Mittheilungen der med. Fakultii.t . der kais. Japanischen
Universi tat in Tokio, Bd. 3, Nr. 2. i895." Glavni sadržaj toga izvještaja priobćujemo po·
referatu .. u."Hygien. Rundschau" 1896., str. 464.
Bolest počima nakon kratke (27-dnevne} inkubacije dosta naprasno groznicom i
visokom vrućicom, a iza toga nastaje značajni pojav : mozgovne žliezde oteku i bole ; češće
dublje 'inguimtlne, red je axillarne ; otečen e žliezde često se ognoje. Pc;> d vrlo težkiilli sym- :
ptomi umiru bolestnici u malo (2-8) dana, dočim -laglji slučaji spontano lagano ·izciele ..
Kod raz u d b e su najznatnije promjene u mozgovnih žliezdab i u lymphatičkom
aparatu. Žliezde su znatno uvećane, hyperaemične, upaljene ili jur ognojene i pravo sielo
mikroorganizma. Mikroorganizme ove pronašli su istodobno i Kitasato i Yersin. Po
mnienju Aoyaminom nisu bacilli kuge već sekundarni mikroorganizmi - osobito streptococci
- povod gnojenju. O načinu nakužbe i o·načinu širenj a ne zna Aoyama ništa
izvjstna reći . . Ipak drži yrlo vjerojatnim, da: bacilli u pravilu dospjevaju u malene ranice
u orajninab i da odanle· dolaze u regionarne mozgovne. žliezqe ; s toga da Kinezi, koji
ol;Jično idu bosonogi, i obole od prave nbul?onske kuge". Aoyama ozliedio si je ruku kod
razudbe i do):>io je upaljene j natečene žliede u pazuhu.
U Hongkong došla je kuga iz Kantona, kako je tamo nnešena, nije se dalo ustanoviti.
Y rs i n priobćio je u francezkoj akademiji znanosti u Parizu dne 30. spnja 1894.,
da mn je pošlo za rukom pronaći u Hongkongu budi oca azija tske kuge. U .• ;Annales . de
l' Jstitut Pasteur" br. 9, 1894. opisuje taj baciH, kojega je u Kantonu i Kini pronašao
istodobno i Kitaaato, ter koji naliči vrlo bacillu pilićje kolere. Ob ovoj epidemiji, koja
je buknula u Horigkong"u početkom ožujka 1894. pripovieda Y., da je uzi·okovala silan
pomor. :ki1ga dn je bila. dugo endemična na· visokom plateau u u Ytmnamu. U ožujkU god.
1894. umrlo je u Kantonu za nekoliko nedjelja do 60.000 Žitelja. Buduć postoji vi·lo živahn!L •
trgovina' izmedju Kantona i Hongkon ga s jedne i izmedju · Hong konga i '!.'on kina s druge
strane, to je francezka kolonijalna vlada, ·u strahu, da se bolest ne unese u francezh1
Indokinu, Ye rs i n a (jednoga od glavnih suradnika Rouxovih u Psteurovom institutu) za-
Br. 2. Liečnićki Viestnik 1897. 7;7
molila, da prou ča narav bolesti osobito uvjete razvoja i prenosa i da označi shodne mjere, ·dil
se unos bolesti zaprieči. N e upuštaju(( se u vrlo zanimiv opis bolesti, napomeriut ćemo sam(),
da je u Hongkongu bilo 75% bolestnika sa lokalizacijom in inguine, 20"/o u pazuhu; a
vrlo rieclko na zaljku ili na drugom kojem dielu tiela. Žliezde postaju velike kao kokošje
jaje. Smrt nastupa većinom nakon 48 sati - vrlo često mnogo prije. Preživi li bolestnik
prvih 5-6 dana, onda je prognoza bolja. - Žliezde se ognoje - pak možeš je otvoriti.
Kad što je bolest tako žestoka, dn bolestnik prije umre, nego li žliezde oteku - onda se
naciju na tielu haemorrhagije na opnah sluznicah i petechiae na koži. Pomor bio je u bolnici
95"/c· Napadno bijaše, da je bilo naći u okuženih dj elovih grada vrlo mnogo· mrtvih parc9_va.
Po kazivanju liečnika, namještenih kod kinezkih carinara, koji su motrili epidemiju azijatske
kuge u Pakhoi-u i u Lien-Obu, hara kuga velikom žestinom medju miševi; parco.,.i,.
rogatim blagom i svinjami, a istom kasnije da spopade čovjeka. T.a okolnost olahkotila je
e perimentalno proučavanje. Prvo što ·Se je imalo ustanoviti bijaše : da li ·ima u krvi m
u soku upaljenih žliezda kakova mikroba. Po Ye rs i n u sastoji se sok iz otečenih žlieda
upraYO kao iz kaše bacilla od kratkih, debelih mikroba · sa zaobljeni mi okrajci ; ove se
bojadišu sa svimi analin-mastili, a gube boju po Gramu. Okrajci bacilla primaju više
mastila nego li sredina, tako, . da sredina kadŠto .. ostaje bez boj ua. Bacille .našao je Y. u
svib žliezdah bolestnikovih u velikoj množini, u k1·vi samo kadšto, i to malo ih na broju,
i samo u najtežih slučajevih, koji su brzo svršavali smrću.
·
Zatim opisuje, kako se .siju kulture, na kakovom braništu uspjevnju itd Najbolje
branište za razplod je 2% alkalna pepsin-vođa, kojoj je dodano l-'-2°/0 gelatine.
Ako se ciepe sa sokom iz žliezda miševi, parcovi ili zamorčeta, to ove životinje um:iru,
a ,u smrtnih tjelesih nalazimo značajne promjene n mezgovnih .žlizdah, ·u slezenih i u
krvi. Ako se ciepi s ko.rnadW slezena od zamorčeta umrloga poslije kužnoga ciepljenja
na drugo zamorče itd., to se ovim opetovanim ciepljenjem povećava virulencija bailla.
·Miševi, koji su opetovanu nakužbu kroz usta svladnli - podlegm.l ciepljenju
pod kožu.
Ako se zdravi miševi i miševi ciepljeni kužnom tvari stave u isti ka:vez, to. će. naj-.
prije skapati ciepljeni, a kasnije i neciepljeni, i to . pod istimi symptom i - a· svi· će . !1
svojih organih ima značajne bacille. Kuga je dakle bolest kontagiozna i ciepiva: Vrlo
je vjerojatno, da su parcovi, koji su spontanoj nakužbi toli pristupni, i njezini glavu! pre-,
nosioci. Isto je dokazao Ye rs i n za muhe; one fl kapa vaju od. kuge, a u njenih tjelesih
nadju se virulentni bacim, tako, da i muhe mogu biti prenosioci kuge, kako stt prenosioci
i drugih kontagioznili bolesti (cholere). Ovo potonje dokazao je i . expe·rimentalno. · . :v:rlo .
važno je, da su se isti bacilli našli u tlu kuće u dubljini ·od 5 etm. Bacilli bijahu sasvim
jednaki, kao oni kod kuge - samo ne bijahu virulentni.
Ye rs i n mogao je bacili e razpiodjivati iz soka mezgovne žliezde, izvadjene bolestniku
u 3. nedjelji oporave - ali ovi ne bijahu virulentni. Kod jednoga holestnika, koji
bijaše i 5 dana oporavljen, i koji je imao veliku petechiju na stegnu našao je Y. bacille
podpune virulencije;
Iz svih činjenica stvorio si je Y. opravdan sud, da ciepljenje stanovitih pasmina ili
varieteta bacilla kuge A neznatnom ili bez virulencije može s njimi ciepljena individua
zaštititi od nakužbe.
Tako "su K i t a s a t o i Ye rs i n sa svojim bacili om ustanovili aetiologiju kuge azija tske,
a azijatska kuga može se po tom ubrojiti medju bolesti; koje Sll uzl'OkOvane· biliuskiin
·
mikrobom.
Therapija serumom ima u Francezkoj isto tako oduševljenih pristaša, kao i okretnih .
bakterioložkih iztraživaoca, koji u tom pravcu, i to s uspjehom . rade. Ye rs in, Cak
mette i Borel izvješćuju n.;,Annales de !'Institut Pasteur" 1895. br. · 7 pod naslovom •
.,La peste bubonique deuxHme note" o svojih therapeutskih uspjesih, koje su irriali .kOd
zarazne bolesti; koja nastaje kod većih i malih životinja u. laboratorijih, ako se ciepe s ba
cillom kuge,· kojino je istom godinu pi·ije nad jen kod. čovječje azija tske (buhonske) kuge.
· . . Parcovi, miševi, zamorčeta i kunići d:tdu se subcutanim uštrca1\jem ·i kroz žeh1dac o kit-'
žiti · a· čistimi kultu rami kugi noga bacilla razelodjenoga iz čovječje kugom oknžene žliezde; ,
Bacili kuge okužuje označene. životinje sam() onda, ako je knlura od

78 Liečnički Viestnik 1897.
---- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -------------
ako je ista prošla u nekoliko pasaža kroz životinjsko tielo. Potonjii!l načinom dobivaju
se kulture od visoke i stanovite virulencije za razne vrsti životinje. Pamtiti valja, da ona
kultura bacilla, koja je kadra miševe u dva dana ubiti, prenesena na kuniće istom poslije
mnogo duljeg vremena ubija, nu kroz nekoliko pasaža kroz kunićeve tielo, dobiva se i za
ovu vrst životinja kulture od stanovite i visoke virulencije. Nu ova kultura nije skoro ništa
otrovna za miševe, a dobiva opet svoju virulenciju za miševe istom onda ako je prošla opetovano
kroz miševo tielo.
· Pošto su ova tri francezka iztraživaoca točno ustanovili i morphologiju i biologiju
bacilla pestis bubonicae, započeli sn i m m u ni zov a ti životinje protiv toga bacilla. Pošto
se je ukazalo, da nisu :filtrovane od bacilla oslobodjene kulture otrovne, to su radili sa bu·
senoin bacilla (Baeillenrasen). Ovaj busen uzimali su od agarkulttua, razriediše ga nešto
s bouillonom, ugrijaše :kroz jedan sat na temperaturu od 58° C., a ovu smjesu uštrcavaše
životiiljam, koje su htjeli immunizovati. Veći obroci tako uvmćanih bacilla ubijaju zamorčeta
i kuniće, ako im se uštrcav:u u vene ili u trbušnu šupljinu; a poslije podkožne
injekcije nastAje pod kožom razširena iuduracija, koja vrlo težko izcieljuje. Samo ako se
n trbli1hm šupljinu ili u vene uštrcaju maleni lih bolest prouzrokujući obroci na temperaturu
od 58° uvrućane bacillne tvari, postaju životinje refraktai"ne proti virulentnim živim bacilloin.
Potrebno je, da se vrlo oprezno postupa · kod manipulacije, ter istom onda nastave
injekcije u svrhu povećavanja immnniteta, ako sn se životinje od prediduće injekcije podpuno
oporavile _:__ inače životinje uginu. RefraRtarno stanje nastnpa· dosta brzo. Opetovanim
uštrcavanjem pod kožu je u ostalom moguća immuuizacija. Kunići postaju laglje refmk-
·
tarni, nego li zamorčeta.
Kod izpitivanja seru ma od kunića (koji su na opisa11i način postali immuni protiv
živog:t virulentnoga kuginoga bacilla) pokazalo ";e je, da taj serum, uštrcan pod kožu
koje ži\'otinje, kojoj bijahu virulentni kngini bacilli nštrcani bud prij e
bud poslij e ciepljenja, tu životinj u immunizuje ili od nakužbe izliečuje.
Nadovezujući na taj experimenat, kušali su immunizovati konja. Pošto injekcija pod kožu
ua 58" uvrućanih bacilla esto osim indlll'acije i gangraenu kože prouzrokuje, to su konju
uštrcali u vene kulture živih i za miševe vrlo virulentnih bacilla. Konj obolio je poslije prve
injekcije vrlo žestokom osam dana traj ućom groznicom, ter se je lagano• oporavljao Poslije
20 dana uštrcaše mu d1·ugi obrok jednak prvomu. Bolest - vrućica - poslije ove injekcije
trajala je samo malo dana. Zatim su pmvljene opetovane injekcije u kraćih rokovih
znatno većimi obroci ba.cilla. Iza 6 nedjelja izpitan serum ovoga konja pokazao je hnmunizujuću,
odnosno liečeću snagu protiv knginom bacillu na pokusnih životinjah. Pošto je
konjski serum već iza šest nedjelja imao i liečeću i imninnizujućn snagu, to su se pisci
pravom nadali, da će svrsi' shodnim postupkom na većih životinja zadobiti sernlr\, kojim
će moći sigurno semmtberapiju uporaviti i na čovieka.
O serumtheraplj i azijatska kuge izvješćuj e A. Yersi n u "Annales
de l' Institut Pasteur 1897 " br. 1. od 25. siečnja. On je sada ravnatelj Pasteurovoga zavoda
u Nha-Trang-u, pomorskom gradu francezke naseobine Anna m (Chochincbina: P as te ur
pisao je prigodo1p pojavivše se azijatske kuge u Bengasi (Cyreneika) u godinah 1856-1858.,
"da kuga, za neke zemlje osobito virulentna bolest, ima vrlo dugovjeko kuživo ; u svih tih
zemljah, ela mora to kuživo u oslabljeloj fo rmi živjeti, spremno, da svoju podpunu moć
opet r!lzvije, ako se obnove uvjeti prema klimi, gladu, nevolji". (Academie de Sciences,
velja/la 1881.) Spomenusmo jur gore, da su se bacilli kuge, vrlo slabe virulencije pronašli
i pod tlom kuća. Ye rs i n sj eća na ovu izjavu velikog učenjaka, kojemu su ovu reć bi
proroea.nstvenu izreku, odnošaji posve opravdali. Ova aetiologija razjašnjuje, zašto kuga
tolikom test-inom vlada u zemljah - kao što je Kina, gdje ·obitelji tako stisnuto živu, na
tlu okuženom svakovrstoimi izmetninami i odpadci - a uz nje silne množine parcom.
Najprije obole parcovi, ovi od nje skapaj u na hiljade. Kašnje prolazi bolest na ljude.
Nt.jbolje prophylaktično sredstvo bilo bi, uništiti sve parcove, ali nije moguće. Prenos
bolest-i J)a čovieka biva kroz otvorene ranice ili kroz probavilo. - Prije je opisano, kako·
je Y1m1in immunizovao konja. Osam nedjelja nakon započete immunizacije, pustiše konju
krv. :Od ovoga seruma uštl·cano je mišu '/10 cub. ctm., a 12 sati kasnije okužiše mišll. kuginim
baeillom - miš ostao je zdrav. Ako se je mišu uštrcalo kuginih bacilla, a iza · 12 sati
Br. 2. Liečnički Viestnik 1897. 79
1-11/2 cetm. seruma, onda se je životinja vrlo brzo izliečila, dočim su kontrolne životinje
Hk!lpale. Na osnovu ovih i sličnih experimenata ustrojio je, vrativši se iz Pariza u Nha­
Trang podpuni zavod za proizvadjanj e seruma. U lipnju prošle godine bijaše serum
gotov. K tomu dobio je iz Pariza od onoga konja 80 bočica seruma iz Pasteurovoga
instituta.
Prvu injekciju načinio je u Kantonu mladomu Kinezu sa 30 cetm:., akoprem nije
serum bio žestoko viruleutan, ipak je liečenje uspjelo. Dva dalj na Rlučaja u istoj kući
(katoli6ka misija) ozdraviše takodjer. U Amoyu liečio je serumom 23 bolestnika u 10 dana,
od tih su umrla 2, ostali ozdraviše. Ukupno je dakle liečeno 26, od kojili je samo dvoje
umrlo, 7·6"/u pomora. Yersin priznaje, da je broj liečenih još premalen, da bi ae mogao
stvoriti definitMm zaključak, ali gledom na silni pomor (80 i više postotaka) imadu i
gornji brojevi neku vriednost. I ovdje se je ukazalo, da serum tim bolje i uspješnije djeluje,
čim prije se upotrebi. Ye rs i n je mnienja, da će taj serum mnogo uspješnije dj elovati
kad praeventivno sredstvo, nego kao liek. O svem tom izvjestit će obširnije, čim će imati
više seruma i više izkustva.
Po viestih n dnevnih listovih ova se je nada i izpunila, ter se serumtherapija počela
u Indiji vrlo uspješno provadjati.
Medikamentna therapija sastoji se, pošto smrt nastupa obično uslied kljenuti
srdca, u podavauju velikih obroka aualeptika - za vrućicu veoma velike dose chinina,
eventualno hladne kupelji. Otečene i o-gnojene žliezde se otvaraju i lieče chiruržki.
Za proučavanje azijatska kuge šilja e. kr. akademija znanosti u Beču tri liečnika,
zastupnike patholožke, bakterioložke i kliničko-medicinske znanosti u Bombay. U istu svrhu
ide i njemačko iztražno povjerenstvo n Bombay ; na čelu mu Rob. Koch, zatim Gaffky,
ravnatelj hygienskoga zavoda u Giescnu i dr. D i e u d o n n e e, pomoćni radnik cesarskoga
njemačkoga zdravstvenoga ureda u Berlinu. Koch boravi za sada u južnoj Africi, gdje iztražuje
govedsku kugu, ter će se odanle (iza 6-8 nedjelja) neposredno uputiti u Bombay.
Koch i Gaffky bili su god. 1883. u Indiji radi iztraživanja cholm·e.
Na ponuku e. i kr. austro-ugarske vlade sastati će se dne 16. veljače t. g. u
lVlletcih medjunarodna konferencija, u koju će sve skoro vlasti poslati svoje zastupnike.
Ako se pomisli, da je cholera, stupiv na evropsko tlo, za malo nedjelja doprla u
srdce Evrope, to je sigurno opravdana opreznost, da se već sada učine shodne mjere za
ugušenje azijatske kuge na sličan način, kako je to učinjeno na medjunarodnih konferencijah
u Mletcih, u Draždanih i u Parizu. Prije svega radi se o tom u bitnosti ustanoviti,
da li su na ovih konferencijah ustanovljene odredbe proti koleri dovoljne i za obranu i
svladanje kuge.
Na ovo pitanje imade odgovoriti u Mletcih sazvana konferencija.
____ Pošto pako i kolera i azijatska kuga iz zajedničkog azijatskoga izhodišta zdravstvenoj
sigurnosti Europe, Azije i Afrike neprestano priete, to se već sada može naglasiti,
da bi shodno bilo, da se o tom vieća, ne bi li se zdravstveno-redarstvenimi mj erami, osnovanimi
na medjunarodnih ugovorih, u Aziji samoj razvoju epidemija mogao podsjeći korien.
Sigurno je, da bi već to mnogo koristilo i raznašanje epidemije znatno otegotilo,
ako bi se n velikih izvoznih lukah, n. pr. u Bombay-u tako uredila zdravstveno-redarstvena
služba, da se iz lučkoga prometa izluči sva sumnjiva roba, da se strogo n!!.dzire zdravstveno
stanje domaćih lučkih radnika, a i onih putnika iz okuženih krajeva, da Re nadalje
u luci saoj 11stroji sve što treba k izdašnoj razkužbi i za osamljivanje bolestnih,
odnosno sumnjivih osoba.
Na koliko se radi o širenju kuge kopnom kroz zapadnu Aziju - a kopnom širi se
kuga vrlo brzo, kako je to izkustvo učilo - to se pozornost medjunarodne konferencije
ima obratiti na vrlo čestu odpremu mrtvih Šiita na mnogo Rtotina kilometara na sveta
mjesta Alijeva kroz perzijsku Armeniju i kroz poriečje Eufratovo. Uvažit će se morati,
ue bi .li se ove odpreme za vri eme pošasti sasvim zabranile ili barem shodno uredile i
nadzirale, kao što su nastojanjem europejskib vlasti bodočašt

Llećnlčki Vikstnik 1897. Br. 2.
. :s istih razioga biib bi vrlo koristno, ua se jednom - kako se to jt1r 30 godin na­
·mjerava' ·.... .:. u Teheranu n Perziji ustroji sa svimi potrebi timi atributi i tehničkimi pomagali
·obskrbljeni medjunarodni zdravstveni conseil - koji bi imao nadzirati promet ljudi
·
Lrobom na kopnu i moru, ·
Vrlo je želiti, da oprezne mjere, ugovorene na parižkoj zdravstvenoj konferenciji
·glede ·obskrbe !{od hodošašća u Meku, jednom se prihvate, 'jer sve.atrano nisn primljene i
· ·
s toga niti provedene.
Bit će dakle potrebno, da konferencija u Mletcih ustanovi, da li se one odredbe,
izdane radi -cholere imadu protegnnti i na azijatsku kugu, da glede vremena incubacije,
na:· kojem : se imadu osnovati zdr-avstveno-redarstvene mjrre, . obćenito obvezt:!e zaključke
stvori i da· eventualno _· izpitav točno pojedinosti ovih ugovora - označi, na koliko se
·
na' ·temelju novijeg izkustva ove imadu mienjati, odnowo nadopuniti.
Konačno ima se obratiti pozornost najnovijim znanstvenim iztraživanjen1 ob uzroku
i ·-ob načinu širenja kuge, da s uporabe u zdravstveno-redarstvenom pogledu tim više, što
je moguće ustanoviti kugu kao bacillarntt bolet, slično kao i choleru ; i što, nn koliko se
do. sada Čini, Yersinov serum mnogo više izgleda pruža, nego li je to kod cholere bilo.
Pzoti unosu azija tske kuge odredile su obje vlade austro - ugar8ke momirkije sliedeće
·
·
ob1a.bberie mj ere:
· . Brodovi, koji dolaze iz okužeuih luka, a nisu imali slučaja kuge na brodu. podpadajn
liečničkoj ' pregledbi clo' 15 dana (računajući od onog-a dana, kad su odplovile iz okužene
luke) .. AkQ je bilo slučajeva kuge na brodu, dolaze sumnjivi predmeti u najbliži kontumac
·a- p·opisani postupak'. Isto biva _s· bolestoici, oboljelimi od azijatske kuge; zdravi ostaj u
15 dana pod liečničkim nadzorom. Qsim onih predmeta, koji su podvržeui kontumacijo­
;Ialnomu postupku. po ustanovah draždjanske konvencije, mogu se i drl!gi predmeti tomu
P

82
64
(V)
(j5
(Vl)
16/3
1892.
Liečnički Viestnik 1897.
Operacija Bolest
Operatio incarce Incarceratio int.
rationis internae (petlja izYadjenog
cystovarija priraštena
uz flexul'll
sygm )
l Ime, spol
i doba bolestnili:a,
da.n plinii.tka
i l
zap. br . .
M. H.,
ž. 59 g.,
8/3 92.
br. 282
5!10 Operatio inearcer. Incarcer. interna J. M.,
1893. internae m. (e pseudoligam.) 42 g.,
. 93
M on "b un d us a dl at. 5/lO '
br. 1274
66 19;7 Operatio inearcer. Incarcer. interna F. S.,
(VII) 1894. internae (Adhaesio omenti m. 66 g.,
.
maJ. )
67
(VIII l
68
(IX)
69
(X)
12J810peratio incamer.
1894.1 internae
8/ 1 0 Operatio incarcer.
1896. internae
(Adhaesio ileo- m.
bundus adlatus
19/7 94.
br. 857
Incarcer. interna O. S.,
p. herniofomiam
(5/10)
m. 60 g.,
5/10 94.
br. 1186
l 4/3 Operatio incarceJ Incarceratio int. J. K.,
1896· internae . m. 29 g.,
4·3 96.
br. 268
70 3;10 Operatio incarce- Incarcemlio int. F. w.,
(XI) 1896. rationis internae (Adbaesio proces. m. 33 g.,
et ileostomia vermiform.) 3110 96·
Gangraena ilei et
mesenterii
hr. 1119
71 24/9 Operatio invagi- Invaginatio ileo- T. O.,
(XII) 1891. nat.ionis et ileo-· colica (komad
m. 18 g.,
stomia. ilenma, coecum
col. ascend. i
transvers. invagimrano
u colon
deRe.)
1519 91.
br. 1029
Br. 3.
'fečaj i izlazak
Iza 12 sati stolica, ali bo­
lestnica u collapsu umre
17/3 92.
Sekcija nije dozvo\jena.
Exh:i.ust.io virium.
Bolestnik ne izlazi iz collapsa,
te umre 5;10 93.
· Sekcij a nij e učinjena.
Paralysis intestinor.
Bolestnik veoma slab.
Bljuvanje prestaje, ali on
sve više slabi, te umre
21;7 94.
Sekcij a: Peritoneum
blied, zdrav, rana sliep­
ljena. Paralysis in testi nor.
Inearcer. interna1 J. R.,
g.,
40
coecalis ). M ori- 12/8 94.
br. 1008 zdrav. Paralysis intestin.
1
Bolestnik ne izlazi iz collapsa,
te umre 13/8 94.
Sekcija:_ Peritonenm
Bolestnik se ne oporavlja,
već umre 9/10 94.
Sekcija: Oieli drob do
flexurae coli lienal. meteorističan,
a daljni dielovi
crieva stisnuti i u nj ih
tvrdi faeces. Paralysis intestin.
Pleuropneumoni11.
Umro 6;3 96.
Exhaustio virium .
Bolestnik brzo slabi i col­
labira, te umre 5/10 BG.
Sekcij a: Gangraena ilei
et mesentelii progressiva.
Septichaemia.
Temp. na večer 37·2, sto­
lica na stoma, ne ima biju­
vanj a. Drugi dan meteo­
rizam, 38·4, treći da·n u
jutro umro 27/9 91.
Sekcija: Orievo pokrito
fibrinoznim exsndatom,
mjestimice sliepljeno i nekrotično
. . U trbuhu po pr.
l .litra krvavog seruma i
gnoja. Peritonitis purul.
Br. 3. Liečnički Viestnik 1897. S3
·---- -- -- -- -- -------·---
Operacija Bolest
72 21/8 Operatio radicalis Invaginatio ileocoecalis.
Morib.
adlatus
(XIII) 1892. invaginationis
73
(XIV)
15/6 Operatio invagin., Invaginatio ileo-
1896. resectio intestini colica. Moribund.
et ileostomia adlatus
74 1/12 Operatio ,rolvuli
(XV) 1891.
75 4;9
(XVI) 1893.
76 4/1
(XVII) 1895.
Volvulus ( 4 tj edna
poslije
bysterektomiae
supravag.)
Operatio volvuli Volvulus. Morib.
et suturae in. adlatus
testi ni
Operatio volvnli Volvulns p. berniotomiam
(4/1)
77 14/7 Operatio volvuli VolYulus
(XVIII) 1895.
78 28/9 Opemtio volvuli Volvnlns
(XIX) 189fl.
[lme, spol
i doba bolestnika,
dan primitka
i
zap. br.
J. D.,
m. 5 mj .,
21/8 92.
bl', 963
D. M.,
ž. 8 mj .,
15/6"96.
br. 690
A. S.,
ž. 38 g.,
29/10 91.
br. 1156
S. M.,
m. 30 g.,
4;9 93.
br. 1149
J. I.,
m. 37 g.,
2;1 95.
br. 3
I. D.,
m. 68 g.,
14/7 95.
br. 727
Tečaj i izlazak
Bolestnik ne izlazi iz collapsa,
te umre 21/8 92.
S e k e i j a nije dozvoljena.
Exhaustio virinm.
Bolestnica sve više coilabira,
te umre 16/6 96.
Sekcija nije dozvoljena.
Exhaustio virium
Bolestnica veoma slaba,
te 2 sata posl. operacije
umre 1/12 91.
Se k ci j a nije dozvoljena.
Exhaustio virium. Shok.
Prije smrti izašlo mnogo
smrdućeg židkog blata na
gnžnjak. Umro 4/9 93.
Sekcij a: Nekoji čvorovi
crieva tamnocrveni, nekoji
tamnosivi (ne gangrae­
nozni). Šavovi uredni.
Paralysis intestinor.
Iza operacije jaki icterus,
odmah vjetrovi. 4. dan na
klysma obilna· stolica.
Daljni tečaj dobar i ure­
dan. Rana zarasla per
prim. Zdr. odp. 17/1 95.
Tri dana ne ima prave sto­
lice, napokon na klysma
s gorkom vodom. Daljni
tečaj normalan. Rana per
prim. Zdr. odp. 1/8 95.
D. M., Premda je stolica po p.
m. 35 g., došla, bolestnik sve više
26/9 95. collabira i umre 29;9 95.
br. 1044 Sekcij a: Serosa mutna,
puna zarasli ea. Peritonitis.
Od 19 operiranih ozdravilo 5 (26·3%), a umrlo 14 (73·70fo), nu po odbitku
moribundnib operirani h (VJ, VIII, XIII, XIV, XVI) je 64·3 % smrti. Kod
herniolaparotomij a je 25 1'/0 smrti, kod nutarnje incarceracije i invaginacije
1000fo , a kod volvulusa 60% (a ođbivši moribundnog 500fo).

84 Liečnički Viestnik 1897. Br. 3.
----- ······-····-···------·-· ----
· o ...
·
:5 ,.0
·=l· --
..,
H
i> :a,
79
(Il
80
(II)
81
(liJ)
82
(l)
83
(Tl)
H4
. (III)
sr)
(TV)
i
l
!':l
«l
o
21/8
1894.
lO/fl
1895. '
l 8/7
i 1896.
30/6
1892.
3/11
18!14.
4/2 l
1895 1
'"""·l 15;4
l
l
l
Operacija "l B o l e s t.
l
i
----- -- -
-- --
:Ime, spoJi
i doba boj
lestnikll, l :
1 dan
l
pri-,
mitka i
zap. bi. .
lt) Operatio radicalis herniae abdominis.
'1\·čaj izlazak
Operatio radir-11lis Hernia .ventriculi ' A. D., Tečaj normalan. Zdrava
epiploceles et et ep i plocele li ž. 35 g., odpuštena 12 10 94.
t .
816 94.
Hrniae \'en neu ,. 1 j b. 788
l
.
Operatio hrmiae Hernia nmbilical.l J. H.,
nrnbilicalis incarcr.r. acreta i ž . 43 g . ,
Operatio herniae Hernia umbilical.
nmbilicalis incarcerata
3j9 95.
hr. 962
A. B.,
ž. 48 g.,
. 10;8 96.
br. 796
Temperatura normalnn,
meteorizam popn§ta,
dobra stolica. Hana liepo
7.acieljuje. T?:a 14 dana
boli u trbuhu i tenesrnus,
te n noći iznenada smrt
26/9 95.
Sekcij a: Peritoneum
zdrav, trbušni organi
uredni. Slabo i mlohavo
srdce. ParaJysis c01·dis .
Iucarceracija popustila,
tj el. toplota normalna. 4
tjedna iza operacij e tri na­
padaja collapsa srdca, u
trećem bolestnica umre
10/8 96.
Sekcija: Peritoneum
. zdrav. Embolia art. pul­
mona!.
Od 3 opl:'rirane umrle 2 (66·70fo), a ozdravila l (33·3%).
i) Laparotomiae explorativae.
Laparotomia Carcinoma pylori A. D.;
explorativa et ven triculi (sine ž. 48 g.,
') 27/6 92.
s t enos1
Laparotomia
llXplorativa
La parolomia
explnrati va
Laparotomia
r.xplorntiya
, br. 705
l l B. ž.,
Oarcin. ventriculi
m. (fundns et en rm-, 38 g.,
t . 10, 10 94.
) 1
_1 u rae minor. • br. 1203
l carcinoma fundu;;: J. P.,
V@tric. diffusum i m. 49 g.,
l 31/1 95.
/ br. 103
Cardnoma ven- l K. R,
tricnl i .
; m. 43 g.,
! 13/4 96.
i br. 438
!
Bolestnica veoma slaba i
cachekt.ična, umre 2;7 92.
Sekcij a: Care. pylori.
CarcinomatosiR peritou.
Prvo vrieme symptomi orl
želudca p!>puštaju, Rli se
opet vraćtju. Cachexin
rate, neizliečena od pul\ t.
28!12 94 . .
Hana per primam, tečaj
uredan, neizliečen odpušt.
23/3 !l5.
Rana per primam. Tumor
postaje nešto manj i, blju­
vanje izostaje, }e se bo­
lestnik nešto oporavi, ne­
izliečen odp1št. 16;5 96.
.Hr. H. Liečnički Viestnik 1897. 85
- --- -
·
-- -- ---- ------ -! -- -------- ;Ime, spolj
'-=-- 8
i doba bo-!
:8 ,.o
! lestnika, __ !
::1 :;::;- OperaciJ . a !' B o l e s t ' dan pri- ·
.E o: 1 · mitka i j
f A
l
:> l zap. br. l
86 l 26.'5 l Laparotomia.
(V) 1 1894. J explorativa
1\Sarcoma panereat.
M. A., l Rana
.
- ------- ------
'l'ečaj i izlazak ·
per primam, tečaj
ž. 32 g., utedan, neizl'ieč. odpušt.
l
1 l br. 744 , ·
H7 5i12 l Laparotomia -
(VI) . 1895.
(\·!)l
l
l:! B
(l)
!i 12
1892.
explorativa tu berculosa
Ltiparuloluia
explorativa
!lens. Peritonitis M. J., l'oslije operacije se bo-
m. 74 g., lestnik nešta oporavio,
. : 3;12 95. bljuvanje prestalo, na
br. 1317 klysma išla stolica. Dva
, .
l
.l
l
'i
l
i Au us pra.clP-nutt.
J
l
p perituuitidem
S. B.,
ž. 8. g.,
29;1 1 92.
br. 1420
OJ 7 operiranib relativno ozdravila 4 (57 0fo ),
11;6
1892.
j) · Operacije na jetrih.
Operatio ecchi·- . Ecebirwcoccus
nococci bepatis
o 2/12 Suttu·ae hepatis·
(Il) . 1805.
91
(lll)
Haemorrhagia
interna. Ruptura
hepatis
· 8i9 Laparotomia ex- Oavernoma hepat.
1895· plorativa (Oauthel'isatlo
cavernorn.)
l .e. R.,
' z. 28 g.,
10/6 .92.
br. 648
J. K.,
m. 18 g.,
22{12 95.
br. 1358
B. M.,
ž. 26 g.,
1/9 94.
br. 1093
mj eseca iza oper. umre
4/2 96.
Sekcija: Atheromatozno
srdce. Empbysema pulm.
Cielo crievo lt · jedan .con­
vol ut sraslo. Rana zacie-
lila. Exhaustio virium.
Bolestnica skroz collabi­
rana, sve više propada i
umre 14!12 92.
Sekcija: Zdjelište izpu­
nj eno abscesom, u kom se
nalazi 6, otvora crieva (2
od S. 1'oman., . od colon.
l dese. i 2 od j.ej un.). Truplo
do skrajnosti osušeno .
1 Peritonitis suppurativa.
l Exhaustio Yirium.
a umrla 3 (430fo).
Bolestnica prvih dana
Yeoma slaba. Kasnije nor­
malan tečaj, Sllm:o jedan­
put 38'. Zdr&Va odpašt.
19/7 92.
Do 4. dana obće stanje
dobro, zatim boli u trbuhu
i nemir. 6. dan u jutro iz­
nenada meteorizam, blju­
vanje, nemir, collaps i
smrt 28;12 95.
S·ekcij a: Pneutnonfa· hy­
postatica d. Pukotina u v.
portae s gnojnim throm­
busom. Peritonitis puml.
Rana zacieljuje većim
dielom per primam. Tečaj
uredan·. Neizliečena odp.
11/2 95.

HG' Llečničkl Viestnik 1897. Br. B.
-- ---·-···· -----·- --------------
- - --- · -- --- - - · - - -
·=
..... o
....
..... ,.0
'O
..ej 4> ..,
92
(IV) .
93
(V)
oi
A l
Operacija
14/10 l Laparotomia ex-
1890. plorativa
llme, sgol
i doba olestnika,
B olest dan primitka
i
zap. br.
Oirrhosis hepatis., • M. J.,
Ascites
10/4 Laparotomia ex- Oirrhosis hepatis
1892· plorativa
z. 24 g.,
10/10 90.
br. 906
M. Z.,.
ž. 22 g.,
7/4 92.
br. 419
-- -- -- -- -- --
------
Tečaj i izlazak
Rana · per prim. zarasla.
Bolestnica se nešto oporavila.
Odp. 29;10 90.
Prima intentio, skoro
1,1viek norm. temp. Bolestnica
sve više slabi i
propada, te umre 23/4 92.
Sekcija: Hydrops universalis.
Anaemia.
94 25;5 Laparotomia ex- Oirrbosis hepatis. M. K., Rana per prim., ali sym-
(VI) 1895. plorativa
. 14/5 95. iztiču, te bolestnica umre
p t OSIS
br. 485 1 6/7 95.
Sekcija nije učinjena.
ISpleno et nephro- ž. 56 g., ptomi cirrhose se sve jače
l _
Od 6 operini.nih sasvim (odnosno relativno) ozdravila 3, umrla 3 (500fo).
k) Operacije na slezenih.
95 31/1 Splenectomia Lien mobilis M. e., 4. dan povišenje tempe1-.
(I) 1894. ž. 36 g., 38 · 5° uslied coprostaze.
15/1 94. Iza stolice normalni daljni
br. 70 tečaj. Rana per primam
zarasla. Zdrava odpuštena
19/3 94.
96 4/8 Spleuectornia Lien tnobilis M. D., Tečaj normalan. Zdrava
(II) 1894. ž. 26 g., odpuštena 14/9 94.
28;7 94.
br. 946
97 5/10 Splenectomia 'l'umor lienis K. S., Boiestnica, uz što nor-
(ill) 1895. ž. 30 g., malnu, što povišenu tem-
16/9 95. peratum, biva sve slabija,
br. 998 te uz velike boli u trbuhu
umre 7/10 95.
Sekcija: .Adnex:itis purulenta.
Peritonitis pnrul.
98
(IV)
10/3 Dicissio et drai-
1894. · nage cystidis
lienal.
Oystis lienalis F. P., Bolestnik pod znakovi
m. 38 g., unutarnje incarceracije iz-
19;2 94. nenada umre 14/3 94.
br. 237 Sekcija: Čvor tankog
crieva salomljen i savinut.
Paralysis intestinor.
Od 4 operirana ozdravila 2 (500fo), a umrla 2 (500Jo).
-- ------ --
·=
e
• .... ,.0
'()
Br. 3.
_e
Q>+>
H
99
(I)
100
(II)
lO l
(III)
102
(IV)
oj
A
17/6
1890.
8/3
1891.
5;2
1894.
10/9
1892.
Liečnićki Viestnik 1897.
·Ime, spol
i doba boles
tn ika,
Operacija B o l est dan primitka
i
zap. br.
l) Op eracije na bubrezih.
Operatio hydro- Hydronepbrosis K. D.,
nephrosis
ž. 42 g.,
13/6 90.
br. 517
Discissio et drainage
pyonephros.
Pyonephrosis M. M.,
ž. 20 ·g.,
20!7 91.
br. 754
Nephreetomia Pyonephrosis M. Z.,
ž. 26 g.,
28/1 94.
br. 151
Laparotomia explorativa
Sarcoma rems J. G.,
22,8 92.
br. 962
ž. 50 g.,
Od 4 operirana 50% smrti.
(Nastil.vit će se.)
'rečaj i izlazak
H7
Rana u trbuhu zarasla do
jedne tanke fistule, kroz
koju se dolazi u mjehur.
Bezuspješno se kušalo zatvoriti
ju. Inače tečaj uredan.
Zdr. odp. 21/2 91.
Još dugo jako gnojenje.
Temper. uviek normalna,
samo jedanput kroz tri
d3,na po p. 38·6 uslied
dyapepsie. Zdrava odpušt.
29/11 91.
Bolestnica veoma slaba,
collabirana, umre 6!2 94.
S_ekcija: Peritoneum
zdrav. Exhaustio virium.
Temperatura normalna,
samo 3. dan 39·4 (uslied
cdprostaze). Rana per
priin. N u tumor raste, bolestnica
sve više slabi, te
umre 7/10 92.
Se)rcij a: Sarcoma renis
et venae cavae ase. Thrombosis
v. cavae.
Slučaj ,,Herniae diaphragmatico pericardiacae; omentalis".*
Priobćuje dr. Ivo Marčelić, liečnik prvenac zemaljske . bolnice. u. Arbauasih kod Zadra.
Za pisca je stvar sasvim nova, a držim da mnogo i mnogo drugova ne će
lJit vidjeli šta takva, jer, koliko mi je bilo moguće, prolistao sam sve odnosne
knjige, što su mi bile pri ruci: te nisam nigdje našao ništa o tome ; propitao
sam dosti svojih drugova, je li njima što takva poznato ili ako se spominju,
da su gdje što o tome čuli ili čitali, te mi svi odgovoriše negativno.
Ako dakle ovaj slučaj nije unicum sui generis, svakako mora, da bude
j ako riedak, s toga mi se čini, da ne će biti s gorega, ako ga donese na
javnost, da se s njim može upoznati, te izraziti o njegovoj riedkosti.
Dne 6. listopada 1895. bio je primljen u arbanašku bolnicu Č. S. od 50 godina
s Cirrhosis hepatis cum ascite. Ovaj je postajao sve to veći, tako da sam bio usilovan
učiniti paracentezu i ponoviti ju više puta.
* Čitano na skupštini s bora liečnika od 4. ožujka 1897.

H !:l Ltecničkl Viestnik 18U7. Hr. a.
Dva mjeseca prije mrti pokaza se hydropericardium, uslied česa i bolestnik umre
dne 12. ožujka 1H96. Dan poslije smrti bi razudj en. Na površini tjelesnoj nije bilo ništa
abnormalna; ko!;.će jako, miŠičje slabo radi duge bolesti. ·Raztvorena budu prsa i trbuh ; u
prvoj ntlini vidio se je pericardium razširen, a iz druge iitočilo se je puno vode i pokazalo,
da je omentum majus povrnut preko sebe i sa svojom prostom str:mom u lievoj parasterualnoj
liniji 1-2 cm. izpod rebrenog obluka, a ,3 cm. dalje lievog kraja srednjega lista
dj eteline, prionut s ošiti (diaphragma).
Na plućih ništa vanredna. Kada se otvori peri:1ardium, iztoči e iz nj ega po prilici
1 litra vode, te vidi srce umotano tako, da se je na prvi mah či nilo, da je cor villosum,
ali iznešeno iz pericardij a, bilo je čisto i gladko, n opna, koja ga je prije pokrivala, bila
Je prirasla s pericardijem, ali samo na jednom mjestu, i baš tu, gdje je pericardium pričvršće
. u s ošiti, točno nasuprot mj estu, na kojem je bio omentum prira.ao s ošiti, kako je
bilo gori spomenuto. ·
Cor
l
Umentwn maj.
- Diapltrtt_ljlmt
Kada se je bolje p1·egledalo opnu, koja je bila u pericardiju, lako i bez dvojbe
moglo se je reći ; da je omentum majus, koji se je kroz ošit i pericardium u ovo ušulj ao.
Toliko sa straJ;e ošiti, koliko s pericardija, omentum čvrsto je prirasao s istim i nije ga
nikako moguće izvući. Komad omenta, .što se nalazi u pericardiju dug je 15 cm., stegnut
poput lepeze, od jednog kraja do drugoga mjeri 18 cm. i nije nipošto atrophičan.
. Kako i kada se je s bio taj priedor, držim . da nije moguee točno ustanoviti.
Izklj učiti se može kao stalno, da je t;amna (ubodina), koji je direktno
djelovao na ošit i pericardium, dao povoda tom priedoru, jer je koža bila pom-.
njivo i točno pregledana i nigdje nije se moglo naći traga. bra;zgotini. Je . U
se pak moglo što takva sbiti uslied ascita i hydropericardija, i to je mu Č no
Br. tl. Liečnički Viestnik 1897. 89
reći. Istina je, da su ascites i hydropericardium mogli uslied presi.ie na ošit i
pericardium razmaknuti vlakanca ovih i olakšati, da . se uz koji drugi nedokučivi
čimbenik ornentum uvuče kroz ošit i pericardium u ovo zadnje. Hydropericat·dium,
kako je bilo gori naznačeno, pokazao se je istom 2 mjeseca prije
smrti, i zato mi se čini nevjerojatno, da bi isti imao ikakva utjecaja, jer
priedor po znakovih, koje ću dalje navesti, čini mi se da Je morao biti puno
stariji.
lzključivši oba navedena uzroka, ne bih znao na što drugo pomisliti, nego
da je taj priedor ili prirodjen, ili da je na ošiti i pericardiju bio kakav defekt:
kroz koji · se je mogao omentum uvući u pericardium.
Nije lahko ni odgovoriti, kada se je sbio rečeni priedor. Ako je prirodjen,
onda ga je dotični bolestnik donio sa sobom na sviet, ako pak se je
sbio uslied defekta praeexistiranog u ošiti i pericardiju, mogao se je sbiti svaki
eas, ali valja da bude dosta dugo · vremena, jer je omentum jako pričvršćen
s ošiti i perieardijem, te ria ulazku, dotično izlazku, nema nikakve reakeije i
čini se, da peritoneum diaphragm. prelazi ita prirašten omentum, kano i !amina
serosa pericardii.
Nije dakle vjerojatno, da se je taj priedor sbio samo 2 mjeseca prijP.
smrti uslied hydropt>rictu:dija i ascita, jer držirn, da u okol nostih, u kojih su
bili ošit i perica.rd:ium, nije mogao omentum nikako tako čvrsto s njim prirasti.
Porod i pomor u naših gradovih godine 1895.1
Priobćuje M. Zoričić, ravnatelj ki·alj. zemalj. statističkog ureda u Zagrebu.
Po podatcih o mieni žiteljstva, priobćenih l1:a drugom mjestu2, godine u
18\)5 .. u cieloj zemlji prilike porodn,e: i pomorne bile dosta povoljne, a svakako
daleko bolje, nego li g: · 189.4. Porod žive dj,ece podigao se je p rama g. 18f>4.
za 2.814 slučajeva, od 96.188 na. 99.002, i potonjim se brojem dovinuo mak$imu,
dosele u obće u. nas ugiavljenu_ S druge strane bio .je pomor manji za 2.949
slullj.eva (60.9_26 prama 72.87:5 od god . 1894.) tako, te se je godina 1895. u
cielom svršila viškom poroda od .29.076 d uša, ili naravnim porastom od 1·28%
cieloga žiteljstva.
Po skup naših gradova - računajući k njim i trgovište Rumu, a puštajući
s vida gradove Karlobag i Ivanić sa manje od lOOO stanovnika - bilansa
je g. 1895. takodjer nešto botja, nego li g. 1894. Statislika g. 1895. izkazuje
za nje iedeće brojeve :
1 Rezultate izvida g. 1895. priobćujem nešto kasnije nego li što sam želio, s toga ,
što j.e kraj ostalih neodgodivih posala u statističkom uredu bila zaostala izradba gradje o
mieni žiteljstva . . Kojim se načinom u gradovih sabiru podatci o porodu i pomoru, kll.ko li
se uglavljuje pomor domaćih, zašto se njemu daje veća važnost, nego li cielomu pomoru,
kako su nadalje stačunani nekoji relativni broj evi, imenito izpravljeni pomorni brojevi Korosievi
- glede svega toga upućujem na primjetbe u članku : "Nekoji rezultati statistike
poroda i pomora g. 1894. u gradovih HTvatske i Slavonije", izašlom u nLiečničkom Viestniku'
. ' od g. 1895.
2 "Zdravstveno izvješće kr. zemaljske vlade za godinu 1896."

Ltechtćkt ' Vtestntk 1897:
Br. 8.
Umrlo
Više se rodilo nego
Godine Rodilo se žive dj ece svih samo domaćih li umrlo domaćih
1894
5.618 5.419 . 4.495
1.123
1895 .
5.252 . 4.197
1.547
1895 + ili - +126 -167 -298
+424 .
- .
' U svem rodilo se je dakle i u gradovih nešto više žive djece, a pomrlfi
nešto manje ljudi nego li g. 1894. Razlike su u ostalom same po sebi ·dostaneznatne,
razmjerno i manje nego li kod rezultata za cielu zemlju. U cielom
području kraljevina Hrvatske i Siavonije porasao je porod .žive djece prama godini
1894. za 2·92, sav se pomor snizio za -4·21 %- Kod gradova pako iznosi
prvi omjerni broj 2:24, potonji samo 3·08 ·.postotaka. U gradovih ne visi naime,
broj porodjaja stanovite koje godine toliko . o_ broju vjenčanja godine prijašnje,
koliko u ladanjskom žiteljstvu, gdje je većemu porodu godine 1895. najviše
doprinesao znatno porasli broj vjenčanja godine 1894., a gdje će se statistikom
za g. 1896. po svoj prilici uglaviti manji porod već s toga, što se je g. 1895.
opet kod vjenčanja ukazao dosta osjetljiv nazadak. U ladanjskom žiteljstvu bijaše
nadalje g. 1895. toliko manje pomora ponajpače s toga, št.o su nekoje: važnije
zarazne bolesti, u prvom redu difterija, potražile mnogo manje žrtava. U
gradovih pako bijaše pomor koli .g. 1894. toli i g. 1895. prilično normalan.
Znatnij epidemije nisu do . nekojih samo iznimaka . vla4ale u njihovu području
ni jedne ni druge godine, a druge se okolnosti nisu promienile toliko, te bi g.
1895. znatnije bile potisnule pomor. -
Razlike, što se glede glavnih rezultata miene žiteljstva opažju i kod pojedinih
gradova, razabrat . će se iz sliedećih podatka, što sam ih poredao u
glavnom onako, kao- što u članku, izašlu g. 1895. u "L. V."; koji se s toga i
lako mogu prispodobiti s potonjimi brojevi.
Broj žiteljstva gradskoga, prama komu su uglavljeni porodni i pomorni
brojevi, sračunao je za g. 1895. upravo onako, kao · što i za godinu 1894.,
Bertillonovom naime metodom, te bi po njoj bilo žitelja u naših gradovih-:
5.744
Koncem Sredinom . Koncem Sredinom
Gradovi 1895. 1895. GradoVi 1895. 1895.
Senj · 2.7 43 2. 7 48 Križevci 4.352 4.308
Bakar 1.996 1.997 Brod 5.378 5.317
Karlovac 5.647 5.634 Požega 4.439 4.399
Kostajnica 1.825 1.848 Osiek 20697 20.545
Petrinja 5.026 4.98 Ka.rlovci 5.783 5.7H
Sisak . 6.7 14 6.672 Mitrovica 10.&93 . 10.721 ·
Zagreb 44.023 43.255 Petrovaradin 3.833 3.819
Varaždin 11.540 11.480 Trg. Ruma 10.555 10.437
Bjelovar 4.112 4.081 Zemun
·
13.596 13.458
Koprivnica 6.924 6.881 Ukupno 170.076 168.342
. Proti brojevom ovim - koji su se našli tako, da je uzet u račun naravni
,porast ili umanjaj viškom poroda ili pomora poslie · popisne godine 1890.
a kraj njega još rezultat doseljivanja i izseljivanja za razdoblja 1880-1890 -
lako da će biti prigovora, te će se možda uztvrditi, da je ovaj ili onaj gtad
imao koncem g. 1895. više gnidjanskoga stanovničtva, nego li što to izkazuju
Br, 8. Liečnički Viestnik 1897. 91

i to, da je i . kraj .poroda
trudnosti) broj aborta ostao
45, g. 1894 . .47 slučajeva).
Liečnićki Viestnik 1897. Br . . tl.
broja djece m rtvorodjene (rodjene iza 6 mjeseca
gotovo jednak broju g. 1894. (g. 1895. za b i lježeno
Za samu živorodjenu djecu pokazuje prispodoba s podatci godine 1894.,
da kod skupa vih gradova sav porast od 5618 na 5744 slučaja valja pripisati
tek većem u porodu nezakonske djece, pače da · je ovaj nadomjesti o i manjak
kod djece zakonske. Nezakonske žive djece rodile se je g. 1895. u sv ih gra ·
dovih 1124 prama 960 g. 1894., · dočim je broj zakonske žive djece spao od
4.658 na 4.620. Od pojedinih gradova imaju g. 1895. manje zakonske, a više
nezakonske živorodjene djece gmdovi : Senj, Petrinja, . Sisak, Bjelovar, Požega,
Osiek, Petrovaradin i trg Ruma. U ostalih je gradovih porod dj ece jedne . i
druge, zakonske i nezakonske, bud narasao uzpo.redo, hud uzporedo spao. U
glavn om gradu Zagrebu ponapos ima porast kod djece zakonske i nezakonske,
al kod potonje i absolu tn o i rel ativno daleko znatniji. Žive djece zakonke ro­
dilo se je g. 1895. : 1028 pra ma 1001 g. 1894., žive nezakonske 564 prama
4GS, kod prve dakl e za 27, kod potonje za 96 više nego li g. 1894.
Hdativne broje\'e, što su sračunani prama gornjemu pregledu. i pt' omjeriti pro­
sj ečni godišnji broj akonskih i nezakonskih porodjaja · o. lroJ ?-datih odnosno
neudatih .žen.sl.rinja: koje su po svojoj dobi - od 15 -50.* godina - bile spo-
* l'rama dobnim skupinam, po kojih se je za izrl).djjvapja. gradje posljednjega po­
pisa izvodila .kombina.cija podataka o dobi s podatci ob obiteljskollJ. staležu, mogle su se
samo ovako opredieliti granice za dobu, u koj oj su 7.enskinje sposobne ra

l. l Br. :L
Hobno nuljtnj u. O vako polu.
rodilo se zalconslce živo djece* na
1.000 ndatih žllllskinja u dobi od
15-50 godina :
rl'rg Ruma .
Grad Senj
Petrinja
" Zemun
Mitrovica
Karlovei
Požega .
" Bakar . .
Karl ovac
Varaždin
" Zagreb
" Sisak . .
Brod . .
" Kostajnica
" Osiek . .
Pntrovarad in
" Križevci . .
" Koprivnica .
" Bj elovar . .
. 266
. 238
. 218
. 218
. 21G
. 213
. 199
. l\);)
190
18)
188
188
186
. lSG
180
178
158
If>?
. 155
Prosjekom g. 1886.-1895. rodilo
seje nezalconslce žive djece·r. na 1.000
nendatih ženskinja (djevojaka i udo­
vica) u dobi od 15-f>O godina :
Grad 7Jagreb . . 73
" Sisak . 70
" Karlovac . 65
" Karlovci . 52
Požega . . 50
" Mitrovica . . 44
" Varaždin . 43
Osiek . 42
Brod . . . 41
Zemun . . 40
'l'rg
" Petrinja . 34
Koprivnica . i32
" Senj . .
Ruma .
Grad Križevci
.
.
. 30
. 30
. 2l
"
"
Petrovaradin
Bjelovar .
. 28
. 2fi
11
"
K ostaj nica
Bakar . .
. 16
. 1 (;
" U rat un uzeo sam Hllmo živol'orljenu t.lj ecn, jer mi Re po,]atei o tlj eti Jnrlvorotljenoj
ne čine jetlunko ponzdanimi z:t sve gmdovc.
Br. :1. Liečnički Viestnil' J8U7.
l'o prvom red u I Jrojeva trgovište je Huma sa svoj i lll prc>tržno ratark i m
it.nljstvom daleko p retekl o bnt0nom plodnosti sve grad ove, te mn priliko odg·omraju
po prilici onim n l adanjski h kotarih sricmskih. rl' ri riemska grada
Zemun, Mitroviea i Karl ovci, a kraj nj ih gradovi Senj i Petri nj a, čine d rug n
kupinu sa razmjerno još uviek vrlo visokom plocl no\:t.L U trećoj slmpi n i Jla­
laz.imo gotovo sve gradove županijc zagrebačke, mraždinske i požežkt>. Potisuc;ak
vnrijira kod njih u dosta uzkih granicah, te je pona pose z.animivo vidjeti, kako
je gotovo posve jednak u gradovih Zagrebu, Karlovcu i Sisku, koji su si naj­
I Jl i'l.i i razmjernim brojem nc>zakonske djece. Za ovimi gradovi ver su prilii:no
z.aostali Osiek i Petrovaradin Najslabijom pako ukazuje se po gornjem }Jregl('d n
lmtčna plodnost u sva · t1 i grada. žu panije hj elovarsko-križevai:ke.

Lle6ntčkl Vlestnlk 1897. :Br. '8,
osobni ugle'd, a u tom p01lu 'OS(ibito ni u je poslužilo . nJegovo izvanredno razvijeno
svojstvo pl•etvara.-nja, koje se je pred nami 6čitovalo neobičnb uztrajtiom;
makar i bezuspješno m' simulacijom' duševne . bolesti.
K. nije se možda bavio sakupljanjem triM . i malenkosti, knko · to 'biva
kod duševno bolestnih ljudih, koji nevjerojatnom stl·ašćli sabirtjli stvari bez
ikakve. vriednosti, te s često ne. žacaju nlti zločinstva, da si 'ih pribave. Svaki
put radilo se kod njega. o novcu i novčanoj vriAdnosti, dapače malenkosti, koje
su . kod njega nadj ene (križ i krunica), imale su priličnu absolutnu vriednost.­
Istina, da je njegovo postupanje ka'dkada bilo. neobično i čudnovato. On sastane
St:> ljaka pred župnim stanom i zapita ga, bi li mu mgao promieniti petdesetku.
Seljak može i odbroji mu novce, a pri tom opazi K., da seljak povrh toga ima
kod sebe još sto forinti, pak zatraži. neka mu 'Sve novce ostavi, a . on da će
mu ih vratiti, na što seljak prista:ie, . očevidno u velikom povjerenju prema svećeniku,
ne sluteći ni11ta zla . . K. ne htjede novaca vratiti, a seij!lk ga je dao po
oružnicih zatvoriti. U tom K-vom činu ne leži ipak ništa boi'estna, već samo
velika smionost, kojom se je upirao na povjerenje selja.ka ; a pred sudom oprav
davao je postupak svoj time, da je na molbu žene toga · ra7;trošnoga seljaka.
·
hotio nove spasitj.
Kod ženskinja u Z. bio 1n1 je posao laglji : malo nagovaranJa 1 prevracanJa
očiju, pak su mu ove sanie ilonašale nome, štediot:tičke kpjižice, . dragocienosti
i darove. Nekoje bile. su i oprzne, tako gospodja P., koja je sa sobom povela
dva častnika, pa ni oni nisu ništa zla slutili od strane K-ve.
U poslu s mužkarci bio je oprezan. ·Urara · zamqlio je prije, da mu
uloži u štedionicu hiljadu for., a onda je uzeo na dug' od njega ure i' lance,
koje je prodavao.
Ima li kakova razumna svrha , toga njegovoga poslovonjo ?
.
u spisjh natuknuta je, da je K. u o; s4Jkao posjed, kpji je prepi!laO na
b'ivšu svoju gazdaricu. u č. sprmao se jel da llastupi upravu upe u. R. ;
valjda je za to trebao i sabirao novaca, koje je možda imao QlUnjeru povr1J.titi.
Zna se, da je u Z. podupirao ženske. Iz njegpve orespondencije idi se, d!L je
raznim ljudem posudjivao novaca. S papiri gospodje P. kanio je postići vli
dobitak, od· kojega bi njega zapao dobar dio. Njegove pri(iinjape opet()vane
· tla.pnj o p11tovanju u Ameriku i gradnji sarnostaqa .daju naslućivati, . da je du­
boko u njegovoj duši možda zaista takova namjera ikla. N-(nl!.a · dakle ni s te
strane ništa, što bi nas sililo da predmnievamo; da su ti čini · proizaŠli . iz bolestnih
možgjana.
Iz svega proizlazi, da je temeljna crta njegovoga karaktera sklonost na
pretvaranje i laganje, a da je on inače čovjek nepomućene razumne snage.
Kako bi inače toliki ljudi mogli pot>jera:vati svoje vrlednosti notornomu ludjaku !
Svi, koji su s njiin .o-bćili; .imali. · su . od jega dojam duševno zdrava
čovieka. Njegov župnik u č. pripoviedao je doduše, da je K. g. 1889. _zadnjih
14 dnna, prije nego · su ga oružnici uhitllf, bio .čudnovll.t; ali čitave četiri godin
pred · tim nije bilo na· njemu ništa sumnjiva; Tih posliednjih 14 daria
spremala se je oluja nad ghivom kapelanovoJl1 ; koje čudo, da je bio uzrujal} !
-
A možda je. već Qnda počeo sirillllirati.
'Br. 8. Liečnlčkl Vlestnik 1897. :·97
K. ' sproveo je šest godina ti ,bolnici m. b.- m z:, 'izprva kao :bolesti:J.ik,
kasnije kao bolnički duhovnik. 'I tu se opažaju· neke · čudnovatosti u njegovom
ponašanju, ali tekar zadnjih godina, dočim je izprva bio -:takova·:vladauja; da
je odpušten iz . stanja. bolesnika i namješten 11 zavodsku službu; On je bio
svojim govCirenjem nesnosan kod zajedničkoga stola ; poblie ne navadja ·se ništa.
Počeo je neobično dugo misu služiti i prodike držati, neobične po, svom sadržaju.
Nu t(} sve dogadjalo se je pred očima njegove duhovne oblasti, koja nije
proti tomu· 'Qs tala ; polnička uprava ni j& mu zabranila službe ; ljudi su vrvili
u crkvu ; . a istodobno je K. u bolnici .primao mnogobrojne ženske posjete,
trgovao uram.i, posudjivao novele,· mnogo , po gradu obilazio : .nitkQ ga nije u
tom priečio, dok nije· sam . otišao na tajinstveni način, . neznanQ kuda, Ako je
on u svečanom odielu za baldachinOin • išao kod tjelov'Ske procesije, · ako je govorio;
;da će postati župniko, biskupom, to još !}ije znak lud(l&ti. :.,On sigurno
svoju osobu visoko cieni, pak ju je iztaknuo ondje, gdje .mil e je · pružala
sgoda, a govoreći o svojoj nadi na biskupiju, lagao je i )1valisao se je, što se
pod puno slaže . s njegovim karakterom. ·
•
.. Nastaje dakle sumnja, n _postoji li kod naŠeg .motrenika ono stanje, .
. što
. .
.
. .
današnja znanost naziva "moral insanity" ? . .
.
.
Moralno ··uvstvo razlikuje čovjeka od svih život-inja ; ono je . najnježniji : ,i
najviši produkt lj udske duše, kojim uyŠtvom je uvjetovana sva ljudska sreća,
mir i poredak, kojim čovjek dapače siže u vrhunaravne krugove izvan vidljivoga
. svieta
· Oboli :li čovjek duševno, oslabi li mu ili za.Strani umrio djeloyanj, izgubit
će se, otepst će .se nježni taj prašak moralnoga ' čuvstvovanja i bolestnik postat
će- drugačiji, nego .što je prije bio· i počinjati nemoralne čine. :N u. tih p'ojava
bolesti ne. naziva . znanost niora:lnom nezdravošću.
. Već .ima 'ljudi, koji uz najbolje. okolnosti, ·uz ·najpomnije nastojanje oko
odgoja i oplemenjivanja njihove duše, bez svakoga povoda, bez nužde i nevolje,
u vie k i. vviek naginju n,a zlo, !la. nemoralne čne, .od kojih se ne dadu. odvratiti
niti nagovorom, . niti kaznan;li, niti ma kakovii).Ji· zaprekami .. Kao .. što . ima: ljudi,
kojih· oči_ I10 mogu raz brati i rzlučiti: stanovitil:l . :boj !J., ,k9j(su s ' iiepi• za boje,
tako · tumači . zmmost, ima. ljlldi,,:. koji nemaju: moralnih čuvstvaj, k_oji lJ. m or
ralno sliepi. On( se: Q\lolaze u_,položaju čoieka koji čita kpjigtJ, pisani} u.tudjem,
nerazumljlom jeziku; · on· može· čit;ati rieči, ali Q..e razumije .njihovoga·, srnisJ
Moral,no :nezdrayi lj udi su porieklom defektni, oni si mogu stećj :ljudsko:znimje
. i umienje, Jrao . i poznaya[}je moralnih zalwp.a, za koje :dakle nadu, . ali· i.h ne
shaćaj ; pjihov .egoistični . nago11 tjera ib n. čine, neobuzda.ne rnorJ.lnimi spo
.
nami, oni :S ;toga, vazda .eine zlo. '
Buduć .je taj _. defkt prirodje11 ...:. .. . moralna idiotia "'-.:,očituje se· već u' dj e
tinjskoj dobi ,sklonošću :na.zlo, koja svlada, svaku zapreku ·i· ne da se lzp.ravitr.
O djetinjstvu. našeg!l notrhika nemamo nikakovih podataka.; mi•:znamo, '.da· je
J
odgoj.en u ·:klerikatu :za: :duho:vnički . ,stališ.,, Nije; wjerojatno, da · bi muževi' toga
.
od gojilišta ·kojim su . moralni. Ji!>jm:ovLjko ·.zt;oštt,:eni, : primili .takvoga moralnog::.
sliepa· ; ako :. bi . ga- : priinili, da ne . bi >marie :opazili ; .ako ne pi· opazili, nije::•vje•
r:ojatno, · da . b:i moral'no : nezdrav čovjek. Iiztrajao >u takoyoj. , škoJ.i, i koja od ,nj(;lga
iziskuje .. :m1ogo samozatajerij: ,Iz .Jmshijega 1života. našega motreni,k'a 'ne :iz tiče '.se
. .
'

Liečnički Viestnik 1897. Br 3.
baš takovih pojava zloć.e i nemoralnosti, osim laganja, pretvaranja i pohlepe
za novcem. S toga ne bi ničim opravdana bila tvrdnja, da je on nioralno
· nezd1;av, moralni idiot.
. Kriminalna anthropologija proučava nemoralne ljude -'-- opake čudake,
pustolove, bezposlice, skitallce __:__ rorljene zločince ; izpitava uzroke, · za što su
takovi, te dolzi do rezultata, da su ti ljudi po· svojoj organizaciji manjkavo
· i·azviJe rii, uslied hererlitarnib štetnih upliva defekt ni, abnormalni ; ou i se odstranjuju
od popi·ečnoga rovječanskoga tipa, te znanost naziva ta,j· pojav d·
generacijom, izroojenjem, a hereditarni upliv atavizmom. Medju takovirni ljudmi
ima ih umubolnih, ima ih s prirodjenom dispozicijom na dušt•vno obOljenje ;
nu pojam degeneracije same nije još istovjetan s pojmom duševne bolesti.
Takove ljude možfmo nazivati abnormalnirni, izrodjenimi, ati još ne bolestnirni,
kao . sto niti . tjelesno degenerirana ljude, koji su n. pi·. napadno ružni, ili imadu
nepod.obnu nosim1, velika ušesa, ·grbava ledja, izkrivljene noge !td., ne možemo
.
zato nazvati bolestnimi. .
Ako bi dakle naš motrenik, možda pod nepoznatim he reditarni tn uplivom,
imao donekle prirodjenih defekta, nemamo povoda, da · ga nazoveino duševno
bolestnim - umobolnim ; jer ono, što se na njem opaža, je 'ftedvojbeno samo
· rriaska, koju je pred ·liečnici natakmto, da se prikaže umobolnim. ·
*
*
*
Za nadopunjenje duševne slike našega psycholožkoga subjekta imam na­
.lmadno još pridodati, da se je posliednja iztraga proti njemu 'l tegla gotovo
poldrugu godinu; stranom radi p9trebnoga višemjP.sečnoga psychiatričnog·a mo­
trenja, stranom radi raznih zapreka, koje je iztraženik svojim. pretvaranjetil,
izvraćanjern i zavaravanjem nizbistrenju pojedinih. slučajeva ohtužbe suprot­
stavljao, napokon i time, što je on sva zakonita sredstva . u odporu proti ob­
tužb.i izrabio.·
Kad je koncem god. 1896. došlo do glavne razprave, nije· se K. dao pred
.sud, već se je u postelji pritajio, ne htijući se maknuti niti -govoriti tako, da su
ga morali 1i sudnicu odnesti. tJ početku razprave bio je kao zakovan, nije ht.io
odgovarati, dapače· je probliedio i obnemogao biko; · da mu · je morao liečnik
priskočiti u pomoć ; ali kad inu je ovaj . pružio čašu vina za okrepu, odbio jn
je, .kt da vino ne valja., dočim je cognaca pio. On se je očitovao posve nekrivim,
·te je proti svim oLtužba rn: oštećenika odlučno izjavio, da lažu ; da on nije ni­
:koga prevario, već da je samo od njih posudio ·novaca, koje će im povratiti,
-ako ga sud. pu sti iz zatvora, jer da on ima imetka ; da je njegova nainjera hiJa
jedino samo dobro činiti i ljudem pomoći. On- je obično o svakoj osobi, koja
je· obtužbom proti njt>mu' stupila, rekao, da je to jako dobra i plemenita žena,
.vrlo pošten i vriedan čovjek, po svoj prilici ad captanda1i1 benevolentiam, bio
to je i psy.chiatru, kad je s njim razgovarao, stereotipno govorio:. riVi ste dobar
čovjek", Nu kad bi njegova žrtva . na raz pravi . gnjevom planula ·proti njemu,
tad .bi i on postflo : zloban i ujedlj iv : · jednoj djevojci, . koja je s·: više · hiljada
oštećena, uztvrdio je u lice, da ona i sada · na sebi ri.osi · odielo, što joj je on
kupio. ,U svojoj obrani · počeo hi na jednom patbetično i obširno govoriti, uplitaj
ući kojekakove fraze i citate, dapače bio je svoj imi izrazi nepristojan tako,
Br. 3. Liečnički Viestnik 1897. 99
da ga je predjednik morao na red pozvati, kao što je i prije u bolnici kod
stola svojim čudnim govorenjem dodijavao i na prodikaonici napadan . bio.
Sud ga je obnašao krivim i osudio četirigodišnjim zatvorom.
.Ako dakle iz svega, što je iz njegovoga života, njegovoga čuvstvovanja,
mišljenja i činjenja poznato, nedvojbeno proizlazi, da K. nije duševno bolestan
čovjek ; da se njegov duševni tip niti u svojoj postojanoj formi niti u prolaznih
fazah ne sudara s nijAdnom kliničnom slikom duševnoga oboljenja ; niti
su nj f'gove duševne sposobnosti tako slabe, da bi se on mogao smatrati slaboumnim
: to se .. ipak nipošto ne smije zaključivati, da je K. za to "normalan"
čovjek. Ja smatram nuždnim, da to naročito iztaknem, jer je K-ev proces pobudio
u obćinstvu senzaciju, te se je razglasilo, da su vještaci ustanovili, da je
IL "posve normalan" čovjek.' 'l'a je pako tvrdnja sasvim neizpravna ; jer ako se
tvrdi, da netko nije duševno bolestan, za to ne sliedi odmah, da on mora biti
"normalan" ; izmedju izrazite duševne bolesti i "normalnosti" ima još neizmjerno
mnogo prelaznih stepenica.
Na jednom drvetu može biti mnogo hiljada medjusobno veoma sličnih
listića, pa ipak ni jedan nije posve jednak drugomu. Medju množtvom ljudi
ne ćemo naći ni dra čovjeka, koji bi si bili posvema jednaki svojim obličjem
i svojim . duševnim bivstvom ; svaki čovjek irna svoje posebne biljege, kojimi se
odaje njegova individualna sobstvenost, te ga od svih drugih razlikuje. Što je
dakle "normalnost" ? koji čovjek je "normalan" ? Normalnost je samo neka
šema, neki pojam, koji abstrahiramo iz motrenja lj udskih svojstava, ako sabe­
remo u jedno stanovita množini ljudi zajednička svojstva, pa si tako stvorimo
neki fiktivni tip, koji nam rabi kao mjerilo za · prosudjivanje ljudskih indivi­
dualnosti.
Ako po tom šematičnom mjerilu ptosudimo idividualnost našega motrenika,
tada nam je već na prvi mah napadno i očito, da K. nije normalan
čovjek, jer se on svojimi čini i svojim vladanjem daleko odstranjuje od popriečnoga
tipa lj udi, medju koje je po svom odgoju, znanju, zvanju i životnom
položaju postavljen.
Pogrješno bi bilo K-evu duševnost prosudjivati samo po ono nekoliko
prevara, koje su kod posliednje sudben razprave na vidjelo izašle; jer su
njegovi čini zadnje obtužbe gledom na sudbeni progon prorešetani, te je samo
najkrupnije zrnje ostalo na površini. Osim ovih ima još množina njegovih po­
tajnih zamrše1;1ih manipulacija, koje nisu javnosti odkt·ite, jer su u njegove
poslove upletene većinom 7.enske, koje se kaju radi svoje lakoumnosti i stide
iznesti ju pred javnost ; djelomice nisu njegove spletke uspjele, ili nisti dove­
dene do kraja; s njim u savezu bilo je ženskinja, koje su već odsjedile kaznu
radi prevara, a bilo je nedvojbeno i još sudbeno neporočnih ženskinja, koje su
mu u njegovih spletkah pomagale i valjda odatle korist m·pile. Nadalje morali
su se za prosudjenje njegove individualnosti u obzir uzeti i njegovi· prijašnji
čini, koji su ga doveli u sudbene iztrage, ali nisu dovoljno razbistreni, te su po­
kriti koprenom zaboravnosti, pošto se je mislilo, da je K. duševno bolestan
t:ovjek. Napokon je nedvojbeno poznato, da je K. već u početku svojega samo­
stalnoga života, dok je bio župnikom u O., na siromašnoj župi dosta elegantno
živio, pravio dugove, koje nije plaćao, izrabio prijatelje i znance za giriranje

HKl ·sr. ·3.
mjmca, koje su oni morali za njega plaćati; i da je varao globio svo}e
župljane.
Dakle · već · time, . Što · se je. K. tečajem • mnogo godina uz svoje svećeničko
zvaiije postojano bavio spletkami i. prevarami, iztaknuo se je kao Iznimka
od normalnoga tipa ljudi, medjt-i koje je : spadao; ' UimemO. li k tomu još i.1
obzir njego vb čudno\·ato vladah je ·i neobiC:no· govorenje; koji ln. je često bio. napadan,
i njegovo do ogavn'osti dotjerano simulirahje : . onda po ·gotovo ' moramo
doći do uvjerenja; da · nije. "normalan" čovjek.
. .
S toga je i razumljivo, da' su ga lienlčki vještaci,· koji su god. · 1881 · .
i.mali da se očitujil o. njego·ofu quševnom _stanju, ' sn:iatraii ··dnševn.'o . bolesnin).
Oni sri aime njegovo varanje nazvali "manijom", jr su · ustanovili, 'da mu se
je "izn1aklo e th ično i moralno ' ćuPnje", :a to sn si· raitu!hačili tako , da· to
. . .
rnora imati neki path o ložiti' ·uzrok". .
Gori je vee obrazloženo , zašto se postupanje' J{-iwo ne može nai\iati
manijom.
.
. . Da··se je K-ii; kad ·.ie ta:ko 'bezdušmi siromašne lj ude varao, izmaklo thično
i moralno ćućenje, to je nedvojbena' istina, je'l' da se je· on drŽao 'ethičnih l 'mo'­
'rat'nib motiva, ne bi bio svega onbg·a počinjao ; jedino bi inožda bilo pra;viinije,
da 'se obratno formulira, na i ine, da se je K: .izmaknuo · ethičnoiu i m(n'aihornil
ćućenju,
Zašto ·se Je K-u izmaklo• · ethi'čno ·i moraino ćućenje 'l Ima li · to sbilja
nki patholožki . uzrok ? u tom . pitanju z!wštruje . se čitaa stvar gtedoin na r\je-
. . . .
.
govtl ·SUdbenu odgovornoskza čine:
· Jesu ii· .se K-u : pomu:tili ethičdi i· •;,ffioralni: pojmov·i uslie(r ···đu;ševhoga
oboljenja ?
· · ·
Ne, mi' odgovaramo i ·sasvim ·'izVj-estno sa- 'ne, jer: : ni'sri:io 'pronašli '-kod njega
·nikakvoga istinitoga;.:pojawi dtiševdaga oboljenja T je1prekidno izvadjao svoje prevare, on je po više godina pauzirao,
od vremena do vremena potaknule su ga prilike, glupa lahkovjernost ljudi, a
možda i potreba na ponovne spletke i prevani. Nakon prvih nečistih poslova
izgubio je župu. Svjetovne oblasti veoma su ga blago susretale. Prva sudbena
iztraga proti njemu ostala je in suspenso, onda se više godina ne zna ništa zla
o njem. Druga sudbena iztraga ostala je po njega bez kazne, prošao je dosta
dobro, jer su ga kilo duševno bolestna samo u bolnici internirali. Nu do skora
dočE'pao se je tu sgodnoga položaja, kao vauk iz svoje mreže latio se je opet
staroga svoga posla, k

104 Liečnički Vlestnik 1897. llr. n.
stične niti mišične osjetljivosti. Nadalje: totalna ageuzija, concentrič. suženo lievo vidno·
polje, pharyngealni reflex postoji samo . na lievoj polovici i napokon Mankopffov symptom.
Pi:edavatelj stipulira. uvjete, koji su .potrebni, da uspije izliečenje a tempo verbalnom suggestijom
u budnom stanju uz shok maximalnom farad. strujom (po Miilleru). Demonstrira
taj način, te uspije samo u toliko, u koliko se Je granica anaesthezije suzila. (Obširno predavanje
priobćit ćemo naknadno.)
Dr. Lušić: Je li .na oba oka isti visus?
Dr. Gutschy: Toga nisam iztražio.
Dr. L u š ić: Radi se o tom, da su kod različitoga visusa i pu pili e različite ; .ako je
n. p. jedno oko myopično, to je i dotična pupilla širja. Htio sam još upozoriti, .da kod
ta besa nastane privremena presbyopia, a to je glavni _symptom kod inicijalnoga ta besa, koji
je prvi opazio profesor Muller. Nu ovaj symptom . je transitoran (dr. (ulumović : Može
trajati samo jedan dan). Bolestnik može izvrstno viditi, samo kod čitanja i pisanja mu se
pokazuje smetnja. To znade toliko smetati, da već mladi lj udi dolaze k liečniku po na­
očale. Kako mi je na moja pitanja bolestnik odgovorio, vidio je samo u daljinu nejasno, a.
čitati je uviek bez svake smetnje mogao. Ta se presbyopia osniva samo na kljenuti
accomodacije, 1t nije jj uzrokom paralysis interna, te možda u ovom slučaju nije bila pri­
vremena presbyopia, već ina bolest retinae ili n. optici.
Predsjednik: Molim gosp. predavatelja, da nam na sliedećoj sjednici bolestnika
opet predstavi ili nas o njem izviesti. .
Dr. S e h war z _izvješćuje 1. o bolestnici sa s t e no sis p y l or i ci ea tri ce a, kod
koje je uč1mo pyloroplastiku. Operaciju izveo je tako, da je čililo- 5 črii-dugrcurvaturam
paralelni rez, te otvorio želudac, u kojem je našao na stražnjoj strani oštru srpoliku brazgotinu.
Longitudinalni rez sašio je transverzalno ti dva sloja. Tečaj bio je pomnćen
jakim plućnim catarrhom, rana je zarasla per primam, te je od osmog dana bolestnica
dobivala krupniju hranu i dobro ju podnosila. 14 dana poslije operacije zadobila je opet
b!}li u želudcu, ajer je bilo očito, da se radi o adhaezijah, napuhavao joj je S. želudac po
Frerichsu, te su takovim . postupk;om boli naskoro prestale, a, bolestnica je 8, veljače
odpuštena. (Obširno predavanje priobćit ćemo naknadno.)
2. Empyema cystidis felleae · e cholelithiasi. Gholecystostomia.
A na mriez a: Bolestničii, -5f godiiia-·stara; iZ·Kostajiri.ce, imala je jedanput prije 20
godina žuticu. Pobliže ne zna o toj bolesti pripoviedati. Od ono doba ćuti na desnoj stz:ani
trb1,1ha neku oteklinu. Ćesto, osobito kad bi teže radila, zaboljelo bi ju na onom mjestu i
n;torala bi leći i ostati do 8 dana u krevetu. Žene bi ju "šuljle'' (masirale), ali bez jasna
uspjeha. Od 24. prosinca 1896. uhvatile su ju jake boli, a oteklina na desnoj strani trbuha
se još više nadigla. Uz to ju je groznica tresla. Vrlo je oslabila. Misli, da će poginuti.
J !LUČe od boli.
. Stat. praes.: Visoka žena, debela, blieda. Nema žutice. Temp. 38·7°. Prsni organi
n.orm!llni. Nema ascitesa ni meteorizma. Bolestnica ne bljuje. Jetra sama su po percutornom
i. pal pa tornom nalazu normalna. Na mjestu, koje po prilici odgovara položju
žućnoga mjehura nalazi se tumor obloga oblika, velik kano čovječja šaka, s nejasnom
fluktuacjjom, dosta pomičan, pren;ta dolje, desno i Iievo liepo ograničen, a prema gore
prelazi u jetra. Diže se i spušta s disanjem. Percutorno daje mukli zvuk, koji prema gore
neposredno prelazi u mukli zvuk jetara. Kod pal paci je silno je osjetljiv. Inače je .Palpacija
i percusija trbuha normalna. .
Diagn . o sa: Empyema cystidis felleae e cholelithiasi.
. 21. siečnja l a p ar o to m i j a. Rez dugačak 6 cm., paralelan rubu m. recti abdominis,
nad tumorom. Kad se peritoneum otvori, pokaže se jasno fluktuirajući tumor, sprieda i
dolje srasao s plenom. Ova se sprieda odljušti. Palpacijom nalazi se, kada se rukom udje
u trbušnu utlinu, da je to u istinu odebljali i povećani žućni mjehur. Stiene su mu
o.rlebljale, sivkaste boje, na stražnjoj . strani uzko je srasao s plenor,n i s jetri. Oval prednje
stiene žućnoga mjehura obrubi se šayi, koje ga pričvrste na perjtoneum parietale. Sad se
žućni . mjehur nabode troiquartom . . S početka iztiče prozirna, viscidna tekućina, na to čisti
gooj, a na posljedku gnoj pomješan sa žuči, što je očevidno odgovaral() . sloj evom, u koje
se je bila sadržina žućnoga mjehura slegla. Ubod se razširi paquelinom, a iz žućnog mjehura
prsti izvadi 6 crnih kamenaca; velikih kao kuruzna zrna. (Demonstracija.)
Br. a. Liečnički Viestnik 1897. 105
Pokušao sam sondirati žućne kanale, ali mi nije uspjelo 1 JR sam brzo od tih pokusa
odustao, jer sam držao - kako uspjeh pokazuje - pravom, da ductus cysticus ne
može biti kamencem obtmiran, jer inče ne bi bilo žući u žućnom mj ehuru i ne bj mogla
ii,nć uviek s nova unj uticati, kako se to tečajem naših pokusa vidjelo. a ela mora isto
tako i ductus choledochus biti prohodan, jer bolestnica nije imala žutice. - Ramt se suzi
s nekoliko šavi i mj ehur drainira.
Daljnji tečaj : Najviša temp. poslije operacije 37·9'. Bolestnica se oporavlja od dana
na dan. Boli su nestale. 10. dan rovadim konce. Prima intentio. S početka secernira se na
žućnu fistulu sila žući, onda nepravilno čas malo, čas mnogo. Fistula se sve više i više
suzuje, a pred nekoliko dana se je sasvim zatvorila. To je slučaj, koji je baš riedko povoljan,
jer inače traje popriečno 8-10 neđjeqa, dok se takova fistula zatvori, dočim se je
u našem slučaju sama od sebe zatvorila ll manje od mjesec dana.
3. llliL-.5Jlll1:iu_ 11!'/lil!bula!:__(r!_ll:rl;>ige Kieferklemme). Meloplastictt secttit . tlum
· · · ·
Is·rael, mocli[.Jmq.?'ch.·
--··· - ·Au.amneza: Bolestnik St. R, 26 god. star, bolestan je od 12. svoje godine. Onda
ga je zaboljelo u sluznici lica, desno i lievo, tako ela mu se je meso razgnojilo i odpaclalo.
Smradna gadna gnojna tekućina curila mu iz usta. S desne sn strane izpali svi zubi osim
jednoga doljnje čeljusti. S iste strane izpao mu je i komad kost
.
i, dugačak 4 cm., u kojoj
su bile dvie rupice od zubi. S lieve strane nije izpalo kosti, već samo zubi, do dva, koji
su mn ostali. Ova je bolest trajala sve do zime 1894., ali dotle je sve teže otvarao usta,
a napokon nije mogao ni toliko zinuti, da bi mogao vršak od žlice turiti ll usta. Anamnestično
nema podataka ni za lues, ni za knkovu intoxikacijn živom ili phosphorom. Tako
bude primljen u bolnicu 2. lipnja 1895.
Stat. praes. od ono doba. Ćovjek visok, inače zdrav i jilk. Na desnoj strani lica
više što okruglih, kao filir velikih, gladkih brazgotina, što clugoljastih, nepravilna oblika.
Ove se brazgotine tiču dielom samo kože, a dielom obuhvaćaju svu debljiutl lica i nnlaze
se i u području gornje i doljnje čeljusti. Bolestnik ne može da otvori · usta, van sasvim
malo, samo toliko, da može sri strane usta tekuću hranu primati.
Silan guojan stomatitis. Foetor ex ore. Desna gornja čeljust spojena s daljnjom jakimi
napetimi brazgotinami, u koje je malne čitiw nutamji dio desnog lica pretvoren. Na
lievoj strani lica je samo najnutarojiji dio ovako promienjeu. Kod pokusa., da se otvore
usta, opaža se micanje u čeljustnom sglobu, al zapreka je u opisanih, napetih jakih brazgotinah.
- Na koži tiela nema daljnih promjena. Nema natekline lymphatičnih žliezcla.
Di ag n osi s: Anky l osi s s p uri a ina n cl i b ula e (zatvor čeljusti usli ed brazgotina) .
O prvobitnoj aetiologlji tih brazgotina nisam se mogao sigurno izjaviti. · :-!
Postupao sam tako, da sam na Jievoj strani, gdje su manje promjene, brazgotine
jednostavno do ustnoga kuta (Mundwinkel) vodoravno prorezao, n duljini od jedno 3 cm .
i sluznicu s kožom sašio (8 t o m a t o p l a s t i k a). N a desnoj strani izrezao sam brazgotine,
čuvajući po mogućnosti mišicu masseter, a defekt, · koji je tim nastao, pokrio sam plastikom
na ovaj način. Uzeo sam dugoljast komad kože,. koji se protezao od gornje trećine
vrata, nutarnje strane m. sternocleido-mastoidei, pa niz vrat preko ključanice do visine
drugoga rebra j mobilizirao ga, a zatim ga preklopio j usadio u defekt tako, da je hn:j nja
točka te kože odgovarala najlateralnijoj točki defekta. Koža usadjena u defekt bila je podstavljena
opet kožom, tako da je koža (epidermis) gleflala i unutra u usta i van. Unutra
sašio sam kožu sa sluznicom, a izvana kožu s kožom. Mjesto, odakle sam vadio kožu, primarno
sam opet sašio. Iza 14 dana prorezao sam petlju .
Bolestoiku se je · žurilo, da ostavi bolnku i tako izadje (6. kolovoza), funkcijonelno
poboljšan, a s kosmetične ·strane još vrlo manjkav.
Prije 14 dana se opet povratio. Može široko zinuti, ali nije s izgledom svojega lica
zadovoljan i slina mu teče niz usta. Medjutim mu se usacljena koža n ustih već znatno
promienila, pobliedila, smekšala se, te je više sluznici nalika. Ali ustni kut na desnoj
strani je nesgrapan, dotično gornja ustna odielj ena je od doljnje šhokim komadom kože.
Sad sam načinio tn kožu na prelazu u usta ranjavom (angefrischt), odljuštio gornju i
doljnu ustnu i sašio ih u jednoj tqčki u sredini i tim sam mu načinom načinio novi
ustni kut.

ton Llečnički Viestnik 1897. Br. :J.
lezultat je sada dobar. Bolestnik može, kako vidite, široko utvoriti uta, a i lice mu
uije 11ipuštu napadno nagrdjeno. On je s uspjehom vrlo zadovoljan.
4. Demonstrira slučctj neuntlgije de.snog n. t·rigem-in.
Bolestnika je već prije 16 mj eseci operirao (Neurexairesis n. infraorbitalis). Sad je
nastupila recidiva, neuralgUa u 2. i 3. graui istoga živca. Učinio je -i·esekciju 2. i 3. grane .
mt izlazu iz lubanje kod f01·amen rotunclum i uvale po Kronleinu uz temporaruu resekciju
arcus zygomatici i process. coronoides manclibulae. Dobar uspjeh. (Ovo predavanje će se
u "Liečničkom Viestniku'; još obširno priobćiti.)
Pr e cl sj e d n i k: Pošto je vri eme odmaklo, a imade još na dnevnom redu više predavanja,
predlažem, da se današnja skupština prekine i da se nastavi kao izvanredna mjesečna
skupština u četvrtak due 4. ožujka u 6 sati po podne. (Prima se.) Skupština će se
ogla.iti u dnevnih listovih, a dnevni reci bit će : Predavanja gg. dra. L uši ća, Marčelića,
Weissa i Ćačkovića. Zaklj učujem današnju skupštinu. .
Izvanredna mjesečna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije,
(h·žana dne .4. ožujka 1897.
Prisutni : Predsjednik dr. L. Rakovac, bilježnici : .dr. J. pl. Antolković i clr. l\1. pl.
•
Cačković, zamjenik knjižničara dr. D. vitez Mašek, te članovi : dri. F. Gutschy, G.
Krema, A. Kuhar, A. Kuhn, H. pl. Pisačić, V. Seholler, D. Schwarz, O.
Weiss i I. Žirovčić.
Pr e d sj e cl n i k: Nastavljamo skupštinu od 2:J. prol\log mj eseca; molim gosp. dra.
Gutschya, da nam ponovno pokaže onog boleslnika, o kojem je zadnji put predavao.
Dr. G u t s ch y demonstrira ponovno bolestnika s traumatičnom hysterijom, kojega
je 24. veljače izliečio. Ruka nije više hladna, oćut je posvema normalan, jakost -(clyn.
Collin) tnik za sada svako liečenje, jer ga isto
odviše uzrujava i izmuči.
Dr. O. W e_ -fi_: _JjJlelc}?.:Qthf!l:upij(J "!: fJY_?}(te.olog_ij·i. Govornik razlaže nedostatnost in-.
ternoga i medicamentozuoga liečeoj;l koci gynaekoložkih bolesti. Chirurgija je često indicirane
granice prekoračila, tako ela je morala sliediti reakcija. U tom pogledu imade elektl'ično
liečenje važnu ulogu. Govornik spolllinje velike zasluge, koje si je Apostoli na ovom polju
stekao ; opisuje Apostolijev instrumentarij i postupak, te porabu električne struje u gynaekoložke
svrhe. Dj elovanje električne struje danas još nije ustanovljeno. Bolje je pozua.tu
samo polarno, lokalno dj elovanje anode i kathode. Tumačenje interpolarnoga djelovanja
čisto je samo the01·etičnu. W. iztiče genitalne bolesti, kod kojih je električno liečenje
indicirano. Nadalje govomik priobćuj e 13 električno liečenih slučajeva, i to 4 sluč. endo·
metJ·itis haemorrhag., 2 sluč. metritis chron., 3 sluč. amenonhoe, l sluč. ovarialgUe, l
sluč. dysmenorrhoe, 2 sluč. parametritis chron. Uspjeh liečenja bio je povoljan i trajan
kod svijuh, izim koci jednoga slučaja dysmenorrhoe, koji je samo na kratko vrieme pu
boljšan i koci jednoga slučaja amenorrhue, u kojemu je liečenje bilo skoro obustavljeno.
(Obširno predavanje pliobćit ćemo naknadno.)
Dr. Gutschy: S kojih se je razloga kod nekih slučajeva s početka rabio pozitivni
pol, a nakon nekoliko sjednica. negativni?
Dr. We i s s: Kod čistih endometritida se rabi uviek pozitivni pol, a kod metritida
sam sasvim empirički mienjao, te uzeo negativni, kad sam vidio, da s prvim ne ide. Kada
su menses prejaki, mora se početi s pozitivnom elektrodom, a nastaviti s negativnom. Mi
znademo djelovanje polarno, ali interpolarno nam nije poznato, za to i ja kao i Apostoli
radim više empirički. Tako se opažalo, da exstirpirani myom postaje lakši, ako se elektrizira.
Dr. A n t o l k o v ić: Kamo se materija izgubi ?
Dr. We i ss: To točno nije poznato ; myom omekša, a izgubi se elektrolytičkim putem,
valjda u formi plinova.
Dr . . Gutschy: Koja je indikacija, da se elektroda mienja?
Dr. We i s s: Tu nema indikacija, nego se postupa skroz empidčki ; jedino je negativna
elektroda absolutno contraindicirana kod krvarenja, s toga se s pozit. elektrodom
ustavi krvarenje, a kasnije, kada liečenje metritide ne napreduje, mieuja se i uzme uegativna.
Dr. Žirovčić: Kamo se stavlja stabilni pol i da li se kod jedne te iste sj ednice
mienjaj u polo vi?
Br. a. Liečničld Vlestnik 1897
.. ----------------------
----- -- --
--
Dr. We i s s : Stabilni pol meće se na· trbuh. Kod jedne sj ednice se polo vi ue wienjaj
u, već ostaje isti kroz čitavu sjednicu.
Dr. Žirovčić: Dakle djelovanje kathode i anode nije empirički ustanovljeno laku,
Ja bi se moglo sigurno raditi ?
Dr. w· e i ss: Pozitivni pol djeluje uviek anaemizujući, i za to 8e kod krvarenja uzima
nviek pozitivni pol. On djeluje uviek kaustički i sgrušuje. Negativni pul opet hyperaemizuje,
za to i jest contraindiciran kod krvarenja.
Dr. A n t o l k o v ić: A kako je kod elektropuncture ?
Dr. Weiss: Za elektropuncturu je težko kazati kako cjeluje, a i dosta je pogibeljna,
te sada Apostoli samo nekoliko milimetara duboko u tumor kroz Douglas ubode.
Dr. S ch war z: U teli ne, koje materi cu obskrbljuju krvlju, idu na lateralnoj strani,
pak se ne treba bojati, da bi ih se ozliedilo.
Dr. We i s s: Elektriziranjem izčezne dosta brzo tumor, ma bio i velik; kako, to
nije poznato.
Dr. G u t sc h y: Ja mislim, da to biva više physioložkim nego li chemičkim dj elovanjem.
Dr. Schwarz: Meni se čini, da nije vjerojatno, da će koci svih forma myuma biti
djelovanje elektricitete jednako, kano što n. pr. nije niti kod uporabe ergotina, te bi se
moglo misliti, ela se vasoconstrictornim djelovanjem smanjuje.
Dr. We i s: Subserozni se nikad sasvim ne smanjuju, dočim submucozni se smanjuju,
a više put se dogodi, ela ih materica gotovo rodi, stezaj oći se kod elektrizirauja
kano u trudovih, pak se onda mogu lahko odstraniti.
Dr. A n t o l k o v ić: Kako se dolazi elektrodom do subseruznih, ela li se direkt u o u
nje zabode ili se posredno kroz materi cu elektriziraju?
Dr. We i s s: Da, samo posredno, jer elektropunctura bi u tom slnčaj t1 previe pu·
gibeljna bila, akoprem je Apostoli i tako radio. Strainji laquear je stisnut, dakle ne 'bi
moglo ondje criero biti, a da ne pravi nikakovih symptoma.
I>r. S e h war z: A operira li Apostoli myome?
Dr. Weiss: Ne operira ; ako su :godni, lieči ih elektricitetom, a ako ni8u u. pr. ako
w maligno degenerirani, to ih odbija.
Dr. A n t o l k o vi ć: J este li kušali elektrothempiju i kod strogo gynaekoložkih slučajeva,
gdje dakle nema amenorrhoe ili hemorrhagije, i kakav je bio uspjeh, naročito kud
metri tide ?
Ih. We i s.s : Uspjeh je kod takvih slučajeva bio dobar ; činilo mi se čestu, da se
je materica smanjila, ali svakako je fluor manji postao, a boli prestale.
Dr. Žirovčić: Jesu li postavljene stalne indikacije za elektrotherapiju ?
Dr. We i s s: Indikacija postoji kod svake bolesti, samo je elektrotherapija colltntindicirana
kod goojnih procesa, jer bi kod contrakcije mogla naRtati ruptura. Ati sam
opazio i to, da svaka bolcstnica reagira gtoznicom ua elektriziranje, ako imade gnojni
proces. O tom smo se vrlo često mogli osvjedočiti, kada smo takav slučaj, pošto nije bil:t
indicirana elektrotherapija, opelirali, pa našli gnoja.
Dr. Mar če li ć: Slučaj hern-iae rlictphmgmatico-pericard·iacue omentrtl·i8. (Ovo predavanje
priobćujemo na drugom mjestu "Liečničkoga Vieslnika".)
Dr. ·R ak o v a e: U Leichtensternovoj statistici, gdj e je složenu 240 slučajeva he mija
ošiti, nema · takovog.
Dr. l\11 a š e k: Poznato je, ela ulcus ventrieuli probije u peri cardium, ali ovakav slučaj
je svakako unicum.
Dr. Ćačković: Kcula nastupa zaštitna snaga cjepiva ? Predavatelj uciepljivau je
susljedno xvaki dao po dvojicu 19. siečnja ciepljenih bolestnika na drugo rame, te je došao
do zaključaka:
l. Zaštitna snaga cj epiva razvija se polagano i postepeno, i to u razmje1:j n s razvojem
ciepnih bobuljica immunizujućeg uciepa.
2. Ona počimlje pokazivati prvi učinak iza dva dana;' nu u obzir dolazi istom iza
šest, te je podpuno razvita iza osam punih dana. (Obširno predavanje priobćit ćemo
naknadno.)
Predsjednik: Time je dnevni red izcrpljen, i ja zaključujem današnju skupštiml.
107

108 Liećnički Viestnik 1897 . . Br. a.
Therapeuticne crtice.
Letulle. Hladne kupelJi kod clcli1··iwn tH1itens. (Biitt.ter filr klin. Hydrotherapie
189ll. br. 14.)
L. preporuča kano sedativum kod ove bolesti hladne pune kupelji ocl 18". Bolestnik
imade do ramena u. vodi biti, a s istom mu se vodom polieva glava. Kupati se može
nekoliko puta na clnn. L . je imao u elva veoma težka slučaja delirija · s ovakovim liečenjem
jako povoljan uspj eh.
W. Jewnin. Vn t6e kupelji kud ·meningit-is ce1·eb1·ospinalis. (Therapeutiscbe Monatshefte
1896. Heft 2.1
J. liečio je s vrućimi kupelji po Aufrechtovoj preporuci petero djece, koja su
bolovala od meningitis cerebrospinalis. Svaki dan dobivala su jednu kllpelj, i to u početku
od 30" R., a kasnije do 35' R. Svi bolestnici su ozdravili, a · kupelji su bile bez ikakovih
štetnih posljedica, te su umirujuće dj elovale.
Pilcz. 'stttdija o najobičnijih tspaval-ih. (Wiener klin. Wochenschrift 1897. br. [).)
Pisac najprij e razprav\ja o aetiologiji bezsanice, a · zatim o najobičnijih uspava.lih
(chloralhydrat, amylenhyclrnt, paraldehycl, sulfonal i trional), te o njihovoj dozaciji, načinu
podavanja, djelovanju i indikacijah. Spominje još ostala uspavala, pa sakuplja posljeclke
svog iztraživanja u sliecleće točke : a) kod Oi'loba, kojim je bolestan kolot.ečni sustav i kod
takovih,. koje moraju ela leže u krevetu, je chloral contraindiciran, b) u svih cli·ugih shičajevih
se ujprije pokuša chloral,' a zaiim, ako treba dulje davati, ostala sredstva, e) kada·
se podaje sulfonal ili trional treba paziti na probavu i čuvati obstipacije, točno paziti
na mokraću i ostaviti sredstvo nakon 2-3 tjedna, d) za dulju porabu nije sgoda.n niti
chloral niti uspavala disulfonske· grupe, već ih treba tnienjati, e) ako nije osjetljiv bolestnik
niti njegova okolica n3jbolja su uspavala amylenhydrat ili paraldehyd (imadu gadan okus ·
i od nj ih izdisani zrak odvratno zaudara. Hef.) Oba sredstva se može dugo uzimati, a kada
se bolestnik na nj e priuči i prvobitnu dozu podvostručiti, f) kod svih sredstava (osim
sulfonala) nastupa djelov1mje veoma brzo, s toga ih treba uzeti neposredno prije spavanja,
i to n krevetu .. Sulfonal dj eltje istom poslije 2-4 sata. Sulfoni m-oraju se najfinije satrti
i u toplih tekućinah podaYati, jer se težko raztopjuju, · g) gdje nije uputno uspavalo intemo
podavati, može se pokušati pellotin. mnriat. u poclkožuih injekcijah (0·04 p. clos. za int. i
za subcut. podavanje).
M. Skerrit. C:off'ein kod bolesti llihalu. (The Practitioner 1895. travanj.)
Oslanjajući se na izkustvo, što je jaka kava u stanju, ela coupira asthmatički napadaj,
pokušao je S. coftein· kano antiastlimaticum. Dao je coffeinum citricum 0·3 i poslije
4 sata opet istu dozu. Uspjeh bio je veoma povoljan, dapače u slučajevih, gdje su ga druga
sredstva ostavila na cjedilu. Neugodnoga nnzgreclnoga djelovanja nije opažao.
F. Hirschfeld. O hmnjenju na s1·dcu bole.tnih. (Berlin. klin. Woscbenchrift i8HG.
·
Nro. 33.)
Kratkotrajnim slabijim hranjenjem ne štetuje srdce, a. s druge strane opet uči phy­
Hioložko opažanje, ela srdce mora jače raditi pod uplivom primanja hrane. Kod pm·emećenja
compenzacije može se· srdce štediti, ako se bolestnik za neko vrieme slabije hrani,
baš tako kano i mirovaujem mišica. H. je pravio pokuse, .ela privremeno (najviše 4-6 dana)
bolestnika slabije hrani, te se je pokazalo, da odmah popušta žedja i da dotični bolestnici ·
manj e piju. Uspjeh od slabijeg hranjenja može se samo onda očekivati, ako imade neznatnih
oedema, ako compenzacija nije dugo poremećena i u obće, ako slučaj nije jako težak, nu
nnjglavnije je, da je prije tek dobar bio i da se je donle boleHtnik dovoljno hranio. H.
daje na dan po prilici "/4 litre mlieka, kasnije nešta inesa ili Jaje, a kano piće ledeni čaj
ili kavu.
Dumstrey. Neobični sltčaj hype1't1·ophicne ciri·hoze jetam. (Deutsche meclicinische
Wochenschrift 1897. Nro. 2.)
·
Kod 17-goclišnje djevojke s ogromnom hypertrophijom jetara i veoma velikim asci­
tesom, uacljena je kano uzrok hereclitarna, do tada podpuno latentna. lues. Na energično
liečenje mazanjem i jodkalijem splasnula su opet jetra u nekoliko tj edana skoro do normlne
veličine.
Br. 3. Liećnićki Viestnik 1897. 10l
Književne viesti.
Lalić, Peričić i Kurajica. Iz 1;je.ta:i o opemcjam, izvetlenim tt zemalj. bolnici
n ,ibem:ku kroz rJocline 1895. i 1896.
Kao prijašnji izvještaj tako i ovaj sadržaje liep broj svakovrstnih operacija, a mecju
njimi i mnogo velikih. Pisci učinili su svega skupa 1380 operacija, koje u izvješću nabrajaju
redom po predielih tiela. l) Na očih i ua kapcih 18 opemcija (medju nj imi 4 ·extract.
eataract., 2 enncleat. bulbi, zatim blepharoplastike itd.). 2) Na lubanji i na licu 74 oper.
(2 resect. max. snp., 1 resect. temp or. auri e. p pt. corpus peregr. in aure, l resect. tempoi·.
nasi pt. polypum nasopbar.,. l trepnnat. cranii ppt. epileps., itcl.). 3) Na vratu 23 operacije
(l exHtirp . ecchinoc. colli). 4) Na prsih i na hrbtenjači 24 operacije (6 resect. cost. ppt.
empyema, · 1 resect. cost. ppt. echinococ., 1 exstirpat. meniogoceles saet·al. itd.). 5) Na clrobu
1)0 operacija t14' operat. rnclical. hm·niae sec. Bassini, 29 1aparotomija, i to ll radi echinoc.
itd.). G) Na i\vrknu i gužnjaku 18. 7) Na ženskom spolovilu 51. (G ovitriotom., l lapar.
ppt. myofibrorna uteri, 4 stomatoplastica ppt. stenos. canaL cervical. 4 operat. ppt. prolaps.
u teri, 2 · opera t. fistulae . vcsico-vagin., 3 operat. tist. rectovagin., 3 kolpokleisis itd.). 8) N a
mužkom spolovilu · 13 operacij a (2 castracije, t 'resect. vasor. cleferent. ppt. hyperltoph.
prostata . e itd.). 9) Na moki·nćnih prohodih 30· operacija (27 epicystomia, 1 cystotomia vaginalis
pt. calcul. ves. itd.). 10) Na gornjih udih 18 operacij. ll) Na doljnih udih 51 operne.
Kod svakog razcliela uavadja se, koliko je od operiranib umrlo, a kod svake pojedine
operacije nasadja se uspjeh. Na konen resumiraju pisci sYe operacije po dielovih tiela,
Hbrajaj n izliečenja i ' sml:H, te izničunavaju postotak sml'li. Od' operiranib je umrlo 18
(4·7''/0). Postotak pomora odgovara onomu dobro medjenih bolnica velikih gradova. Slučaj i
smrti sn pojedince napomenuti s kratkim opisom bolesti, operacije i nalaza kod obdukcije.
Od ovih gdjekoji nije ni ovisan o operacij i, kao n. pr.' slučaj 5., gdj e je l!čin.)ena !apar.
explorat. radi sarcoma hepatis 15. lipnja, a bolesl'.I,tik je kod kuće umro koncem srpnja. ··­
U narkozi je umrla jedna bolestnica od paralysis corclis k dd laparotomije radi tuberkuloze
' pedtoneja. Zanimiv je slučaj muitiplog ecchinococca oinenta, jetara, slezena i istodobne velike
cyste peritoneja,· koja je zapremala trbi1šnn utlinn od ošiti do zdjelice. Bolestnik bio je
28 god star, a bolovao je 3 godine. Kod operaCije oclstranile su se cyste omenla, a velika
cysta bude skučena 'i drainirana. Exitus 4. ·clan iza operacije. - Ovaj velikim marom
sastavljeni izvještaj služi mi čast šibenskim liečnikom, te moramo jedino žaliti, što je
'ki'atnk, te se nadamo, da će pisci bai· koji od važnijih slučajeva obširnije objelodaniti.
.
Mašek (Zagreb).
Th. von MarschaJiko. Bul Li,pik in 8llwonin. Budapest, Eggenberger 1897.
Ta knjižica sastoji. iz četiri (li ela : u prvom se navode povjest.nički i mjestopisni podatci,
u drugom se govori o dj elovanju lipičke vode, u trećem o kupalištu samom, a u četvrtom
o indikacijah za lj ečitbenu uporabu. To djelce provicljeno ukusnimi slilmmi, obradjeno je
ohširno i marljivo, te 11as može zanimati po svom sadržaju liečničke struke i jer se tiće
·naših d.omaćih toplica. . .
Nu prčitavši tu .knjižicu, ; poznavaju(oi Lipik i ;1j egovu prošlost, imadem dvoje
pi;igovoriti. Prvo je povjestnička nevjernost, jer je uvod kratak i nepodpun izvadak iz knjižice
dra. H . . Ke1;i:m "Das J odbaci Lipik. Wien 1881.'" (str. 6-12), .a da se ne spominje
v1'ela;· niti ovoga pisca, koji je već 20 god. ob će' poznat . i zaslužan liečnik u Lipiku. Posve
·neizpravno je, gdje M. na str. l. navitdja, d:i se je Lipik u GO. godina počeo dizati ua­
Htojanjem bečkog profesora Sigmunda. Tadanji knpalištni liečnik dr. Holzer istll'a je na­
Rtojao Sigmunda, kano glasovitoga syphiliclologa, sklonuti na uHtrojCJije dioničkoga clružtva, da
se In\ pi i podigne i.i'pik, ali do toga nije došlo, već se nastc.>janj e za podignuće toplica
.im pdpiati samomt dru. Holzeru:· Revno dj elovanje ovoga Iiečn!ka· nastavio je dr, Kel'l),
te jt\ i1Veo itpo1;abu vode kano ljekovito piće i p1okrčio joj put . u trgovinu, veo kućni i
k'npališti1i red, obustavio zloporabu puštanja krvi i dokinuo samovoljno h1panje mimo
liečniČke o'clredbe, njegovim nastojanjem assanirano je močvarno tlo Lipika i. ure eljen park.
S ovimi prenreclbami stupio je Lipik već u sedamdesetih godinah u 1:ed modernih !j ečiliMa
a kasnije se je ktipalište samo povećavalo i poljepšavn1o, te nastavljalo

ll O Liečnički Viestnik 1897. Br. 3.
može opravdati, što na str. 17. mi.zivlje Lipik "das ungarische Ems", jer je Lipik nedvojbeno
ln·vatsko kupalište po svom položaju, a i po pretežnijoj uarodnosti posjetnika. Ako
·je već htio M. upotrebiti prispodobu, to je imao kako je izpravno nazvati Lipik hrvatskim
ili barem sla1·onekim Emsom, ako već ne mis li, da je kupalište tako izvrstno i poznato,
da mu ne treba prispodobe. Mora se još pokuditi, što M. imena lj udi i mjesta. dmdjedno
pie magjarskim ili pogriešnim hrvatskim pravopisom. Žirovčić (Zagreb).
Srpski arhiv za celokupna lekarstvo, organ Srpskog lebrskog družtm,
god. III. S vez. 2. Sadržaj mu je I. Originalni radovi : Sa brestovačke banje, od dra. L.
Ilića (naslavak). Angina Ludovici, od dra. Ml. Grujića. Odredjivanie i izpitivanje lekova,
koje je moderna medicina usvojila od ura .M. V. lVlilojkovića (nastavak). ll. Pregled literature
: O narkozi eterom. Lečenje alkoholizma sugestijom. Pogreške pri letenju s vodom.
Tempeutički problem o antitoksinu. Raširenje želudca. III. Izveštaji o radu lekarkih zajednica.
IV. Izveštaji o radu sanitetskih vlasti. V. Vesti o stručnim za.vodima i ustanovama.
VI. Pabirci. VII. Staleške i lične vesti. VIIL Javna reč. IX. Bibliografija. X. P.l,'episka
uredničtva i administracije. Prilog "Narodno zdravlje" br. 2. sliedećeg sadržaja: Dve godine
zatvora za pokušaj ubistva i tešku telesnu .povredu učinjenih u nastupu nervozne manije,
referat dra. Vojislava M. Subot.ića. Dečja smrtnost. Nervozan vek od Mantegazze (nastavak).
Podlistak. Hadjiluk u Kekerbelu. Pamtite. Beleške. Novosti. Pošta.' Čitajte. Prepiska
uredništva i administracije.
Iz stranih listova.
Schloesser. Znmnenovunje . iztra.fivunja viclnoga polja za obću dictgno.u .. (Milchn.
med. Wochenschrift 1897. br. 5.)
S. pronašao je kod svih bolesti, prema težini slučaja, concentrično suženje vidnoga
polja, te se skoro kod svih acutnih bolesti pokazalo, da se neko vrieme, pošto je prošla
bolest, opet postepeno povraća normalno vidno polje. Pisac je to opažao kod acutnih
anaemija i infekcijoznih bolesti, .te se je poglavito virlno polje prema obćem stanju i prema
visini tj elesne toplote sužava! o i razširivalo. Kako djeluje povišenje tj elesne toplote, osobito se je
liepo pokazalo kod jednoga slučaja malarije, gdje se je za groznice sužavalo vidno polje, a u
danu, kada je nije bilo, opet razširivalo. Da se može vidno polje smatrati upravo baro metrom
obćeg· stanja, dokazuje sluča.j, gdje se je kod angine uz 39 ' suzilo vidno polje. Sliedeća 3
dana bila je temperatura normalna, nu vidno polje se je dapače još više suzilo, a 4. dan
Re je pokazala diphterija.. Uz liečenje serumom ozdravila je bolestnica za nekoliko dana,
pa se je u ll dana uz postepeno oporavljenje vidno polje opet vratilo k normalnom stanju.
S. misli, da imade za suženje vidnoga polja groznica neko znamenovanje, ali glavni uzrok,
da su u tielu kolajuće noxe i zlo hranjenje. Č.
P. Miljanić. 254 opemcije kutamkte t cetinjskoj bolnici. (Srpski arhiv 1897. br. 1.)
M. izvješćuje o 254 operacije cataracte (extractio i discissio), što ih je od god. 1884.
do u najnovije n·ieme izveo. Bolestoici bili su većinom Crnogorci, najmladji operira.ni bio
je 2 god. (cataract.a congenita), a najstarija. lOG godišnja t!J žena. Rezultati bili su sliedeći :
l) dobar, podpun tl'lpjeh u 197 sluč. i7·5''/. , 2) srednji uspjeh u 43 sluč. 17"/," 3) nepostignut
uspjeh ili gubitak u 14 sluč. 5·5%. Lušić (Zagreb).
F. Franken. Shtčaj 111'ogutanog u1njetnog zub·išta. (Milncheuer med. Wochenschrift
1897. br. 6.)
F. pozvan k bolestnici nad je ženu s pospješenim, · napornim i hripaj urim disanjem,
A krvavom, pjenećom se slinom, velikom cya.uozom, ali krepkim bilom. Diagnoza mn je
bila oedema pulmon., te je dao bolestnici samo injekcij u s ol. camphor., nu nije bilo od
ove nikakove bitne promjene. Sliedet'i dan popravilo se je disanje, ali bolestnica nije mogla
niti tekw."ine gutati. Slučajno dozna F., da je žena imala krive zube, podje s prsti u ždrielo,
te izvuče prothezu, koja se je najprije zaustavila kod ula.za u dušnik, a zatim

112 Liečnlčld Viestnik 1897. Br. 3.
---------- - - -----·-----
zatim je od 1850 -1873. službovao kod vojničtva, te je g. 1859. i 1866. bio u ratu u Italiji,
gdje je kod Borgo forte ranjen. Bio je posjednik ratne kolajne. Kada je 1873. pošao u mir,
nastanio se je u Zagrebu, gdje je bio traženi privatni Iiečnik. Bio je liečnik dobrov. vatrogasnoga
družtva od njegova osnutka, te ga je ovo za stečene zasluge imenovalo svojim začastnim
članom. Ostavlja samo udovu, djeca sn mu sva pom ria. - Dr. Šandor H o w ani
tzk y, kr. domobranski pnkovnijski _liečnik u Karlovcu, umro je nakon dugotrajne bolesti
u 41. godini kod svoje sestre, supruge predsjednika sudbenoga stola u Ogulinu, u noći od
7. na 8. o. mj . Bio je sin Yišega financijalnoga činovnika, rodjen u Varaždinu. Svršio je
gimuazijalne nauke u Zagrebu, a medicinske u Beču, gdje je promoviran godine 1879.
Svršivši nauke stupio je u e. i kr. mornaricu, te je proputovao cieli sviet - medju ostalim
bio je blizu jednu godinu u Japanu. Prije kojih 10 godina prešao je u domobranstvo. Bio
je vrlo izobražen liečnik, koji je jako mnogo čitao. Prije nekoliko godina bio je poslan o
državnom trošku na kliniku prof. Kovacsa u Budimpeštu, gdje se je praktički naobrazio
u chirurgiji. Nakrcan strukovnim znanjem, točni poznavalac svih modernih literatura, bio je
vrlo ljubljen drug, vrlo rado vidjeo i kao liečnik i kao prijatelj. Poboljevao je od više
godina na stenosi a01'tae, n kad se je k tomu pridružila težka bolest u plućima, shrva mu
ona mladjahni život. Pokojnik sahranjen je dne 10. o. mj. na groblju na Mirogoju u
. )l;agrebu, kamo ga je uz vojničku počast sproveo i veliki broj zagrebačkih kolega. - Lahka
im zemlja!
Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tekom veljače 1897.
D i p h t er i j a preostalo 9, priraslo 9, ozdravilo 14, umrlo l, ostaje 3. V ari o l a preostalo
5, priraslo O, ozdravilo 4, umrlo l, ostaje O. Scarlatina preostalo O, priraslo 4, ozdravilo
O, umrlo 1, preostaje 3. Morbilli preostalo l, priraslo 18, ozdravilo 11, umrlo O,
preostaje 8. T y p h u s a b d o m i n a l i s preostalo O, priraslo l, ozdravi! o O, umrlo O,
of:\taje l. S e p s i s p u e rp er a li s preostalo 2, priraslo O, ozdravilo O, umrlo O, ostaje 2.
T u s s i s· e o n v u l s i v a preostalo- 17, priraslo 6, ozdravilo 19, umrlo l, ostaje 3.
S bečkoga sveučilišta. Kod razprave proračuna visokih škola u carevinskom
vi eću p1iobćio je ministar nastave G a u t s e h, da je vlada pripravila zakonsku osnovu o
.novogradnji klinika i da će se još ove godine s gradnjom započeti. Kako "Fremdenblatt"
javlja. odlučila je vlada, da se bečka obća bolnica proširi na mjestu alser-kasarne. - Dri.
E. Spiegler i J. Rille imenovani su privatnimi docenti za dermatologiju i syphilis, a
dr. H. Peters za primaljstvo i ženske bolesti. - Umro je mnogogodišnji tajnik medicinskoga
dekanata car. savjetnik dr. I. Gutma:nn.
Kupa l ište Hall u Gornjoj .Austriji po svem je svietu glasovito radi svoje j odne
slatine, koja je najjača na cielom kopnu. _Time što su se navrtala nova jodna vrela, sada
je ovo kupalište u sret.nom položaju, da može zadovoljiti sve većoj potrebi lječilištnih
sredstava, koja iziskuje mnogobrojni, svake se godine dižući posjet. Dok su se prvi navrtani
noYi izvori poglavito odlikovali kakvoćom, koja je sasvim rama od starine glasovitom
Tasillovom vrelu, to obećaje izvor, koji je zadnji navrtao i glede kolikoće neočekivane
uspjehe. Može se očekivati, du će ki·unovina G . .Austrija kano vlastnica jodnih vrela u
Hallu sve učiniti; ue samo da uzdrži stari glas kupališta Halla, nego i da ga još više
podigne. S toga se i neprestano poboljšaju lječilištna uredjenja, te danas Hall pruža knpalištnom
gostu svaki . comfort. Kako je krasna narav oko Halla poznato je, te dražesti
precliela kupališta i njegove okolice, pa povoljni klimatski odnošaji moćno privlače one,
koji potrebuju liečenje.
Mj eseena skupština
.,sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije" u Zagrebu bit će
dne 29. ožujka 1897. u 6. sati poslij e p .odne u sveučilištu (u senatskoj dvorani) s ovim
.
dnevnim redom:
l. Izvješće predsjednika.
2. Dr. V. Lušić-Matković: Oculistična kazuistika s demonstracijami.
3. Dr. D. Scl,uv arz: Chirnržka kazuistika.
.4 .. Dr. F. G u ts ch y: Tberapija enu resi s nocturnae s d!lmonstracijom.
5. Eventualni predlozi članova. Odt:or.
Vlnstnik i izdavatelj "Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i "Slavonije".
Urednik dr. M. pl. Čačković.
Tisak Dioničke tiskare n Zagrebu.
Br. 4. U Zagrebu 1$. travnja 1897. God. XIX.
IEDNinKI VIESTNIK.
List izlazi jedanpnt na mjesec na. podrug do dva arka. - Ola.novi ga dobivaJu bezplat.no.
Predplata za ncčlanove na godinu 6 for., ll!' pol godine s for.
!lanarina, predplata i sve ostale uplate imaju sc posl;.ti .Mjenjačnici hrv. eskomptne banke" u 7.agrehn
,Jelačićev trg br. 3.
Reklamacije radi .J,iečnlčkoga Viestnika" imadu s · upraviti na Dioničku tiskaru u Zagrebu,
Prera-lovićeva ulica br. s:
Dopisi se alj u predsjedničtvu sbora. ili uredničtvu lista (drU. M. pl. Čačkoviću, Gajeva ul. hr. 7).
Za oglase plaća se po dvostupačnom redku ili prostoru 15 novč.
Dvie sto laparotomija
na chirurzkom odjelu bolniee mil. sestara u ZagnbiJ (pri m. lid·nik lk 'f.
103
(l)
104
(II)
105
(Ill)
106
(IV)
W i k e r h au ur).
Priobćuje Dr. M. pl. Čačković, sekundarni liećnik.
(Nastavak.)
Operacija B o l e s t.
l Ime, ·spol l
i doba bo-
! lestnika, l
l dan pril
mitka i l
l zap: br.
m) Operacije na potrbušnici.
25.: 1 Operatio perit1 n. Peritonitis tuber·
l889. tu bere. et heruiae culosa (Hernia
23;2
1895.
16/3
185
23;3
1895.
umbilieal.J umbilical.)
Operatio periton.
t.nbercul.
Opera.tio tu bere.
periton.
Operatio tuberc.
peri ton.
.A. H., l
ž. 34 g.,
9/9 89. l
br. 1461
PPritonitis tuber- K. M.,
culosa
1 ž 4!'> g.,
31/1 . 95.
Tuberculosis
peri to nei
Tuberculosis
peri tone i
or. 129
M. P:,
ž. 27 g.,
4;2 95.
br. 233
J. K.,
. 35 g.,
ž
22/2 95.
br. 171
izlazak
Bolestnica se ne oporavlja,
sve više propada i slabi,
te 1,1re 1,1 90.
Hydrops .universai.is,
Tečaj normalan. Rana per
prim. zacielila . .Ascites se
ne p()navlja. . ()dpnštena
' 16/5 95.
Prima intentio. Bolestnica
se oporavlja, premda
ascites opet ne§ta raste.
Boli su prestale, stolica u
. redu. Odp. 615 95.
Rana per prim. Boli i resistencij
e popu§taju. Bolestnica
se oporavlja. Odpu§tei!a
12/5 . 95.

114 Liečnički Viestnik 1897. Br. 4.
. .
'enicus
117 9/10 Exstirpatio Sarcoma omen ti
(XV} 1894. sarcomntis orneuti mn.Jor. S:n·coma·
118 25/3 Laparotomia
(XVI} 18.95.
explorativa
119
(I)
120
(ll)
1 23/11
i
i
· l .j
tosis perit.onei
Sarcoma me­
d ul lare peritonei
Ž. P.,
m. 62 g.,
28;3 96.
br. 374
J. P.,
m. 57 g.,
17/8 96.
br. 964
e. R.,
ž. 57 g.,
7;10 94.
br. 1190
N. S.,
m. 47 g.,
23;3 95.
br. 272
'fečaj i izlazak
Bolestnik tri dana veoma
slab, bljuje, ne ima vjetrova
ni stolice. 4. dan
stolica na klyzmu, ineteo­
_rizam popusti. Daljni tečaj
uredan, najviša
·
temp.
38° (kod coprostaze). Zdr.
Ođp; 13/5 .93.
Bolestnik. s:ve više coilabira,
te umre 29;3 96.
Peritonitis suppurat.
Tečaj uredan, bolestni'k
se oporavlja. Zdr. odp.
10/10 96 . ..
Ćetiri dana tečaj normalan,
zatim silan collaps uz
bljuvanje i sml't 14/10 94.
Sekcija ne pruža nika
kovih vidljivih anatom.
uzroka smrti. Paralysis
cordis.
Bolestnik veoma cachec
tičan i slab, umre 26(3 95
Sekcija: Tumor kano
čovječja glava velik, raz
drobiv, izlazi od retrope
ritonealnih žliezda.i izpu
.njuje gotovo cielu trbušnu
utlinu. Drob aa strane
tumora.
Od 16 operiranib ozdravilo 7 (43·750fo), a umrlo 9 (56·250fo) .
31;10
1891.
B. Gynaekolo.žke laparotomije.
a) Operacije na maternici.
Myornotomia et
amputatio uteri
: su pra vagina!.
Myomotomia .-t
supravag . . n teri.
1892. · amputatio
Ovariotomia
un ila tera!.
Myoma uteri 1 A. S., -Tečaj normalan , prima
ž. 38 g., intentio. 5 tjedna poslije
29(10 Hl. operacije bolestnica od
br. 1156 volvulusa umre 1/12 91.
Fibromata utPri
et o varii
K. D., Temp. 37 5-38·8. :Ćetvrti
ž. 52 g., dan u večer velike boli
u trbuhu,, .nagli coll!lp
;i i
! 21/11 92 : l·
; br. 1378 smrt 21/11 92.
1 ·
Sekcija: Uz ki:stačii 'ara
šteni tumor, koji se nije
mogao izvaditi, gangr!le'
nozan. Gnoja u zđjelištu.
Peritonitis suppurativa.

116 Liecnički ::Viestnik 1897.'
121
{III)
122
(Vl)
123
tV)
124
(Vl)
. . 1'1 . .
13/4
1893.
Operaciji). · Bolest
Myomotomia Fibromyoma utf\ri
et amputatio supravaginal.
uteri
29/12 Myomotomia et Fibromata uteri
1894. amputatio snpra-
vaginalis uteri.
Ovariotomia bilateralis
125 31/8 Myomotomia et
(VIT). · 1895. amputatio supra- ·
126
(VIII)
127
(IX)
vaginalis • u teri
Fibromyomata
u teri
16/3 Myomotomia et Fibromata uteri
1896. amputatio supra-
vaginalis · u teri
21/6 Amputatio supra- Fibroma uteri
1896: vag·inalis uteri ·
lime, spol
1i doba bo­
Jestnika,
dan pri- .
mitka i
zap. br.
A.. R.,
ž. 47 g.,
12/4 93.
br. 487
J. K.,
ž. 42 g.,
17,6 93.
br. 752
·M. N.,
ž. 36 g.,
25/lO 94.
br. ?
T. T.,
.ž. 38 g.,
28i8 95.
br. 926
R. š ..
ž. 48 g.,
3/3 96.
· br. 265
D. P.,
ž. 44 g.,
22;5 96.
br. 593
Br. 4.
'tečaj i izlazak .
Prvih šest dana velike
boli u trbuhu, bljuvanje
i ischriria, zatim uredan
tečaj. Zdr. odp. 26/5 93.
Tečaj prve dane compliciran
bronchitidom i Če·
stim bljuvanjem. 3. dan
nešta icterusa, 4. dan na
klyzma stolica, od tada
uredan tečaj. Zdr. odp.
27/7 93.
Tečaj normalan, samo
uslied gnojenja oko petlje
nekoliko dana visoka temperatura.
Ostalo zaraslo
per prim. Zdrava odp.
18/6 94.
'
Holestnica se polagano
·oporavlja. Zdrava odp.
20,2 95.
Tečaj i · temperatura normalna,
jedino prvih dana
boli. Extraperitonealna
petlja se tek iza 4 tjedna
odbije. Zdr. odp. 14/11 95.
Tečaj normalan, afebrilan.
Zdr. odp. 31/5 96.
Istoga dana ·velika anacmija,
coila ps i smrt u noći.
Umrla 22/6 96.
S e k ci j a: Trbušna utlina
puna krvi, ali se nije na§la
ligatura, koja je popustila.
Haemorr-hagia in
terna.· Anaemia.
Od 9 opeiianih;;1ozdravilo 7 (77 ·80fo), a umrle 2 (22·2%) ; slučaj I. računa se
kano: oz.dravio,. jer je smrt uzsliedila 5 tjedna poslije operacije od volvulnsa i
kano takova već izkazana pod br. 74.
Br. 4. Liečnički Viestnik 1897. 117
·=
· o
...
u. • • ,r-:
i doba bo-
. ...o lestnika, r • • ·
':1
"'"" oj
Operacija Bolest
H
1>- A
dan primitka
i
zap. br.
Oastratio dextra
1895. et resetio tubae
s m.
128 l 8/7 l
129 1 22/10 Ovariotomia uni-
(I) .1891. lateralis
130 10/3 Ovariotomia uni-
(Il) '1891. lateralis
131 l · 27/; Ovariotomi uni-l
(III) 1892. laterahs
. . .
b) Operacije na jajičnjaku. .
Fibromyoma
u teri
oc) e y s t o v a d ll m.
Oystovarium sin.
Oystovarium sin.
Cystovarium
dh tr.
132 1 28/4 1 Ovarioto;nia mii l · Cystovadum
(IV) 1l:!!J2. . lateralis · ' dextr.
133 1 17/; , . Ovai;iotomi uni'-l Kystoma. mu! . ti-
(V)
. 1892.
)ateralu; . forme ovam
M. B.,
ž. 46 g.,
.27/6 95.
br. 654
M. S.,
ž. 55 g.,
15/10 91.
br. 1155
M. H.,
. 59 g.,
8/3 92.
br. 282
G. M.,
ž; 45 g.,
2/4 92.
br. 405
A.. ž.,
ž. 34 g.,
25/4 92.
br. 491
F. Š.,
ž. 40 g.,
12/9 92.
br. 1060
reČaJ l Izlazak
Tečaj uredan, tegobe bolestnice
manje. Poboljš.
·. • od p. 21/8 95.
, Tečaj noralan, prima
intentio. Zdr, o

--------------- -- -- -- -- -- -
-118 Liečnički Viestnik 1897. Br. 4.
Operacija
134 1 1/10 l Ovariotomia uni-
(VI) 1892· lateralis
Bolest
Cystovarium
dextr.
135 15/10 Ovariotomia uni ·l Cystovarium sin.
(VII) 1892·
lateralis
136 12/11 Ovariotomia uni- Cystovarium sin.
. (VIII) 1892;
lateralis
137
qx)
138
(X)
6;2 Ovariotomia uni-
1893 . lateralis et exstir­
patio cystidis der­
moidalis Jig. lati.
20/2 Ovariotomia uni-
1893.
lateralis
Cystovarium
dextr. et cystis
dermoidal. lig.
lati sin.
Cystovarium
acretum d.
139 8/7 Ovariotomia uni- Uystovarium sin.
(XI) 1893 . lateralis et enn- et cystis hgam
cleatio cystidis lati d.
ligam. lati
140 27/9 O variotomia unitXII)
1893·
lateralis
141 3;2
(XIII) 1893.
Ovariotomia uni­
lateralis
142 10,2 Ovariotomia uni-
(XIV) 1894 · lateralis et tnucleatio
cystid. lig.
la. ti
Cystovarium mfiammatum
l('rorsio) Incarceratio
interna (Carcinoma
flexurae
lienalis coli)
Cystovarium
d ex tr.
Cytovarium
dextr. et cystis
lig. lati siu.
Ime, spol
idoba bolestnika,
dan pri- ·
mitka i
zap. br.
B. P.,
ž. 40 g.,
9/8 92.
br. 910
. A. M.,
ž. 32 g.,
13/10 92.
br. 1222
M. P.,
ž. 59 g.,
10/11 92.
br. 1338
B. S.,
ž. 27 g.,
20/1 93.
· br. 92
M. G.,
. Ž. 55 g.,
15/2 93.
br. 212
ž. 47 g,
po
"L. V."
M. M.,
ž. 30 g.,
23!9 93.
br. 1232
A. B.,
ž. 37 g.,
30;1 94.
br. 140
M. M.,
ž. 40 g.,
20;11 93.
br. 1517
'Pečaj i izlazak
Tečaj normalan, prima
intentio. Zdr. od p. 29;11 92.
Tečaj normalan, afebrium,
'·samo 3. dan 38·7° (uslied
coprostaze). Zdrava odp.
10!11 92.
Tečaj normalan, prima in·
tentio. Zdr. odp. 4/12 92.
Tečaj normalan, temp. na
večer kroz 14 dana 38·2,
poslije afebrilan. Zdr. od p.
10/4 93.
Tečaj normalan, afebrilan,
samo jedanput 38°. Zdr .
odp. 23/4 93.
Tečaj normalan, 6. dan
groznica i catarrhalna
pneumonia, koja za 8
dana prodje, te je daljni
tečaj opet uredan. Zdr.
odp. ?
Posve collabiranoj pacien­
tici bude· colostomia učinjena,
ali ona umre 29/3
93.
S e k e i j a nije dozvoljena.
Prvih dana visoke tem­
perature do 39·8" i oe­
dema pulm. zatim nor­
malan tečaj, no kadkada
38". Zdr. odp. 10/4 94.
Temperatura iz početka
38·1-39, poslije normalan
tečaj. Zdr. odp. 4/4 94.
Br._.4. biečni_ki . Viestn,ik 1897. 119
-·O'fl --
l fdo%a
s
E-r
;; ·
. .
lestnika,
• · ·
·s ' , -· O eraCIJli. l B o l e s t_ dan. pri- . . . T eca J .l izlazak
mitka i
l l·
zap. br.
143 Sl/3 Ovariotomla uni- Cystis multilocu l . K. L., .
(X
V) 1894.
. · . lateralis laris ovarii 1 z . 50 g . ,
Prv:a dva
' 25/3 94.
br. 393
· dana 38·5° zatim
normalan tečaj. Zdr, odp.
. 25;6' 94. . .
14L 2474 Ovariotomia uni- Cystis multilocu- ž. 50 g.
(XVii 1894. lateralis !aris ovarii
145 18/9 Ovariotomia uni- Cystovariuin sin.
(XVI,IJ 1894. ·
i
146 l 5/12 .
(XVIII) 1 1894:
l
147 l 26/6
(XLX) 1 1895.
l
148 l 1;7
(XX) 11895.
l
l
latm'alis
Oval'iotomia uni­
lateralis
Ovariotomia uni­
lateralis
Ovariotomia uni·
lateralis
149 · 4;7 . Ovariotomia uni-
(XXI} 1895: lteralis
l
150 20/121 Ov.riotomia uni­

120
1fJ2
(XXIV)
1i4 l
V596.
l
l
Operacija
Ovarioto11tia
unlhiteralis
LieĆnićhi Vistnik 1897. Br. 4.
B o l e : t
8
jlđota h ·-
lestnika,. •r .
. . 1 k
dan pri- eča.J 1 tz aza
mitka i
zap. br . .
CystoYarium l M. J., j Normalan i afebrilan teraj.
dextr.
l ž.
54 g., 1 Zdr. odp, 21/6 96
25/3 91;,
br. 359
Od 24 jednosti'ano operiranih ozdravilo 19 (79·3%), a umrlo 5 (20·70fo).
151:l
(XXV)
154
!XXVI)
12;3
1891.
l
l
15fJ i 12;4
(XXVII) \ 1ti93.
l
l
l
156 l '4/4
(XXVIll)/ 1895.
157 ' i
(XXIX) ! 1ti95. l
Oval'iotomia
hilater

l22 Liečničk i Viestnik 1897. Br. 4.
---- ---·--·-·------
je s jedno strane samo za pomor domaćih, te su prama njemu poredanL gradovi,
s druge strane i za sav pomor (domaćih i stranih). Kraj brojaka za god.
1895. uvrštene su u skrižaljku i one za god. 1894., da bude laglja prispodoba,
a · kao što mi je kod poroda bilo prilike . osvrnuti se na rezultate za _ cieli posljednji
decenij 1886.-1895., tako sam držao, da će se i pomorni brojevi u
prva dva st:upca sliedeće skrižaljke bolje razsvietliti i-bolje moći prosildjivati" ako se
kraj njih izkaže i pom orni broj domaćih za ci e lo ono · desetgodište. U predposljednja
su napokon dva stupca uvršteni izpravljeni Korosievi pomorni brojevi, sračunani
takodjer samo na temelju pomora domaćih. Što ove brojke znače, koliko li se
njimi izpravljaju obći pomorni brojevi, već sam potanje razložio u "L. V." od
g·od. 1895. Njihova je zadaća prikazati pomorne prilike takodjer samo jednom
brojkom, a ipak doskočiti onomu nedostatku obćega pomornoga broja, što se ne
osvrće na razlike u dobnom sastavu raznih žiteljstva i već njimi uvjetovane raz­
'like u pomoru Brojevi u predposljednja dva stupca sliedećega pregleda-sračunani
tako, da se je prama faktičnom u pomoru odnosnih godina uglavio pomorni
koeficijenat za glavne nekoje dobne skupine, kako su izkazane u gornjoj skrižaljci,
. te da su se ovi koeficijenti stavili u kombinaciju sa dobnim sastavom
standard-žiteljstva švedskoga (zaključak sunarod. statist. instituta) - pokazuju
po tom, kako bi se godine 1894. i 1895. od grada do grada bio mienjao obći
pomorni broj, da je u svih gradovih bio jednak dobni sastav žiteljstva, to jest,
da je u svih njih bilo jednako razmjerje medju spomenutimi glavnimi dobnimi
skupinami.
l
i
l
!
----·
Gradovi
i
i Kostajnica
Ruma
Karlovci
Senj
Zemun ·
Požega
Mitrovica
Karlovac
.Osiek
Sisak
Brod
Petrinja.
Petrovaradin
Zagreb
Bjelovar
Varaždin
Bakar
. Koprivnica .
· Križevci
P1·os.iekom
Na 1000 žitelja umrlo je
samo doma- /
ćib . svih (doma-
o
Prosjekom Izpravlj eni .0 ••
s &l=:;
godina pom orni broj · o ,... . s:l
(domaćih) p.
ćih i stranih)
. 1886 -1895
š
tl."':> 0.0
umrlo je po Korosie- (T.l ....Q .,...
voj metodi 0: l :e:; :;::
------- ------------------- ---
'
-
1895fls94 r i895T1894 --
33 .••
30.,,
39.,, 1 35."
28 .• , l 31., ,
4o .••
28.82
29 .• 4 32.91 . 32.,. 34.16
28.,; 22 .• 4 30 . ., 23. 30
27 .•• l 30.41
27 '70 l 33.,8
25.91 26 .• ,
25.89 l 26.,,
37 .• ,
31.81
48 .• 0
32.,.
34.,.
36 .• •
47.7.-.
32.,,
25.79 23.,6 27 .•• 26.,0
24.,. ' 29.,, 26 .•• 32.97
28.07 33.,8 34 .•• 39 . .,
24.41 1 25.11 30,., 28 .• ,
.
23.o; 24 .• o 30 .• , i 27 '77
22.,, 26.50 30.71 134.,.
21.s.t 18.,, 39... 31.,,
21.60 24 .•• 23.,1 27.,"
21.ss 24 .• , 21 ... l 24.,.
20 .... 23 . ., 24... 27.,.
17 .•• 2o .•• 19 .• , 1
21.99
24.93 27 . ., 31.20 32.e3
domaćih na
1000 žitelja -
i895ji894
s

Liecntćki Viestnik 1897.
. Br. 4.
za volju, al im ne pripisujem znatnije vriednosti, i to već s toga, što se je pomor
stranaca godinu po godinu mienjao prama raznim slučajnim okolnostim, koje
nisu u nikakvu savezu sa zdravstvenimi prilikami odnosnih gradova (ako je
n. pr. u okolišnom ladanjskom žiteljstvu zavladala veća koja pošast, ili se pro­
širila bolnica tako, da je mogla primati s vana više bolestnika), pak što je i u
četiri naša najveća grada pomor stranaca vrlo različita obsega (u Zagrebu i
Osieku iznosi prosjekom 11a godinu 6-7, u Zemunu oko 4, i to istom od nekoliko
gqdina _nakon preustrojstva bolnice, u Varaždinu tek oko 2 potisućka
cieloga stanovničtva).
Godine
Na 1000 žitelja srednjega
žiteljstva umrlo je samo
domaćih
. Na 1000 žitelja srednjega
:litelj.stva umrlo je u s v e m
domaćih i stranih
Z;greb l Osiek l Zemun l Varaždin Zagreb l Osiek j Zemun j Varaždin
1879 31.82 33.,8 33.8a l 26.92
1880 28.1 1 28.14 31.14
· _40.27 42.H 36.59 30'811
l 23._, , 34.84 35.54 33.,. 26.ss
1881 26.84 24.58 25.8r. 22.,,, ·15 3Lc8 29.,,6 26.15
Prosjekom 1879-1881 28 .•• 28.69 30. 22 24.88 3 ·66 36 .• , 33 .•• 27.,.
1882 30.25 24 .•• 28-so 20 .•. , 35.34 31.;2 30.88 22.,.
1883 29.,. 24 .• , 30.M 24.,. 33.7< 3l.so 34'29 27.66
1884 26.11 3l.os 37.s0 22.,. 30.94 37.36 39.9, 24.ss
P1·osjelcom 1882-1884 28 .•• 2fi .•• 32'28 22 .. 18 33.29 33 .•• 35-o8 25 ...•
1885 27.99 24.20 28 .•• 25 .. ;4 33'·17 29.92 30.26 28.18
1886 23 . .,, 31.,,, 29.21 . 24.,9 29.69 37.,8 33.99 26.64
1887 26.19 so ... so .•• l
22.,6
.
31.,2 37.,2 34.14 24.51
24.,. 3 1.89 34.90 32 .•• 26 .••
Prosjekom 1885-1887 26 .• , 2s .•• 29.36
1888 26.3"
1889 25.,,
1890 29.84
Prosjekom 1888-i8!JO 27 ....
28.s8
30.47
so.,.
29.,,
26.,.
29.58
29.,,
28.,8
2l.o4
25.,.
24.39
30.,6
32.71
36.,.
iHi.5o
34 .••
33 .••
24.10
2fl.58
l
l 26.18 31.,8 35.98 30.,6 27.71
. 36.06 S6.,. 34.71 27 .••
4o
.•• . 50.,1 28.88
:!3.,, 38 .•• 26.,,6 36.,. 40 45 ... .• 1 28 .• ,
. 24.69 . 34.79 32 .• , 39.41 27.,8
1891 27 . ., 32 .• 3 36.8, 27 .• 35 .•• 40 .•• 44.2 , 29 .••
1892 28.42 31.61 42.86 27.43 as .••
1893 28.27 36.:

12(i Liečnićki Viestnik 1897. Br. 4.
što su poslužili za sračunanje izpravljenih pomornih brojeva · Korosievih. Ako
se glavne te svote za sve gradove ukupno sravne s onimi za g. 189.:1., naći će
se, da razlika medju ukupnim pomorom domaćih god. 1895. i 1894. potječe
u prvom redu ođatle, što se je ·g. 1895. pomor u dobnoj skupini "preko l. do
20 godina" smanjio za 432 slučaja. O pomoru u toj dobi odlučuju najviše
razne infekcijone bolesti, te će i podatci ob uzrocih smrti potvrditi, koliko su
upravo te bolesti g. 1895. potražile manje žrtava. Osim ove jedne ima nešto
veća diferencija i kod dobne skupine .. preko 20-40 god. ", i to nepovoljna po
godinu. 1895., pošto je . pomor osoba u ovoj dobi porasao za 111 slučajeva.
Najviše doprinješe porastu bolesti tuberkulozne, rak-rane i bolesti disala, na
srcu i žilju Ko ostalih dobnih skupina razlike su medju obje posljednje godine
razmjerno dosta neznatne.
Kako su se i u pojedinih gradovih g. 1895. prama g. 1894. promienile
prilike u svih tih dobnih skupinah, o tom mislim, da mi ovdje ne treba duljiti
s dva razloga : jedno, što se za godine udaljenije od obćega popisa ni ukupni
broj žiteljstva ne da sračunavati već samo nekom vjerojatnošću, a kamo li, da se
iole pouzdano uzmogne uglaviti i broj žiteljstva pojedinih dobnih razreda, što
dakle ne ima prave podloge za omjerivanje pomora u raznih dobnih skupinah
o broj žiteljstva iste dobe; a drugo, što se podatci o pomoru po dobi mogu
korišću iztraživati, samo ako se podjedno uzmu razvrstavati i po uzrocih smrti
i po mjesecih. 'J'akva pako specijalna iztraživanja ne mogu biti predmetom ovoj
radnji. Stegnuti ću se s toga samo na to, da sliedećimi brojkami pokažem,
kakav je g. 1895. prama g. 1894. bio pomor d o j e n č a d i u l. godini života.
Na 100 živo rodjene djece umrlo je u prvoj godini :
1?5
1895 1894
1895 1894
. 1895
+ili - + ili-
Kostajnica . . . 33.86 28.57 + 5.29 Koprivnica . 22.59 25.14 - 2.55
Trg Ruma . . 31.98 26.96 + ;4,97 Petrinja . . 21.65 17.s6 + 3.79
Karlovd . . . . 31.,s . 28.96 + 2.12 Karlovac . . 21.61 24. 21 - 2.60
Petrovaradin . 28.07 26.19 . + 2.8s Bakar . 19.15 13.n + 5.94
Požega . . . 28.,. 23.2, + 5.25 Brod . . . 19.tt 28.46 - 9.35
Osiek . · . . . 28 .• 2 27.72 + 0.70 Zemun . . 19.06 23.02 - 3:96
Mitrovica . . 27.61 28.53 - 0.92 • Senj . . . 18.00 9.00 + 9.94
Varaždin . . 27.09 22.33 + 4.76 Zagreb . . 17.52 21.87 - 3.85
Bjelovar . • 26.96 18.18 + 8.78 Križevci • . . . 15.70 19.44 - 3.74
Sisak . . . . . . . 25:88 17.,. + 8... Svi gradovi . • . . . 23.26 · 23;18 +. 0.08 .
U cielom iznosio je pomorni postotak jedne i drugtJ godine nešto preko
230fo. Ostao dakle gotovo jednak. Prvi medjutim pogled na gornje brojeve pokazuje,
kako prosječni taj posljedak ne . odgovara prilikam u pojedinih gradovih.
Kad preko polovice njih ima porast., djelomice i vrlo znatan. Kod Siska,
Bjelovara i .Senja dosiže on preko 8, kod Rume; . Karlovca, Požege, Varaždina
i Bakra preko 4 postotka. Povišica pako u tih gradovih izjednačila se povoljnimi
prilikami u glavnom gradu, a kraj njega još u Zemunu, Brodu, Križevcib
i KoprivnicL Samo za dva grada, Osiek i Mitrovicu, izkazuju se prilično jednaki
brojevi za obje godine Našavši tolike razlike medju obje godine, pokušah, da
im udjem u trag pomoću podataka o uzrocih smrti, ali se do mala uvjerih, da
podatci ovi nisu nimalo prikladni takvu izpitivanju. Toliko se naime i" u većih
gradovih stiče slučajeva pod . posve neizvjestnimi naznakami: prjrodjena slabost,
Dr. 4. Liečnički Viestnik 1897• 127
djeija atrofija ili . zlobranost, dječiji zahlipci, pak se je .uz t.o poje.dinih . godina
pottJpalo tako . različito, da se iz takvih brojeva ne bi mogli izvesti Jikakv,i
pouzdapi zaključci. . I za sa.rn Zagreb; jedva bi se dalo ·uglaviti, kod. koje ii se
boisti smanjio ili podigao pomor dojenčadi. · Reforma, koja bi . dopripiela,, a
se uzmogne . pouzdano iz traži vati pomor dojenčadi, faktor svakako vrlo . . yažan \l
cielom pomoru naših gradova, bila bi po tom neobho.drio potrbita, no za' sa(la
bar jedva izrediva, dok i u najvećih gradovih još uviek većina dojenčadi umiFe
bez,liečničke,pomoći, te je mrtvozorniku i kraj najbolje volje nemoguće u takvih
. ·· · ·
slučajevih izreći i izkazati točnn diagnozu.
Za. posljednje sjeditbe sunarodnoga higij enskoga i demografskoga kongresa
u Budimpešti (1894.) bijaše m,edju ostalim, na dnevnom redu i pitanje,. o s tft­
t i s t i e i u . z rok a smrt, i u obće, te je ravnatelj švajcarskoga statističkoga unida,
liečik dr. Guillaume1. liepom pzpravom razložio, koji su glavni uzroci, što su
podatci o . uzrocih smrti ·i u najnaprednijih zemlj ah još uviek toli .nedostatni,
te što ne odgovaraju zadaći po morne· statistike, da · odkriva glavne činbenike,
podkapajuče život ili zdravlje stanovitoga kojega žiteljstva. • Po njegovih riečih,
što ih tu· u :kratko izcr.pljujem, prvi je uzrok, što liečn,ici, odgo,varajući , na pi­
tanje o uzroku smrti, često -takvim iz kazuju, jednostavne simptome ili bolesti,
koje se eo ipso imaju drž.ati

12H Liećnićki Viestnik 1897. Br. 4.
---- -----------·------- ·---··-·- ------
Potonja ova okolnost možda da se znatnije ne dojimlje pomorne statistike
u Švajcarskoj, gdje je ona svakako već dotjerana do visoka stepena savršenstva,
ili u drugih napredniijb Zt>mlJah, al je osobito velika domašaja ondje, gdje
se kao što · n. pr u nas žalibože još preriedko traži liečnička pomoć. Govoreći
u "L. V." g. 1895. o pomoru u naših gradovih , pokazah i nekojirni brojkami ,
kako su i n naših gradovi h dj elomice još vrlo česti slučajevi, gdje mrtvozornik
za svoj u naznaku o uzroku smrti ne može da se posluži liečničkom diagnozom,
već f;i naznaku mora osnovati o kazivanju uku ćana. Slične podatke treba da i
ovdje priobćim za godinu 1))95., da se i po njih uzmogne prosuditi, koliko li
za razne gradove vriede sliedeći rezultati naše statistike uzroka smrti. Od ukupna
broja domaćih, p(lmrlib g. 189?1., umrlo je postotaka bez liečničke pomoći :
Ruma . . .
Petrinja . .
Koprivnica .
Mitrovica .
Bakar
. 87.42
. 77 .• ,
. 75.ss
. 64.-11
. 58.14
Sisak .
Požega
Zemun
Križevci
Osiek .
. 56.9;
49.60
48.6,
. 47:",
44. ,6
Brod . .
Karlovci .
Kostajnica
Zagreb .
Varaždin
. 44.2.
. 44.19
. 40.as
32 .••
. 32 .• ,
Petrovaradin
Karlovac·
Bj elovar • .
Senj . . . .
Svi gradovi
· 3l.H2
. 28.,,
. 14.61
. 13."2
46,HO
Već se dakle prosjekom za sve gradove mrtvozornici gotovo kod polovice
slurajeva smrti nisu mogli da posluže liečničkom naznakom, nego su morali da
sami, koliko se je u obće dalo, uglave uzrok smrti. A ima gradova, gdje broj
taktJVih slučajeva iznosi i daleko preko 50, djelomice i do 70 i 80 postotaka.
Kraj takvih prilik-a nije tad ni tml : t,; ; - -- - Jj 4 : L- čO - -
-op .wmod AUS - ""' ""' ""' e> =" ""' ,... . ""' .o ""' :< - -
m s
G!.i!B. '8{1 eayog .
s _o __ 1------- -------- G'l --------------- ""' ------- ----
-----------1 ---- ------------------------- --· ------ -------- ----------
1 :>UA'i:d
.-< .o 'I G'-1 1 ....
·­
-- -
. .... . 1 ::;:
-----.1 ------- -- -- ---- --- - -· - ---- -------- ------ ---- ---- -- ---------
. --pq fl'8§'11)I
sttqd..AJ, . ....
.-< .e a. l l G'l \0 l G'l :::; l
---- ---- - ----
l l
-------------- ------·- ·-- ------ ..
-- .. d __ ----------· --------------------- ----- --- ·-- -- ----------· -- ---·
fno.ro ! .c .o ,... ,... cr-. oo =" '" :< a. ,... .o ro w (:\l
_ _!.!.r_lR(I_
oo oo a.
.-<
---
a. ,... . ,...;
-------- --·1 ----------------- ------- ------------·---
l .-<
,... .
l
l o.
1 ,;:,

·180 Liečnički · \Tiestnik · 1897. Br. 4:.
Tko _bi· se dQ.kl. f!.Dhnao · za prilike bud . kojega pojedinoga grada, našao bi u ·
ih izradcih ' t>biln gradje, i to natrag sv_ do g.-1877 ., kad je za ·naše gradove
uvedena posbna pomorna statistika.
Kod :skupa svih gradova opaju s. prema godJni l894: zamašnija razlike
samo k: od infekcijoznih bolesti. bobraa je --g. l89o .. :. gpt_ovo- pos e' nestalo, · kod
. difterije i cro u pa manjio se ·je pomor za 244, · kod · skrleti_ za 91 :slučaj, a. p rem
se ·je s druge strap,e :Jiomot ponešto · podigao· kod p6šaline i kod srdob6lje, iznosi
sav :un;iarijaj)i:Qd cjel_ skupine infekcijoznih h()lesti ipa,k_-3l4c sl'učajeva. Od ostalih
bolesti· iDia nešto .porasta još kod tuberkuloze, kod bolesti . na · s_rcu i žilju, kod
upale želdca i ·crieva. No svigdje s-e· radi _samo- -od k6jih• 3050 slučajeva. U
istih se po prilici granicah kreće i uinanjaj, što se opaža kod ·stupaca : dječij i
zahlipci, upala dušnika i pluć.a, dječij slabost i zlohranost i starački marazam.
Od pojedinih infekcijoznih bolesti sve -su se do jednejedi.ne -pojavile· g. 1895.,
samo u nekojih gradovj)l, - u nešto jač!)j ___ mjeri .tek oginje __ u_ Yaraždimi i .srdobolja
u Sriemskih ·Karlovcih. Jedina je d i ft er i j a (s cr()upom) bila za.qvatila i
opet sve gradove, .. no i to_ u .vrlo različitom obsegu, ktkb . to pokaujU: sliedeći
relativni }Jrojevi. Na lOOQO Žitelja umrloj godip.e 1895 . . od,-difterije i croupa
u gradu :
Požegi . 4 Petrovardinu . . 5 _Karlovcu , 9 . Zemunu . 16
.
Brod, . • , _ • • 4 KoN'iv:rici . _. · 7 · Križevci4 _ _ .. . !9 . :Rrimi . . 17
Bakru . . 5 Mitrovici • . 7 Zagrebu . . . , 10 . . Senju . . 18
Bjelovaru • . 5 Varaždinu . . . 7 .Osieku . • . ., , 10 Petrinji . 62
Kostajnici · ·
• • • - · Karlovcih . · . , . 8 · ·Sisku · . . . . . i3 Svi gradovi _ • . 11
Podatci o pomoru difterije u pojedinih mjesecih pokazuju, kako se slu­
aj1lvi smrti, što ih u cielom za godinu 1895. izkazuje gornja skrižaljka
razdieljuju prilično jednako na pojedine mjesece i kako se je ona u obće
pojavljivala samo sporadički . Pošastni · karakter kao da • je pomor s diftei"ij i
croupa imao samo u gradu Petrinji, gdje je ukupno od 31 slučaju zabilježeno
u svibnju 4, u lipju 10, u srpnjU 8 slučajeva_ Ktaj · svega · toga ne -čine se
gornji brojevi razmjerno nizkimi, osobito ako se izporede sa rezultati statistike
autrijskih gradova za istu godiuu _ 1895. U . cielom obseže ova statistik 56 gra­
dova sa preko 10.000 stanovnika, a od svih tih gradova umrlo je od difterije
i croupa na 10.000 stanovnika: u 24 grada 0·4; manje dakle nego li; i u
onih naših gradovih, gdje su u gornjem pregledu zabilježeni najniži brojevi, u
16 gradova 6-10, a samo u 16 njih preko 10 na 10.000 stanovnika (maksima
u Ljubljani 21·7 i u Mariboru 29·7). Ponapose izkazuje se za Gradac 3·9, za
Prag 4·3, za Beč 4·6, svigdje dakle bar nešto manje, nego li za tri mijveća
naša grada, _.,prem su i kod potonjih prilie g. 195. bile prama prijaš:Q.jim go-
· dinam vanredno povoljne. . · ;
Po pomoru s tuberkuloze pluća i gljoti gradovi se godine l895.
·
·redaj slledećim redom : Na)O.O O žitelja urp.rlo ih je :u gradu :
Koprlvn.ici: : . 17 · - SiskU . . . •: . · . 33 V arafdi.Q.u .· ._ . . 37 Zemiinu • .
· . 49
evcjh · ·• . 18 · . Petrovaradinu . 34 : . Osieku • ::: .- " 44 Požegi . . . , . 56
Bj elovaru : ; . 22 Bakru , . '' . 35 · Zagrebu·. , •
. 45 Karlovcih . . : . 57
Senju . . • . • 25 Rumi . : . 35 Mitrovici • . . 45 Kostajnici .;; . 96
Peinji --;- :· :-."2G' 'Karlovcu- . :37 · ·· Brodu -:- -: - :-·:- ·. 46 -sm ifraaom: .' . 41
Br. 4. Liečnički · Vfestnik 1897: 131
. K ovim brojkani · iztaći rili je pO'noviio,: ka:ko 'su naznake: o pomorif s plućne
tuberkuloze djelomice dosta sumnjive vtie"dnosti; te ih treba. upotreblja'Vati . vrlo
oprP-zno. Udariti će ipak u oči, kako se i ore godine sva tri grada županije bjelovarsko
križevačke, a kraj njih •još· Senj i Pettinj, znatno udaljujU od ostalih
gradova, kako ponovno medju brojkami za Zareb i Osiek rie' ima · no posve;
neznatne razlike. a kako se 1godine 1895. kao što i godine 1894.: gra!fovi Zemun,'
Požega, Karlovci i Kostajnica iztiču najvišim pomorom· ! s ·tih "bolestL .i :Prama
r:ezul_tatom austrijske statisti ; od godil!e 895. brpjevi ,su za naše gradove u
cielom dosta umjereni, ;dok J . ,o,ndje _
. a - 0;00.0 stanvka u većem dielu gradova
.bilo preko 40, a prosjkom u sv,ih _gradovih i preko 47 sueajeva smrti
s tuberkuloze pluća. Ponapose zabilježno je ondje za Beč ·:46·6, iCZ'aii'at· 51·4,
Celovac 52·6, Solnograd 54:4;, u štaj: Gradc\1 5{r4, u; Ljubljani 63'·1, u Pragu
69·8, svi gdje dakle više . nego : li ·· u Zagreb ii -i Osieku. ·
· ·
Od up&le du,š nik;_a i p l uć urru:Io je -. g. H395. :na 10.000 stano,vnika
. ·
u gradu :
, Bakru .- . • • " Senju · . . · . . 15 Petrovaradinu . 21 Bj elovani · .• •. . 29
Mitrovici , . . . 8 Osieku . 17 Karlovcih . . 21 Zagrebu : : · ; . 29
Kostajnici • . . 11 Požegi • . · . . 18 Brodu': . . : . . . 22 Zemunu . , .,. , ;: : . 37
· Koprivnici • ;. - . 12 Varaždinu . .18 ],{riževcih : : . . 25 Karlovcu ; , . . : ,49
25 8vi grQdovi . - ; : .. 23
Petrinji : • • - .
12 ' ·Rumi : . . · . . 19 Sisku ·:. · . . : . .
. I ove ć :brojke ilustrirati podtci statistike austrijkih grado,';'p':kojoj
je op upale disala nt 10.000 stanoV,p.ika ;·amo;: u n:ekolo mjesta bi!P.:I1lanje
od 20 slučajeva smrti, dočim se izkazuje : ·za Brn0 :33, · Gradac 34·6, . za.: Brag
38-·7, Beč 39.-5, Goria 4). Lavov }2·8,;: .1'r (47·l, Zadar 50· t, a,:.Pr9'!\i,ekorri
za. sve gradove 36·5 slučajeva . . Godina 1895. · kao da je u tom "bila·, ,-wrlo povoljna
po naše.:gra4()ve, t je i ·glavnpmu 'gradu Zagf.ebu,',prem je Fgq,.":896.
pretekao većinu naših gradova, pomor od tih bolesti prama . g. 1894 .. spao od
·
37 na 29 slučajeva na 10.000 st.
osobito ;:bi važno bilO' uglaviti, koliko u ·se'1uiši 'gradovi razlikuju.'poinorom
od upale' želudca i crieva, jer bi se vec 'ti!h:'raijasii razlike u p . ortibru dojeričitidiJ
što sam ih prije spoliiernio iporedb;f je:'tuj' i pak, ostibito :gc(Je :s · radi ·: o ·ore
zu Ha tih za jednu sa o g·odiriu; gotovo nturiogu.ća', · dok je' u vlikom · dielu1 gra
dova toli znatair postotak osoba, po mr lih bez liM ničke pdmo'ći,'j i 'dok po' tom ne
ima sumrijE', da je u takovih' gradovihi.inatho1-.iu dielti' djece, ikoja''sw''fllktičrio
uinrla s upale želudca icrieva,' izkazim di'!lgi-. koji uirok 'smrti,1 iinenito ''pako
zahlipci, slabost itd., pak da će po tom i brojke, izkazane kod te bolesti, ,jedVa biti
istovrstne i sravnjl.ve. Pdspodo1b'a mogla bi i tilj dovesti do posve' krivih zaključaka.
.
. : Od relathinih br - oJeva, f št6 sh 'tlfnni ,' na e.elju 'gorllje'. rižaljke, na:
vodi in samo još one, ,koj i pdkazuju, -ako s,e . g'od . . :($9q:·: gađvi. . redaju po
pomoru sa svih infekćijozniii(bolesti .kupnb: Na w.ooo žitl.]a u'mrlo je ii
građu :
·
.
· .
, . .
· · ·
Kostajnici o Petrovaradinu 18 'Zemunu . . . . 27 · Sisku . - . 37
Križevcih . ll Z11grebu . . . . 18 . Senju -. . . , . . 29 Ruilii , ! ' ' ' 45
Koprivnici 16 Osiekuq . . . ·19' · Bjelovaru : . : . 31 ') katlovcih · , 68
· Brodu . , . 16 Bakru ·.' . . .
Mitrovici -,; ., •. . lS , Karlovcu• : ., , .li ; 25 ·,\ Požegi :. , .;; .;'; J.:36 .:: ·S'I!i"grai/AJ'!Ji: ; . _. •. 26,
' · 20 ' Naraždiilh ! : .::. 32 Petrinji ,i 84
.

IB2 Liečnički Viestnik 1897. Br. 4.
Pokušavši, da takodjer podatci za dulja razdobja predočim, koje su karakteristične
razlike medju gradovi glede bračne i izvanbračne plodnosti njihova žiteljstva
i kako se u najnovije doba razvijahu pomorne prilike u najveća naša četiri
grada, mislim, da ću najsgodnije zaključiti ovaj osvrt na naravnu mienu gradskoga
našega žiteljstva sliedećim pregledom, pokazujuim na osnovu podataka
za cieli posljednji decenij, kolik je razmjerno prama žiteljstvu bio pomor od
najvažnijih nekojih bolesti.
---
Gradovi
Senj
Bakar
Karlovac
Kostajnica
Petrinja
Sisak
Zagreb
Varaždin
eloyar .
opnvmca
Križevci
Brod
Požega
Osiek
Karlovci
Mitrovica
Petrovaradin
Trg Ruma
Zemun
Svi gradovi
· - · - - .. - -- - -
_ !!ekom godina 1886-1895. umrlo je domaćih na 10.000 žitelj
_ .
od infekznih bolesti, i to od:
l
e:; ! +:l -: l j·o jE -
"'
.... · ::;j Q) ·.-t
l ;.!:;>
..0 ! ....
o l g '.ci;§ l ,:9
l ,.!:

111 1 Liečnički Viestnik 1897 Br. 4.
Neuropatholožka kazuistika.*
Priobćuje dr. Franjo Gutschy, sekundarni liečuik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.
Demonstrirat ću ponajprije oba pacienta zajedno, te ću kušati, uzevši kao
izbodište samo jP-dan njima zajednički symptom, na temelju istog karakter i
narav njihove bolesti opredieliti. Jedan i drugi ima na tielu strogo opisanu
sensibilnu kljenut, koju i subjektivno ćuti. Bolestnik Ante S. tuži se i traži
liečničku pomoć lih radi toga, dočim kod bolestnika Alexandra A. ima još
cieli niz subjektivnih tužba.
Bolestnik Ante S., 37 g. star, opazi slučajno u svibnju pr. god., da m• je lieva
strana prsiju odnosno i lievi hypochondrij hladniji, kano obamrt; uštip i dodir na tom
mjestu ne ćuti tako , kao što na drugoj strani. Ta anaesthetična partija siže od V. li evog
rebra do 2 prsta nad pupkom, stražnja granica ide kraj hrbtenjače, a prednja u parasternalnoj
liniji. l>oljna i prednja gmnica anael!tbezije obrubljena je 3 prsta širokom hypaesthetičnom
zonom.
Bolestniku Alexandru A. pako je desna ruka do 9 cm. nad ručnim sglobom posve
bezćutna, i to za sve kv. litete sensibiliteta. Ta kljenut ograničuje se i svršava ci rc ul arn o
i okomito na Ol! extremitete, ili kako se Moebius slikovito i vrlo sgodno izrazuje: "das
Glied erscheint wie bis zu einer bestimmten Hohe in ,Anaesthesie' getaucht".
Već prema stanovitoj formi sensibilne kljenuti, koju je njihova bolest
prouzročila, možemo istu razvrstati u dvie velike grupe, koje su · za nem·opathologa
od eminentne važnosti, da li je na ime bolest ograničena, t. j da li se
je na unatom ičkoj podlozi razvila, ili je psychogene naravi. Kod p e r i p h er n i h
laezija živaca zauzimlje anaestbezija manje više onu partiju kože na kojoj se
dotični živac. razgranjuje. 'ra polja su rhombična, umetuuta jedno u drugo
poput criepova na krovu. Glede anaesthezije kod laezije ž i v č a n i h p l e x u s a
ne upućuje na;; anatomija na ništa, ali physioložko-experimentalna iztraživanja
nas uče, da se njihova anaesthetična polja projiciraju na koži okrajnina u formi
dugoljastih pruga, a na trupu u formi pojasa, segmentalno. Upravo posve pro·
tivno su anaestbetične partije usli ed laezije tr a n s e or t i k a l n o g a syst e m a,
anaesthezije bysterične recte psychogene naravi; ove svršavaju okomito
na tok živca, te se na okrajinab oštro i circularno ograničuju, u kratko,
prva dva typusa kreću se točno anatom. prugami, a ovaj ima t. z. t o p i č n e
a n a e s t h e z i j e, te su, anatomički i pbysioložko misleći, p ar ad ox n e.
'l'a dva tipa vidimo kod naših bolestnika zastupana i . prema nalazu možemo
sada već ustanoviti, da je sensibilna kljenut kod bolestnika Antuna S.
nastala n:t organii':koj podlozi, a ona kod bolestnika Alexandra A_ da je psychogene
naravi, i utrli si time put k pravoj diagnozi.
Vratimo se analyzi pojedinoga slučaja.
T. 'l'abes incipienH. Osim te opisane anaesthezije kod bolestnika Antuna S., koj n je
on slučaj no odkrio i kojoj nisu antecedirale nikakove boli, te kja je unutar opi:mnih granica
anaesthetična za dodir, boli i temperaturu (osobito za toplo), constatiramo pomno iztražt\jući
jo sliede

J8fi Liećt'lićki Vlestnlk 1·897. Br. 4.
aua08·tlHJz.ij a, za boli ana-lg-ezij a, (mogu ga eto ovimi velikimi· igl'ami bosti i ruku
pre bosti)• zn. temperaturu, th e l' m a-n ·a e st h·ez ij a (palim · ga gor .ućom šibicom; pa- ne ćuti
absolutno . ništa; isto tako ne· ima· osjetljivosti mišicja (!Muskel!!inn) niti ster.eog-nostičke
osjetljivosti. O•ku·s-za kisalo; sladko, slano i žubk:·(acid tar,tar:, saochar:. Na01t, tinot. quassiae)
je nestao "t otal na ageuzija, i to na obih polovicah jezika, te se i subjektivno bol&tnik
tuži, da su mu jela bez soka i smoka. P h ary n·g e-alni· r e•.f.le x je. samo na· desnoj polovici
izčeznuo. N.a, l:intom, št'o već
i t. zv "priYidne OP,eracij' dokazujp. Therapija. sastoj_i samo u sWpoj_ nepo­
kola.bivoj_. vjri. i povjereujtl. u. !Jflkov.itu moć budL Iroj slike,, mjestp,1, pr-edmeta,
bu!li osoba; liecnika·, . odpQsD!'l· rna-nipulaeije;, kojom: lie.či,
Kojii nas je imao' prilike. polaz-iti Miillerova. predavanja, vidio je tamo
često njegove "Wundercuren", izliečenje hyst-eričnih a tempo, koje on skoro
uviek sanJ.o eoram auditorio izvadja, te koje su UP.ravo n.i.gpv sgecij_alitet. Ja
sam ih. ovdj,e l1· Zagr.e:hu. ntJkoliko iv.eo,2) te c\u. ju danas w.vi: puta .. kušoti pred
v-eleuč. sborom: poduzeti ;
• · Naknadno (due- 24;. veljače) . c.ons.tlti.ran . sam i., taJ:sy:mp,tom. Je.duu. Miillerovu ploč tl
stavio sam u zatiljak, a drugu na li e v i m. deltoidens, koji ga boli, te koji, j,e.•contra.hiran.
Ea.raličoa stnlj.a srednj_!J. j.oti 1.-2., minuta. Zatyorim. IL str.uj11,. to se mišica .. ne umiri,
rugo dulj- vrem®a. fibriUa.rno, . df\ pače tu. i, tq;m.o . kloni eno. tu.a,.
2, NajzanimivJ\1 su, ova da •. koje.. prioM.,lje.m ::
1; (i}osp. kolega; dr. Kuhllčenica "con..:tantia et labo re". Isto tako
ne vri ede. ni o:ve rieči ništa : "ja sam boJestnika toliko i toliko puta ele.ktrizirao
i sugedrao - ergo nije hystPrija", jer znamo, da je uspjeh. u therapijL na
njemu samomu. 1
Stennsis cicatricr•a. partls pylorieae ventrieull. Pyl'oronlastica.i(·
Pri:obćuje dr. Dragutin Schwarz, primarni liečnik· u bolnici milosrdne braće U' Zagrebu .
A.n a.m n.eza: .1\'h R, 43 godine stara, boluje već 13 godina. od, želndmt. Od: onda
ne može hrane onako podnositi kao prije. Iza. jela. imala. je ČE'sto· velike boli, te je više
puta i bacala. Kadkada bi se. ćutila lakše, al · onda bi se boli oP.et. povratilo. Krvi nije
nikada bacala, Od· četiri godine · se je stanje bolestnioe silno pogoršalo. Cielo to vrieme
nema. ni' časa• mira· od. želudr.a. Osobito· iza jela · "cvili i kolje·• unutra, češće i• blj uje; ali
ne redovito, Osjeća, kako joj se nešto prevraća n. želndeu. Zatvor.ena je 21.1 dana' Omr­
šavila· je L oslabila.
Stat. praes.: Žena srednjeg uzrasta, čvrsta kostura, slaba mišićja, mršava; blieda .
Težina : 53 kg. Srdce normalno. U plućih chroničan bronchialan catarrh: Mokraća normalna.
2: 16-18 godina star seljak; iz okolice zlatarske, dopremljen bi na· kolih u bolnicu
milosrd. sestara na odiel primariusa dra. Kosirnika. Sensibilna ·j motoričha kljenut: doljnih
ex-tremiteta· (paraplegia inferior), ne može stajati niti hodati. Myelitis ? Nastalo prije skoro
godinu dana, kada je močio lan, te skoro cieli dan stajao u potoku. Dobio· groznicu, legao
u postelju i. nije više ustao, Bolestnika vidjeli ; su, izim vele11ien_ienog. gJ primatiusa, gg.
kolege- dr. Ivković i· dr. Rib tarić. Nalaz : lcljenut. sensi bili teta do koljena u podobi ,.ga­
mache" t . .j. samo peta i prsti su oćutljivi. Pete. bole . na svaki pritisak. PR nestao isto
tako i plant ar nil Astasia - Abasia. Kada leži u posteji, može nogmi · posve slobodno
gibtti , postavi· li se ga. na zemlju, ne može a.bsolutno koračiti. IZliečen u dvie sjednice.
1 U toj sj ednici liečenj e uspije samo djelomično, U· koliko je grtnica anaesthezije
pemaknuta do rnčnog sgloba. 24: . veljače bi . posvema izliečen. Ruka nije više takio .lividna ,
postaje odmah toP,la; oćut. povrati -se · posvema, . dyn. Coli. 35 kgr. Ćuti· svaki dodir, naj­
finiji ubod: igle,. točno i brzo razbire top,lo i hladno; . prepoznaje nredmete, koje mu se u
ruku dade, zna za p,oložaj, prstij\l i ćuti svako , gibanj e .. Glede lieve omalgij e i contracture
odbija bolestnik svako liečenje za sada,. jer ga ta procedi1ra odvi§e uzrujava i izmuči. Tako
iz.Ji'ečen · demonstriran , bi · ponovno· u mjesečnoj · skupštini due 4: ožujka 1897.
* Predavao na skupštini sbora liečnika od 22. veljače 1897.

tliH Liečnički Viestnik 1897. Br. 4.
'l'rlmh u opigastriju upao, oko pupka i pod njim nešto nadut. U isto doba, .kad se
hole;tnica tuži na "klanje" u trbuhu, vidi se, kako se· želudac nadima, te se njegovi orisi
pl:Lstično odrazuju. Najniža točka male curvature nalazi se baš do pupka, najniža točka
velike curvature odgovara gornjoj granici symphyze. Ćitavo područje unutar tih jasno
izraženih granica daj e jednaki duboki želudačni zvuk. Vidi se, kako contrakcija želudca
puze od jednoga kraja prema drugom, obično s li eva na desno. Ista se plastična slika može
takodjer i?:azvati : ako se trbuh tare, posipa aetherom ili želudac napuhne (po Frerichsu).
Silno p\juskanje (MagenpHitschern). Daje li se pokusan objed i izprazni li se onda želudac, vidi
se, da imade u i?:pražnjenoj masi još 5 sati poslije jela grubih, neprobavljenih ostanaka
ln·aue. Iztraživanje · na solnu kiselinu daje pozitivan, na roliečnu negativan rezultat. Zani­
mivo je, da se kod izpiranja želudca može ciev gotovo neograničeno daleko u monstruozni
želudac bolestnice uvesti.
Palpacijom se ne nalazi nikakav tumor:
D i a g n o z a: Stenosis cicatricea pylori, ectasia ven tri culi.
ll. siečnja l a p a r o t o m i j a. Rez, lO cm. dugačak, 5 cm. iznad, 5 cm. izpod pupka.
Prednju trbušna stienka srasla je s pyloričnim dielom želudca dugačkom i širokom, ali
dosta tankom adhaezijom. Ova se izmedju ligatura proreže. Daljne adhaezije spajaju rečeni
dio želudca sa žučnim mjehurom, i ove se jednim dielom istim načinom rieše. Sad se tek
vidi, kako je želudac na tom mj estu nešto uži, a kad se palpira, ćuti se u nutrini neka
tvrda resisteucija, kano tudje tielo ili novotvorina. Želudac se na tom mj estu prsti prema
cardiji i pyloru izp1'azni i jodoform ovimi vrpcami podveže. Učini se rez paralelan curva­
turam u duljini od 5 cm., te se otvori želudac. Sad se vidi, kako u lumen sa st1·ažnje
stiene std';i oštrim rubom brazgotina, nalika na srp. Na to načinim pyloroplastiku, t. j. sa­
šijem longitudinalni rez trausverzalno, i to u dva sloja. Točan šav trbušnih stienka. Daljni
tečaj bio je s početka febrilan. Bilo je temperatura do 38·6, očevidno prouzročenih exacer­
bacijom· chroničnoga plućnoga cat.arrha. Bolestnica je silno kašljala i bacala mnogo gnojno­
sluzavog sputuma, te je . kod kašljanja imala velike boli u trbuhu. S početka hraneća
klysrnata, od 3. dana na usta židka, a od 8. krupnija hrana. Catarrh se po malo popravlja.
10. dan promieni se ovoj. Prima intentio, samo oko pupka je nekoliko šavi popustilo.
Bolestnica nije bljuvala od dana operacije, ne kolje ju više, podnaša jelo.
26. siečnja. Bolestnica· se tuži, da joj je opet nešto gore, da irna boli, koje po svojem
mjestu odgovaraju prijašnjim adhaezijam. Držeći, da se tu opet radi o novih ndhaezijah,
dadem bolestnici raztopine od Acid. tartar. i Natr. bicarbonicum za napuhnnj e želudca, tla
te adbaezije raztegnem iii razkinem. Boli poslije napuhanja traju po prilici jedan sat, ali
onda posvema prestaju. Kasnije su se još koji put pojavile, ali ne osobito jake, · te se po
izkazivanju bolestnice ni s daleka ne mogu prispodobiti s onimi prije operacije, no uviek
ginu poslije napuhavanja želudca.
3. veljače. Bolestnica je zadovoljna, nema nikakovih boli, spava i probavlj a dobro.
Od dana operacije nije . se više vidjelo onih želndačnih contrakcija. Tek joj nije osobit.
Ectazija je ista kao i prije. Stolica je normalna.
8. veljače. Status idem. Bolestnica se odpušta. Na vlastiti zahtjev dobiva sa sobom
praške za napuhavanje želudca (Ac. tart. i Natr. bicarb.)
Kad epikritično promotrimo bolest naše bolestnice, dolazim do ovog re·
zultata. 'regobe se njezine razjašnjuju : jedno, stenozom u pyloričnom dielu želudca
:._ ova je pylo1;oplastikom odstranjena (zato su i prestali symptomi stenoze :
hyperperistaltika želudca, subjektivno osjećana kao klanje, zatim bljuvanje) ; drugo
adhaezijami želudca, kao posljad·icami perigastritisa - ove su uklonjene, ali
irna opasnosti, da se iznova stvore (odatle ponovne, makar slabije boli) ; treće
ectazijom želudca. Ova je, oevidno bo traje već godine i godine, ostala nepro­
mienjeila, ma da joj se prvobitni uzrok odstranio, jer se tu ne ·radi samo o
pasi vnoj ectaziji veci i o atoniji želndca. Ova radja uviek abnormalna vrenja i
raztvaranja u želudcu, koja su kriva , da ipak nema ni pravoga teka, ni normalne
pro bave.
Br. 4. Liećnički Viestnik 1897. 139
Moglo bi se nabaciti pitanj e, ne bi li bila u takovom slučaju bolje indicirana
gastro-enterostomija. I ova uklanja posljedice 8tenoze i možda je uspješnija
proti posljedicam želudačne ectazije. Put, što ga ima hrana da provali,
je kraći ; hrana ne mora da predje čitavom onom velikom vrećom, u kakovu
je takav želudac pretvoren i ne zadržaje se tako dugo u želudcu. Ja u istinu
ne mogu poreći mogućnosti, da bi bio rezultat ove operacije savršeniji, ali nepogriešiva
nije ni ona. 'l'ako je n. pr. H ay e m tek nedavno u jednom pari žk om
medic. družtvu predstavio bolestnicu, kod kojE je potonja operacija radi gastrectazije
bez ikakova uspjeha izvedena.
Ne mogu propustiti prilike, a da iznova ne svratim pozornost na moju,
sada drugi put dobrim uspjehom uporabljenu metodu "11ekrvave gastrolyze",
(kako sam ju lani nazvao) proti adhaezijam želudea. Čini se, da se bar kod
želudca može tim načinom na put stati stvaranju odveć uzkih i čvrstih adhae-
·
zija, koje kod drugih laparotomija toliko puta kvare trajni uspjeh.
Razpravne viesti.
Mjesečna skupština s bora li e č ni ka kralj e vi n a Hrva t s ke i Slav on
i j e dne 29. ožujka 1897.
Prisutni: Predsjednik dr. L. Rakovac, bilježnik dr. M. pl. Ćačkov ić, bla­
gajnik dr. I. Koirn ik, knjižničar dr. V. Lušić-M atković, zamj . knjižničara dr. D.
vitez Mašek, te redoviti članovi ciri : L Abjanić, I. pl. Bajić, P. Ćulumović,S. Go j tan,
:F. G u tschy, A. H uber, A. Kuhar, I. Matković, A. Miiller, I. Schlick, D. Schwarz,
F. Vitauš, O. Weiss, T. Wikerhauser.
Pošto je bez prim j et be ovjerovlj en zapinik zadnje skupštine, izvješćuj e predjednik :
Kao što god. 1895. i 1896., tako sam se i ove godine obratio predsta,·kom na preuzv. g.
bana s molbom, da našemu sboru iz zem. sredstava podieli primjerenu poclporu za izda­
vanj e "Liečnil\koga viestnika". Preuzvišeni gospodin ban primio me je vrlo milostivo,
opitao se za sborove prilike, ter doznačio za malo dana našemu sboru liepu pripomoć od
300 for., koju sam već podigao i predao u našu blagajnu. Predlažem, da se Nj . Preuzvi­
šenosti na tom daru izra?:i zahvalnost. (Živio !)
U glavnoj godišnjoj skupštini izabrani odbor od pet lica za sabiranje gracije za me­
dicinsku terminologiju nije se mogao konstituirati, jer su dva člana doknadno svoj izbor
odklonila. Da se uzmogne taj odbor ipak jednom sastati, jer držim, da će našim članovom,
a i svim liečnikom, koji imadu hrvatski pisati, vrlo dobro doći, ako se hrvatska medicinska
terminologija ustanovi, zamolio sam velem. gospodu kr. odsječnoga savjetnika i zem. · vrhov
noga liečnika dra. Viktora Sruppi-a i e. i kr. štopskoga nadliečnika u. m. dra. Ivana
M a t k o v i ć a, da u taj odbor stupe. Gospoda sn moju zamolbu vrlo prijazno primila, ter
velikom pripravnošću izjavila, da drage volje stupaju u taj odbor. (Živili !) Molim slavnu
skupštinu, da ovaj moj postupak odobri, a čim je to učinjeno, zamolit ću tada podpuni
odbor, da se konstituira i svj rad započme.
Kao redoviti članovi pristupili su s born p n. gg. dri. : Ilija pl. B aj i ć, pri v. liečnik
11 %agrebu, ( epelka Ivan, obć. liečnik u Pazinu u lfltri, Kohout Bogumil, obć. liečnik
u Kloštm Ivaniću, Kova č Vatroslav, obć. liečnik u Virju, Paču Jovan, priv. liečnik u
Zagrebu, Rom an Adolf, obćinski liečnik u Jasenovcu i Ž i v k o v i ć Gj uri ea, pri v. liečnik
u lndiji
Napokon mi je dužnost priobćiti veleučenoj gospodi sudrngovom, da smo smrću iz­
gubili dva člana našega sbora. Dne 27. pr. mj. umro nam je u Zogrebu član Matija
S e h af f e r, diplomirani ranarnik, rodom Slovenae, a u Zagrebu kao praktični liečnik od
god. 18713. u liepoj starosti od 74 godine. Bio je marljiv liečnik. U našem sboru bio je
više godina revizorom naših blagajničkih računa. - U noći od 7. na 8. o. m. umro je u

l·lO Liečnićki Vie.;tnik 1897. Br. 4.
evioLil omje dobe kr. domobranski pukovnijski liečnik dr. Šandor Ho vani t z ky u Ogulinu.
llio je vrlo naobražen liečnik, izvrstan drug ! Oba odpratismo do hladna groba, neka
im hude zemlja lahka I Slava im ! (Slavn !)
·Dr. Lušić-Matković izvješćuje: l. O bolestniku sa Sa1·cmna parvicellulare endobtlum·eef
(J,:iJtale e. clegene1·atione colloidea. Slučaj je zanimiv radi brzoga zvitka (prvi
početci datiraju pred 4 mjeseca) te radi colloidne degeneracije. Kod bolestnika bijaše pravljena
najprije enucleacija bulbi sin., zatim exenteracija ciele orbitae, te očni živac povučEm
iz foramen opticum i prerezao duboko intracranielno. Demonstrira tumor, Žatim opisuje
pot.anko mikroskopičnu sliku. Predstavlja bolestnika već oporavljena s opazkom, da će
mu se narediti specijalna prothez&. 2. O bolestnici s llfelanoma palpeb1·ae sup. et (ornicis
conj1wt. pctlp. inf'e?'. oc. dex. Ovaj slučaj kll.rakteriše tardivna evolucija, jer bolest postoji
već tri godine, a zanimiv je radi svoje riedkosti kao melanoma genuinum, a da se je nije
sarcomatozno devolvirao. Izvješćuje o načinu operacije, koja je sasma atipična, te demonstrira
makroskopični praeparat, a potanko opisuje mikroskopičnu sliku. Bolestnica je još u
liečenju, te se ne može predstaviti.
(Obširno predavanje priobćit ćemo naknadno u "L. V.".)
Dr. W i k er h a u s er: Što je glede prognoze kod čistih slučajeva melanoma ?
Dr. L u š ić-M a t k o v ić: Prognoza je u većini slučajeva povoljna.
Dr. W i k er h a u s er: Kako dugo su se motrili slučajevi?
Dr. L u š ić- M a t k o v ić: De Vincentiis je svoje motrio 4 godine, Hirschberg o tom
ništ ne spominje.
Dr. Wikerhauser: Ako nije posve povoljna prognoza, mi:

Liečnički Viestnfk 1897. lk4.
glava stisnuta compresivnim
povojem. Roditelji ne
htjedoše ostaviti diete dalje
u bolnici i ono ostavi
21. ožujka bolnicu.
Gosp. dr. Gnezda bio
je tako ljubezan, te u laboratorij
u dra. B o š nj a k ov
ić a točnije pretražio izpražnjenu
tekućinu i našao
ovo :
Količina tekućine : 1600
cm".
Reakcija: alkalična.
Spec. težina : 1005.
Sadržaje:
Album en 0·05%0 (serumalburnen).
NaCl 0·63°/0 (naprama
0·75 kod normalnih odnošaja).
Ne sadržaje: phosphorne
kiseline, ni mokraćevine
(Harnstoff), ni mokraćne kiseline,
ni peptona, propeptona,ni
brenzkatechina.
2. Newralgia rami ]I.
nerVI. t1:igeinL · Bolestnik
J,zo . K., 56 god star, iz
Dubrave kraj Ogulina, bio već u jeseni godine 1895. n na.oj bolnici radi neuralgije u
drugoj grani n. trigemini operiran. Onda je načinjena, isto tako kao i kod bolestuika,
kojeg sam imao čast prošli mjesec ovomu sborn predstaviti, neurexairesis n. infraorbitalis
po Thierschu. Godinu dana iza operacije imao je bolestnik mira. U jeseni g. 1896. počelo
ga opet trgat.i, iz početka riedko, a onda sve češće i češće, tako da sada ne može pravo
ni jesti ni govoriti. Trga ga od gornjih zubi desne strane prema oku. Napadaj ga spopada
osobito kad stisne zube i pri govoru. Ako se i najmanjem propuhu izvrgne, dobije jače
trganje, zato i oblaže glavu posebmm od njega const.ruiranim vunenim povojem. Desno
um oko suzi. Boli su grozne. Bolestnik se grozi, ako ga ne ću skoro operirati, da će se skončati.
5. ožujka načinih re s e k e i j u druge grane n. trig. na izlazu i:r. lubanje kod foramen
rotundum. Operacija je biln vrlo težka. Pristup k živcu jako uzak i trajalo je vrlo dugo,
dok sam ga našao. I ovaj put služio sam se Kronleinovom metodom. Tečaj je bio sasvim
normalan. Plima intentio. Napadaj se nije više nijedan povratio. Bolestnik ostavi izliečen
20. ožujka bolnicu.
Dr. Čulumović: Je li jezik atrophirao ?
Dr. Schwarz: Nije; medjutim ja sam samo drugu granu resecirao.
3. Demonstrira tt·i praepamtn gu.a. J edna potiče od 26·godišnjeg bolestnika Ivana U. iz
Stankovca kraj G!iU:e;-dluga·o · d - 26godiŠnje Linke S. iz krapinskog kraja, treća od 7-god.
Jane R. i:r. Letovanića, kotar Sisak. Dielom su cystično degenerirane strume, dielom kvrge.
Kod svih sam slučaJeva davao prije thyreoidin-tablete. Čudno je bilo, kako se brzo parenchym
thyreoideae pod tom therapijom gubi, kao snieg, koji se na suncu raztapa i kako
preostaju snmo kvrge, koje sn se prije samo sasvim negntivno u dubini oRjećale. ,rasno
je, u koliko se time operacija olakšava. U svih tih slučajevih načinjena je polustrana resekcija.
U jednom bila je uz nodoznu gušu jedne strane i substernalna strnmn, izlazeći od
isthm usa žliezde št.itulje. Tu sam .načinio polnstranu resekciju, a subteralni dio žliezde
Br. 4 Liečnički Viestnik 1897. 14:3
translocirao sam gore, i pričvrstio ga s nekoliko šavi, bojeći se, da bi poslije resekcije preostalo
premalo parencbyma. Tri sata iza operacije navedenoga 7-god. dj eteta budem naglo pozvan
k maloj bolestnici i nadjem ju ogrezlu u krvi, sasvim bezkrvnu. l'ovadim brže konce operativne
rane, izvadim krvna coagula i nadjem sitnu štrcajnću arteriju u ligaturom en masse
povezanoj petlji, uhvatim ju pinceom i ligiram. Krv je stala. Zatvorim opet ranu i drainiram.
Tečaj dalje sasvim normalan, afebrilan kao i kod drugih spomenutih bolestnika.
Dva druga slučaja velikih, čisto parencbymatoznih struma, koje sam zadnji mjesec
liečio u bolnici, izliečena su bez operacije jedino thyreodin-tabletami.
Dr. Matković: Kako vi dajete tablete?
Dr. Schwarz: Ja dajem jednu tabletu na dan, i to ne dugo, jer sam opazio, da što
se prvih 10 dana stisne, to je uspjeh, a kasnije se obično ništa više ne postiz:wa davanjem
tableta.
Dr. Wikerhauser: Mi dajemo samo po pol tablete svaki drugi dan, a kasnije
više, dok dodjemo do jedne tablete dnevno. Uz to točno controliramo disanje i srce, pa
nismo nikada opažali štetnih posljedica.
Dr. Schwarz: Nekoji davaju dapače i po tri tablete na dan, a da navodno nemaju
nikakvih štetnih posljedica.
Dr. Wikerhauser: I meni se je dogodio prije nekoliko dana slučaj krvarenja
poslije operacije strume, nu to je nesretnije svršilo, jer je· bolestnica pet sati nakon operacije
umrla. Kod sekcije našlo se je u rani ne baš znatno veliki coagulum, ali velika bezkrvnost
svih nutarnjih organa. Bolestnica nije niti kod operacije izgubila više krvi, nego
to obično kod struma biva.
Dr. Čačković: U našem slučaju nije bilo alarmirajnćega postoperativnoga krvarenja,
nego je nastupilo samo spomenuto krvarenje u šupljinu rane, koje je moglo jedino
pospješiti, a ne prouzrokovati smrt nslied aneamije.
4. Lithiasis vesicae . u1··in:a?:1:qf

144 Liećnićki Vi estnik 1897. Br. 4.
onda mu ·desno -dimlje -i desna poltnlica kese nlilirekne. Desno mudo, .nor.rualne veličine i
configura.oije, osjeća se na :normalnom mjestu. Nad njim se osjeća malen, kao veći lješnjak,
obao, pomičan tumor, nešto veći od muda, sitno-kvrgast. Taj je tumor malo osjetljiv i .daj e
se u inguinalni .kanal pomicati, al se uviek opet pojavlja. Pri kašlja11ju slab udar.
Kod operacije, poduzete 16. veljače, nadjosmo u kilnoj vreći adhaerentnu epiplocelu,
a omotanu u snopiće sala mreže lymphatičnu žliezdu, centralno r.azgnoj.enu, tuberkuloznu.
(Demonstracija,) Bolestnik je bio vrlo blied, ali inače nisu njegovi nutamji organi poka­
zivali nikakovih abnormalnosti. Mogućnost, da se tu radi o tuberkuloznoj žliezdi, bila nam
je sasvim izmakla. Načinili smo iza resekcije mreže typiČnu operaciju po Bassin iju -Pod­
puna prima intentio. Taj je slučaj - tuberkuloza sadržine kile - priliclio rieda:k nalaz.
·6. Hepatitis int§J:s§i.ai!J. lu.llt:ića . .",., .. izl.iečena ..
.Kiiamn·e--a: -Bara S., 2 8 -god. seljakinja, imala je pred 7 godina ulcus ad genitalia.
Liečila se u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu Kasnije se pojavile pj ege i pupice po
tielu. Inunkcije. Zdrava -ad puštena. Od eno je doba - preostalo leukoderma, što se još i sada
na vratu op.aža. Iza gtldinu dana nova erupcija papu:lezuoga syphilida. Liečila se u Kra­
pini, dobivala je jodkalium i inunkcije. Za dva mjeseca. je ozdravila. :Onda je -bila zdr.av.a
de :pr.ije tri godiue, kad joj se počeli po tielu praviti čirovi. Godinu dana je tako kod
kuće bolovala, ali onda su joj se čirovi tako razširili, da je morala .iznova potražiti bolnicu.
U .našoj je bolnici bila u vrieme od 2 godine 6 puta sa gummati na raznih dielovih tiela,
,i s raznimi periostitidami. Tragovi se vide i sad na tielu u · karakterističnih brazgotinah.
Antiluetipnom therlqlijom brzo bi se izliečila, ali bi brzo opet lues na novom mjestu pro­
valila. Zanimiv je nj ezin status praesens od 7. rujna 1896. Osim raznih exulceriranih
gumma po extremitetih i thoraxu, imade bolestnica hydrops ascites i dosta jak oedem na
doljnih extremitetih. Percusija i palpacija pokazuju, da su jetra povećana u čitavom obsegu
tako, da doljna granica skoro dostiže visinu pupka. Površina jetara ·gladka je, a isto tako
i rub gladak, nesgrapan. Slezena znatno povećana, i njihova doljna granica leži u istoj
visini kao i ona jetara. Osobito dobro palpira se kut, §to ga prave jetra i slezena. - U
mokraći nema albumena. Therapija: 5% injekcije sublimata (svaki tjedan po jednu injek­
ciju), interno jodkalium. 29. rujna, dakJ.e iza tri nedjelje, ostavlja bolestnica poboljšana bol­
nicu. Uzima .kod kuće dalje jodkalium.
Sad se opet povratil.a s raznimi ulceracijami, osobito jednom kao dlan velikom na
desnom koljenu i upalom pokostnice na ulni. Ali o e dem u, as cite s u, povećanj u
jetara ni traga vi§e (slezena BU jošte uviek povećana).
'· Dx. .1l_s _ chy: Ja vas gg. molim, -da dobrostivo izvinete, što kazano predavanje o
enuresi8 nocturna moram odgoditi. Na mj esto toga bit -ću tako sloboda.n, pa vas izviestiti
o redjem slučaj u P.Y!!?.tdagij.e cerebri (krvni izljev u Vasolijevom mostiću), koji je u
toliko još i zanimiviji, što se je combinovao B naknadnom haem:orrhagijom u hemisphaeri
na istoj strani.
Dne 19. studenoga pr. g. dopremljena bi na odiel g. prim. dr. Kosirnika 65 g. stara
poljodjelka Jaga P. U poviestf bolesti zabilježismo izprva ,sJiedeći nalaz: n a li evoj s tra n i
faci alis .completno t. j. gornji i doljni razgranak kljenut, na desnoj samo doljni facialis.
Nictitatio na desnom oku. Extremitete kljenute samo na desnoj polovici, i to osobito
desna doljna extremiteta, gornje desna bila je za pravo samo paretična, jer ju je ipak,
ako i s mukom mogla pružiti, te i nešto dići. Tom prigodom zače ruka drhtati, te prsti
pokazivati athetotiformno gibanje, a i nictita.cija postajala živahnija. Od bolestnice mo­
gosmo samo saznati, da je već od 3/, godine tako bolestna, da je bolest najednom nastala,
i da joj se je stanje u. zadnje vrieme momentano opet pogoršalo, te je s toga i došla u
bolniclL Bolestnica dobiv3.la je jodkalij , a kljenuti desnoga facialisa za kratko vrieme
posve nestao (nictitacija je i dalje bila), tako da početkom siečnja o. g. notirasmo sli!)deći
nalaz : comp letna {sva tri razgr.) kljenut li e vo g faci alisa i kljenut extremiteta na d e s n o,
te ustanovismo kao konačnu diagnozu : hemlplegia . cruei.ata s. alternans - laesi o ponti!;
Varoll slnistra e haemorrhagia cerebri, pod kojom diagnozom i dva puta produljismo
njezin boravak u bolnici, dok dne 19. o. mj. ne preminu.
·
Autopsija, koju sam dne 20. o. mj . učinio, te kojoj je cienjeni g. kolega dr. Žirovčić
imao dobrotu prisustvovati, verificirala je posvema našu diagnozu, da je alternirajuća kljenut
Br. 4. Liećnićki Viestnik 1897. 145
bila prouzrokovana ulied krvnog izljeva u stražnjem dielu
stića (iza decussatio nn. VU.). Nu ista nam je odkrila
nalaz glede k lj enuti d o l j n e g d e s n o g facialisa.
Laesio II.
Lacio I.
N. VIJ. l. ----------
l. E. --c.;,;r--·
L.
JJ.
-- · · - · - - · · - P.
lieve polovice Varolijevog mo­
razjasnila prvo bitni . trapsitorni
Izim spomenute ·pontine 1ae­
zije (laesio I.) nal:•.zio se je veliki
krvni izljev u lievoj hemisphaeri
izmedju mozgovne korine i centralnih
velikih ganglija (laesio II.),
koji je bio jamačno mladjpg da­
tuma, jer je krv bila crna sgru,
šena, mozgovina u okolini sve do
površine korine omekšana, dočim
je krvni izljev u mostiću bio ma­
nje više očahuren, krv svjetlo
smedje boje. Tečaj bio dakle slie,
deći : Usli ed laesio I. uzsliedila
je alternirajuća kljenut t. j. klje­
nut extremiteta na cimtralateral­
noj strani · (desno), jer se cortico-
muscularne pruge, koje dolaze s
,
X N. 1' II. psychomotoričnihpoljakorine,kri-
·--_ _ _ _ _ _ . __ N VIJ. d. ža ju tek u pyramidah (X Pyr) do-
· - - - - - --- - - -· 0. Čim SU se živČana vlakanca JieYOO"
-- ------- · X l'yr. faci alisa, dolazeća s desnog ps)
chomotoričnog centra (i to · gord.
H. Ilji i doljni jur spojeni) već kri­
žala u raphi mostića, nota bene
n a d laezijom. Kljenut desnih o krajni na imala je dakle dvostruki uzrok : izim jednostrane
laezije u lievoj polovici Varol. mostića još i u kasnij em izlievu krvi u lievoj heinisphaeri.
Ova laezija (L. II ) prouzročila je i kljenut desnoga dolj nega facialisa (gornji i dolj ni facialis
tu su još dissociirani), koja je bila s toga tran.sitorne naravi, u koliko haemorrhagija
nij e bila tipična, u najužoj partiji cortico-mucularnih pruga t. j. u capsuli · internoj , nt>go
izvan iste, te tako nije uništila sva vlakanca.
Dr. Lušić-M atković: Molim, kako nastane kljenut dolj neg facia:Jisa na desnoj
strani uslied extracapsularne haemorrhagije ?
Dr. G u tschy: Tipični je ualaz, ako je krvni izljev na lievoj strani, to uzsliedi
kljenut doljnega facialisa i extremiteta na desnoj strani. Mi samo znademo, gdje je psycbomotorični
centrum za doljni t. j. ustni facialis, dočim za gornjega ne znmno.
Dr. Lušić : A gdje bi mogao biti centrum za gor;nj i facialis ? .
Dr. Gutschy: To se ne zna ' gdje. Nu svakako· izpod ove ·Iaezije, jer ako su crura
ili pons povriedjeni, tada· sliedi i kljenut gornjega facialisa. Pravilo je, da su kod haemorrhagije
u hemisphaeri samo doljrii facialis i extremitete kljenute: Nu n našem slučaju su
extremitete · već bile kljenute, pa je sada po drugi put nastupio uzrok, koji bi sam po sebi
bio prouzročio kljentit extremiteta i doljnega facialisa, i to .. slučajno hl\ istoj _strani.
Dr. S e h war z: Interesantno je, da se kod ovih slitčajeva kod nehotičnog, rlakle
fizi onomičnog gibanja giblje i kljenuti facialis, ali htitomično se ne može gibati, te se
ovakav bolestnik ne može nasmijati, ako mu se kaže neka to učini.
P re d sj e d n i k: Pošto je devni red izcrpljen zaključujem dana·šnjtt skupštiuu.
Novi ljekovi.
Peron in, cblorid jednoga · morphinovoga henzylaetbera preporuča S e h ro e d er
(Therap; Monatshefte t897. No l.) proti kašlju sušičavih. Ćini se, da kadkada više pofiče
znojenje i zatvara stolicu nego codein, ali zato od ni ega i . bolestnici . _bolje i mirnije spa-

146 Liečnlčki Viestnik 1897. Br. 4.
vaju. Daje se 0·02-0·04 p. die. (Rp. Peroriin 0·5, Aq. dest. 100.0. M. D. S. Na večer 1
žlicu u šećern6j vodi ili Rp. Peroliin. 0·3, Rad. et suce. liquir. q. s. u. f. pil. nro. XXX.
·
D. S. Na večer 2-3 pilule.)
Chinaphtol, spoj chinina s {J-naphtolsulfokiselinom, preporuča Riegler (Wien.
med. Bll!.tter 1896. No 47.), jer da je kod trbu!ine pošaline postigao izvrstni uspjeh. Želudačni
sok ga ne raztvara, nego se tek u crievu razdvaja u chinin i (J-naphtolsulfo-kiselinu.
koja autiseptično dj eluje. R. misli, da su daljne indikacij e tuberculoza i svi septički procesi
crieva. Podaje se kano prašak u oblatah 0·5, do 5·0 p; die.
Pyram i don, derivat antipyrina, preporuča Fi l e b n e (Berl. kliu. Wochenscbrift
1896. No 48), jer da već u manjih dozab, te blaže i trajnije dj eluje od ovoga. Indikacije
su mu iste kao i za antipyrin, a daje se kod odraslih ()'3-0·5 jedan ili dvaput na dan.
Najbolje je raztopiti pyramidon l: 30 u vodi bez corrigensa i dati 5-15 cm3 (čajuu do
kavnu žlicu) ; dade li se dvaput, to lO cm' i poslije 4 sata · opet lO cm3•
ltrol, citrat (t. j. citrat), i actol, lactat srebra· preporuča Crede (25. kongres
njem·. družtva za chirurgiju. Centralblatt f. Cbirm·gi 1896. No 3L) kano vanredno moćna
antiseptika. Actol nešta podražuje .. dočim itrol ne draži,· nije otrovan, ne ima mirisa. (Actol
se upotrebljava najviše za rane, a itrol kano antigonorrhoicum. U raztopinab preporuča O.
itrol l : 3800 za desinfekciju ruku, kože, rana i tj elesnih utlina, a actol l: 1000--8000. Ref.)
Književne. viesti.
Zdravstveno izvješće kr. zem. vlade za •godinu 1896. U Zagrebu,
kralj. zem. tiskara 1896., mala 4o str. 197, sa 3 .nl,lcrJ;a. u':tek8t11 i. 9 l;lojadis.anib diagrama.
Ovo izvje§će izašlo je prvi put godine 1895. takodjer;tečajem iste godine prije svršetka,
te se glede toga nedostatka možemo pozvati na ono/ što rekosmo kod ociene toga
djela (vidi "Liečnički Viestnik" god. 1895. br. 12 str. 251. i sl.), ter ćemo izt.aknuti sada
· ·
samo nastale pro mj ene.
·
U l. poglav ju p1·edočuje se uredjenje zdmvstvene slnžbe. Kod· vis. kr. zem. vlade, kod
županijskih oblasti i kod kr. kotarskih oblasti ne ima promjene u broju uredovnih liečnika.
Broj samostalnih zdravstvenih obćina (36) umanjio . se · je za jednu (iz samostalne
zdravstvene obćine Karlobag i iz uzadružene zdravstvene obćine Jablanac postala je jedna
uzadružena zdravstvena obćina Karlobag sa sj edištem liečnika u Karlobagu), a uzadruženih
zdravstvenih obćina ima za d vie više (170), i to po jednu u županiji modruško - riečkoj
(Bosiljevo) i u županiji požežkoj (Lipovljani).
.
Službu obćinskih liečnika u uzadruženih zdravstvenih obćinah obavljaju u županiji
ličko-krbav. u 16 uzadr. zdr. obć. 9 kot. lieč. , 2 obć. lieč. a 5 ·mjesta je nepopunjeno
modr.-rieč. 17 7 8 2 su nepopunjena
zagrebačkoj " 31 " 15 4 " 12 " je nepopunjeno
·
varaždinskoj ,. 15 " " 6 5 4 " su nepopunjena
bjelov,-križ. " 21 " " " 8' " " 8 3.
·
požežkoj " 17 ,,
7 8 " ,, 2
virovitičkoj ." 20 " " 62 " 12 l mj esto nije .popunjeno
sriemskoj " 33 " " . " 8 " " · ts " " " 7 mjesta nije popunjeno
u ciel. zemlji -;;-no uzađr:zđi--ol:ić.·ss-·kot. lieč:; 65 ob(Clieč:-a3·6 mjesta nije popunjeno.
.. God. 1896. ima prema god. 1895. više 9 obćinskih liečnika u nzadruženih obćinah.
u broju (56) zdravstvenog osoblja samostalnih zdravstvenih obćina (36) ne ima
prema god. 1895. nikakovih promjena. U Gospiću je mjesto obćinskoga liečnika g. 1896.
bilo nepopunjeno.
God. 1895. manjkalo je 44 liečn1čkih .sila kod Qbćin", god. 1896. manjka ih 37.
Ukupno ima u Hrvatskoj i Slavoniji 319 liečnika (15 više nego li 1895.).
1 dva kotarska liečnika. vrše obćinsku liečničku slUžbu u dvih uzadruženih obćinah.
2 jedan kotarski lienik vdi obćinsku liečničku službu u dvih uzadruženih obćinah.
Br. 4. Lie.čn ički Viestnik 1897.
---- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- --
Primalja namjf)štenih po obćinah ima 379 (god. 1895. : 322) a po županijah :
ličko-krbavska . godine 1896. : 15 (godine 1895. : 14)
modruško-riečka 43 ( ·
zagrebačka 49 ( 39)
varaždinska 39 ( 30)
bjelovarsko-križevačka • 47 ( 40)
požežka 40 ( " 31)
virovitička 50 e '1 39)
sriemska · 96 ( 92)
Privatnih prittialja bilo je 253. U cieloj zemlji bile su god. 1896. : 632 primalje -
za 22 više nego li god. 1895.
Točnije podatke o' zdravstvenom osoblju donieti će nam valjda buduće slično iz·
vj eMe na· temelju ovogodišnjih izvida.
Akoprem ne ··idemo redom vladine publikacije, to ćemo, da svršimo pod puno zdrav· ·
stveno osoblje još navesti iz pogl. VIT. ljekarne (str. 179-186). Broj lj ekarna se od pred- ·
iduće godine (117) nije promienio, samo se u predležećem izvješću ne nalazi navedena ljekarna
u Brinju, a novoconcessionirana je · ona u Čazmi. Ovimi ljekarnaini upravlja kao
i prediduće godine 105 samostalnih lj ekarnika i 12 provizora. Osobno pravo za tjeranje ·
ljekarne imade 75 (kao i god. 1895.), reH.lno 28 (za 4 više nego li 1895.), a neriešeno je
pitanje kod 14 !god. 1895.: 18). .
Vrlo zanimivo bi bilo u buduče znati, koliko lj ekarna radr s jednom, s dvie, sa viAe
lj ekarničkih sila, bud mgistra, pomoćnika, vj ežbenika itd.
n: poglavje. Zdravs . tveni i dol11'otvorni zavodi.
a) Bolnice. Ima ih s pravom javnosti :
U Pakrauu s 2 liečnika, 129 kreveta
" Osieku " 4 300 "
.. VaraŽdinu 2 " 96
" Koprivu). ci
) . l l. 90
" Karl

Liećnički Viestnik 1897. llr. 4.
Izvješće ne naTadja, da li su ti liečnici u bolnici lih bolnički liečnici ili obavljaj u
jo koju javnu službu. (U skližaljci na str. 178. navadja se 15 primarnih bolničkih liečnika
i ll l:lekundarnih.) ·
O frekvenciji bolnica, o mieni. bolestnika, o motrenih bolesti, ob uspjehu bolničkoga
liečenja ne priobćuju se podatci. Osim ovih bolnica ima· u svakom gradu i svakom većem
mj estu bolnice za zarazne. bolesti, koje su većim dielom uredjene. U svakoj obćini pako
ima po potrebi jedna ili više kuća opredieljenih za privremene bolnice za slučaj, da se
pojavi cbolera ili druga kakova zarazna. bolest. Namještaj za uredjenje tih privremenih boluica
čuva se kod dotičnoga obćinskoga poglavarstva.
b.) K.r!'llj. zem. zavorl za umobolne u Stenjevcu. U statusu činovnika ima
za jednu liečničku silu više : privremeni sekundarni liečnik. Boluičarsko osoblje je umnožano-
za 4 bolničara (g. 1895. : 23, god. 1896. : 27) i za 4 bolničarkE) (god. 1895. : 20, god.
1896.: 24.)
U sgradah i. u broju kreveta _!479) ne ima promjene. ·
Godine 1895. bilo je u zavodu 589 bolestnika (326 muž., 263 žeu.), (god. 1894. : 597,
i to 326 muž., 271 žen.\. Od tih je tečajem g. 1895. odp

Liečnički Viestnik 1897. Br. 4.
- ····- -·--·-··-· . ···--·----
-- - ----
------ -- -- -- --
· 2. U županiji modruško-riečkoj ima glasom izvješća za god. 1895. i ono-ga za 1896.
jo 10 bolestnika; . a tečajem god. 1896. izliečeno ih je u bolnici u Ogulinu.
V. Ciepljenje i dociepljivanje za god. 1895. Imalo se je ciepiti ukupno djece 96.839,
od tih nije ciepljeno 19.232 (jer je umrlo 5.642, preselilo 2.956, preboljelo prave boginje
591, već prije uspješno ciepljeno 2.275, sbog bolesti 4.570, nije nadjeno 1.302, neovlašteno
· ·
izostalo 1.890 j.'
Prema tomu je ciepljeno dj ece 77.607 - s uspjehom 73.773, bez uspjeha 2.032, nepoznata
uspjeha 1802.
Dociepiti se je imalo 68.2321, iz raznih razloga nije dociepljeno 12.282 (neopravdano
nije na dociepljenje došlo 4561).
Dociepljeno je ukupno 55.950, s uspjehom 40.995, bez uspjeha 12.810, nepoznata
uspjeha 2145.
Cjepivo je izključivo rabljeno iz kr. zem. zavoda za proizvadjanje cj epiva, koje se
je vazda izkazalo lzvrstnim.
Konačno ne možemo prešutjeti našu prošlogodišnju želju, da se slično izvješće
izda za cielu prediduću godinu istom onda, kad su visokoj zemaljskoj vladi svi podatci
prispjeli, a po našem nazoru ne može to biti prije svibnja ili lipnja buduće godine. A ako
· uztreba iz raznih razloga još novijih podataka, to se isti mogu eventualno u nekoliko araka
uz takovo izvješće posebice tiskati. U ostalom moramo konstatovati, da predležeće izvješće
sadržaje za svakoga liečnika, koji se· iole zanima za javno zdravstvo, jako mnogo vrlo važnih
i zanimivih podataka. Rakovac (Zagreb).
Aesculap br. 4. Znanstveni i praktički dio : Nova volumetrička metoda za opredieljenje
barijuma putem jodometrije. Pharmacija i bacteriologija. - Različite viesti. -
Zvanične viesti : Pharmacopoea croatico-slavonica ed.· II., II. Dodatak cieniku ljekova od
god. 1895. za godinu 1897. Na gg. kondicionirajuće. - Novi ljekovi. - Družtvene viesti.
-Posebne i osobne Viesti. -Br. 5. Znanstveni i praktični dio : O sadjenju ljekovitoga bilja
na zemljii!tu phyloxerom uništenih vinograda. - Različite viesti. - Zvanične viesti : Propisi
priredjivanju otrovnih tvari i ljekarija, kao takodjer i o trgovanju s njimi i ljekarskimi
tvarmi. Načini o uredjivanju i nadziranju ljekarničtva u različnim

152 Liečnicki Viestnik 1897.
·-------- ---------- ----
----- -- -- ------ -
Br. 4.
Djelovanje zavoda u Krakovu za zaštitno ciepljenje proti bjesnoći
tečajem g. 1896. (Oesten. Sanitatswesen 1897. br. 12.)
Taj zavod stoji pod upravom prof. dra. Ode Bujwicka u bolnici Sv. Lazara. eiepljeno
je 146 osoba - a umrla nij e niti jedna. Osobe bijahu po biesnih životinjah ugrižene :
A. B. e. ukupno
l. na glavi i u obrazu
5 5 2 12
31 31 35 97
2. na gornjih okrajninah
3. na doljnih okrajninah i na trupu 8 14 15 37
· Ozljede bijahu :
na neobučenih dj elovih tiela
na zaodjetih
svota 44 - -w· · --52· · 146-
30 31 30 91
14 19 22 55
44 50 52 -146
U hrpi A. Sll navedeni oni slučaji, u kojih je bjesnoća dokazana time, da su s mozgom
ozliedjujuće životinje ciepljeni kunići, ter je kod njih ustanovlj ena bj esnoća; u hrpi H. su
oni Rlučajevi, kod kojih je ustanovljena bj esnoćA. živinarovom razudbom, 11. hrpi e. su oni
slučajevi, gdje su životinj e bile samo sumnjive s bj enoće. Ugrizao je biesni pas u 13l
slučajeva, biesna mačka u 6 slučRjeva, a u jednom biesni konj. Liečeni ostaju prema od­
redbi ministarstva kroz godinu dana pod nadzorom uredovnih liečnika. Od liečenih nije
godine 1896. prijavljen niti jedan slučaj bjesnoće. Rakovac (Zagreb).
L. Bai'ley. S·uperfoetacija i supe·fecundacija. (Med. age 1896. br. 15.)
Supel'fecuudacija t. j. O!Jlodjenje jednog ili više jajašca iste mjesečnine u rnznih
cohabitacijah bez svake je· dvojbe. Kano dokaz, da imade i superfoetacije t. j. da nastane
· i drugi plod, pošto je već uslied oplodjenja mjesečnina jedan ili višeput-a izostala, navadja
B. · sliedeći slučaj : 27-godišnja I. para rodila je najprije 4 mjesečni, normalni, živi plod,
.a zatim ·diete, koje je pokazivalo sve· znakove zrelost i . Placente bile su razdieljene.
V. pl. Valenta. Slučaj kolosalne naslie(vne plodnosti. (Wienar med. Wochenschrift
1897. br. 3.)
V. ponavlja objavu, koju je 1809. u ,.Vaterlilndische Blatter fiir den osterreichischen
Kaiserstaat" učinio dr. Boer. Radilo se o ženi, koja je sama bila diete od četvorka, te je
s mužem (bio je dvojak) u ll poroda rodila 32 dj ece, i to 3 puta dvojke, 6 puta trojke i
2 puta četvorke (26 dj ečaka, 6 dj evojaka, i to 28 žive, a 4 mrtve djece). Na životu je
ostalo 10 dj ečaka i 2 dj evojke.
· P. Klemm. Lokaln-i [Jl'Čevi kano prvi z-nakovi tetana. (Deutsche Zeitschrift f.
ehirurgie 1896. XLII.)
20-godišoji seljak zadobio je sgorjelinu ozledom od pu§ke. Dva tj edna kasnije dobio
je grčeve u de.snoj polovici ledja. Naj prije bila su ledja sasvim na desno izkrivlj ena, zatim
zahvatiše grčevi zatiljak, nastane trismus i grčevi predj u i na lievu polovicu tiela. Na
desnoj strani bili su uviek jači, tako da su ledja činila na desno concavni luk. Sgrčenost
desnog m. erectora trunci potrajala je cielo vrieme i ostala kano zadnji znak tetana, koji
je imao tipični tečaj, te se izliečio. To je primjer tetana, koji počimlje s lokalnimi grčevi
u blizini r.ane, pa se čini, da takovi pružaju bolju prognozu, kada ostaju lokalizirani ili
se polagano razpi'ostiru.
Aufrecht. Symptom trctchealne stenoze. (Centralblatt fiir innere Medizin 1897. br. 1.)
A. našao je kod trachealnih stenoza, Ilko je stavio stethoskop na dušnik upravo
iznad jugula, da je jako glasno oštro bronchialno disanje, koje se u normalnih okolnostih
čuje za cielo vrieme udisanj a i izdisanja, zamienjeno kratkim, tihim, mehkim disanjem ili
·da se u obće ništ.a ne čuje.
V. Cocq. 1'reb(t li poslije normalnoga pm·oda izpi1·ati l'OdniC'!i ? (Journal medic.
de Bruxelles 1896. br. 5.)
e. Ilt.Ziikuje kod babinje groznice dva načina infekcije: l. A u t o i n fek ci j u, kod
' gnjilog ploda, gangraene dielova uslied dugog bajanja poroda, .kod novotvorina (carci-noma)
i riedko, ako sn zaostale jajne opne. , 2. Mnogo češća je h .eter.oinfekcij a rubljem, in­
strumenti i rukom izt.ražiteljn- Po Winteru imade i n rodnici zdi·ave žene .pathogenih
microba, ali ovi su oslabljeli uslied bactericidnoga djelovanja rodničnoga ,secreta. Ovo bi
Br. 4. Liečnički Viestnik 1897. 1513
se ·izpiranjem rodnice samo priečilo, s toga C. prije poroda daje samo kupati, vanj ko spo­
lovilo vodom i sapunom oprati, te rodnicu izprati s alcoholom i sublimatom l : 1000, pred
vulvu dolazi sublimatom uakvašena watta. Za poroda se rodilji samo vanjsko spolovilo
čisti poslije mokrenja i · stolice, touchira se čim manje i to s dobro desinficiraoom rukom
(opere se s kefom i sapunom, zatim s alcoholom i sublimatom). Poslije poroda ne izpire
rodnice, u čem mu daj e pravo L e o p o l d, koji je imao, kada je izpirao rodni cu 80·79%,
a kada je nij e izpirao 91·6% babinja bez groznice. To vriedi naravski za normalne porode,
a u abnormalnih imade se odmah najodriešitij e upotrebiti antisepsa. Ako imade povoda
r.a autoinfekciju, to e. prije poroda dvaput na dan izpire rodnicu sa sublimatom l : 4000,
za vrieme poroda svaka 3-4 sata, a odmah poslije poroda s istom raztopinom izpere ma­
ternicu i rodnicu. Za vrieme babi nja izpire samo ako ima grozni ce.
H. Adolphi. Krva1·enje poslije 1i01'oda. (Petersburger medicinische Wochenschrift
1895. br. 45).
Na vanjskom spolovilu može biti pogibeljno samo krvarenje iz clitoride, ovo se
ustavi acupressurom ili compresijom. Ako krvare razderine cervixa, to ih treba sašiti, a
ako je art. uterina ozliedjena, učini se acupressura. Krvarenje ex atonia lieči se sa secale,
massažom maternice i vrućim izpiranjem. Nu imade jedna vrst atoničkog krvarenja, gdje
je uterus čvrsto contrahiran. U tom slučaju su žile atheromatozne, te opore stienke za­
prečnju, da se sasvim zatvore. Ovdje ne pomaže navedena therapija, nego treba po D ii hr s­
s e n u tam ponirati s jodoformgazeom.
A. Eiermarin. O lJUe?'Jlemlnoj koZici žttćn·ih kamenaca. (Miinchener med. Wochenschrift
1897. br. _ . 2.)
E. našao je 29.-godišnju I. paru, kod koje je morao s kliešti diete izvaditi, peti
dan poslije poroda u napadaju žućne kolike, koji je pokazivao sve symptome, samo je
manjkao icterus. Na morphij, ulje na usta i tople obloge na trbuh popu s ti napadaj. SHe­
deći dan izraziti icterus, karakteristična boja mokraće i bjeložuta stolica. E. misli, da je
pritiskom rastućeg uterusa i. promjenom circulacije sve više spriečavao. bio odtok žući, te
se time pružila prilika za stvaranje žućnih kamenaca. Porodom promieni se razmjerj e · pri­
tiska veoma brzo, stisnuti putevi žući se iznenada otvore i žućni kamenci, koji su se stvorili,
teže da izadj u iz žućnog mj ehurića.
Q. Zuckerkandl. Smrt iza sondiranja suženoga vodopusta. (Wiener med. Presse
1896. Nro. 45.)
Kod jednoga bolestnika nije Z. mogao proći kroz stricturu, te je ostavio kratko
vrieme kovnu sondu u vodopustu ; iza toga lako krvarenje. Malo zatim mučnina, groznica,
profuzni proliev ; šest sati iza sondiranja smrt u collapsu. Kod sekcije našla se je izrazita
salasta degeneracija srdčanog mišićja. Z. misli, da je bolestnik uslied postojeće organičke
promjene mišićja srdca podlegao prvoj navali težke obće infekcije.
A. Haberda. O ot1·ovanju m·senikom iz rodnice i o lokalnom djelovanju a1·senove
kiseline. (Wiener klin. Wochenschrift 1897. No. 9.)
Kod sekcije 25-god. služkinje našao je H. gornji dio rodnice izp1,mjen fibrinoznim
exsudatom, u kojem je bio kano lješnjak velik svitak papira, a u ovom zrnca od sićana.
Lješina je pokazivala sve obične znakove otrovanja sićamom.
Bilježke iz prakse.
Liečenje . diphterije podavanjem ljekovite surutke na usta. Dne
26. prizvao sam u Kutini k 4-god. djetetu, koje da je oboljelo od diphterije. Našao sam
kod dj eteta obje žabice prilično otečene, te sa tankom sivom masom obložene. Bilo 150,
tjelesna toplota 39°. Diagnozu diphterije učvrstilo je, što je prije nekog vremena starija
sestra djeteta od iste bolesti treći dan iza oboljenja umrla. Iz raznih razloga, a i jer se
je diete silno od mene plašilo i vikalo, čim sam mu se približio, nisam smatrao uputnim,
da injiciram, tim manje, što sam nedavno čitao u "Wiener medicinische Presse" 1896. br. 49.
izvješće o nekoliko slučaja diphterije, koji. sli uspješno liečeni sa surutkom per os. Na te­
melju toga. sam odredio, da djevojčica od surutke uzima svako četvrt sata po 10 kapi na

Liečničl

lu6 Llečničkl Viestnik 1897. Br . . 4.
umrlo 1, preostaje O. S ep s i s p ue rper ali s: preostalo 2, priraslo O, ozdravilo 1, umrlo O,
preostaje l. Tnssis convulsiva: preostalo 3, priraslo O, ozdravilo l, umrlo O, preostaje 2.
Natječaj. U bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu ima se popuniti jedno
mj esto se k u n dar n og a li e č n i ka s plaćom od godišnj ih 600 for. Molbe upravi najkasnije
do 20. travnj a 1897.
Proglas.
Hrvatski lieč11ici imadu da se bore s velikimi potežkoćami, kada hoće da na svom
materinskom jeziku strukovno rade. Odgojeni na tudjem jeziku, ne imadu pomagala, koja
bi im zadovoljavala, jer su ili zastarjela kano Dežmanov rječnik, za sada nedovršena kano
emičićev ili opet obuhvaćaju samo jednu struku medicinske znanosti, kano što su djela
Schwarza, Lobmayera i drugih.
Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije uvidio je, da je u prvom redu nj egova
dužnost, da tom nedostatku pomogne, te je ·na svojoj glavnoj skupštini od 25. siećnja·
o. god. odabrao odbor od pet lica, kojemu je zadaća sabirati hrvatsku medicinsku termi­
nologiju. Ovaj se je odbor konstituirao na svojoj sj ednici od l. travnja, te sastoji od pro­
čelnika dra. ·Viktora Struppija, nj egovoga zamjenika dra. Ivana Matkovića, izvjestitelja
dra. Miroslava pl. Uačkovića, te članova dra. Dragutina Sch1varza i dra. Ivana Žirovčića.
Odbor za sabiranje hrvatske medicinske terminologije obraća se na sve liečnike i
prijatelje liečničke znanosti s usrdnom molbom, da ga u nj egovom radu što bolje podupru,
šaljući sabrane strukovne izraze budi kako u narodu postoje, budi kako se od liečnika u
stanovitih predjelih rabe.
Gradja imade se sabirati po ovom
Naputku:
1. U prvom se redu imadu sabirati oni izrazi, koji su strogo strukovni (nazivi dielova
čovječjega tiela, bolesti, symptoma, ljekova, liećničkih radnja i orudja) a zatim i oni, koje
nalazimo i u drugih strukah , ali ih je !iečnička ·znanost usvojila , nu dosada u formi
stranih rieči.
2. Svaki izraz imade se protumačiti strnkovnim nazivom stranoga jezika koji imade
ustanovljenu medicinsku termil;10logiju, te dodati mj esto, u kojem se je čnla i ime sa birača
(n .. pr. desno = gingiva, Karlovac, Dežman). Svaki izraz imade se napisati napose na
osminu arka, hrvatski izraz imade biti na čelu velikimi slovi napisan i podcrtan
3. Nazivi, kod kojih se ne može sigurno ustanoviti značenje, imadu se po moguć­
nosti točno opisati (n. pr. uljezina = u male djece nekakove kraste po glavi i po licu,
Boka, Vuk).
4. Zadaći odbora pripomoći će se takodjer, ako se na njega u slučaju potrebe stav-
ljaj u pitanja glede strukovnih naziva, pa će ih on u posebnom upitniku objavljivati u
"Liečničkom Vieatniku".
broj 7).
· Sakupljena gradja alj e se podpisanom izviestitelju odbora (Zagreb, Gajeva ulica
U Zagrebu dne l. travnJa •
Dr. V. Struppi,
· pročelnik.
. . . 1897 .
Mjesečn .skupština
Dr. M. pl čaoković,
izvjestitelj.
"6 b 0 u li e č n i k a kr a l j e v i n a Hr v a t s k e i S l a v o n i j e" u . Zagrb bit . će
dne 26. travnja 1897. u 6 sati poslije podne u sveučlllAtu (u senatskoJ dvoram) s ovim
dnevnim redom :
1. Izvješće predsjednika.
4, Dr. F. Gu.tschy: Therapija enuresis nocturnae s demonstracijom.
3. Dr. M. pl. · 6 a č k o v ić: Chiruržka kazuistika s demonstracijami.
4. Dr. D. vitez M a§ e k: Slučaj e:xtragimitalne scleroze. .
5 . . Eventualni predlozi članova. Odbor.
. . '
- . ·- .
Vlastnik i izdavatelj "Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Siavonije".
Urednik dr. M. pl. Ćačković. Tisak Dionička tiskare u Zagrebu.
Br. o. U Zagrebu 15. svibnja 1897. God. XIX.
LIENIKI VlESTNIK.
List izlazi jedanput na mj esec na podrug do dva arka. - Clanovi ga dobivaju bezplatno.
Predp.lata za nečlanove na godinu 6 for., na pol godine s for.
Članarina, predplata i sve ostale uplate imaju se poslati "Mjenjačnici hrv. eskomptne banke" u Zagrebu
Jelačićev trg br. 3.
Reklamacije. radi "Liečničkoga Viestnika" imadu se upraviti na Dio ničku tiska.ru u Zagrebu,
Gundulićeva ulica br. 12.
Dopisi 1e alju predsjedničtvu sbora ili uredničtvn lista (dru. M. pl. Čačkoviću, Gaj eva ulica
br. 7). Telefon br. 296.
Za oglase plaća se po d vostupačnom redku ili prostoru 15 novč.
Dvie sto laparotomija
na chiruržkom odjelu bolnice mil. sestara u Zagrebu (prim. liečnik Dr. T.
!C- ·
,.o
]'a
"'""'
>:l
Oil
Hf
A
159 21!11
1891.
(l)
160 6!9
(Il) 1894.
161 21/10
(III) 1896
162 28/5
1892.
(I)
Wikerhausr).
Priobćuje Dr. M. pl. Ćačković, sekundarni liečnik.
(Svršetak.)
l '
Ime, spol
i doba bo-
Operacija Bolest
lestnika,
dan primitka
i
zap. br.
) Oy stis dermoidalis.
Tečaj i izlazak
Ovariotomia unilatPralis
Oystis dermoi -
dali s ov ari i
K. H., Tečaj . normalan, prima in-
ž. 35 g., . tentio. Zdr. odp. 20/12 92.
19/11 91.
br. 1256
Ovariotomia unila
tera! is
Oystis dermoidali
s ovarii
K. K., Normalan i afebrilan tečaj .
ž. 19 g. Prima intentio. Zdr. odp.
23.'8 94. 16/10 94.
br. 1051
Ovariotomia uni- Oystis dermoi- B. P., Tečaj normalan, afebrilan.
ž.
lateralis dalis ovarii sin. 30 g., Zdr. odp. 3/12 96.
1ljl0 96.
br. 1153
y)
Fi br o m a.
Ovariotomia unila
tera! is
Fibroma ovarii K. Ž., Tečaj normalan, samo prvi
ž. 23 g., i treći dan 38°. Prima in,
20/5 92. tentio. Zdr. odp. 9/7 92.
br. 357
l

15$ Liečnički Viestnik 1897. Br. 5.
- .... i doba bo-
.... ·= o
je, spol
..... .e
'
=:a
-;J
163
(!If
= lestnika, ·
Operacija Bolest dan pri- Tečaj l izlazak
mitka i
A
zap. br.
25/10 Exstirpatio fibro-1Fibroma parovarii H. K., Dva dana bljuvanje i me-
1891. matis ·parovarii, Pro lapsus u teri
ž. 44 g., teorizam, nu temperatura
14;10 91. samo jedanput 38''. Kasniji
operati o radicalis Hernia umbilibr.
1100 tečaj normalan, prima inherniae
um bili- cal is. tentio. Zdr. odp. 30/11 91.
calis et hystero-
pexia.
Benignih tumora na jajičnjaku operirano je 35, od ovih ozdravilo 29 (85·7%),
164
(I)
165
(II)
a umrlo 5 (14 30fo). Po odbitku sluraja 147 (XIX) je 11·7% smrti.
6/11 Ovariotomia uni-
1893· lateralis et enu­
3J1
1896.
cleatio sarcomat.
lig. lat.
Ovariotomia. uni­
lateralis.
166 16/7 Ovariotomia bi-
(III) 1895· la tera lis.
167
(IV)
Sarcoma ovarii
et. l igam. lati.
Ileus e carcino­
mate ventriculi.
Cystosarcoma
ovarii ruptura­
tum.Haemorrhagia -int.
Carcinoma ovarii
utriusque. Ca­
chexia.
18/1 Ovariotornia bi- Carcinoma ovarii
1896. lateralis. utriusque et ventriculi.
K. š.,
ž. 49 g.,
3/11 93.
br. 1437
A. S.,
ž. 27 g.,
2/1 96.
br. 6
B. V.,
ž. 35 g.,
11;7 95.
br. 719
B. M.,
ž. 46 g.,
12/1 96.
br. 44
'
Haematemesis traje dalje.
V elika bezkrvnost. Bolestnica
sve više slabi, te
umre 10. 11 93.
S e k e i j a : Peritoneum
zdrav, sve zaraslo. Scirrhus
želudca srašten s pancreasom,
djelomice prelazi
na nj ega. Anaeniia, Cachexia,
E:xhaustio virium.
Tečaj normalan. Prima
intentio. Zdr. odp. 15;3 96.
v eo ma slaba 'i cachectična
bolestnica se·ne oporavlja.
(Inače bez complikacij a,
rana per prim.) Umrla
. 25/7 96.
S e k e i j a : Malo i dage ­
nerirano srdce. Oedema
pulmon. U trbuhu nešta
Mcitesa, peri to neum . uredan.
Petlje zacieljuju. Cystitis
et pyelitis.
Bolestnica se prilično oporavila
uz uredan tečaj i
prim. intent. Odp. 5/3 96.
Od 4 :operirane sasvim·, .odnosno relativno ozdravila 2 (50%J a umrle 2 (50 °/).
·
168
(l)
169
(Il)
1/7
1893.
t.iecnički Vistnik 1891.
l
Operacija Bole-st
Diseissio et drai­
nage cystidis ·
ovarii.
-l
a) ine o p e r a e i j e.
Cystis ovarii
ac rata
2/10 Discissio et drai- Cystis ovarii mul­
.1893· • nage cystovarii . _ til'ocularis total e
acreta. (Ileus,
Ischuria)
170 - 4t12 · Discissio P-t drai- Cystovarium mul­
(III) 1893. nage cystovarii · tiloculare. Tuber-
.171
(IV)
172
(I)
. , 173
(Il)
culosis peritonei.
.
Ime, spol!
i doba bolestnika,
dan pri-
mitka i
zap. br.
K. s.,
ž. 33 g.,
28/6 93.
l · br. 803
Tečaj izlazak.
Već prije operacije veoma
slaba i bezkrvna i bolestnica
.mm;e.3;7: 93. ,
S ;h ija:. Cliela trbu§na
utlinajzpunjemt cystom,
izpod koje; se nalazi srašteni
drob . U . dubini
zdjelišta velika krvavom
teku.ćinolb. · napunjena
šupljina (uterus). Adnexa
-posve sraštena. Srdce mlohavo.
Paralysis , cordis.
A.naemia tota'lis.
R. T., Tečaj normalan, kadkada
ž. ,29_ g., nešto ša : · tem_peratura.
1/10 93. Si sptomi . prestali.
br. 1263 . . .Zdr._ ,od p .. ?/1 93.
M. b.,
ž. 30 g.,·
23;11 :93;
br. 1527
Bolestnica : se p:Olagano
_opravlja. Zdr. i od p.
.. 21;8 94. j
19/10 Discissio et dfai- Cystovarium pu.,- . M.- J., Bolstnia veomit s!3ba
1895. ž. 19 g., · .ne : oporavlja se, ,kašlje,
itage cystovarii rulentum
12/10 95. ''ima diarrhoe, nu nor·
l
br. 1087 mainu temperaturu (samo
2 puta 38·5). Umria 24/11
95. Exhaustio virium.
10t1
1$9.
2/7
i893.
Od 4 operira ih ozdravile 2, a urle_ 2 ,(bOOfo}. _
Emtcleatio
... . ti dis
Enucleatio
ti dis
e) op eracijf! na ligament. lat.
cys- Cystis li g. lati - B. V.,
su ppurat. et turi:wr ž. 23 g.,
: - ' 28/11 92.
· a dnex. br. 1421
CJS:
Oytis lig. lati
sin.
174 1f· 21/2 .
· Enuclatio eys- 1 yystis lig. lati
(III) 183.
·tidis dextri.
J. š.,
ž. 20 g.,
7;6 -93 •
. br. ·.7.12
M. T.,
ž. 41 g.,
19/2 94.
br. 230
Tečaj normalan, s.mo ne·
koliko pua 38·0• Zdr.
od p. i 30/5 93.
. Tečaj uredan, aiebrilJ.n.
Zdr. odp 28/9 93.
Odmah prtu večdr nepo·
voljno stan§e, 39",! maleni
i brzi puls. Umrla 22;2 94.
Sekcij a: ·Obće peritoni­
. tide ne im:a, ali šupljina,
u koju bje umetnut Mikulicz-tamp
or puna krvave
i donekle već gnojne
tekućine. Peritonitis suppurativa
circumscripta.

160 Ltečnićki Viestnlk 1897. Br. 5.
. ..,.., . e
..o
.fl 'a
1!1 p.
!'l
e
A
Operacija Bolest
Ime, stol
i doba o-
lestnika,
dan primitka
i
zap. br.
're raj i izlazak
M. M., Tečaj uredan, afebrilan.
(IV) 1894. tidis
ž. 49 g.,
8!6 94.
br. 790
Zdr. odp. 12/3 94.
175 11/6 Enucleatio cys- Oystis lig. lati.
176 3/10 Exstirpatio myo- Myoma lig. lati. M . P., Tečaj normalan, prima in-
(V) 1891 •. ž. matis (et suturae Adhaesiones 20 g., tentio. Zdr. odp. 1/12 91.
e.
. ;•
15/9 91.
intestini) intestinis .
br. 997
177 6/4 Exstirpatio tu- Tumor infiam- R. B., Tečaj uredan, samo neko-
(VI) 1895. moris infiammati. matus lig. lati. ž. 28 g., liko dana povišena tem-
1/4 95. peratura ualied retencije
br. 411 secreta. Z dr. odp. 30!5 96.
Od 6 benignib tomora. ozdravite 5 (83·3%) a umrla i (16.7 Dfo).
178 8112· Exstirpatio sar Sarcoma lig. lati
(VII) 1891· comatis lig. lati
et amputatio su
pravaginalis uteri
179 19/1 Exstirpatio sarco- Sarcoma. lig .. lati
(VIII); 1893. matis
180
(IX)
181
(X)
13/4
1893.
20/!l
1893.
Exstirpatio sarcomatis
.
Exstirpatio cystidissarcomatosae
et tubae
Sarcoma Jig. lati
d. (Prije 9 mjes.
operirana : Discissio
et drainage
adnexitidis
vidi br. 182.)
Oystis sarcomatosa
lig. lati l;in
et tu ba e dextrae.
T. S.,
ž. 31 g.,
1{12 91.
br. 1308
A. K.,
ž. 52 g.,
12/1 93.
br. 52
J. H.,
ž. 32 g.,
11/4 93.
br. 481
s. s.,
ž. 50 g.,
30/4 93.
br. 572
·od 4 malignih tumora ozdravite 2, a umrle 2 (500fo).
3 dana uredan tečaj, zatim
bljuvanje, boli u trbuhu
visoka temperatura.
Umrla 8/12 91.
Sekcija: Peritonitis
purul.
Veoma slaba bolestnica
sve viAe collabira, te umre
20/1 93.
Sekcija: Peritoneum
zdrav. Srdce mlohavo i
razšireno. Paralysis cordis.
Poslije operacije veoma
iznemogla, te se polagano
oporavlja. Inače tečaj
afebrilan. Prima intentio.
Zdr. odp. 6/6 93.
Tečaj uredan, samo drugi
dan krvarenje ir; rane.
Znatna slaboća, polagani
oporavak. Prima intentio
osim mjesta, gdje je bio
Mikulicz-tampon. Zdr.
odp. 7/9 93.
Br. 5. Liečnički Viestnlk 1897. 161
·=
·
Ime, sho
o
._.. ,...
"(.)
.&:'S ., ...
E-i"'
1::1
"'
A
Operacija Bolest
i doba o-
lestnika,
dan primitka
i l zap. br.
Tee aj i izlazak
. .o
d) Operacije tta jajovodu.
182 j 4/6 j Discissio et drai - ITumor exsudativ .
(l) 1892. i nage adnexitid. adnex.
183
(Il)
184
(III)
180
(IV)
186
(V)
187
(Vl)
188
(l)
189
(l)
190
(Il)
13/12 Exstirpatio pyol892.
1 · salpiogis
11/3 Exstirpatio pyo-
1893. salpingis
11/9 Exstirpatio pyo-
1895. : salpingis et sarcoma
t. adnex.
Pyosalpinx
Pyosalpinx
Pyosalpinx. Sar
coma a.dnex.
23i4 Operl\tio gra.vi- Graviditas extra-
1895. ditttis tubariae uterina tubaria.
7/7 Evacuatio et drai- Haematocele rel893
· l nage haema.to- trouterina
l celes.
l
J. H., l Bolestnica nekoliko dana
ž. 81 g., slaba i bljuje. Zatim dobar
30/5 92. tečaj, samo se dugo izbr.
591 mie.njuje ·visoka i nizka
temperatura. Zdr; odp.
21/9 92.
A. B.,
ž. 30 g.,
4!12 92.
br. 1433
M. B.,
ž: 23 g.,
21/1 93.
br. 94
. F. H.,
ž. 37 g.,
6/9 95.
br. 973
A. G.,
ž. 26 g.,
23"/4 95.
br. 394
T. R.,
ž. 32 g.,
18/6 93.
br. 754
Tečaj normalan. Zdr. odp.
9/2 93.
Tečaj uredan i afebrilan.
Zdr. odp. 10/5 93.
: Ytna slaba bolestniea
sve više collabira. Umrla
12/9 95.
Sekcija: PeriSc>nitis purulenta.
Tečaj normalan, osim
acutne enteritide: Zdr.
odp. 12/6 95.
V eo ma slaba i bezkrvna
bolestrlica sve više coDabira
i umre 8(l 93. Anaemia
totalis. Exhaustio virium.
Od 6 operiranih ozdravila 4 (66·7°/0 ), a umrle 2 (33·30fo). ·
11/7 Discissio et drai-
1894. nage pa.rametri­
tidis per laparotomi
am.
e) Ine laparatomije.
Parametritis sup- J. P.,
pu rati va p. ž. 26 g.,
partum. 25;6 94.
br. 810
2t9 Oprratio fistulae Fistula. vesicova.g.
1893· vesicovaginal. sec. .
Dittel
2/9 Operatip fistu.lae Fistula vesicova-
1896. vesicovaginal. sec. gina!.
Dittel
I. P.,
ž. 32 g.,
14/8 93.
br. 1021
.B. M.
ž. 30 g.,
27/7 96
br. 806
Tečaj uredan. Zđr. odp.
31/8 94.
Tečaj uredan, prima intentio.
Gornji dio fistule
zarasao, doljni kasnije
uspješno po Simonu operiran.
Zdr. odp. 11;2 94.
Tečaj uredan. Fistula
većim dielom zarasla.
Poboljli. odp. 11/12 96.

162: Liečnički Viestnlk 1897. Br. 5.
---- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- --
Ime, spol
·=
2 i doba bo-
.....
'

164 Liečnlčki Viestnik 1897. Br. 5.
9. ožujka trzavica ga drži sav dan, ali ne jednako nego na nastupe, koji · se pojavljuju
u razmaku od koje minute, trzajući po dvadesetak puta (a gdjekad i po jedan put)
sad jedne, sad druge mišice. Opaža se naročito u gornjim udima. Mišice trzaju klonično,
brzo, kao da su razdražene prekidnom galvaničnom struj om. Navlastito trzaju: pectoralis
major, cucullaris, biceps brachii i biceps femoris. Kod mišica lica i oči ne
primjećuje se trzanje. Trzanje je obično istodobno i simetrično u obim stranama ; gdjekad
je pak samo u jednoj strani. Na nogama je čvrst, hoda slobodno i pravilno. Kad je na
nogama, nastup mu ne obuhvati nikad noge, već samo gornja uda i trup. u spavanju ne
spopadaju ga nastupi, gdjekad se samo prene iza sna, ali opet odmah zaspi. U raznim
predjelima tiela, najskoii uz noge,· po vratu i čelu osj eća kao da mu mili sila mravi. Nigdje
ne osjeća boli, do li u listovima, o kojima veli da su mu kao natučeni. Trzavicu ne može,
pored najupornijega natojanja, obustaviti, može je samo gdjekad ponešto ublažiti. Duševni
razdražaji pobudjuju mu jače trzavicu. Rieč mu je bistra, pamet ni najmanje pomućena,
sjećanje dobro. Vid i sluh pravilan. Gutanje i disanje pravilno. Vasomotorne pometnje nije
opaziti.
10. ožujka, od sinoć nije ga ni jedan nastup naskočio, spavao je mirno svu noć.
11. ožujka, iz rana jutra počela trzavica i tj era sav dan na prekide.
Od 12. do odpusta bolestnikova dne 17., svakdano je spopadnut kad slabijom, kad
jačom trzavicom. Vidjevši bolestnik, da mu se kroz nekoliko dana nije našlo lieka, zaište
da će kući.
O therapiji ne može se ništa vriedna kazati.
Ovaj slučaj podudara se prilično s onima, koje su drugi već opažali i
opisali.
U n ver rie h tl veli, da se draženjem osjetljiv osti (bockanje m iglom, škak­
lja nje m itd.) izazovu jak i mišični grčevi. Toga se u ovom slučaj u nije primietilo.
Medjutim naš slučaj potvrdjuje mnienje E i e h h or s t o v o2, koji veli, da se u toku
bolesti pojavljaj u remisije i exacerbacije, a kod remisija da izčeznu pojavi go­
to o sasvim, te da takovo latentno stanje može trajati mnogo godina. I sbilja
kod ovoga boltJstnika trajalo je latentno stanje 15 godina, u kojem razmaku
vremena osjećao se podpuno zdrav.
Najinteresantnija je diferPncijalna diagnoza spram chorei. Bitna je razlika
u tomu, što se kod choreae pojavljuje harmonično trzanje nekolicine mišica, koje
sinergično djeluju, zatim, što su kod nje kretnje jednake physioložkim kretnjama,
samo što su obavljene nezavisno od volje dotičnoga bolr.stnika; dočim kod para·
myoclonusa pojavljuje se trzavica u pojedinim mišicama ili njihovim djelima,
s kojima se po volji ne može trzati, a trza, kako smo već sprieda kazali, sad
jedna, sad druga mišica o sebi. Razlika je jošte i u tomu, što kod choreae na­
staje . pometnja u kretanju osobito onda, kad bolestnik hoće naumice, da kojim
udom krene ili da kojim udom pažljivo kakav predme-t dohvati ; dočim kod
paramyoclonusa stvar je redovita, da hotimičnim kretnjama prestaje namah trzanje
u mišicama, koje pri tim kretnjama sudjeluju, što se u našem slučaju izrazito
opazilo.
Postoji pak u literaturi nekoliko slučajeva pod nazivom chorea electrica.
O toj veli H e n o e h 8, da se pojavljuje trzanjem munjevite brzine ponajviše u
mišicama šije ili ramena, medjutim da se može pojaviti i u drugim predjelima ;
da svako . trzanje traje samo jedan tren, a da je obično slabo i tako hitro, da
1 Unverricht. Real-Encyclopii.die. Sv. XXVII. Str. 398.
2 Eicbhorst. Handbuch der specie!. Pathologie und Therapie. Sv. III. Str. !'>54.
3 Henoch. Vorlesungen iib.er Kinderkrnnkheiten. Str. 201.
Br. 5. Liečnički Viestnik 1897. 165
gdjekad treba velike pom nje, da se u obće primieti. U n verr i e h t se izrazuje,
da jedan dio slučajeva, koji bijahu opisani pod nazivom chorea electrica, morao
bi pripadati paramyoclonusu za to, što dotičnim autorima još nije bila pozna t a
myoclonija. Uza to kaže, da i kod ehoreae eleetricae treba držati, da su trza­
njem spopadnute mišice, koje sinergično skupa funkcijonišu, a ne pojedine mi­
šice ili njihove česti kao u myocloniji. On smatra choreu eleetricu kao neki
stepen prelaza u myoelonij u. M. P a u l B l o e q 1 identifikuje gotovo eho reu
electricu s paramyoclonusom, veleći, da je osebina prve pojavljati se obično
kod djece, dočim potonjega obično kod odraslih.
Tako zvana malad·ie des ties obilježena jP. takvim znakovima, osobito ta·
kovim psychične vrsti, da se ni po što ne može pomesti s paramyoclonusom;
O aetiologiji nije se moglo u ovom slučaju ni do kakva zaključ.ka doći,
kao što se o tomu doslije u obće nije nitko pouzdano izrazio. Fr i ed re i e h je
u svom slučju nalazio aetiologični momenat u strahu i po tomu svoj slučaj
nazvao neuroza straha (Schreckneurose) ; ali u poznijim, jasnijim slučajevima
to se nije potvrdilo, kao što se ne potvrdjuje ni u ovom.
Na jednakom je tamnom stepenu i patholožka anatomija. Schultze je
imao prilike, da s najvećom pomnjom iztraži Friedreichov slučaj, pa nije
ni na što zamjerljivo naišao.
Pokraj oskudice stanovitih nazora, vri edno je držati se Fr i e dr e i e h o v a
mnienja, koji veli, da je ognjište ove bolesti u ganglijevim stanicama prednjeg
si vas tog iraka hrbtenog mozga, što mu i U n verr i e b t dostojno priznaj e,
uzevši u obzir obostranost afekcije.
Glede prognoze razilaze se mišljenja. N eki autori vele, da je izliečiva, a
neki da je neizliečiva, svejedno kao i epilepsija, te one slučaje, u kojima se
vidjelo boljitka ili izliečenja ne drže za pravu myocloniju, već za slučaje hys­
terije. S tr u m p e 1 12 misli, da veći dio slučajeva, opisanih pod nazivom para­
myoclonus ili myoclonus pripadaju hysteriji. On dapače dvoji, da li i postoji
bolest, koja bi zasluživala takva posebna naziva.
Da ovaj naš slučaj spada u hysteriju, držim da se ne bi emjelo tvrditi.
Elektrotherapija u gynaekologiji.*
Pi§e Dr. Oskar Weiss, specijalni liečnik za bolesti žena i za primaljatvo u Zagrebu.
Već dugo se uvidja, da interno i lokalno medikamentozno postupanje kod
bolesti .žena nije dovoljno i da uviek ne vodi k cilju. Ohirurgija prihvatila se
je gynaekologije na način, kako se nije prije moglo slutiti i nema možda ni·
jednog patholožkog procesa ženskih spolnih organa, koji ne bir bio. povodom
operativne djelatnosti. Francezki cbirurgi u prvom redu pošli su najd31je poslije
razvitka operativnih metoda, a tek stvarnom izlučivanju postignutih trajnih re­
zultata u velikih statistikah bilo je pridržano, da proizvede zdravu reakciju proti
indikacijam za operativno djelovanje, koje su često malo opravdane bile.
Važna uloga u ovom konzervativnom pokretu imade 11e svakako pripisati
uvedenju elektrotherapije u gynaekologiju. Iz malih neznatnih početaka razvila
1 M. Paul Blocq. Traite de medicine. Sv. VI. Str. 1257.
2 A. Striimpell. Lehrbuch der speciellen Paihologie und Therapie. Sv. ILl. Str. 489.
* Predavao ,na skupštini s bora lieibrika od 4. ožujka 1897.

.66 . Liečnički Vistnik 1897. ar. 5 .
se: je .. do faktora, · koji. se ne _smije .premalo cieniti u težnjah za liečenjem ženskih
olsti. Najveća zasluga kod toga ide svakako A p o s t o l i a, koji je prema ovom
cilju dalje· stupao, ne mareći za napadaje, kojim je osobito u početku svoje
djeltnoti :bio izvrgnut, te vrlo mnogo doprinjeo do rtzumievanja i razširenja
&voje . meo,de _ljubeznim susretajem i gostoljubivošću, kojom on kolege iz ,svib
zem,alja .
prim na svojoj klinici u Parizu, koju sam uzdržava. U oso bp ont oMenju,
o,4. posij-, tu čo,yjek istom upozna i ci eni njegov . stvarni, kritički i· nepristrani
način rada. , . . . . . . . .
·
'
.
Na početku svoje djelatno.sti naišao je A p o s t o l i već na više toga, što su
njeg.

168 Liećnički Viestnik 1897. Br. 5.
djelovanja elektri, a ovi se sigurno mogu odstraniti. Dugo . vremena
su chirurgi ove uspjehe bez izpitivanja zabacili, jer se samo symptomatičko
liečenje postizava, dok nije Thomas K e i t h, koji je tada, kod svojih operacija
myoma naj bolje uspjehe postigall, iza objelodanjenja od 80 elektricite.tom liečenih
slučajeva myoma izjavio, da će nadalje operaciju poduzeti samo kod indicatio
vitalis, te je žalio, što ovu metodu nije prije poznavao. I P l ay fa ir i drugi zna
meniti englezki i amerikanski chirurgi postignuti su s elektricitetom kod myoma
uspjehe. Ja sam nisam žalibože do sada imao sgode, da myome na taj način
liečim, nu izkustva spomenutih autora, zatim mnogobrojni sjajni uspjesi Apostolij
e vi, koje sam imao sgode opažati, opravdavaju moje mnienje, . da se s elektrotherapijom
daje kod myoma sliedeće postići : Manji tumori gube se u najviše
slučajeva znatno, u nekojih dapače sasvim. Veći tumori se riedko kad znatno
umanjuju, ali ipak toliko, da se može malne uviek konstatovati. Pojavi sa strane
mjehura i crieva sasvim prAstaju. Krvarenje se sasvim zaustavlja, ako liečenje
dovoljno vremena traje, obće stanje se kod električkog Iiečenja diže ne samo
kod myoma, već i, kako hoću ovdje iztaknuti, kod svih na ovaj način liečenih
bolestnica. To su doista dovoljno lie pi uspjesi, te se u . svakom slučaju može
pokušati, da se bolestnici prištedi težka operacija sbog tumora, kO.ji samomu
·
životu samo riedko kada prieti.
Što se slučajeva tiče, u kojih sam imao sgodu radiii, to njihov broj iznosi
38. Pridržajem si, da ih kasnije podpuno ra.zložim, jer je u jednom dielu
ovih slučajeva još premalo vremena proteklo, a da bi se iz postignutih rezultata
mogli izvesti neoborivi zaključci. Ja ću se za sada na to ograničiti, da navedem
samo one, koje kroz d vie godine u evidenciji držim. Izh1čujem za sada još . i
one svoje starije slučajP.ve, kojih je liečenje samo kratko vrieme trajalo, a i
one, koje kod ka.šnjeg pitanja nisam mogao više naći, što nije čudo kod fluktuantnog
polikliničkog materijala, koji sam imao na razpolaganje. l3rojevi slučajeva
odgovaraj u brojevom moga zapisnika.
Slučaj 2. B. M., 34 god., ud. Počam od 15. godine pravilna menstruacija, menses
4-5 dnevi, 4 normalna poroda. Babinja bez groznice. Pol godine prije predstave je bolest­
nica u 3. mj esecu abo1tirala. Od onda menses nepravilni, vrlo obilni, traju 10 -18 dana.
Genitalni status : zacieljena ruptura perinei superficialis, rodnica široka, portio kratka, lacerirana,
uterus umj ereno velik, antefiectiran, adnexa lieve strane umjereno otečena, desn'll
normalna. Endometritis haemorrhagica post abortum, 22 sjednice t i. g. e.
25-60 M. A. 4-8'.* Prvi tečajem liečenja. nastupivši menses samo 6 dnevni, all j aa profuzni,
kasnije_ 4:-.-5 dnevni, normalno jaki i ostali su tako do 20 mjeseci iza početka liečenja, kad
sam bolestnicu zadnji put vidio.
S lu čaj 3. P. S., 28 god., ud. Prvo vrieme sa 15 god., pravilno, 4-dnevno, bez boli.
G normalnih poroda, zadnji prije 2 god., nijedan abortus. Počam od prije godinu d&na boli
• 22 sjednice pomtivne intrauteri!le gah:anoca.ustike u jakosti e>d 25-.60 Milliampra
kroz 4-8 mmuta . . .

170 Liečnički Viestnik 1897. Br. 5.
u krijll,. tlak u· doljnem . .trbuhu,, vrlo česta glavobolja, te ove boli čine · bolestnicu nespo·
sobnom za rad., Fluor osobito jak iza menstruacije . . Genitalni status : Rodnica široka, porti(l
nesgrapna, ·lacerirana, erodirana, maternica velika, težka, . . tvrda, antevertirana, descendirana.
Aariexa u 'Dotiglasu. Sonda za uterus prodire do 10'/2 cm. duboko. J.Vi etritis chronica.
20 sjednica od + i. g. e. 20-50 M. A. i ll sjednica od i. g. e. 25--40 M. A. 6-10'.
Iza par sj ednica boli popuštaju kašnje i glavobolja sasvim prestaje. Tek bolji, uterus se
smanjio. Sond za uterus prodire samo 8 cm. duboko.
Sl u čaj 7. A. R., 24 god., neud., Bolestnica navodno nije nikad mestruirala. Genitalni
status : Vagina uzka, p01·tio tanko-ču nj asta, vanjsko ušće maternice ovalna pukotina, uterus
malen, · anteflectiran. Adnexa normalna. A m e n or h o e a. Bolestnica pristaje na predloženu
joj . elektrtherapiju, 14 sj ednica od - i. g. e. 25-50 M. A. 5-7'. Bolestnica odustane od
.
liećenja, menstrualne lrivarenje nije nastupilo.
Slučaj ll. M. S., 24 god., ud. Menses od 13. god. pravilni, bez boli;· nijedna concepcija.
Tuži se na j>tke boli u doljnem trbuhu. Prije godinu dana učinjena vagino:fixacija
radi ·postojeće retrofiexio uteri mo bilis, na koju su se jamačno boli svele, pošto radi uzkoće
vagine .nije uspjelo pessarno .liečenje. Boli ostale nepromienjene, a u zadnje su vrieme · tako
narasle, . da bolestnica jedva ima dan bez boli. Genitalni status : Rodnica uzka, u prednjem
svodu vagi nae ·ravna brazgotina, bez boli, portio konična, · maternica oštro ariiefiectira, na
brazgotinu ··:fixirana: Adnexa' normalna, jajišta uzprkos prividno normale veličine i konzistricije
izvanređno osjetlj iva na. pritisak; Odavle se i navodno boli šire. Ova--rialgia. Radi
sl!:ueenosti i-fixacije. nije bilo uputno son du u maternicu
.
uvesti, s toga bude ugljena sonda, obavita
.mokrom vatom, pritisnuta . u svodove · rodnice prema j aj ištu. 26 sjednica · od + -i. g. e.
20 M· A, 8...:.,15'. Bp li e sve redje vrĆaju. Bolestnica ide na ladanje, nakon povratka
tvi:di . d nema vl še . iiikiikVi.h boli.
. . ' .
.
. Slu ll!i.j 15 . .M. R., 38 god, ud. Nullipara. Menses normalni d prije 4 godine, od
onda 'traju 14_:_20 'dana, vrlo 'profnzni, tako da bolestnica često ci eli tjedan mora ll' postelji
ostati, da. gubitak· ·krvi b'ez mj ere ne naraste. Liečenje sa · Extr. :fl.uid. hydi;ast. canad. i Ergo­
tinom .bezuspješno; Prije tri godine .curettement·u Lavovu, prije godinu dana u Beču. Oba
puta se uspjeh protegnuo najviše na dvokratnu menstruayiju. Bolestnica zahtjeva odstranjenje
maternice, jer· je radi krvarenja absolutno nesposobna za rad. Geni tal ni statts : V ag. pri­
i'ično.:šlroka, · porti nesgrapna, čunjasta, uterus nešto povećan, antevertiran. Adnexa obiju
straii.a lako sgušćeJ?a bez boli. M e tr i t i s ch ron. En d o m e tf' i t i s h a e m. Pošto bolestnica
ima siuno jedan mj esec na razpolaganje; predložilo joj se je, da se prije totaliie exstirpacije
još za oyo Yl-ieme učini. pokus s elektrotherapijom, 3 sjednica + i. g. e. 35-70 M. A.
5-10'. Sliedeći menses 5-dnevni, za koje vrieme bolestnica botavi u postelji. Daljne pismene
viesti, koje pravilno do po prilici 11/2 godine iza liečenje dolaze, glase, da su menses od
onda praVilno trajali 4-5 dana i da bolestnicu ni najmanj e nisu smetali.
Sl u čaj . _17. P. N., lS god., neud. Iza blenorrhoeae neonatorum osliepila. Od prije
. . 2
godin:e mhstrilira, kod čega nastaju V'rlo velike boli, osobito prije početka krvarenja. Prije
% godine provedeno je liečenje sa sondom iza jednokratne discisije. vrlo uzkog ušća mater­
nice, ali bez .uspjeha, jer bolestnica od boli dan i noć viće. Genitalni status : Vagina uzka,
vanjsko · ]lŠĆe. materiJi ce brazgotina vo, ·uterus ante'flectiran , pomičan, · adnexa · normalna.
Dysmenorrhoea. 16 sjednica + i. g. e. 30-50 M, .A. i 13 sjednica ·i. g. e. 25-40
M ..
.
.A. 5-10'. Lahka poboljšica, stanje snosljivo. Iza zaključka liečenja dva mjeseca kasnije
pov;atak bb)i , ·na prijašnji način, konačno vaginalna exstirpacija maternice.
·'' ·•· S l U: č aj' 18. M. S., 32 god., ud. Nikad rodila, men:ses počam od 14. god. pravilni do
prije 2 god., kada ·bolestnica misli, da je abortirala, od tog doba menses :10.:.._14-dnevni,
profutni: Ourettement, ·kroz tri injeseca normalni menses,: onda opet profuini. · Prije' /, god.
drugi curettement, mikroskopično iztraženje pokazuje Endometritis h·aemorrh. glandul-.' et
i.Me:tstitials: fungoiila, Jia . dvomjesečne pauze : staro .stanje. Gen,italni status : Vagina umje­
.t:eno ,uz,k;a, :pottio ,č_unjasta, utr,us antefiectiran;"mobilan,. adnexa normalna. Pod sondoril
osjećaju se hrapavosti sluznice Endometriti haemorrhg. fu ng. Sad se je počelo
s: ;6lktricliiin.liečnjem :za ·'lirftlme. krva.'renja.·t lZl:t p tre . sjednice obustavilo se; ;u ci elom 28
sj ednica +i. g. e. 25-65 M . .A. 7-10'. Kasnije menses 5-6 dnevni od rior:in:fue kakvoće;
Hr. 5. Liečnički Viestnik 1897. 171
Sl u čaj23. F. K., 28 god., ud. Tri poroda, zadnji prije 4 mj eseca, Babinje gtozriičive,'
od onda boli u desnom boku. Genitalni status : Vagina široka, portio laoeriraii.a, ·uterusnntefiectiran,
dextroponii·an i fixiran desnostraoim grubim preko šake velikim parametranimexsudatom,
lieva adnexa u Douglasa. Parametritis chron. dextra. Na početku liečenja
dnevna faradizacija s vaginalnom bipolarnom elektrodom kroz 10-20 minuta. 'Boli
prestaju kod sjednice na 12-36 sati i vraćaju se sve slabije, kašnje + i. g. e. 40-'-GO M.
A. 5-8'. Exsudat malo smanjen, kod kombinacije intmuterinog · liećenja s maaa!om exsudat
za 2 nedelje izćeznuo do dviju pruga.
Sl u čaj 24. A. R, ud. 28 god .. , jaka, punokrvna osoba. Nikad rodila.' Norml:no menstruirala
do prije godinu dana, kad je mj esečnina bez vanjskog razloga prestala. Sada
često glavobolja, nervoznost, često se bez ikakvog uzroka uznoji. Genitali:d stati,i.s : Rodica
uzka, portio konična, uterus antefiectiran, normalno velik, pomičan, adnexa normalna;''ja"
jišta se dobro pipaju. Amenorrhoea 16 sjednica - i. g. e; 30-45 M. A. 5-7 . i. · Onda
dvodnevno slabo krvarenje. Sliedi daljnih 14 !ljedniclJ,. Krvarenje, valjda menstrualno, vraća
se pravilno iza 24--28 dana na 3--4 dana, nervoznosti i znojenja nestalo, dok 16 mj eseci
iza početka liečenja daljne viesti od bolestnice manjkaju.
S l u č aj 25. A. M., 25 god., ud. Prvi menses za 13 god. pravilni,· bez boli. Prije tri
godine partus, babinje s grožnicom. Od onda boli u doljnem trbuhu, :fl.uor, menses nepravilni,
bolni, profuzni, 8-10 dana trajući. Genitalni status : Rodnica umjereno šitoka, portio
lacerirana, nesgrapna, maternica velika, retroflectirana :fixirana, parametrij& i adnexa ·s obijt-i
strana dosta sgusnuta, bolna. Para metri ti s chro n. In t um e s e en ti a a dn ex. l:> il a t.
M e tri ti s, En d o m e tri ti s 10 kratna faradizacija bi polarnom vaginalnom son dom, 14
sjednica + i. g. e. 20-50 M. A. 4.-8'. Natekline adnexa znatno popustile, menses 4-5
dnevni bez boli, ut. čini se prema prije umanjen, ali jo§ :fixiran. Iza kratkotrajne masaže
·
se uzpravlja . ·
; pessar. Bolestnica trajno bez boli. Izteklina neznatna. Menses ·uormalnt
Slučaj 27. P. S., 25 god., neud. Menses počam od 14 god. pravilni, 3-4 dnevni .
Nikad rodila. Počam od prije 4 mjeseca, pošto joj je vrieme jedanput ·izostalo, menses
vrlo obilni i nepravilni. Genitalni status : Rodnica uzka, portio konična, vitka. Maternici
anteflectirana, pomična . .Adnexa normalna, Kod sondiranja maternice ne osjeća se nikakv3:
hrapavost. Endometritis haemorrh. 22 sj ednice + i. g. e. 25-60 1\1.. A. 37 '. Menses
postaju pravilni pod liečenjem i normalni kao prije.
Sl u č aj 28. L. K.; 19 g. neu d. Još nije menstruirala . .Ali zadnje tri godine u prilino
pravilnih 4-tjednih intervalih neugodnosti, natečenje Zuberine i lako krvarenje iz istog i_iz
nosa. Bolestnica jaka, čudnovato tamne, na broncu sj ećajuće boje kože. Genitalni status :
Hymen intaktan, pruživ, propušta prst, p01'tio vitka, uterus malen, antervertiran, adne
normalna. A m er rh o e a (vicadirajuća menstruacija). Radi hymen a odustalo se je od obične
aplikacije sonde sa zrcalom, već se uvede pod vodstvom prsta u maternicu. 26' sj ednica
od - i. g. e. 25-50 M . .A. 5-8'. Za vrieme molimina izostaje prvi put pod liečenj em
krvarenje nosa. Zuberina pocrvenila i natekla. Kod sliedećeg "vremena", dvodn:evrio _krva­
renje iz spolovila, koje i nadalje zadržaje menstrualni karakter. Vicariirajti.će .krvarenje
izostaje definitivno.
Slučaj 29. M. M., 28 god., ud. Sa 14 god. prvi put menstruirala, pravilno, bez boli.
2 poroda, babinje normalne. Počam od prije '!2 godine pritisak · u doljnem tielu, izteklina;
menses bolni. Genitalni status : Rodnica široka, portio lacerirana, uterus v'rlo velik, tvrd,
anteve1·tiran, tube i ovarija sgusuuta, pod pritislwm lahko osjetljiva. Meti:it_i s ehron:
Perisalpingitis et perioophoritis chron. 8 sjedriica + i g: .c. 20-40 1\

172 i..iečnički Viestnik 1897. Br. 5.
sve pješke mogle kući ići. Sjednice su se držale po 2-3 tjedna. Neugodno je,
da liečenje sa strane liečnika i bolestnice iziskuje mnogo strpljivosti i dobre
volje, jer se mora, ako hoće biti od trajne koristi, nastaviti kroz dulje vremena.
Osim toga valja dobro paziti na eventualnu trudnoću, jer bi joj se inače sondiranjm
mogao ulliniti nenadani krj. Što se tiče malog broja nastalih slučajeva
smrti uslied elektriziranja, to je jedan od njih prouzročila diagnostičk.l. bludnja,
jer je velika pyosalpinx pod liečenjem pukla. Drugi se tiču galvanopunctura,
kod kojih se nije aseptički postupalo, nu ovi svakako ne dolaze na račun metode.
Pokusi, da se maligna neoplasmata maternice i tumori ovarija električki
lieče, svršili su se, kao što se je već a priori moglo očekivati, negativno. Nemoguće
neka se ne zahtieva od nijedne metode.
Zdravstveno izvješće.
Godišnje izvješće bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu, I. odjel
(za unutarnje bolesti, primarni liečnik dr. Ivan K o s irni k).
Godine 1896. liećeno je na ovom odjelu u svem 2657 osoba (m. 1591, ž. ;1.066). Od
god. 1895. preostalo je 188 (m. 119, ž. 69), dolo iz nova u liečenje 2362 (m. 1422, ž. 940)
a ptemjestbom s drugih odjela 107 (m. 50, ž. 57). Od svote na odjelu liečenih premj ešteno
je na druge odjele 96 (m. 56, ž. 40), ozdravila 1364 (m. 865, ž. 499), odpušteno poboljšano
404 (m. 241, ž. 163), neizliečeno 377 (m. 203, ž. 174), a umrlo ih 253 (m. 131, ž. 122).
Preostaje u liečenju koncem 1896 : 163 (m. 95, ž. 68).
U kojoj su mjeri pojedine skupine bolesti na cielokupnoj svoti svih liečenih učestvovale,
vidljivo je iz sliedećeg :
I. Bolesti krvi, anomalija konstitucije, novotvorina liečeno je 1005 (m. 635, ž. 370).
Od ovih odpušteno iz liečenja premjestbom na druge odjele 23, ozdravila 401, poboljšapo
150, neizliečeno 234, umrlo 125. Preostaj e u liečenju 72.
II. Bolesti živčevlja inclus. neu1·oza i dtbŠevnih bolestih liečeno je 293 (m. 157,
ž. 136). Od ovih odpušteno je iz liečenja premjestbom 8, · ozdravila 86, poboljšno 65,
neizliečeno 98, umrlo 20. Preostaje u liečenju 20.
III. Otrovanja liečeno je 6 (m. 5, ž. 1). Od ovih od pušteno je iz liečenja: ozdravila
2, poboljšano 2, neizliečeno l, umrlo O. Preostaje u liečenju l.
IV. Bolesti disala liečeno je 480 (m. 314, ž. 166). Od ovih odpušteno je iz liečeuja
premjestbom 8, ozdravila 328, poboljšano 95, neizliečeno O, umrlo 25. Preostaje u liečenju 24.
V. Bolesti srca liečeno je 65 (m. 33, ž. 32). Od ovih ozdravio l m., poboljšano
odpušteuo 38, neizliečeno 2, umrlo 19. Preostaje u Iiečenju 5.
VI. Bolesti p1·obavila i nuz01·gana liečeno je 361 (m. 228, ž. 133). Od ovih odpušteno
iz liečenja premjestbom na druge odjele 13, ozdravila 270, poboljšano 31, neizliečeno
·
9, umrlo 21. Preostaje u liečenju 17.
VII. Bolesti uropoetičnoga systema i spolovila liečeno je 70 (m. 40, ž. 30). Od ovih
odpušteno je iz liečenja premjestbom 16, ozdravila 8, poboljšano 14, neizliečeno 12,
umrlo 15. Preostaje u liečenju 5.
VIII. Kužnih bolesti liečeno je 226 (m. 106, ž. 120). Od ovih odvušteno je iz liečenja
premjestbom 4, ozdravila 186. umrlo 26. Preostaje u liečenju 11.
. IX. Bolesti kože liečeno je 33 (m. 22, ž. ll). Od ovih odpušteno je iz liečenja
premjestbom 3, ozdravila 28. Preostaj e u liečenju 2.
X. Ozleda, bolesti sglobova, kostiju, tetiva i mišičja liečeno je 59 (m. 35, ž. 24).
Od ovih odpušteno je iz ličenja premjestbom 22, ozdravila 10, poboljšano 9, neizliečeno
14, umrlo O. Preostaje u liečenju 4.
)0. Bolesti nosa liečen l m .. Zdrav odpušten 1.
XII. BolesM uš\ju liečeno 4 (3 m:, l ž.). Odpušteno pxemjestbom 1, ozdravila 3.
Br. 5. Liečnički Viestnik 1897. 173
XIII. Bolesti očiju liečeno 6 ž. Od ovih odpušteno iz liečenja . premjstbom 1,
ozdravilo 2, neizliečeno 3.
XIV. Bez naročite diagnoze (in ol!sm·rat., sine m01·uo, status moribundJ bilo .42
(m. 9, ž. 33). Od ovih odpušteno iz liečenj a premjestbom l, ozdravila 39, umrlo 2. Pre-
·
ostaje koncem godine 2.
U svemu liečeno je u bolnici mil. sestara u Zagrebu na svih trij1.th odjelih 5154
(2330 m. i 2824 ž.). Od prošle godine preostalo je 469 (254 m. i 215 ž.) a došlo iz nova
u liečenje 4685. Od svote svih liečenih (5154) odpušteno je izlieč.eno 3105 (1514 m. i
1591 ž.), poboljšano 706 (236 m. i 470 ž.), neizliečeno : 477 (113 m. i 364 ž.), umrlo :
352 (187 m. i 165 ž.). Preostaje u liečenju koncem godine 1896. : 514 (280 m., 234 ž.).
Razpravne viesti.
Mjesečna skupština sbora iiečnika kralj evina Hrvatske i Slav on
i j e držana dne 26. travnja 1897.
P risu t ni: Predsjednik dr. L. Rakovac, bilježnici dr. J. pl. Antolković i dr.
l\'1. pl. Čačko vić, te redoviti članovi dri. : I. pl. Bajić, P. Čulumović, S. Goj tan,
F. Gutschy, M. Kasumo vić, F. Maixner, A. Mull er, I . . Schlick, D. Schwarz,
O. Weiss, F. Vitauš, i I. Žirovčić.
Nakon ovjerovljenja zapisnika posljednj e skupštine izvješćuje predsjednik: U
zadnjoj mjesečnoj skupštini izabrani su u odbor za sabiranj e gradje za hrvatsku medicinsku
terminologiju veleuč. g. vrhovni zemaljski liečnik dr. V. Struppi i dr. I. Matković,
e. kr. nadštopski liečnik u m. Taj se je odbor konstituirao izabrav g. vrhov. zemaljskog
liečnika pročelnikom, g. dra. Matkovića njegovim zamjenikom, a g. dra. Čačkovića
izvjestiteljem. Odbor je izdao u zadnjem broju "L. V." proglas i odpočeo svojim radom.
Nade je, da će ovaj proglas naći dostojna odziva, a mi ćemo u "L. V." o ufipjehu toga
rada izvješćivati.
Skorih dana je naš velezaslužni član glavar zdravstva 13. e. i kr. sbora, e. i kr. štopski
nadliečlJik I. razreda dr. Aleksander H u b er odlikovan po Nj eg. Veličanstvu redom željezne
krune III. razreda. Ja sam u ime sbora bio slobodan čestitati mu na ovom odlikovanju,
koje nas mora tim većma radovati, što u vojničkom liečničkom sboru imade vrlo malo
tn.kvih odlikovanja, jer od štopskih liečnika samo još jedan osim nj ega imade ovaj visoki
red. 'ro nam je tim milije, što je g. dr. H u b er uviek bio vrlo gorljiv član našega s bora,
te ga je i svakom prigodom na sbodnom mjestu zagovarao i za nj radio. (Živio l)
Kao članovi pristupili su našem s boru gg. dri. un. med. Gejza Ko b l er, prim.
liečnik bos.-herc. zem. bolnice u Sarajevu, Adolf Hofman, obć. liečnik u Suhompolju, · i
Bogoslav Mažuranić, privatni liečnik u Novom Vinodolskom.
Dne 12. o. mj. umro je u Lipiku član našega sbora, od osnutka njegova, dr. Hinko
Kern. Mi ćemo njegov životopis donieti u "L. V.", a ovdje mi .dozvolite, da ga se u
kratko sjetim. Rodom bio je Čeh, promoviran je u Pragu g. 1854. Započeo je odmah
svoju liečničku praksu u Vukovaru, onda se preselio u Osiek i za tim u· Lipik, gdje je
bio ku pališ tnim liečnikom. Zasluge su mu, da je mnogo učinio, da se je to kupalište
diglo i do svjetskog glasa došlo. To je činio i poslije 1884, kad već nije bio liečničkim
upraviteljem kupališta Lipik. Radio je i za naš sbor, te napisao nekoliko liepih kazui­
stičkih razpravica za "L. V.". Pozivljem slavnu skupštinu, da mu 'kliknemo "Slava !"
·
(Slava mu 1).
Ne činim to rado, ali moram da i opet govorim o naših materijalnih odnošajih.
J a sam načinio račun o unišloj članarini za tekuću i za prošle godi.ne. Za tekuću godinu
duguju · članovi 916 for. 50 novč., a za prošlu 495 for., dakle ukupno 1411 for. 50 n

174 Liečnički Viestnik 1897. Br. 5.
t i h 'nekoliko forinti da plate, a uz to i svojim radom podupirati sbor, a vrlo mnogi toga
ne čine. Smatram to za pomanjkanje patriotizma i zametanje stališke uzajamnosti. Opo­
minjao Sam gospodu pismeno uzaludno, govorio Sllm O tom U skupštinah, O DOVOj godini
svakomu sam članu javio koliko ima platiti - pa ipak sbor do svoga novca, koga nuždno
treba, doći ne može !
D2::_E s u .!!!.Q.Y.i ć (demonstrira) : SlučC!:j_ cer'vicalnoga, typa .y1·ingmnyelije: 30 godina
star, inače sasvim zdrav bra varski pomoćnik. A tr phi -·.;a-ifh miši e desne i lieve ruke ;
pr ti u poloŽaju Aran-Duchenne. Atrophia nadlaktičnih mišica (biceps), mišica ramena
(deltoidus, . suprn- i infmspinatus) i velike prsne mišice (m. pectoralis major). Čitava
gornja uda · i trup od dušnika do visine petoga rebra spri eda, od šestoga vratnoga kra­
lj ežka do desetoga prsnoga zubčatoga nastavka odstraga za bol, za mrzlo i vruće pod­
puno ne osjetljiv, dok je jednostavno pipanje uzčuvano. Trigeminus za bol i pipanje dobro,
a za temperaturu slabije osjetljiv. Trophične abnormalnosti u obliku bezboJnih panaricUa
na prstih ruke, promjene na noktih. Scoliosis dorsalis dextra. Reflexi na gornjih udih
uništeni, na doljnih povišeni. Čitavo ostalo tielo od visine 5. rebra dolje normalno. (Obširno
predavanje priobćit ćemo naknadno u "L. V.")
vlažne ?
Dr. G u t s e h y: Imade ·li bolestnik paraesthezija, u. p. kao da su mu ruke uviek
Dr. K·asumović: Imade i misHm, da sam to i spomenuo.
Dr. G u ts ch y:. Niste spomenuli jedan !

176 Liečničk Viestniki 1897. Br. 6.
izbočen. Najveći objam oko trbuha 107 cm., oko pupka 104 cm. ; od pupka do symphyze
29 cm., od pupka do proe. xyphoid. 24 cm. Od pupka do spin. an ter • . super. desno i lievo
31 cm. Jetrena muklina počimlje u visini se :mog rebra, te ne dosiže rebreni obluk. Želudačni
zvuk počimlje dva prsta izpod sisne bradavice, te svršava nešto iznad luka rebara.
U epigastriju pruga tympanitičnog zvuku široka 4 prsta. U obih slabioah tympanitičan zvuk,
inače u cielom trbuhu mukli. U trbuhu ćuti se tumor velik preko čovječje glave, okrugao,
gladke površine, jasne fiuctuacije. Uterus stoji visoko, anteponirao je i nešto antevertiran.
Adnexa se ne mogu pipati, niti ustanoviti s koje strane proizlazi tumor. Mokraća ide u
redu, u nj oj ne ima bj elančevine, niti šećera. Stolica uredna. 17.J3. la parotom i j a.
Zarez počimlje nešta izpod process. xyphoid., te ide do symphyze. Oysta se ne može radi
veličine iz trbuha izvaditi, nego se punctira i kod toga opazi, da sastoji iz dva pretinca.
Pošto je iz obih izpuštena tekućina (oko 18 lit.), to se umanjena cysta lahko izvuče iz
trbušne utline, petlja pograbi Peani, te cysta odreže. Petlja se podveže en masse i _opet
pojedine žile; te pusti u trbuh. Stienke trbuha sašiju se na slojeve. (Demonstrira.) Oysta
osim veličine ne pruža ništa osobita. T e č aj uredan, afebrilan, samo na dan operacije po
podne imade bolestnica boli, koje na morphij stanu, te se više ne povrate. Rana od operacije
p·er primam · zacielila, te je boleRtnica 26./4. odpuštena.
2. Gystis pa1·ova1·ialis dextra. Ovariotomia. Marija J., 28 g., ud., primlj . 28./3. 1897.
Prije n- ·m.Jeseciopazila, da ima- u desnoj strani doljnega trbuha tvrdi okrugli tumor, koji
joj polagano uz bOli raste. Ove boli javljale su joj se već od 6 godina, ali nije prije opažal&
nikakove promjene u trbuhu. Prije 7 godina imala bolest u trbuhu, koji joj je bio
jako nadut i bolan, nu nije imala vrućice i:J.i groznice, blato i vjetrovi BU išli, bljuvala nije.
Bile l!!u joj noge otečene, te joj je mjesečnina na 4 mjeseea izostala, ali se zatim uredno
povratila. Prvi put je dobila mjesečninu u 15., udala se je u 18. godini. Rodila je jedanput
prije '9· godina, lahko; abortusa nije bilo. Inače uviek zdravil. S ta tu s pr a es en s. Dobro
ugojena, krepka, prsni organi uredni ; tj elesna toplota normalna. U doljnoj desnoj strani
trbuh izbočen, tamo mukli, inače svigdje tympanitični zvtik. · Na mjestu mukline ćuti se
tumor velik kano dj ečja glava, ·nepravilne površine, otvrde, ali elastične consistencije. Tumor
je dobro pomičan, od njega ids petlja prema zdjelištu. Uterus normalne veličine,
stoji visoko, portio tvrda, desna se adnexa ne pipaju na svom mjestu. Blato i mokraća
uredna, ne ima u njoj šećera ni bjelančevine. Diagnoza je glasila :fibrom ovarija ili ovapneni
dermoid. 3.;4. laparotomij a. Zarez u linei albi od pupka ·do symphyze. Pokaže
se jako napeta cysta, koja se izvuče, te nadje, da joj je petlja triput okrenuta. Ova e
uhvati s velikimi Peanovimi kliešti, cysta odreže, te petlja podveže i pusti u trbuh. Nešto
ascitesa, što je bilo u trbuhu, izvadi se; šav trbušnih stienka na slojeve Kada se cysta
proreže; izcuri žućkasta, vodena tekućina. Na nutarnjoj površini cyste puno malih izljeva
krvi. Torzija petlje prouzročila je u ovom slučaju haemorrhagije u utlinu cyste, tako da
je ova bila jako napeta, te gotovo imponirala za solidni tumor. i transsudaciju u trbušnu
utlinu. Da · nije toga bilo, moglo bi se ustanoviti, da· se radi o cysti i ovu vaginalnim
putein izvaditi. (Demonstl'ira.) Torzija cyste se danas više ne vidi, ali izljevi krvi na nu­
-tarnjoj površini su jo sasvim jasni. T e č aj normalan, afebrilan, samo dva dana poslije
operacije po p. 38·3 uslied coprostaze. ·Rana od operacije per primam zacielila. Bolestnica
će se za koji dan odpustiti. (Odpuštena 8.,5.)
3. Gystis de1·mo-idalis ova1·ii dext1'i, dennoidum ovm·ii et cystis pamt•a1·ia1is. Ovario­
!!1_1!?-a: Ki I.; 28 i:, uđ., - · primij. i6.;a:··s7: od 4 mjeseca, · a.· iza urednog.-porOd'a . ;;-paŽi
bolestnica, da joj je nešto na dvie strane u trbuhu izraslo. Prije da nije nikada ništa
.opazila, · ali je očevidno, da su tumori za trudnoće brže rasli. Oba izlaze s desne strane, te
je jedan mekši, koji s·e proteže na lievu stranu, ostao na veličini, koju je imao, kada gaje
bolestnica opazila, a drugi tvrdi, . koji zaprema desnu stranu trbuha, bio je iza poroda
malen; te je poslije polagano rastao. Boli nije im11la nikada. Bolestnica dobila je prviput
mjesečninu . s 16; a udala se s 18 godina. Rodila je 2 puta lahko, abortus prije 11/2 god.
Bolovlila je jedino od malarije. Inače je bila uviek zdrava. Status praesens. Bolestnica
slaba, srednje veličine, žućkaste puti. Tj elesna toplota normalna. Prsni organi uredni. Trbuh
poveć:in; osobito u doljnem dielu. U sredini izmedju pupka i symphyze objain 84 cm.
Ošit stoji ·visoko, jetra sa svojim doljnim rubom jedva dopiru do rebrenog obluka, želudac
Br. 5. Liečnički Viestnik 1897. 177
toji vioko. U epigastriju i slabinah tympanitičan, u doljnem trbuhu mukli zvuk. Na
mjestu mukline ćute se dva tumora, od kojih je svaki velik kano dječja glava. Oba proizlaze
iz desne strane zdjelišta, i jedan fl.uctuirajući proteže se većim dielom ulievu stranu,
dočim drugi dosta tvrdi zaprema desnu stranu zdjelišta. Iza spoja kosti stidni ea· dade se
napipati još jedan mali tumor, koji po svojem položaju i čvrstoći dade zaključivati na
samn maternicu. Od njegove desne strane vuku se k jednom i drugom tumoru čvrste,
tvrde, odebljale petlje. Uterus anteponiran, portio malena i tvrda, adnexa se ne mogu pipati.
Strdnji laquear izbočen, u njem se ćuti fluctuirajući tumor. Stolica i mokraća u redu.
Ne ima bjelančevine, ni šećera. 3.{4. laparotomija. Zavez u linei albi od pupka do sympbyze.
Pokazuje se, da imade tri tumora, jedan solidni, velik kano jabuka i dva cystična,
svaki velik kano dječja glava. Svi imadu svoje petlje. Ove se podvežu i tumori izvade, te
petlje spuste u trbuh. U doljnem kraju rane umetne se Mikuliczev tampon, a gornji dio
sašije na slojeve. Jedna od cysta je parovarialna s jasnom vodenom tekućinom, a druga
dermoidna s pahuljami masti i cholestearina u tekućini, te malim svitkom vlasi ; zubi ne
ima. Solidni tumor je dermoid ovarija, u njem pločice kosti. Diagnoza se je bila prije
operacije stavila na cystis multilocularis ; nije se mislilo na dermoid, jer je ovaj obično
jednostavan i jer nije nikad veći od dječje glave, a da će se naći kombinacija triju vrsti
tumora, nije se naslućivalo (Demonstrira.) Te č aj uredan i afebrilan, samo 4 dana poslije
operacije u jutro 38" uslied coprostaze. Rana per primam zacielila, samo na mjestu, gdje
je bio Mikuliczev tampon, nalazi se još mala :fistula. Bolestnica će se naskoro odpustiti.
4. Pt·ilog k liečenju hype1·t1·ophije pmstate resekcijom sjemenjalca. Predav.lelj sravnJUJe
dva modernanač1n-a 1fečenja hyi)etophi}e pstate; .cMtai)u i esekciju sjemenjaka,
te misli, da svakako imade resekcija prednosti. Spominje, kako se u novije vrieme javljaju
glasovi baš tako i prot.i resekciji, kano prije proti castraciji, i to zato, jer ona nije sj egurna
kano niti ova. Izvješćuje o pet slučajeva, gdje je Wikerhauser izveo resekciju, pa je
podpuni uspjeh glede ischurije i drugih tegoba nastupio samo u dva slučaja, u jednom se
je pokazao, pa opet izginuo, a u dva se nije opazilo nikakova uspjeha. Prostata se je u
vih slučajevih smanjila. Na temelju ovog izkustva dolazi predavatelj do sliedećeg zaključka
: resekcij om sj emenjaka postiže se u većini slučajeva, kao i castracijom
smanjenj e predstojne žliezde, ali to nije dovoljno, da se odstrane
s hy p er tro ph i j o m s kop ča n e t e g o b e. On misli, da mora jo i drugi faktor sudjelovati,
a to je mjehur, pa da se postigne uspjeh, mora da se prostata smanji i da se stanje mjebura
popravi. Izjavljuje, da doduše ne može odsuditi operacije, ali da se niti ne može
priključiti gotovo obćenitom entuzijazmu. 1 Obširno predavanje priobćit ćemo naknadno.)
Dr. Schwarz: I ja sam, kad se počelo o tih operacijah mnogo pisati, pravio najprije
caskacije, pak sam imao liepe uspjehe. Kada je Isnardi publicirao svoj način, pravio
sam resekciju, te sam u dva slučaja imao dobar uspjeh, nu kasnije po redu u nekoliko
nikakav, i to me je prinukalo, da sam se opet vratio castraciji. A i ta me je sada u ne·
koliko slučajeva ostavila. Oni, koji tu operaciju preporučaju, tvrde, da se i stanje mjehura
tim popravlja, pak da imade slučajeva, gdje ako i nije bilo odmah uspjeha, taj se je pokazao
nakon godina. Ja po svojem izkustvu takodjer se ne mogu entuziazmirati za tu metodu
liečenja.
Dr. Gutschy: Ja sam čitao referat Griffithsa, koji je iztraživao prostatu bolestnika,
koji je 18 dana poslije operacije uslied embolije umro, pa veli, da epithel žliezde najprije
proliferira, zatim salasto degenerira i napokon izgine., i vezivo te gladko mišičje se
istim načinom gubi. Činio je pokuse i na psih, koji su mu to potvrdili. On dolazi do zaklj
učka, da obostrana castracija imade uspjeha, gdje je parenchym žliezde hypertrophič;1n,
a nema ga, ako je vezivo pomnožano. - A imade li znakova, po kojih se može ustanoviti,
kakova je hypertrophija?
Dr. Seh war z: Sigurno se dade samo kod obdukcije kazati, nu može se praesumirati
kod tvrdih, da su fibrinozne, a kod succulentnih, da su žljezdaste.
Predsjednik: Pošto je dr. Mašek zapriečen danas doći, to se odgadja njegovo
za danas zakazano predavanje.
Time je dnevni red izcrpljen, te zaključujem današnju skupštinu.

us Liečnički Viestnik 1897. Br. 5.
Therapeutičrl.e crtice.
K. · BUdinger. O l!Septičkom i antisept·ičkom tiečenjt! ?'ana. (Centralblatt fiir die
gesammte Therapie 1897. Heft I.)
Pisac doduše za chirurga stmkovnjaka ne iznaša ništa nova, ali kratko, veoma pregledno
i jasno ocrtava ovo važno pitanje. Najprije označuje zahtjeve, koje stavlja moderno
liečenje rana, a zatim pokazuje, kako se istim udovoljuje .. Da se zaprieči infekcija · rane,
imade se . u prvom redu očuvati, ela u nju ne uniclju bacterije, a u drugom uništiti unišle
klice; Asepsom kušamo zapriečiti, da ne unidju klice u čiste rane, a zadaća je antisepse,
da već unišle uništi. Prvoj je. težko sasvim udovoljiti, s toga se i uz stroge aseptičke prin·
cipe još nekoje antiseptičke mjere rabe, i to osobito za čišćenje bolestnikove kože i liečnikovih
ruku. Čistu asepsu težko je provesti u velikih gradovih, gdje imade mnogo škodljivih mikroorganizma,
nemoguća je u prostorib, gdje imade gnjilih organiukih tvari ili gdje je
istog ili prošlog dana otvoren absces ili zavezana nečista rana. U privatnih 8tanovih imade
se dan prij operacije soba temeljito očistiti i prozračiti, te odstraniti sve pokućtva, koje
prima prah. Čista antisepsa nije dovolj na, pa je i donekle pogibeljna, jer su sva sredstva
· za desinfekcij u u stanju, da prouzroče lokalno ili obće otrovanje, a osim toga sva najedaju,
te djeluju istom, ako sn dulje vremena u dodiru s bacterijami. Antiseptičko izpiranje odstrani
mehanički jedan dio bacterija, ali nije vjerojatno, da sve uništi, jer ostaje prekratko
vrieme s njimi u dodiru. S toga mi danas rabimo antisepsu 1. kod nepovoljnih vanjskih
okolnosti, 2. kod rana, gdje moramo po načinu, kako su zadane, suditi da su od pouetka
inficirane, . 3. kod zapala. Obično se rabi sublimat l : 1000 do l : 5000, carbo l i lysol l do
5: 100, salicyl, borova kiselina i thymol 1-3 : 1000. Sublimat ne smije se rabiti kod
crieva, carbo! ne kod sluznica, a nijedno od ovih dviju se ne smije u većih količinah puštati.
u serozne šupljine, jer budu brzo resorbirane. Inficirani liečnik (koji je bio kod erysipela
ili babinje groznice, koji je otvorio phlegmonu ili secirao) ne smije istoga dana
operirati. Najp,rije se odrežu i očiste nokti, zatim se ruke mehanički čiste tarući ih sa sapunom)
kefom, .i to kroz 3-5 minuta, zatim se isto vrieme kupaju, najprij e u absolutnom
alcoholu, a zatim u ,sublimatu l : 3000. Sada se već liečnik ne smije ničesa dotaknuti, šta
nije sterilizirano i u tom sastoji glavno umieće, ela gotovo mehauiuki izbjegava i opet
opaža svaki dodir s predmeti, koji nisu sterilni. Dolestnik se najprije uisti sa sapunom, i
to ela .mu se koža tare, najbolje s opirači od fine drvene ostružine, zatim se obrije, oplahne,
otare s absolutnim alcoholom, aetherom i sublimatom. Instrumenti imadu bit.i glmlke površine,
sasvim od kovine, a sastavljeni moraju se dati razstaviti. Prije porabe imadu se
barem lO minuta u l "/0 raztopini sode kuhati, samo noževi se ne kuhaju, jer im se kvari
oštrina, nego se stavljaju na dulje vremena u absolutui alcohol. Iz spreme, 11 kojoj su :;e
instrumenti kuhali, metnu se odmah u 1-3% ra.ztopinu carboht ili lysola, i"; koje se po­
davaju. Za podvezivanje i šivanje uzimlje se najviše svila, koja se lahko dade kuhanjem
sterilizirati i catgut, kojeg je teže sterilizirati, jer ne podnaša kuhanje. (Glede sterilizat:ije
cat uta, koja je dosta komplicirana, upućujem na original. Ref.) Za čišćenje rana i brisanJe
rabi se isti materijal kao i za povijanje t. j. Brunsova watta ili bieli hyclrophilni
gaze. Prva imade tu manu, da se ne može izkuhati i da slabo upija (za povijauje rana je
' tta sasvim nesgodna, jer ne upija dovoljno seCI·ete, pa se sliepljuje i pogodjuje reten­
CIJU. Ref.) Gaze se može izkuhati, ali najbolje se sterilizira s vrućom parom u sgoclnih
aparatih, i to svaki put iz nova. Sterilizacija s vrućim zrakom nije dovoljna. Drainaža se
protivi principom stroge asepse, ali ako nisu izpunjeni svi uslovi, da rana zacieli per
primam int.entionem, imade se na najnižem mjestu drainirati, i to s jodoformgazeom ili
drainom od kaučuka. Nečiste rane se . ne šivaju, nego tamponiraju s jocloformga";eom.
Samo nečiste rane se irrigiraju, i to . ili s kojim ciesinficiensom ili sa steriliziran om physi.>ložkom
raztopinom kuhinjske soli. Kod sterilnog povoja rgo pečeno meso. Dj elovi, u kojih imade mnogo nucleina, kano prsna žliezd i jeit·a· 'pa
pomnažaju izlučivanje mokraćne kiseline, zatim meso mladih životinja, · a i IDlade biline
(šparga) imadu se zabraniti. Mlieko pomnaža baze xanthina, a umarijuje moki ai:i .lf.isell.
;
Kod absolutne diete s mliekom ne dobiva bolestnik nastupa, ali nitko nije kadar, da se
dulje vremena samo od mlieka hrani. Mnogi zabranjuju kiselo voće i kisela. 'jela, nu ne
ima razloga, zašto bi se trebalo bojati bilinskih kiselina i njihovih soli, idje, se one u tie)u
spale u ugljičnu kiselinu i izdisuju, a ako imade alkalija, pretvore t carbonate, koj(se'o'd
starine smatraju liekom uloga. Alcqhol zabranjuju njemački autori, eQgleiki i fi:ancezli:i s
manje strogi. Stari liečnici nisu dozvoljavali jako slana jela, a Čini se po novijih .. izti·až
vanjih, da chl01·ov natrij štetno dj eluje. Od alkalija rabe se od starine. carbqnati natrija,
kalija i lithija, spojevi calcija i magnezija, te amoniaka. Odkriće, da se litiiijey i.trat lag:Je
otopljuje, pribavio je lithijevim solim velik glas. Alkaličke kiselice mogu se pit( saino hn
e ne smije dodavati natrijevog carbonata, jer se time stvaraju svakojake chmičke sluenine
izmedju prvobitnih soli i ovoga. Vapneni carbon at daje mokraći s vp jstv; . otoplj
uje mokraćnu kiselinu, a jer ona ostaje . kisela, ne treba se' bojati vapnnih co.nc.remetli.
Jedino u CI·ievu mogli bi ovi nastati, nu to ne ima pogibelji, ako se pa.zi'iia' 1itolicu. Od
početka ovog stoljeća preporuča se opet magnezija. Sasvim se je ostailo shičenine'amoniaka.
U zadnjih godinah preporučuj e se njima jako srodna vrsta, aiDlni (plJ?erazin, · lys{din,
lycetol, urotropin), koji osobito otopljuju mokraćnu kiselinu. Nu nada, ko)a se je u nJe
.;tavljala, nije se sasvim izpunila ; piperazin, lysidin i lycetol su kod boles.triika. slabo' djelovali,
a motropin pravi tegobe u mjehuru i probavilih. Natrono·v salicyat pqinnož:uje
izlučivanje mokraćne kiseline, DU nekoji autori se boje, da prouzročuje 'tophe' i COncremente
u mokraćnih putevib. Mokraćevina može mnogo mokraćne kiselil)e''otopiti, aW "se
rabi za liečenje concrementa u mokraćnih putevih, a ne za uloge. Veliko Z{lahuinovnje
imadu physikalni načini liečenja kod uloga u okrajninab. Osim topiih kupelji treha ' 'št\)
prije rabiti sglob, koji je bolestan bio, te masirati. šta treba raditi kod nastupa, 'J,Jij još
riešeno. Jedni preporuč-qju podpunu pasivnost i mir, a drugi već za nastup\- 'upor1j uj u
alkalija, natronov salicylat, narcotica, laxancija, bydrotherapiju itd. · 1 • ·
' •
L. Stein. O haemort·hoidih i metodah njihovog liečenja . . (Wiener medizinische
W ochenschrift 1896. br. 50.)
· Najobičniji način operacije je sada Langenb eckov. Crievo se temeljito izprazni, pre­
cliel šupka očisti, i (eventuelno u narkozi) sphincter s oba kažlprst razširi, · te taić 'čvorovi
izaclju. Čvor 1:1e sa zubčastom pincettom prihvati, te na dnu u uzdužnom smjeru . crieva
prištine s Langenbeckovimi kliešti i s crveno razžarenim Paquelinom do l1;akova li§t\\
spali. Ako sgorjelina krvari, kada se skinu kliešta, to se krvarenj'e ustavi Paqil'elinoni; .P.od­
vezivanjem itd. Sada se umetne 5 cm. dugi, kano prst debeli drain U: gužjak i preko toga
po voj . Ciev služi kao tampon proti eventualnom krvarenju 1 odvadj a flatU:s, koji 'lnač pf.
uzročuju velike boli. D rain se ostavi 4-5 dana, a isto tako dug? se obstipii·a. Zatim' , se
daje ol. ricini i poslije stolice čisti rana. Druga je metoda elastična ligatura po D' it te !1.1.
Čvor se s kliešti prihvati i na dnu s tankom cievčicom od gumme čvrsto sveže. On suho gan-
· ·

180 Liečnički Viestnik 1897. Br. 5.
graenescira i odpada za 8-10 dana. Ako su čvorovi kano viimac oko šupka poredani, to
ih treba s nožem odstraniti i ranu ti cielom obsegu sašiti. U novije vrieme preporuča
Lange u New-Yorku, da se u čvor injicira nekoliko kapi concentrirane carbolne kiseline.
G. Altschul. K aetiologiji i thempiji haemo1·rhoida. (Deutsche medizinische
·
Zeitung 1897. br. 4.)
Po piščevom mnienju je kod te bolesti glavni aetioložki moment nasliednost, a tek
pod njezinim utjecajem poremećenj e kolotečja i kakvoća krvi. Tko se hoće riešiti potežkoća
bez operacije, treba da si trajno prema tome uredi način života. Štetno djeluj e alcohol i
kava, treba se čuvati plethore i naslage sala, zato valja gombati, hodati, kupati se u parnih
kupeljih. Hranu treba jesti mješovitu, čuvati se jela, koja napuhnjuju; samo meso prouzro­
·čuje obstipacij e. Povoljno djeluju purgancija, blaže liečenje sa surutkom ili groždjem. Ako
izpadne koji čvorić, treba ga odmah povratiti ; ako su čvorovi jako otekli i ako se ne dadu
povratiti, treba mirovati i stavljati leda, dok ih se može reponirati. Proti češćem krvarenju
preporuča A. kuhane borovnice, ako jako krvari ledene klystire, secale i tamponadu ; proti
tenezmu, ako je izpao koji čvor, suppositorija s belladonom, morphijem ili extract. opii ;
proti svrbljenju sapun ili kakovu mast. Čirove treba liečiti s dermatolom, argent. nitric. ili
adstringirajućimi pomasti.
W. Kramer. K up ombi pm·enchymatoznih injekcija carbola kod tonsillarnih bolesti.
(Oentralblatt fiir Ohirurgie. 1896. br. 47.)
K. rabi s uspjehom injekcije 2-3% raztopine car bolne kiseline, da preprie.či često recidivirajuću
tonsillitidu. Po njegovom mnienju uzrokuju recidive latentna ognjišta gnojnih cocca
u peritonsillarnom vezivu. On radi tako, da nekoliko tj edna poslije takovog recidiva 2-3
puta na tjedan pravi injekcije od 1/2 cm8, 2-3"/o carbola (u svem 4-6 injekcija), i to,
da kroz prednji nebčani obluk po pr. l cm. duboko ubode i kap po kap izpraznuje teku·
ćinu u tkaničine, te uz to šiljkom igle na razne strane kreće. Pokušao je ovo liečenje do
sada saino kod odraslih, te nije nalazio nikakovih štetnih posljedica i nije više nikada
imao recidiva.
Finkh. O mogućnosti 1·epozicije zastarjelih izčašenja u mmenom sglob·1. (Beitriige
zur klinischen Ohirurgie XVTI. Band, 3. Heft 1897.)
F. izvješćuje o 123 svježih i 100 zasta1jelih izčašenja, te dolazi do zaključka, da je
prognoza do devetog tj edna dobra (može se reponirati '/5 slučajeva), a poslije toga se izčašeni
rameni sglob još samo iznimno dade nekrvavo povra,titi.
G. Drehmann. K opemtivnom liečenju in·eponiblih tmumatičkih izča.šenja be"
drenoga sgloba. (Beitrage zur klin. Ohirurgie XVII. Band, 3. Heft. 1897.)
D. navadja uzroke, s kojih se ne može luxacija povratiti (interpozicija djelova sglobne
čahure ili odtrgnutih komadića kosti kod svježih slučajeva ; promjena čašice ili čahure kod
zastarjelih), te misli, da u svježih slučajevih treba uviek pokušati nekrvavu repoziciju.
Gdje. je jaka pokrata noge, preporuča D., da se najprije neprestanom extenzijom s utezi
raztežu sgrčene mekoti, kako bi se izbjegli nesretni sluča.ji kod nasilnoga raztezanja. Kod
krvave repozicij e treba se osobito obazirati na moguću infekcij u rane od sj edišta i šupka.
Uspjesi krvave repozicije su bolji nego oni resekcije, ako se temeljito izva(lja, na ime da
se učini, da je hrskavac čaŠice čist i da je ova sva sasvim . prazna, jer se inače lahko dogodi
reluxacija.
· H R. Wossidlo. Liečenje st?·icttwa u?·etlwae mzM?·ivanjem. (Berl. klin. Wochenschrift
1896. br. 6.)
Obično se odpuštaju bolestnici iz liečenja, kada sonda 23-25 Oharriere lahko ulazi,
te im se još daje savjet, da daljnim bougiranjem predusretou recidiv. Nu u mnogo sluča­
jeva takovi bolestnici nisu izliečeni, jer se može endoskopski još naći tvrdi infiltrat.
Izliečiti se može tek, ako je razširivanje prešlo 30 Ohar., nu jer na orificium ext. ne može
unići tako debela sonda, treba rabiti dilatatore (Oberlanderov ili Kollmaoov). Ovi raztežu
najprije do 26 ili 27 Ohar., pa se kod svakog puta za 1-2 broja jače razteže do preko
30 9har .. Pogleda li se sada urethru endoskopski, to se nalazi, da sluznica ima opet naravnu
boju, nabore i oblik.
Br. 5. Liečnički Viestnik 1897; 181
Književne viesti.
Liečničko izvješće obće i javne Huttler-Kohlhoffer-Monspergove
zakladne bolnice pod zemaljskom upravom za god. 1895. Sastavio dr.
Vatroslav Schwarz, kr. zero. zdr. savjetnik, bolnički ravnatelj i primarni liečnik. 4",
224 str. S l autotypijom i više skrižaljka. Izdano troškom kr. hrv.-slav.-dalm. zero. vlade.
Osiek 1895.
Ovo velikim marom sastavljeno i veoma obširno izvješće dieli se u dva diela, obći
i posebni. U obćem dielu zaprema I. o d sj e k lj etopis zavoda, iz kojega vidimo, da je bilo
glede liečničkog osoblja mnogo promjena, a glavna je ta, da je ustrojen još jedan prima­
rijat, te je primarnim liečnikom chirurgičkog odjela imenovan dr. B. Fischer, dočim je
dr. V. Schwarz zadržao interni odiel. Dovršeno je 1895. više novogradnja i adaptacija, od
kojih osobito spominjemo : pavillon za kužne bolesti, rtvačnicu i ledenicu, te da je uredjen
vodovod za bolnicu. U II. odsjeku nabraja se sve zavodsko osoblje, a III. razpravlja o
g i b a nj u bolestnika, gdje se do u najmanje tančine u mnogih skrižalj kah prikazuje :
l. pTimst, odpad i pomor, zatim 2. primst u pogledu na spol, dobu, v.ieToizpoviest, stali.,
zanimanje i zavičajnost ; 3. primst pogledO/ll na pojedine bolesti i miena najvažwijih bolesti
; 4. posljedci ozdmrljenja za sve bolesti ; 5. pomm· broj evno i postotno. Kod miene
mj esečnog pomora najvažnijih bolesti nalazimo u skrižaljci stupce za "rheumatismus, febris
intermittens", koje nisu nikada neposredni uzrok smrti, a dapače i "trachoma", a ne ima
,.bolesti srdca i žilja'·, "mozga i živčevlja", te .,novotvorine", gdje se za ove bolesti nabraja
14, 14, 15 slučajeva, što su kod godišnjeg pomora od 183 osobe svakako zamašne brojke.
Isto imademo prigovoriti i pomornoj statistici za desetgodište 1886-95. ; 6. uspjeh liečenjtt
broj evno i postotno ; 7. tmjanje obsMbe proračunano je za sve bole11tnike ; 8. bolesti po­
redane po mm·bilitetnoj Še liti. Ovdje se navadjaju sistematično poredane sve bolesti, njihovo
stanje početkom godine, prirast, odpad i preostatak koncem godine. Iz ovoga razabiremo,
da je u osječkoj bolnici god. 1895. liečeno 2675 osoba, da je izliečeno 1471, poboljšano
649, neizliečeno 200, umrlo 183, a preostalo koncem god. 172. 9. · P?·osektum, zavodslc ·
labomtm·ij i bacte?"ioloilco-higienički zavod. Razudba učinjeno je 75. Od bacterioložkokemičkih
radnja navadja se iztraživanje vode novog zavodskog zdenca. 10. Ljelcori i povijala.
Izvješćuje se o trošku za ljekove u obće i proračunano na glavu bolestnika (3•57
novč. dnevno), zatim o potrošku svih ljekova prema količini pojedince. 11. Polikl-in-ičlci
mnbttlatorij s potankim popisom bolesti od 725 prijavljenih bolestnika. 12. Pisamičtvo,
navadjaju se u izvadku sve naredbe, odpisi i riešenja stigla na zavod i podnesci i ina do­
pisivanja od strane ravnateljstva. U posebnom di el u: I. o ds j e k. A. O eliel za unutarnj e
b o l e s t i: l. gibanje bolestnika; 2. o die l za mot1·enje tmoboln-ih; 3. thempetttičlci pabirci,
pokusi s novirni ljek01;i, Uečničlca opažanja i t. d. Izvješćuj e Ke o abdominalnom typhu,
te o njegovom liečenju s lactopheninom, o kojem se veoma povoljno izrazuje. Od diphterije
navadja se jedini slučaj, koji je primljen god. 1895., isto tako i od variole. Razpravlja se
o tuberculozi, o novih načinih njezinog liečenja, te izvješćuje o pokusih s peruanskim bal­
zamom, solvcolom i creosotom. Još se navadja tannigen i trional, te s ovimi sredstvi
postignuti uspjesi. B. O d i el za i z v a nj s 1. e b o l e s t i : l. gibanje bolestnikct ; 2. openwije.
U svemu je izvedeno 578 operacija s ovimi posljedci : izliečeno 514, poboljšano 25, ne­
izliečeno 5, umrlo 9, preostalo u liečenju koncem godine 25. Operacije svrstane su u
skrižaljku, iz koje se može razabrati ne samo broj i vrsti, već i uspj eh istih. Ubrojene su
i male polikliničke operacije, te se time i raztumačuje mali postotak smrti od l·G3. N a­
vadjaju se slučaji smrti operiranih i uzrok iste. Narkoza bilo je 86 (Billrothovom smjesom),
lokalnih anaesthezija 67. Strukovno chiruržkih povoja 17. Zatim se opisuju zanimivi ope·
rirani slučaji, od kojih spominjemo exstirpatio elephantiasis clitoridis, operatio raclicalis
herniae ventralis accretae, gastroenterostomia antecolica ppt. carcinoma ventriculi, sutura
nervi mediani et tendinum (žalibože se ne navadja u8pjeh), laparotomia explorativa ppt.
myosarcoma uteri, excissio labii duplicis (bolestnica imala je iza odebljale gornje ustne

182 Liećnički Viestnik 1897. Br. 5.
dalis congenita kod 5-god. dječaka, te se prilaže slika. Bolestnik nije operiran, što se
opmvdavn, da se je radilo o encepbaloceli. Prije su istina encephalocele bile noli me
tangere, ali danas je m ni enje većine chirurga, da se imade u sgodnih slučajevih operirati ;
tl. odiel za bolesti očiju. Prikazuje se gibanje bolestnika, te uspjesi liečenja (skupa s trachomom
i opet bez tmchoma), zatim se navadjaju operacije 41. Još se potanko izvješćuje
o tmchomatoznih bolest.nicih po uspjehu, dobi i obitavalištu ; 4. odiel za syph-ilis ·i Mne1'ične
l•olcsti. Izkazuje se gibanje bolestnika, zatim uspjesi liečenja napose za venerične i opet
za syphilitične, izvješćuje o dobi, zanimanju, obitavalištu i načinu okužbe, te se dolazi do
zaključka, da je skoro polovica bolestnika se okužila u blndilitib, a ela su kod žena isto
toliko okužene bludnice. Kod ovog tako točnog izvješća čudno nam je, što nije kod veneričnih
bolesti napose izkazano, koliko je bilo gonorrhoea, a koliko ulcus vener., kod
syphilisa pako, koliko je bolestnika došlo u bolnicu s primarnim affektom, koliko sa sekundamimi,
a koliko s tercijarnimi pojavi. Operacija izvedeno je na tom odjelu 45. Razpravlja se
o liečenju syphilisa intramuscularnimi injekcijami bydrarg. salicyl. i gonorrhoeae argoniuom.
te se o obih veoma povolj no izrazuje; 5. o die l za 1·odilje, ob će izvješće o gibanju, zatim se
izvJešćuje o položnju. i namjt•štaju ploda, o komplikacijah trudnoće i poroda, o novoroc\jenčadi
i o opemcijah. Na koncu se još mzpmvlja o abortusu, i kako se on u Osieku
kriminalno izvacljv . II. od sj e k. Poslovauj e zavodske uprave. Iz ovoga se vidi, ela
je bolnica imala liepi uspjeh ·vlastite režije, jer je imala čisti dohodak od 7017 for. 32 nč.
Sveukupni obskrbno-režijski trošak ua dan i glavu iznaša 75·3 novč. III. o d sj e k. z; n a ustvena
dj elatnost zavodskih lie čnika. U članku .novije o se1·oth"rapji" razpravlja
V. Schwarz temeljito o krvnom serumu proi "raku", proti "streptokokkima" i proti
"tuberkulozi", te se punim pravom o svih trih veoma rezervirano izrnzuje. B. Fischer u
Nauku .ob epicyst.otomijah" prikazuje, kako je došlo do toga, da se danas izvadja gotovo
Hamo visoki rez, iztiče njegove prednosti, a osobito se obširno bavi šavom, kao najtežim
dielom ove operacije. U izvadku priobćuj e uspjehe, koje je postigao kod 6 slučajeva od
njega operiranih, nu to je svakako tako malen broj, da se ne mogu uikakovi zaključci
stvarati. D. Seh war z priobćuje "slu.čcj neumlyije rmula, izliečen kctst1'ucijom", te pita,
da li je opravdana castracija radi ueuralgije mošnjice. On misli, da treba razlikovati, u kojoj
je dobi holestnik, pa da se ue će tako lahko odlučiti kod mladog čovjeka, nu nije oklievao
u njegovom slučn,ju kod 61-godišujeg starca. J. B artulić piše .o ech·inolwlclcu, a napose
o echinolcokk·u t! plućima". Pounj prije uavadja biologiju eccbiuococ.ca, njegovo razprostmnjenje,
čestoću slučajeva po m-gmih, te prelazi ua symptomatologijn u obće, a zatim, ako
je parazit u plućih. Ovim se pitanjem obširnije bavi, prikazuje tečaj i današnje stanje
therapije, da napokon izviesti o svojem slučaju, koji nije klinički diagnosticiran, jer je
drugi clan poslije dolazka u bolnicu naglo umro. R.adi toga je i anamneza i status praesens
nedostatan. Nu zato bi trebalo, dn je nalaz sekcije što točniji, a ovaj je veoma površan,
jer se spominje samo, da je cysta bila velika poput glave novorodjenog djrteta, da je nekoliko
)l'onchija perforirana bilo, i ela je sadržnvnla "sigmno" litru nešto žućkaste tekućine,
u kojoj se mikroskopski našlo scolices. Gdje se je nalazila cysta, kakova su bila ostala
pluća, kakova je bila cysta i sastav tekućine i t. d., o tom ne ima ništa. B. Gr č ić završuje
niz članaka "slttča.fem symet?·ične yan.gmene (B(tynamlovom bolest·i)". Ponajprije bavi se
obćenito pitanjem, zatim potanko opisuje svoj slučaj, jedino se therapija ne navadja, očito
je bila samo konzervativna. Još je trebalo opisati tečaj bolesti ili barem spomenuti, kako
dugo BE:' je bolestuica opažala, jer iz anamneze saznajemo, da je. bolest započela 6 mjeseci
prije dolazka u bolnicu, a zatim se samo veli, "da je sve Alabijom postajala i poslije luatke
ngone nastupio exitus". I nalaz sekcije pogrješavamo, osobito gdje se je klinički pomišljalo
i na syringomyeliju. U dodatku imade izvješće još liepa meteoroloi:lca opaianjct t! Osieku.
za g orl. 1895., iz kojih saznajemo, da Osiek leži 91 m. i 4 mm. (!) nacl morem.
Ovo izvješće služi ua čast u prvom redu ravnatelju S ch wa r2;n, koji je najveći dio
obradio, a u drugom ostalim zavodskim liečnikom i činovnikom. Osim sppmenntih nedostataka,
koji 11isn kadri da umanje vried110st toga izvješća, te koji će se u buduće lahko
izpraviti moći, moramo s ovim izvješćem veoma zadovoljni biti. lstina, množina detaila biti
će običnom čitatelju prevelika, ali jt1 zahtjeva damts t11ko razvijena statistika i tek ona
prua nam ne salllo to.čnu sliku o rndu zayoda, nego i zqraytyeuih i ocijalnih pdliah
Br. 5. Liečnički Viestnik 1897, 183
njegove široke okolice. S toga moramo., da se ponosimo, da bar· od jedne bolnice imademo
izvješće, koje zadovoljava svim zahtjevom i koje se može uzporediti s izYješćem velikih
Kvjetskih bolnica. Antolković (Zagreb).
Neunter, zehnter und eilfter Jahresbericht des Physikates Uber
die Gesundheitsverhaltnisse der kg!. Hauptstadt Prag fUr die Jahre
1890, 1891 und 1892. Erstattet v. Landtagsabgeordneten Dr. R Z ah of, Stadt­
pbysikus, k. k. Sanitatsrath. Prag, 1896, im Verlage der G

184 Liečnički Viestnik 1897. Br. 5.
i oslabljeno · disanje. Bolestnik izbacuje nešta krvave sluzi. Diagnoza : pneumopericardium
i baematothorax. Mir, tekuća hrana, led, narcotica. Tečaj dosta ·dobar; samo uviek nešta
povišena tj el. topl. 13. travnja pokušao je bolestnik ustati, ali se je onesviestio i bljuvao,
nu brzo se opet oporavio, sjedi u krevetu i na kratko vrieme ustaje. 21. travnja dodje mu
majka u posjete, koja mu je mnogo spočitavala. Bolestnik se veoma uzrujao, te zadobi silnu
zaduhu, bilo jedva da se ćuti, tjel. topi. 35·5'', muklina srdca se razširuje. Pripravilo se za
pericardiotomiju, ali se odustalo, jer se je vidjelo, da ne će biti uspjeha. Naskoro umre
bolestnik, da mu je polagano padala tjel. topi. i rasla bljedoća, ali nije bilo znakova za­
dušenja. Sekcija pokazala je sliedeće (nalaz na glavi izpuštam, kano i gore, jer je nuz­
gredan. Ref.) : li eva pluća srasla s porebricom, u dol j nem di el u pleuralne utline židke i
sgusnule, te organizirane krvi. Osrdačje napeto. Kada se otvori izadje mnogo tamnocrvene
tekuće krvi, nu -ova je bila u raznih pretincih, stvorenih od synechia medju srdcem i pe­
ricardijem. Pseudomembrane pokrivaju svu serozu, u njih krvarenja. Nepravilna raztrgana
rana na cielom pericardiju i na prednjoj strani lieve kletke, nešta prema vani od sule.
longitudinal., te je nekoliko grančica lieve art. coronar. ozliedjeno. Mišičje srdca samo po­
vršno ozliedjeuo, bliedo, lahko se trga. Na prednjoj strani gornjega režnja lievih pluća u
visini 5. rebra sasma zacieljeli kanal, koji je lahko srašten s ranom osrdačja, te se na
stražnjoj strani proteže dolje u doljni režanj . U 10. medjurebrenom prostoru blizu brbte­
njače u m. longissimus dorsi nadje se krugja. U epikritičnom razmatranju tumači E. slučaj
ovako: Hitac prouzročio je haemo- i pneumopericardium, te haemo- i valjda pneumothorax.
Neobično je, da izadje zrak iz ozljede plućnoga parenchyma, nu ovdje se ne može drugačije
tumačiti, jer nije bilo emphyzema kože. Zrak se je polagano resorbirao , ali ne krv, te je
uslied infekcije došlo do pericarditide i organizacije gruševina. Uslied toga nastale su obilne
punokrvne pseudomembrane, koje su se kod svakog tj elesnog ili duševnog napora uslied
jače dj elatnosti srdca trgale, te krvarila. N a taj se način tumači tečaj i konac bolesti. U
ovom se slučaju nije moglo od operacije ništa očekivati, jer bi se moralo odriešiti sve
synechije, da se izprazni osrdačje, a tim bi se opet otvorila nova vrela krvarenja, a ne bi se
našlo, kako se je mislilo, krvareću ranu ili ozliedjenu žilu. S toga zaključuje E. : · ako .
poslije ozljede srdca kasno nastupi ponovno krvarenje, te prieti tamponada srdca, to mo­
ramo uviek pripravni biti, da ćemo naći potežkoće od synechija. Takove možemo tim sigurnij
e očekivati, ako ima uzroka. da predmnievamo pericarditidu.
Hanna. P1·obodena lieva klietlca s1·dca. (Occidental medical times 1896. July.)
Na smrt odsudjeni zločinac zabo si je našiljeni komad željezne žice u prsa, i to
nešta prema vani od sisne bradavke. Imao je umjerene boli i teže je disao. 29'/2 sati poslij e
ove ozljede odsječena mu je glava. Kod sekcije nad jeno je, da j e lieva klietka srdca sasvim
probodena, osim toga bila je mala rana blizu vršike. U osrdčju po pr. 60 gr. krvi.
Szigeti. Samoubojstvo atttoexsti1·pacijom dušnilca. (Vierteljaln·esschrift fUr gerichtl.
Medizin. 1896. Heft 4.)
42 god. žena nadjena je umiruća u kupaonici. Dušnik joj ležao je u krvi na tlu.
Žena umrla je iza 8-9 sati. Mora da je uzela oštri stolni nož u desnu ruku, te nagnuvši
glavu natrag, prorezala si vrat izmedju kosti jezičnice i štituljnog hrskavca, zatim s lievom
rukom izvukla dušnik i izrezala ga.
P. Schrotter. Nekoliko 1·idi k tbstano ·ljenjM nkih dvojbenih fractura. · (Centralblatt
fiir Chirurgie 1897. Nr. 13.)
S. preporuča, da se s obimi rukami pograbi krajeve kosti, koju se hoće iztražiti, i da
se u smjertl njezine duge osi tišti prema sredini (n, pr. kod nadlakta dolazi jedna ruka na
rame; a dl·uga na lakat). Ako nije koHt ozlieđjena, to ne ima nikakove boli, dočim kod
preloma već slabi pritisak prouzročuje manje više znatnu bol. S. misli, da je ovaj način,
kojega zove "bipolarnim protutiskom", osobito sgodan za diagnozu, gdje su se prelomljeni
krajevi jedan u drugoga zabili i zaglavili.
A. Donnadien. Slučaj mnogob1·ojnih kamenaca tt mjehttrtt. (Gazette hebdom. de
sciences med. de Bordeaux 1896. No. 37.)
D. izvješćuje o slučaju, gdje je iz mjehura jednoga starca epicystotomijom izvadio
122 kamenca. Ovi sil bili većinom phosphati, a težina im je bila 30 gr. Malih kamenaca
bilo je preko 30, srednjih oko 30, a ostalo veliki.
Br. 5. Liečnički Viestnik 1897. 185
H . . Oppenheim. Slučaj cariesa h,-btenice s neobičnim tečajem. (Berliner klinische
Wochenschrift 1896. Nr. 47.)
Bolestnik je u 7. godini poslije upale porebrice zadobio caries hrbtenice s podpunom
uzmom doljnih okrajnina, contracturami, povišenimi refl.exi i smetnjami osjetljivosti. U 13.
godini galvanizirao mu je O. oboljelo mj esto u hrbtenici, te se je bolestnik za čudo opo­
ravio, i godinu dana kasnije mogao hodati, ako mu je i korak bio spastičan.
W. A. Ellison. Slučaj acutne ascendimjuće myelitide poslije ospica. (Lancet 1896.
16. Octobr.)
Za veoma zlobne epidemije ospica, gdje se je exanthem polagano razvijao, te bio
većinom neobično taman, kadkada dapače i haemorrhagičan, razvila se je kod 14-godišnjeg
dj ečaka, kada je bolest već prošla, u 2 dana slika Landryove paralyze. Znatna vrućica do-
·
stigla. je pod konac 42°, a poslije smrti narasla još na 42·9°.
Ć.
Taendler. Slučaj Po1-rove sttpmvaginalne amputacije maternice radi ne.mstavivog
krva1·enja; sa sretnim uspjehom. (Miinchener mediz. Wochenschrift 1897. Nr. 6.)
T. bude pozvan k ženi, koja je prije 6 tj edana rodila, 15. dan poslije poroda dobila
jako krvarenje, a ovo se je još dva puta opetovalo. U maternici jedan veći i više manjih
polypa. T. izvadi većega rukom, a manj ega curettom, iza toga opet krvotok, koji na tam­
ponadu stane. Sliedeći dan, kada se vadi tampon, iznova krvarenje, koje ne staje niti na
masažu, niti na ergotin, vruće irrigacije itd. Uslied vitalne indikacije izvede T. suprava­
ginalnu amputaciju, te sc bolestnica naskoro oporavi (pošto je medjutim probavila i hypostatičnu
pnenmoniju). · Krema (Vrdnik.)
Iz stranih družtava.
Gesellschaft der Aerzte in Wien. 5. lipnja 1896. We i n l e e h n e r po b­
zuje slučaj 1·uptu1·e mišice. Mnžkarac od 20 god. oćutio je iznenad:\ u gornjem dielu de!

18G LJečnički Viestnik 1897.
--- ---- · ----- - ------------------------
--
Br. 5.
meti odstranjuju tracheotomijom ili u najnovije vrieme i endolaryngealnim putem, ali često
dodje do bronchopnenmonije, ako i operacija uspije. U plMćih predmet obično prouzro­
čuje absces, te se odstranjuje pnenmotomijom.
. 26. ožujka 1897. M a n n a ber g predstavlja više slučaja ot?·ovanja s oloi.'Om, gdje
nije mogao pronaći aetioložkog uzroka, dok nije u stanu bolestnika našao paprike, koja je
bila s olovom patvorena.
Wiener medizinisches Doctorencollegi um. 14. prosinca 1896 Win­
t e r ll i t z govori o pog?'ješkuh kocl hydt·iatičlwg l·iečenja. Najveće se pogrješke čine, što
se bolestnici prečesto (svakog pol ili cielog sata) kupaju, te time nastaje težko poreme­
ćenje živčevlja. Kod furibundnih delirija smije se uzeti baš samo tako nizka temperatura
vode, da se frequencija bila snizi i živci umire. Kod prietećeg collapsa su ·na mjestu nizke
temperature od kratkog trajanja. Kod mnogih infekcijoznih bolesti (typhus, pneumonia itd. i,
je jaka podražljivost· kožnih žila, dočim su ove kod drugih n. pr. ospica, škrleta gotovo
kljenute; ·-s toga treba kod prvih uzeti kupelji od više topline (do 25" 0.', a kod drugih
niže. Najviše se pogrješaka pravi kod obloga. Mi upotrebljavamo obloge, koji ohlacljuju,
uzbudjuju i tople. Hladni pomnažajn biela, a topli crvena krvna tjelešca. Na koncn
spominje W., da nije na mjestu oblog pokriti s nepromočivom tkaninom, jer tada nije mo­
guće, da voda polagano izhlapljuje.
Berliner Verein fUr inn ere Medizin. 16. studenoga 1896. L e y d e n izvje-
. šćuje o slučaju thwmboze a01·tue abclom·incdis, kojeg je opažao. Iza upale pluća došlo je
do -thromboze obih nrt. femoral. i kasnije do gangraene obiju gnjata. Žilje bilo je zdravo,
pa L. misli, da je ova kao i marantične thromboze nastala uslied slaboće srdca, koja je
zaostala iza infekcije. Amputacija obiju doljnih okrajnina nije mogla zapriečiti smrt.
2. studenoga 1896. Li tten pokazuje slučaj tmnspozicije velikih stdčtnih žilet. Bo­
lestnik je silno cyanotičan, jetra i slezena otečena, zatim postoji snenost, čuvstvo zime i
jaka clyspnoea. Ova cyanosis cardiaca nastaje obično, da krv kroz otvor u septumu ili jer
je ductus Botalli prohodan, iz desnoga srclca odmah u lievo pretiče, a da ne prolazi kroz
pluća. Nu to se u ovom slučaju mora izkljnčiti, jer to stanje nije bolestniku prirodjeno.
Tu se radi o takovom slučaju, gdje amta izlazi iz desne, a pulmonalis iz lieve klietke, te
-postoje dva razdieljena kolotoka, jer se krv aorte kroz venu cavu n desnu, a krv plućnice
opet u lievu klietku vraća, te krv u aort1 ostaje venozna, a u plućnici arterielna.
30. studenoga 1896. K l e m p e r er predaje· o Tc?·vm·enju iz zdtavih bub?·ega.. Više­
puta se je radi krvarenja izvadio bubreg, te se je našlo, da je sasvim zdrav; s toga se je
stalo ovo pitanje točnije proučavati. K. razlikuje kratkotrajno i dugotrajno krvarenje. U
prvu vrst broji takove slučaje, gdje se krvarenje samo jedan -put pojavi, te mu je uz­
rokom preveliki napor (naporno hodanje, jašenje, vožnja na bicyclu). Ohroničko krvarenje
di eli u d vie pod vrsti: l. renalnu haemophiliju i 'J. angioneurotičko krvarenje.
Aerztlicher Vere in zu HambUI·g. 21. listopada 1896. Rat j e n predaje o
d·iagnoz·i i liečenjtt želudačnog či?·a. U početku je teška diagnoza bolesti, jer boli poslije
jela, te na pritisak u epigastriju i uz hrbtenjaču same za sebe baš tako malo dokazuju,
kano i lu-varenje (koje može dolaziti i1.. vena jeclnjaka). Obična therapija (ležanje u krevetu,
tekuća hrana, topli oblozi i razni medicamenti) nije sigurna, uz nju dolazi do recidiva, te
je nužclno, da bole s tnik dugo n ln-evetu ostane. Toga ne ima, ako se· bolest-niku uztegne
svaka hrana na usta, te ga kroz 10 dana samo na rectum hrani. R. daje svaki dan jedan
hrlweći klyzma po Boasn od 250 gr., za žecljn malo ledene vode s cognacom; na trbuh
topli oblog, te mora bolestnik za vrieme liečenja mirno u krevetu ležati. Istina, da bolest­
nici uz to izgube nešta tjelesne težine, ali to se poslije uz krepku lu·anu brzo nadoknadi.
Bilj ežke iz prakse.
Behringova surutka kod gangraene faucium. B..M., 12-godišnja elje­
vojka, oboljela je na ospicah. Šesti dan iza provale osipa opazi okolica, ela dah .djevojke
veoma zaudara, ela su tonsille veoma otečene, smeclje-crnom "krpom" pokrivene, a· i no
s gustimi'.krvavimi -balami začepljen. Dozvan, konstatirao sam gornji nalaz uz -;10° topline,
14r. 5. Liečnički Viestnik 1897. 187
tlyspnoe, soporositet, arythmiju i slabost srclca, te je diete tako rekući bilo u agoniji. Kao
ultimum refugium i više experimenta radi (diphterijn smatram sasma izključenom) injicirao
HILill joj 10 ccm. Behr. surutke broj II., odredio sam, u koliko je moguće, mazanje sa su­
hlimatom (1''/0) i inhalacije s Aqua Calcis uz roborancija. Već nakon 12 sati počeo se je
g:mgraenozni sloj dieliti od površine ždriela, pomalo ga je uviek ostalo na četki, a nakon
:J6 sati nestalo ga je sasvim, pače je i ostatak tonsilla sasma splasnuo, temperatura spaln
je na 37·2, a djevojka se je sasma zdravom osjećala, jedino je veoma slaba bila. Nalazim
to vriednim priobćiti u današnjoj aeri surutka, tim više, jer mi praececlentan slučaj nije poznat
Napomenuti mi je i to, da nakon 5 elana nisam nikakove štetne posljedice injekcije opazio.
Sitne viesti.
V. Katičić (Našice).
Novi članovi. Našemu sboru pristupili su kano redoviti članovi gg. clri. un.
med. Gejza K o b l er, primarni liečnik bos. -herc. zemaljske bolnice u Sarajevu, Adolf
Ho fm an, obćinski liečnik u Snhompolju, Bogoslav Mažuranić, privatni liečnik u Novom
vinodolskom, Milan Crlenjak, sekundarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Jt.agrebu,
Otto pl. We i s s, zem. zdravstveni savjet.llik, primarni liečnik bos.-herc. ze m. bolnice, sveu e.
docent, u Sarajevu, Ljudevit Panč ić, obćinski liečnik u Bizovcu.
Osobne viesti. Kr. kotarski liečnik dr. Ferdo Grospić imenovan je kr. župa­
nijskim fizikom županije ličko-krbavske u Ogulinu. - Dr. Mihajlo J ov anović imeuovau
je na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu, učiteljem higijene, anatomije čovjeka, t(_•
ljekarničkih zakona i naredaba s činom, naslovom i sustavnimi berivi profesora srednjih
škola IX. činovnoga razreda u Zagrebu stalno namještenih. - Dr. Lujo Kr i ž zahvalio sc
je na službi rudarskoga liečnika u Vrclniku, te na vlastitu molbu kano obćinski lielinik
premješten iz uzaclružene zdravstvene obćine Vrdnik, u uzaclruženn zdravstvenu obćinu
Otok. - Dr. Josip Fuchs imenovan je sekundarnim liečnikom bolnice u Karlovcu. -
Dr. Milan Or l e n j a k imenovan je sekundarnim liečnikom, a dr. Franjo M a ix n er
bezplatnim hospitantom bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu.
·
Odlikovanja. Ćlan našega sbora e. i kr. naclštopski liečnik L razreda i zdrav-
stveni glavar 13. s bora, dr. Aleksander H u b er odlikovan je po Njegovom Veličanstvu
redom željezne krune III. razreda. Moramo se tom odlikovanju tim više radovati, -što s11
veoma riedki vojnički liečnici, koji ga posjeduju. - Velezaslužni književnik, podpredsjednik
našega s bora, prof. dr. Antun L o b m ay er izabran je počastnim članom hrvatskog ped:t­
gožkog sbora.
Umrli. Ćlan našega sbora dr. Hinko Kern, umro je u Lipiku 12. travnja t. g., te
je tamo uz veliko učešće pučanstva dne 14. o. mj. pokopan. Pokojni Kern rodio se je 10
kolovoza 1826. u Ledetschu u Ćeskoj, polazio gimnazijalne nauke u Pragu, medicinske
izprva u Beču, a k&snije u Pragu, gdje je i god. 1854. promoviran. Iste godine otišao je
u Vukovar, gdje je započeo liečničku praksu. Tamo su ga žitelji veoma zavoljeli, te jL'
g. 1l::l62. izabran trgovištnim liečnikom. God. 1865. imenova ga za zasluge na zdravstve;1om
polju tadanji veliki župan Svetozar pl. Kušević začastnim fizikom županije sriemske, a g.
18G6. izreče mu obćinsko zastupstvo vukovarsko zapisnički zahvalu zn zasluge. stečene pr[­
godom cholere. Akoprem su mu odnošaji u Vukovaru veoma povoljni bili, morao je ipak
radi naobrazbe sinova, ela se g. 1869. preseli u Oiek. Ali već godine 1872. vidimo ga 11
Lipiku, gdje nastoji, da ovo kupalište digne; zato valjalo je vlastničtvo sklonuti, da izsui

188 Liečnički Viestnik 1897. Br. 5.
članom i napisao · nekoliko kazuističnih· razprava za "Liečnički viestnik". Ostavlja za sobom
udovu i troje odrasle djece. - Mnogo uvaženoga člana našega sbora, narodnoga zastup­
nika dra med. et jur. Milana A mr u š a, zadesila je velika žalost, što mu je 15. travnja
o. g. umrla majka Marija Agata rodj. Brlić, udova iza e. kr. štopskog liečnika dra. I.
Amruša. U svojoj mladosti bila je pokojnica vatrena llirka, te se je bavila liepom knji­
ževnosti.
Sveučilištne vi esti. Zag1·eb. U II. polj eću predavat će učitelj dr. A. L o b­
m·aye r, javno zdravstvo (2 sata).
Azijatska kuga. Austrijsko povjerenstvo imalo je l. svibnja krenuti na po­
vratak, pošto je svršilo svoje studije. Učinilo je mnogo kliničkih opaianja, 41 sekciju i
veliki broj pokusa na životinjah. - Odkada je buknula epidemija obolilo je u svem 11.925
osoba, a od ovih umrlo 10.206. Čini se, da u zadnje vrieme epidemija brzo popušta, jer je
G. travnja bilo konstatovano u svem samo 50 slučajeva.
Prijava tuberculoze. Zdravstveni ured New-Yorka naložio je praktičnim lieč­
nikom, da prijavljuju svaki slučaj tuberculoze i da sputum šalju u bacterioložku glavnu
postajn, gdje će se bezplatno iztraživati.
Xli. medjunarodni medicinski kongres u Moskvi. Rusija dozvolila je
posjetnikom kongresa bezplatnu vožnju na željeznici od granice za putovanje u Moskvu i
za povratak. Ugarska· daje popust, da se s voznom kartom 3. razreda može voziti u 2.,
s voznom kartom 2. u 1., a s polovicom karte 2. razreda u 3. Popust na austrijskih že­
ljeznicah još nije ustanovljen.
Kongresi. Medjunarodni kongres za su d b e n u medicinu obdržavat će se od 2.-7.
kolovoza o. g. u Br uselju. - VII. kongres njemačkog družtva za gynaekologiju
bit će od 9.-11. lipnja o. g. u L i p s k o m. N a dnevnom su redu osim mnogobrojnih pre·
davanja i demonRtracija themata: retrofiexio uteri i placenta praevia. - 69. skupština nje­
mačkih p rirodo s l o v a e a i li ečn i ka bit će od 20-25. rujna o. g. u Br a u n s ch w eigu.
Bolno-obskrbni troškovi povišeni su u bečkih bolnicah za III. razred od l for.
dnevno na l for. 20 nč.
Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tekom ožujka
1897. Diphtheritis: preostalo 4, priraslo 10, ozdravilo 10, umrlo 2, preostaje 2. Variola:
preostalo 4, priraslo 5, ozdravilo 4, umrlo 1, preostaje 4. Sc arlatina: preostalo
5, priraslo 5, ozdravilo 4, umrlo 2, preostnje 4. M or b i lli: preostalo 31, priraslo 54, ozdra­
vilo 59, umrlo 2, preostaje 24. T y p h u s a b d o m i nali s: preostalo O, priraslo l, ozdravilo
i, umrlo O, preostaje O. Se psi s pue.rperalis: preostalo l, priraslo 4, ozdravilo O, umrlo
1, preostaje 4. Tussis convulsiva: preostalo 2, priraslo O, ozdravilo O, urrn·lo O, preostaje
2.
Natječaj. Za popunjenje mjesta kr. kot. liečnika Gospiću razpisan je natječaj.
Molbenice vis. kr. zem. vladi najkasnije do 29. svibnja o. g.
Tvorine poznate "bečke tvornice povijala i medicinskih oblata Kahnemann i Krause, kr.
srb. dvorskih dobavljača, Beč IX./3.", i to osobito patentirani namotani ovoji, koje se može u
željenoj širini odrezati, te patentirani jodoform-gaze, koji se dobro diži, nalaze osobitu
pažnju gg. liečnika, te su se u praksi izvanredno dobrimi pokazale.
Mjesečna skupština
"s bora liečni ka kraljevina Hrvatske i Sl avonije" u Zagrebu bit će
dne 31. svibnja 1897. u 6 sati poslije podne u sveučilištu (u senatskoj dvorani) s ovim
dnevnim redom:
l. Izvješće predsjednika.
2. Dr. D. vitez M a š e k: Slučaj extragenitalne scleroze.
3. Dr. D. Schwarz: Chiruržka kazuistika.
4. Dr. M. pl. Čačković: Slučaj postoperativnoga tetana.
5. Eventualni predlozi 'članova. · ·- Odbor.
Vlastnik i izdavatelj "Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije".
Urednik dr. M. pl. Čačković. Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu.
U Zagrebu t5. iipnJa 1897.
LIENI KI VIESTNIK.
List izlazi jeđomput not mjesec na podrug do dvn arka. - Clanovi ga dobivaju bezplatno.
Predplata za nel-lomove na godinu 6 for. , na pol godine s for.
l)lnnarim\, JH'Cdplata i sve ostale uplate imllju sc poslati "Mjenjačnici hrv. cskomptne banke" u Zagrebu,
Jel>

190 Liečnički Viestnik 1897. Br. 6.
sactn još iz linearne bra:T.gotine vidi, obre;>;ao sam kožu po prilici u obliku polukruga, tako
da je bazu predstavila gornja granica arcus zygomatici, ,najdoljna tp9ka reza nalazila se
u crti" .koja .spaja .-nm;niq1 g . ,doljnom granicom. nba. Ovaj sam ·komad kože praeprirao i
potegi19 kvakoirl prEnna gom. •Na to sam što Giglijevom:!piioni prepilio, što iza operacije u oMe nježnih dodira osjećao, a baš tako
'nije ni osjećao u poda iglpm. ',!:'ek kanije se je ovo bezćntno područje sve više suzilo i in­
'·J!i:iitet ··nilesthezije !>la bio; tako · dr, ]e· n)Jod osjećao kao t.up ·dodir, a uaesthezija se je
" il):'anlčjhi. ria desno nosno krilo i biiznji 'dio kože iz pod oka. u daljnem obsegu kože lla,
'·illrvlrabe od- Z. i 3. g:rane D,. tri gemini može . se konstatirati db1'0 izra.žeria hypaesthezija.
·. .
: 'Prili d.ania: .iza operacije. bio je bolestnik u liodriičjn sluznice desne.:nosne polovice,
i!lhz'Oiće cieiiMga- lica, sluznice' goriije i d1ilj1;1e desne čelji1sti desne polovice jezjka .do je­
:z1noi{ dia'i.' aesno·ga ustn,oga dila ;posvema an:iestbetičab,' paČe ni Iiboda'nij'e osjećo.
Ko'đ -·ouil1a'·desne polovice jezičci!. ne:ma refleksa.· I ovdje se je ist.im ·načinom . intenzitet
anaestlieii.fir p d mio. oslabio· u itlbih: destie sttde ostaje ojećaj tuposti: .
" ' ·; i>

L1ečnlčki Viestnik 1897. Br. G.
Ohorda tymp·ani vodi u · n. lingnalis živčevna vlakna, koja obskrbljuju prednje
đvie trećine jezika. i koja posreduju ojećanje okusa. Sliedimo li dalje centralno
'teča{tih viakna, to vidimo, da pnilaze iz chorde u facialis, a ll 1\j em teku do ...
. ganglija geni.Cu!i . .rro je stalno . . Daljni je tečaj jošte prieporan. Jedni drže, da .
iz ganglija geniculi prelaze putem n. petros. superficial. mjor. ka gangliju spheno-
. palatin. i kl·ozanj k drugoj grani tri gem ina (S e h i ff i Er b), a dtug·i, da idu
putem n. petros. superfic. min. ka gangliju oticum i k trećoj grani trigemina
.
(Z i e h l). Budući da je u našem slučaju izrezana, dotično izčupana i dtug·a i
treća grana tt·igernina i to baš ondje, gdje su u savezu i s ganglijom spheno.:,
,palatinum i ganglijom oticum, to je nuždna posljedica, da na svaki način odpada;
djelovan:je spomenutih, okus posredujućih vlakanaca.1
.
Nauku, da trigeminus igra kao nj ušni živac neku ulogu nuz olfactariuS';,
potvrdjuju znatna klinička izkustva. Zato govore i nalazi Kr a u s e o v i, a š njimi
je u skltdu i moj slučaj. Punim pravom mogu tvrditi, da je i afekcij a nj uha
poslije operacije direktna posljedica resekcije tt·igemina.
N e treba tek osobito naglasiti, da je i jednostrana u z m a m a s t i k a­
t o r n i h m i š i e a posljedica samo resekcije 3. grane trigemina.
'l'ime bi bili svi pojavi, koje smo opazili kod ovoga bolestnika poslije ope­
racije, do jednoga, kako držim, neprisiljeno raztumačeni physiologijom što rese­
ciranih grana trigmilina, što inih tečajem operacije ozliedj enih živaca. Jedan se
jedini od tih pojava opire našemu shvaćanju, a to je polustrana a trop hija jezika.
Ovaj pojav nije dosele ni kod extracranielne, ni kod intracranielne resek­
cije trigemina opažen. N. lingualis, grana trigemina, obskrbljuje prednje dvie
trećine jezika, al to je živac, koji posreduje, koliko je poznato, samo taktilne i
okusne osjećaje. Odakle atrophija?
Moglo bi se misliti - a taj bi nas nazor . oslobotlio svih natezanja i ne­
prilika u tumaČel\ju, - da · polustrana atrophija jezika ne stoji u nikakovom
liz'ročnom· savezu s operacijom i da je isti pathologični }H'oces, koji je uzrokom
nmiralg'ij e triginnina, mogao voditi i do atrophije jezika. Al to je ipak nevjero­
jatno, i obzirom na udaljenost trigemina od hypoglossa, jer to je svakako mo­
torni kao i glami trophični živac za jezik, kao i njihovih jezgra, i obzirom na
inače sasvini intaktno zdravlje naega bolestnika, i obzirom· na rapidni nastup
atrophije iza operacije.
1 U .našem je slučaju i 2. i 3. grana resecirana, zato ne može ni taj slučaj ništa do­
priniefi do riešenja spomenutoga priepornoga pitanja o tečaju okusnih vlakanaca. Kr ll. u s e
· spominjE! jedan slučaj, u ·kojem je radi recidivirajuće neuralgije resecirao drugu granu tri­
' gemi na po Kronleinu, .u kojem je sv11.kako · sa vez izmedju ganglija sphenopalatinum i gan­
glija (tasseri prekinut, ,a valjda i gangli

. Llečnlčki Vi es tnik 1897. Br. 6. ·
resekcije signrnoscu i stalnošću experimenta morale stanovite trophične promjene
·pokazati, baš tako kao što primjerice kod svake degeneracije ganglija u
jezgri hypoglossa dotična strana jezika atrophira. Č ini se, da baš irritativni ;
processi u trigeminu često prouzroknju razne trophične promj ene : he·pes i druge
promjene na koži, izpadanje kose, promjenu boje kose, facialnu atrophijn mišica,
hemiatrophijn. Takove irritacije mogu biti razne naravi, kliniki se redovito
očituju neuralgijom (B o i s s o n, Y on g e), može biti ozljeda u području tri- ·
gemina (E i e h h or s t), nenritis n. trigemini (M e n d e l). I slučj D o n a t h o v ' .
spada po mojem nazoru u tn kategorij u. Nekroza laloke, zati m operacija na
laloki, kod koje je bolestnik u nesl'iest pao, to su svakako njecaji, koji sn bili
kadri shockirati trigeminus.
.A. amo spada po mojem nazoru na posljedku i moj slučaj. Dugotrajna :'
neuralgija, a napokon izčupanje treće grane trigemina, tako da se je navi nula
oko pince, to je bio podražaj osobita intenziteta.
Ja sjećam na amyotrophij e artikularna porietla. Kao što kod ovih ili .
dugoti'ajna bolest kojega sgloba ili ozljeda, contuzija ili slično vode često, al opet
ne konstantno, do atropbije odgovarjnćih mišica prenosom sensibilnog podražaja
na odgovarajuća trophična centra, pronzrokuj ući uzmu tih ganglija- tako
se može analogija i u gore navedenih slučaj evih pomisliti. I u ovih će biti
posljedice, intenzitet i extenzitet trophičnih promjena, po raznovrstnosti podražel:lih
vlakanaca i individuelnoj reakciji, razne. Ako svom rezervom iznesem ovu
hypothezu : reflektor ni p reu o s p o d r a žaj a n trige minu na o d-g ovarajuća
trophična centra u s m i slu a m yot r ophi j e artikularnoga
p o r i e t l a, držim, da sam se u ttimačenj u inim načinom jedva riešivoga
problema istini za korak približio.
O orbitalnih tumorih.*
Priobćuje dr. V. Lušić-Matković, primnrni liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu.
S llvaženimi radnjami Noyesa1 Parisottia1 i Remaka o orbitalnih
tumorih liepo se je obogatila ophthalmologi(;na literatura ; ne samo u pogledu
kazuistike, gdje se nalazi sabrano znatni broj vrlo riedkih slučajeva, ve i n
pogledu običnih tvori na ( carcinoma, sarcorna itd.), gdje se uz mnogobrojnu l:llatistiku
i sistematičnu klasifikaciju tumora ]Jredočnju razne histologi(;ne promjene
u formi degeneracija, nabrjaj u nastajuće metastaze u odaljenih organih, raz­
vija · naročito operativna tehnika, te time pobudjuje interes ne samo ophthalmologa,
već i chirurga.
Vrieme je, da se i kod nas - gdje se zaista uz mnogobroj ni banalni materijal
vrlo često naidje na riedke slnjeve - sistematičnim radom uz makroskopični
i mikroskopični nalaz obielodanjuje takove sluč,ajeve. 'l'o je povod ove
kratke publikacije.
*) Predavao na skupštini sbora liečoika od 29. ožujka 1897.
1 Arcbiv fiir Augenbeil.k:unde, knj. IX.
2 Recueil d' Ophthalmologie 1895.
. s Archiv fiir Augenbeilkunde, knj . XVI.
Br. 6. Llečnlčkl Viestnik 1897. 195
I. Sarcoma pm·v·icelhtlare orbitale et endobulba1·e e. degenerat'ion colloidea. F. M.,
21 godinu star, roditelji mu živu u podpunom zdravlju, od 4. brata l mnro kao diete, 3
zLlmva ·živu. Nije bolovao, što se spominje. U rujnu god, 1896. opazio, da mu na: Jievo
oko kao mrena zastrla vid, n k tomu pridružila se glavobolja, najizrazitija u čelu i u slj e-.
počicah. Kadkatla bi na kratko glavobolja popustila, ali ni jedan clan nije bio bez napadaja.
Niknda nije bljuvao. KoilCern rujna opazio, dit rriu lievo oko nešto izskočilo iz očne
šuplji m•, glavobolja prestala, vidi mutnije i opaža, da · mu je vidno polj.e s lieva i s gore
asvim uništeno. Traži pomoć n bolnici u 0., gdje ostaje 18 elana, uvicljajući, da mu rVid
danomice propada. Due 4. siel-nja 1897. dolazi u ovdješnjn bolnieu.
Status praesens: D. O 5/fl. čita br. l. J .. O. Amauroris completa.·Exvphtha)mus ·
ne u veli koj mjeri, jer može sasvim oko zaklopiti bez jalog natezanja corrugatora.
·
.
Gibljivost bulbusa skraćena nosno i dolje za 4 ·rrun., inače u vanjskom pi'edjelu oka
sve normalno bez ikakve pulzaciJe. OphthaLnoskopičoo pretraživanje izkazuje · nain tt'
dol j nem i nosnom quadrantu rctinu odciepljcu u od dua oka ; .staklc)vinn ti1ko niutua, da
e ne može pojedine krvne žile prepoznati, niti na oqciepljenoj .retini, niti u tempomlnom,
niti u gornjem quadrantll. . . .
·
.
Tenzija oka nije smanjena, dapače povf;lrana, diagnoza glasi : ttwwr 1·eni et . e1ido-.
lmlliare, a therapija enucleatio bulbi, jnr su supraclnviclllarne žliezde na lievoj str:ini o.te- '
·
·
čene, te daju slutiti, da vrst tvorine ima bili m[Lligne naravi.
Due 14. siečnja ll narkozi enuclentio bulb i, .te pošto se nalazi retrobulbarno
tumor kao golubovo jaje, koji je srašteu s periostom orbite U· doljnem .j nosnom ·segmentu,
le se pruž:L sa svojom klicom u fommen opticum obvijnjući očni živac; pril.vi se exente-.
ratio OI' hi ta e, odljuštnj ući u cj elosti peri ost, gdje je tvori na zaraštena . . Zatim se p odveže
ciela masu sa catgutom,. povuče istu iz f01·amen opticum, da se uzmogne čim driblje intl·a­
crallielno prorezati očni živac.
Makroskopični opis. Tumor protežnći se od intrncranielnoga diela očnoga živca
l:i mm., obavijajući nervus opticus, pruža se u bulbusu za 12 mm. Extrabulbami dio tumora
unliei vretenu, napunjujući trbušastim predjel•>m kao golubinje jaje nosni i dolj ni
8egmeut orbite, sastavljeu od jednolične bielkaste tvrde mase bez ovećih krvnih žila, hrapav.
s j edne strane, mieša se s orbitalnim salom, a s druge glndak siže do kosti ; po sredini
nalazi se očni živac zaodjeven tvoriuom. Bulbarui dio tumora prikazuje nam se poslije
equatorialnoga prorez!tuja u obliku polukruglje kao ,lešoj:tk, koji sjedi ll nosnom i d9ljuem
quaclmntll bulbtisa. Iztičt,ći iz annulnm scierale proteže se do eqllatora, pokriven. o.cl
retine i choroideje srašten je sa selerom u ci elorn svojem obsegu . .!Host, koJi spaja extra
bulbami i enclobulbarni uio tumora, sačinjava očni živac sa dllralnom i· arachnoidealoom
. .
kožicom, zaraštenom jednoličnom biellmtnm, tvrdom masom tumora
l'rije mikroskopičnog pretraživanja rnzsjeeni tutnor pokazuje u vojoj sedini alveo-.
ln-nhl razdielj ellj e, 11 alveoli napunjeni sn maom, gdje bielkastom, a gclj.!l sivo-žutkastom ..
l\1ikroskopični opis. Fibrilami troma vrlo tanak i. malo razvijen produžuje. se .
u svih djelovih tuinora zauzimajući nešto više mjest:t u endnlmlbaroom predjelu.
Stanice sn svuda liepo rauedane, gdje u skupini, a · gdje nešto više mzštrkane, po ...
kazuju e kao mal okrugljaste s predhodom u poligonalne stanice. Karakteristično qbilježje
leži u tom, da su stanice napunjene s malo protopl:tsma, dn nigdj e ne naidjosmo nn .
pigment, niti u stanicah, niti intracellularno.
Degenerimno mjesto, koje se nalazi extrabulbaroo, kao sivo-žulasta masa, pokzuje
uh.m jako razvij en fibrilaroi stroma, tmbecularno razdieljenje, te jednolične ma5e, koje se
reakcijom pokazaše kao colloiduo degeneri rane.
Tim bijaše omogućena diagnoza : Sarco11W pu1·vicellttlt!1'e cnm clegenemtione. coUoidea.
Poznato je, d!t oko saeirja.va lucum praecliledionis za sarcome, ft naroeito
za vrsti tako zvanih melano·sarcoma, gliosareorrm, &'trcoma fusicellulare (Spindel­
zellensarcom), koj i proiztieu od choroidt>je, od iride ili od retrobulbarne tkanine; ona
vrst pako, koja od periosta ili od kosti proizlazi, te se obično naziva , osteidni
sarcom s velikimi stankami, nešto je rj edj a, a sasviin se kao raritas smatl:a ona ·
Vl'St; . koja je nazvana risammo-sarcoma, te pt:oizt.iee -od dnrae matris .
.

196 Llećnlćkl Viestnlk 1897. llr. 6.
Izvan nabrojenih forma orbitalnih sarcoma spominju St' još i forme sarcoma
parvicellulare, koji po H o e k u i Forster u proizlaze ili od textus adiposus
ili od capsulae Tenoni, ili od episcleralne tkanine. U tu vrst spada i naš
slučaj, koji proizlazeći iz episcleralne tkanine u blizini annuli sderalis s jedne
strane ·razprostranio se uzduž o.noga živca intraorbitalno do moždjanske šupljine,
a s druge pako kroz annulum selerale endobulbarno. Znamenito u ovom
slučaju jest brzina razvitka, jer pred 4 mjeseea vid na lievom oku bijaše normalan,
te istom u rujnu započeo je retrobnlbarni sarcom ušnljamti se 11 oko.
Znamenito je i to, da retrobulbarui tumor može obstojati cluže vremena (jer
pošto je colloidno degeneriran , ipak će zatdak brojiti više mjeseci), a da ne
prouzrokuje exophthalmus, a da ne omagli vid, ila ne zarlaje bolestniku tegoba
u formi boli ili diplopije.
Što se tiče prognoze, nije baš najbolja, jer nam je poznato, da izvan direktnoga
razprost.ranjenja uzduž očnoga živta do moždjana, imamo jako često i
razne metastaze, a što je još i gore, to je, ila xe parvicellularni sarcomi najviše
odlikuju recidivi per disseminationem.
IL Melan om.a gemdmtm palpebrcte supe1··iuris et furnicis conjunct. palpebr. -inf'er.
oculi dextri. D. H. iz O. 58 joj godina, debeljata, zdrava, od zdrave porodice. Pred 3
godine opazila je, da ima na desnom oku u vanjskom doljnem kutu oka m:1lu crnu pjegu,
nu pošto ju ista nije nakazivala, niti joj vidu smC'taln, nije se na nju dn lj e obazimla.. Pred
2 mjeseca desno oko znpoeelo suziti, knd i kada peći, crljeniti se, a kroz nedjelju uana
nadošle žestoke boli i osjetljivost svjetla. Zatražila pomoć u Iiečnika, nu b:tdam se lieči
2 mjeseca, stanje postnje sve to gore. Dne 21. ožujka pretražena nain zi se sliedeće:
Status praesens: Lievo oko normalno V. 'i5 sa + 20 čita br. 1. Desno oko
V. "/sn sa + 20 čita br 9. Doljua vedja: na limbnluom rubu conjunctivae tsrsi u nosnom
predjelu op11ža se crni potez dug 4 mm., a širok 2 mm., nejasno ograničen. Nu blizn istog
nešto laternlno pmma vnnjskom očnom kutu i dalje nalazi se mala crnknsta piknja kao
mala leća. Gornja vedja: mal da ne u cieloj površini conjunctiva tarsi, a i con j uneti va
prelaznoga ntba prikazuje se crukasta, te izgleda kao argyrosis conjuuctivae. U sredini te
difuzno mutne crne mrlje na. conjunctivi tarsi podiže se crni tumor u obliku ovećega
grnška, koji okrngljast mjeri l ·5 cm. equatorialno, a 0 · 5 cm. eleviran nad coujunctivom
udubljuje se u. istu, usuriraj ući tarsus. Pokriven sa conjunctivom negibljiv je i pokawje
tvrdu konzistenciju. Uslied usuriranog tarsusa gornja vedja je distichiatično entropionimna
po sredini i u uosnom kutu. Conjunctiva bulbi jako injicirana, a u temporalnom segmentu
opaža. se je4uu okrugljastu crnu mrlju veliku kao sočivo, udnljenu O 5 cm. od lim busa
eomeae. Na roženici paracentralno nosno kao zrno od prosa bljeka se in filtrat, a do njega
mala čista r11nica ne jako duboka, do koje dopire nekoliko žilica u p:tnoznoj formi od
gornjega quaqranta. Zj enica jako >

198 Liečnički Viestnik 1897. Br 6
cularnu, b) segmentarnu i e) sectornu. 2. Gastroenterostomija. 3. Pyloroplastika. M. inisli,
da je pyloroplastika najsigurnija, najjednostavnija i najmanje pogibeljna. Glede ndhaezija
čira i krvarenja se slaže s Leubeom ; kod perforacije operira odmah, jei· shock kadkada ·
izravno prelazi u ag onu. Težko, n višeput nemoguće je naći krvareću žilu. Diagnoza je ·
često· samo diagnoza vjerojatnosti. Za operaciju stavlja sliedeće indikacije : 1. ako je život
bolestnika direktno ili indirektno u pogibelj i usli ed krvarenja, perforacije ili inanicije ; 2.
alw je dosljedno nutarnje liečenje bez uspjeha, te tegobe bolestniku znatno otegoćujn
život. - Kor te preporuča osobitu suzdržljivost kod krvarenja, jer je često težko naći krva­
reću žilu. - L 6 b ke r: l. contraindikacija pyroloplastike je veoma razširen želudac, .
kriva cirkulacija kod gastroenterostomije pruža veliku pogibelj, 3. kod čirova, koji su prodrli
u glavu panm·easa, sašio je želudac i duodenum, načinio gastroenterostomiju, izrezao
oboljeli komad želudca izmedju zatvornih šavova i tamponirao pancreas uz otvoren trbuh.
Dobar uspjeh. - Rosen h e i m : Kod čira, koji nije kompliciran, riedko treba chirurgil'kog
liečenja (n. pr. kod krvarenja), nu kod kompliciranoga (carcinom, perigastritis, motoričua
insuficiencija) često. Osobito kod motorične insuficiencije daje operacija (gastroenterostomija)
liepe uspjehe. - Alsberg izvješćuje o slučaju, gdje se nije usudio resecirati čir, jer se je
bojao jakog krvarenja, pa ga zatvorio tekućom šavi seroze. Bol. je sada 51/" mjeseci bez ,
tegoba. - Bra u n - Gattin gen, sašio je koniad pl ene preko otvora, kada su mu svi šavovi
radi infiltracije želudačnib stienka urej!:ali.
Ko rte - Berlin : Dal,ini izvještaj o ckirudlwm. liečenju clif!tzne zctpale pot1·b1.tnice.
Od lipnja 1890. do 31. ožujka 1897. liečeno je 99 slu

200 Ltečničkl Viestnik 1897. Br. 6.
II. dan, 22. travnja.
Ki..immel - Hamburg : Znamenovanja Rontgenov-ih zraka za chi1'UA'giju. Najprije
su se Rontgenove zrake upotrebjavale, da se ustanovi mj esto stranoga predmeta u tielu.
Dilatacije jednjaka moguće je prikazati, nko l!!e napuni koncentriranom raztopinom bismutha.
Hazširenje želudca može se ustanoviti, ako se umetne kovnimi žicami ili sačmom napu­
njena sonda, koja se položi uz veliku curvaturu. Od stranih predmeta u crievu zanima
chirurga najviše Murphyevo puce. Od patholožkih konkrecija ne mogu se ustanoviti žućni
kamenci, jer cholestearin propušta zrake. Phosphati i urati ih težko propuštaju, zato se
mogu ustanoviti kamenci u mjehurn, a dapače i u bubrezih. Kod bolesti kostiju najlaglje
se ustanovljuju prelomi (izim glave, hrbtenice i grudnice), te je slika često od neprocienive
vriednosti za tberapiju, za kontrolu bezprikornog zacieljenja. Slika pokazuje pravo stanje
preloma, diRlokacije, odkrhnute komadiće kosti, interpoziciju mišica itd. Razna izčašenja,
osobito s prelomom sdrnžena, zatim prelomi u sglobu često se težko diagnosticirnju, te je
očevidno koliko mogu tu Rontgenove zrake pomoći. Mnogo se upotrebljavaju Rontgenove
zrake kod prirodjenih luxacija bedra, te nam jedino one mogu pokazati kakova je sglobna
čašica i vrat stegna, da možemo prema tome naše liečenje urediti, te se osvjedočiti, da je
uspjela repozicija. U sglobovih mogu se ustanoviti arthl'itičk.e promjene, tuberculozne i
slične promjene, koštene i vezivne anchyloze, te razlike izmedju trn.umatičkih i patholožkih
procesa. Novotvorine pokazuju se jasno na kosti, a mogu se vidjeti i centralna neoplas­
mata. Možemo nn fotografiji razaznavati sve kralježke, a osobito jasno u vratno j i bedrenoj
hrbtenici. Od trbušnih organa jasno se vide jetra, a može se kaclkada razpoznati i bubrege.
Crieva se vide samo, ako su puna blata. Tumori trbuha i prsa do sada su pružili malo
pozitivnih rezultata. Spominje therapentičuo djelovanj e Ruutgenovib zraka kod lupuga, te
zaključuje, da još nismo na granici onoga, što se u obće može postići, te da se morumo
još mnogomu nadati. - H o tf a upozoruje na veliko znamenovanja Riintgenovih zraka za liečenje
deformiteta, jer se ne pokazuje samo stupanj istog, nego i u koliko je therapija napre­
dovala. Pokazuje slike scolioza, zatim krvavo operirauih pl'irodjeuih luxacija bed1·a, koje
pokazuju, da je glavica stegna u čašici, i opet takove po· Loren zn nekr va vo operirane, koje
pokazuju, da glavica beziznimno nije u čašici, nego nešto napried i gore. Pokazuje još
mnogo slika deformiteta zdjelišta, tuherculoznog cariesa, spondylit.ide, čotaste noge, priro­
djenih fractura, genu valg. itd. Od velike theoretičke znamenitosti su slike, koje prikazt\iu
nutarnju arhitekturu kostiju i gibanje sglobova. - O b er st zahtjeva, da se načine fotogrami
s više strana, liko se hoće dokazati, da je prelo m kosti bez dislokacije zaci elio. - S e cho w
pokazuje slike i iztiče važnost metode u vojničke svrhe. - Rie del spominje, da je tek Root­
genova slika pokazala, kako su Mac Ewenovom operacijom kod genu valgum uspjesi samo
u djece sasvim dobri. - L ii b ke r je kod jednog izli e čenog bolestnika s kompliciranim pre­
lomom rebra i empyemom, tek Rontgenovom slikom mogao ustanoviti, ela se jedna polo­
vica ošiti kod disanja ne giblje. - Levy-D orn mz:jasnjuje,ftkako se prave stereoskopska
slike. - Max Levy izvj ešćuje o načinu, kako se može skratiti vrieme expozicije, te snima
sliku prsa i zdjelice odrasloga čovjeka za 30, odnosno 60 sekunda. - Hofmeister govori o
razjašnjenjih, koje se je postiglo kod coxae varae Rontgenovimi slikami. Od praktične je
vrie.dnosti, što je konkavitet vrata stegna skmćen, što je ovaj prema dolje zavinut i time
glavica približena malom trochanteru. Zdjelica je često assymetrična, dojni otvor zclJelišta
sužen. On je operirao 3 slučaja po Kraskeu, te samo jednog izliečio. - Niti N a s s e ne ima
kod Kraskeove operacije dobre uspjehe, te preporuča za težke slučaje resectio coxae. - K o n i g
odvraća, da se ne smije po jednoj fotografiji bedrenoga sgloba zaklj učke stvarati. Mnogo
ovisi o stanju rotacije noge. - L ex er izvješćuje, kako je u jednom slučaju bilo težko usta­
noviti, gdje je tane u prsih. Po prvoj fotografiji se je mislilo, da je pred I. rebrom u
mekotih vrata , a tek kada se ovdje nije operacijom našlo , ustanovilo se je slikami
s raznih strana, da je iza poprečnog nastavka I. prsnog kralježka, te se je lahko moglo
izvaditi.
Sonnenburg - Berlin: Pr-inosi k operut-i·vn01n liečenjt visokih st-rictura gužnjaka. I.
Kod razgranjenih syphilitičkih (odnosno gonorrhoičkih) strictura operira kano kod exstirpacije
gužnjaka, . te oduzme toliko od trti ce i krstače, dok su slobodne callozne mase, koje
Br. ll. Liečnički Viestnlk 1897. 201
stricturu obkolj uju. Zatim ove proreže do u lumen, ali tako da čuva spbiucter. Tampo­
nirana rana polagano zacieljuje, zarastice potežu zdrave dielove Cl'ieva dolje i još iza go­
diue postoji dobar lumen. Ova operacija, koju S. nazivlje rectotomia externa, je sgodna
u slučajevih, gdje se strictura radi sjedišta i razgranjeuja ne može izrezati. Prvo vrieme
poslije zacieljenja treba još metati l.Jongije. 2. Kod visokih carcinomatoznih strictura u pre­
djelu rectaluog kraja flexnrae sygm. na bazi krstače učinio je kod jednog bolestnika lapa­
rotomiju, te je mogao parietalne dielove peritoneja n okolici tumora, koji je bio čvrsto
srašten uz krstaču, odlji.tštiti i tumor osloboditi i mobilizirati. Zatim je položio bolestnika
na stranu, gužnjak sasvim oslobodio, na sphinctern prorezao i kroz ovoga tako izvukao,
da je carcinom bio izvau sphinctera. Zatim je odrezao crievo i pričvrstio na sphincter.
Odstranio je po pr. 22 cm. crieva. Velike rane su dobro, ako i polagano zacielile. Poka­
zuje prije 14 mj eseci operiranog bolestnika, koji se sasvim dobro nalazi. - Tr eu d e l e n b n r g
kod visokih tumora gužnjaka, koji su još dobro gibivi, proreže potrbušnicn preko tumora,
odljušti ga l 'rstom od okolice sve do levatora ani, zareže nešta mesocolon, te potisne tumor
dolje. Tako nastane prolaps gužnjaka s tumorom, te je moguća resekcija, a da se ne otvori
peritoneum. - Ki . i.ster iva otvorenu ranu sekundarno sa žicom od srebra. Ako je· stienka
gužnjaka već sraštena s okoli co, to ju nožem oslobodi. - I H o fm e i s t er mogao je u
jednom slučaju kao Trendelenburg operirati.
Rieder - Bonn : K puthologiji i thm·upiji strictura gttžnjalca. Na temelju svojih
iztraživanja dolazi R. do sliedećih zaključaka : l imarle strictura na podlozi luesa, 2. ova
se može mikroskopski dokazati, 3. da ona češće dolazi kod žena, raztumačuje osobita narav
njihovih trbušnih organa.
Rehn - Frankfurt n. M. : O penet1··imjućih ranah i o .avu .1·dca. Rane, koje
srdce široko otvaraju, usmrćuju odmah, ali male dozvoljavaju još kraći ili dulji živ!)t, te
se mogu liečiti. Prema veličini rane se ne može prognoza staviti, jer imade slučaj eva, gdje
j e i kod neznatnih ozljeda odmah srdce !'!talo ; to se može tumačiti samo reflectoričnim dj e­
lovanjem. Experimentom na životinjab ustanovljeno je sliedeće: dodir kunićevog srdca ne
ima nikakovog utjecaja, jači pritisak radja arythmiju. Ako se ubode u mišičje srl)ca, to
ono na čas stane, a zatim brzo i arythmički bije Male rane ne 1·eže, dočim veće da. U
času, kada se srdce otvori, nastaje jako krvarenje. Najpogibeljnije je krvarenj e kod ozljede
predsrdačja. Kod srednjih ozljeda krvari desna klietka. jače nego lieva, male ozljede klietka
skoro prestaju krvariti, jer mišičje stisne ranu. Pojavi kod prodirajuće ozljede srdca su
sliedeći : Ozliedjeni se sruši obliven krvi i to us lied shocka i poremećenja circulacije, one­
svi esti se, cyanotičan je, težko diše, imade zlo, brzo i neredovito bilo. Mnogo ozliedjenih
prebavi prvo krvarenje, nu ono se često ponavlja. Krv napuni osrdačje, te sprečava rad
srdca i oštećuje kolotok. Po Cohnheimu jaki tlak u osrdačju ne obustavlja niti systolu niti
diastolu, već sprP.čava pritok krvi iz obih vena cava, te time prouzročuje, da srdce etane.
Kod prodirajućih ozljeda srclca odlučuje krvarenje o životu bolestnika, tek u drugom redu
dolazi u obzir infekcija. Veoma je za željeti, da se odmah načini diagnoza prodirajuće
ozljede srdca. Imade se u obzir uzeti položaj vanjske rane i oružje. R. ne odsudjuje son­
diranje rane uz nuždne opreznosti. 'l'ežko je liečenje rana srdca. Bolestnik imade da bude
sasvim miran, ali to mu otežčava težko disanje i čuvstvo straha. Preporučalo se je pustiti
žilu, da se sustavi krvarenje, ali R. ne zna, kako bi se to moglo dokazati. Kod t. zv. tam­
ponude srdca preporučio je Rose punkciju, odnosno incisiju peri carda. Punkcija zaprečuj e, da
udje zraka u osrdačje, ali imade slučajeva, gdje zaslužuje incisija prednost (ako gruševine
izpunjuju osrdačje ili kod trajnog krvarenja). Čudno je, kako se malo čuje o takvih ope­
racijah. Mnogi se boje poći do snlca, jer krvarenja znadu biti st1ašna, Zatim je bilo dvojbeno,
da li se može šivati srdce, koje burno radi ; to je doduse težko, ali moguće. Nu
glavni je uzrok oklievanjn, što se je otvorilo osrdačje, a našlo krvarenje, do kojega Re nije
moglo doći. Pita se, do kojih .predjela se lahko dolazi ? Prednju stienka desne klietke; te
veliki dio lieve klietke može se resekcijom 5. odn. još 4. rebra lahko .prikazati, resekcijom
3. i 4., možda još i komada grnclnicll dolazi se do desnoga predsrdačja. Najteže je doći do
lievoga predsrdačja. Predavatelj izvješćuje o jednom slučaju, kojeg je . operirao. H.esecirao
je. 5. rebro, .razširio ranu u pericardu i našao po pr. 1·5 cm. dugu ranu desne klietke, koja

je si19,o krvarilo,. On na,čini. u qiastoli 3 šava od vile, izpere ple.ur11 s11, an.o,m vodq i
. Uli:HpQ'nir:'6·l'đaj'e i ''pieuril jod,oforriigazJom. , Gotqvo . uni.iraj'pćni. ··bolstiliil. _ 'bdfita'iJe
'odiili !.i'a v.·: ' a:cj )!io ra.isarie_:·:'tečaj bi,)e k .&mpiiciran gnb}bni pl'ui·lt@>iJ.i· : o'lt;:i­
' ziljt · bolestika, koJeiiiiije dobro stanje; samo -rim srdce _živo kuca --:- B ar !'le n'!'m.e:t p:l'ipo­
ie'đa' o·· slučaju; gd.je š;j' n:iiiHh ria ·o1jdu oit.i, otvrilo pleuru, ·te· nije 1:!.16. hia:'kove
fA'M. K:ađa Je. boitik i'da 14 'ljšanja,
··S:ismtiti,'-ia: .itS nije:·pobbijšano.: Kod;hypertrophije ·.prostate imade i samo. od sebe znatnog
;:pob\Mjšanjit;' - toga' Ne · postavlja · indik:icije za. ope­
'tliclje/-nt\( veli< UW ttebjjii_Ptij'e ;f>G'kU'Šl!.ti: ·kroZ. nekQ:· .Vrieme '_catheterizaciju, pa preporuČa ope­
·racijuf_:{i}J;š::,i,• težJtih' fslu:/9jijevihj On. misli; · da je :-1•esekcija·:sj6Illimjaka baš tako· uspješba kao
'1: -ds tl ciJa;' ;Za.ki)imje '-"eleći nmide :iikalnoi_ liečerije' hypertrophije prostate, ' ali zato· ire
igm.ijo. zapustiti · "Paliativ-n& .. : --
Fteuđefiberg• ..::.:. . · Bsrl.ID. ·K 'gaJvan;oca;ustiekont rud·ik-a_lno.m .liečenju: hypedrophije
;:rn·oitate-1J'O .&ttnij.- ·Instrinnentlir1j . !ia . stoji- .iz· ,;cii,utherzatora ">' :l!ioji -: r?-Za!a: ..i ,;iilCisora,
'koji· galvanoeausti-č:ki' prore'zilje' djelove ·prestate,:·koji 'zapriečujti. odticanje· mokraće .. BoWni
·sada · rabi sam:e: 'incisor>Prije operacije ti:eba c.ystoskopićki pr_etraiitL Nink9za nije p_otrebrui.,
·dovoljno: je eo6aiiiizirati: Operira se kod praznoga • mjehura, :te 'učjni
·
više- zareza":na' rame
!strane: Poslije: opei-acije ndma ;J:iiklikovrh tegob'a;: te' -nio g-u . bolestnici ia 1--"2 đnna ustati.
· Uspjeh se pokazuj obično odillah' p'6lije · 6perti:cije. Do 1890" operiraO' je Bottini ;_ 57 . slu:­
·čaje-vii: ·8 43 Uspjeha, a.''od· orida -23 alučaja1 s'Ve: s .. uspjebom;. ·K je operirao 5. slučajeva sve

204 Liećnićki Viestnik 1891. Br. 6.
-----· ---· - ----- --------- --------------- ----------
je bez opcm.cije veoma brz (projet:no samo 7 mj eseca). Laryngopharyngealni su takodjer
veoma česti, te se ponajviše nalaze u sinusn pyriformis. Ima ih i u retrolaryngealnom
dieln, mnogo recW sn na ostaloj stražnjoj stienci. Praedilekcijomt mjesta odgovnmju putu,
kojim hrana ide, što govori za Virchowovo mnienje, daiuznlti sudjeluj n kod aetio logije carcinomn.
l laryngopharyngealni imadu brzi tečaj. Radikalna operacija nasopharyngealnih još nije i­
njena; najviše se opcrirnju oropharyngealni rternporarnom resekcijom doljne čeljusti po
Langenbecku). K. je operirao 15 slnčajeva, od ovih je 10 umrlo na reeidivu, prog_ječno
15 mj eseci poslije prvih pojava, l je dobio 7 god. poslije _operacije carcinom na drugoj
strani, 2 još žive (od ovih l s recidivom). Kod laryngopharyngealDih pravi pharyngotomijn
lateral. subhyoid. Od 8 tako operiranih, umrlo je 6 od operacije, l od recidiva, a 1 je još
zdrav. Od 61 pharyngealnih carcinoma bilo je amo 21 za opemciju. 11 ih je umrlo od
operacije, 2 su izliečena, a svi ostali umrli su na reci divu. - K ii s ter je jedanput načinio
circularnu resekciju ždriela, p_a je nastaln. tako silna stenoza, da je hranjenje nemoguće
bilo. S toga odvraća od takovih operacija.
Franke - Braunschweig, demonstrira dj ei'nka, kojemu je premjdtenjem tetit;e
m. tibial. cmt. izliečio spinalnn dj etinju uzmu, odnosno pnralytičnu /:otavu nogu. Diete
može hodati, trčati i skakati.
Jordan - Heidelberg : O lup usu mku ·i ttbe·l"Ctl,/ozno.i lymphangitidi. J. izvješćuje
o 4 slučaja, gdje su se kod lupoznogn čim kože iza nekoliko j cdana razvili čvorovi nn
podlaktu i nadlaktu, koji su se razgnojili. U gnoju su se našli tuberkelbacilli, te sn ovi
abscesi lymphangitične naravi. Tuberkulozn rnezgovnih žila je veoma riedka, nu valjda
samo zato, jer ju je težko ustnnoviti.
IV. dan, 24. travnja.
Partsch - Vratislava : NlHlomještcj daljne čeljtsti pusl-ie nsekcije. P., dn se
ne treba obazirati na zubara, koji će načiniti prothezu, proV!·Ia neposredno prije resckcije
2 škulje u čeljust, te poslije resekcije u uje pričvrsti šinju iz aluminium-bronca. Preko
ove načini se kasnije protheza.
Prutz - Kiinigsberg : O l'ok1tsih 1urlomjdtajl sphincte·ra ani po Gersnnye1•om
p1·incipu. Poslije amputacije recti veoma smeta iucontinentin alvi. Da se sphincter na­
domjesti, pokušalo se je 2 metode : l) okretom ili svinućem crieVlt stvoriti blatu zapreku ,
2) nadomjestiti sphincter tako, da se crievo provede kroz rupu u mišičju. Najviše se ope­
rirala po Gersuny-u, tako i na Eiselsbergovoj klinici. Oduzme se guzna kost i po mo­
gućnosti maJo krstače, povuee crievo dolje, okrene za 120-270°, dok prst jasno ćuti
zatvor, pn se u dva sloja sašije. Bolestnici mogu obično odmah blato držati, nu ne postiže
se u svih slučaj evih absolutua kontinencija. Kod Eiselsberga daj e e pelotta i ako bolestnik
može blato držati. Primarno je učinjena ta metoda u 6 slul:ajeva. Jako važan je taj načiu,
ako iza resekcije ostane listu!a; sekundarno učinjeno u 2 slučnja. - Rie cl e l pravi veliki
polukružni zarez oko stražnje periferije šupim, pa se crievo znatno gore retrahira. Režeća
rana se prekoži i funkcijonelni rezultat je jnko dobar. - Rehn je višeputa uspješno po
Gersuny-u operirao. - Gersuny iztiče, da je manjak njegove metode, što kadlmda crievo
ne zaraste na željenom mjestu, nego se retJ·ahira, zato pričvrsti okret s nekoliko površnih
šavi, da se okret ne otvori. -Fra n k e je taj način s dobrim uspjehom upotrebio kod resekcije
syphilitičnoga gužnjaka. - K ii s t er preporuča sekundarnu šav sa srebreno m žicom, ako sc::
cirkularna odrieši.
Frank : Infekcija mjeh1·ru cathet;·mn. Iztraživao je s Posnerom cathetre, koji sn
rabljeni kod cystitičara, pa samo mekanički očišćeni, t. j. otrti i proštrcani s 3"fr. raztopinom
cm·bola. Izmedju zadnj e porabe i iztraživaujit jJrošlo je uviek dulje vrieme. do 14
dana: U velikom dielu slučajeva pošlo je za rukom i iz dotične mokraće i s cathetra uz­
gojiti virulentni bacterium coli com. S toga traže F. i P. točnu sterilizaciju cathetra, jer
mekaničko čišćenje ne dostaje. - K u t t ner veli, da se je za sterilizaciju cathetra preporučeni
formalin očito precieujivao, jer on treba, da dugo dj eluje, a tada kvnri cathetre.
Kuttner - T ibingen : O mezgovnih i:ilch jezilca ol1z-i;·o-m ne JJ?.teve 1'aZJ.n-ostnmjenjc
caninoma jezika. Lympha jedne polovice jezika od tiče · mt obje strane. 1\iezgovue žile teku
k dubokim cervicalnim i submnxillarnim; a · j k suprasterualnim ·ž!iezdam. Od stražnjega
Br. 6. Liečnički Viestnik 1891. 205
diela jezika idu k . žliezdam oko caro tide. Glavne žliezde jezika su subma:xillarne i duboke.
cervicalne, s toga treba kod operacije i ove odstraniti. - Heidenhain. Malignitet carci­
noma jezika čini se, da sastoji u tom, da se contrakcijami jezika in:ficirajuće substancije
tj eraju dalj !l u mezgovne žile.
Riedel - Jena izvješćuje o dj etetu s ftSttla coll·i congenita, koje je od poroda ·
često bljuvalo i imalo vrućicu, te se tužilo, da ga uho boli. Kod operacije našlo se je, da
fistula ide u duboku vreću ; ova se je u koliko moguće izvadila i našlo, da ide do duboko
u srednje uho. Poslije operacije bilo je djetetu sasvim dobro. - Pokazuje još bolestnika
s ttrnorom t štitulji, koji je tlJ'rd kao željezo, te je nastao za 8 tj edana. Radikalna ope­
racija nije bila moguća, te se je samo jedan komad izrezao. Poslije nekog vremena došao
je bolestnik s isto velikim tumorom i jakom dyspnoem. Kod druge operacije oslobodi se .
predjel oko dušnika ; težko disanje je prestalo, tumor postao manji. R. misli, da se ne­
radi o tumm·u, nego o zapali.
Gurlt - Berlin, izvješćuje o statistici nm·koza, koja ovaj put obuhvaća dva godišta ..
Javlj eno je god. 1895./6. 29.596, a 1896.;7. 23.173 narkoze. Od tih je 27.025 narkoza s chlo­
roformom s 29 slučajeva smrti, 19.856 narkoza s aetbei:om s 3 sluč. smrti ; 996 narkoza s Bill­
rothovom smjesom, 4927 s aetherom i chloroformom i 1439 s bromaetherom bez smrti.
Razmjer je za chloroform l smrt na 2039 narkoza, aether l: 5090, Billroth l : 3807, bromov
aethyl l : 5228, aether i chloroform l : 7594, pental l : 213. (Penta! se više ne javlja, očito
je sasvim ostavljen.) U pojedinih godinah koleba razmje1je kod chloforma izmedju l : 1100
i l : 4200, kod aethera l : 2300 i l : 6700. Ciela statistika obsiže sada 327.500 narkoza sa
134 sluč. smrti, dakle l : 2444.
H. Braun - Gottingen : O lumbalnoj pttnkcij-i i njezinom zncrnenovanju ta chir­
w·giju. B. govori najprije o tehnici operacije, pokazuje slike, koje razjašnjuju anatomske
prilike, te iztiče posljedke stečene iztraživanjem tekućine i važnost manometričkog usta­
novljenja tlaka. Govori o vriednosti lumbalne punkcije za diagnozu tuberculozne i gnojne
meningitide, te krvarenja. Kod tuberculozne meningitide nalaze se bacilli, kod gnojne
našao je od 8 slučajeva u 6 pomnožane polynuclearne stanice i bacterije ; u 2 sluč. bila je
tekućina sasvim jasna, akoprem su meningi bili obsežno gnoj no zapaljeni ; dakle negativni
posljedak ne izključuje gnojnu· zapalu. On ne misli, da se Ima indicirane operacije kani ti,
ako se nadje, da su leukocyti pomnožani u cerebrospinalnoj tekućini. Težlw je ustanoviti
znamenovanje punkcije za izljeve krvi u lubanji. Kod ozljeda, gdje ne ima fractura i luxacija,
može se puukcijom ustanoviti diagnoza izlj eva krvi, koji mogu stiskati hrbteni mozag i
caudu equinu, i povoljno utjecati na tečaj, ako se krv odstrani. Govori o therapeutičkoj
vriednosti punkcije, ali ne izriče još konačni sud. B. misli; da je lumbalna punkcija me­
toda za iztraživanj e, važna kod mnogih slučajeva bolesti i ozljeda . mozga i nj egovih opna,
te ona obećaje i therapeutičke uspjehe. Zato bi ju chirurgi morali više rabiti.
Bardenheuer: O exc1·ticulaciji u krstačno-bed1·enom sglobu. Bolestnica imala je
veliki psoitični absces, co:xitis, te jako gnojenje od dugo vremena. · B._ je podvzao art.
i!iac., načinio veliku vanjsku i unutarnju krpu, kost stidnicu na symphyzi oslobodio i pro­
pilio, presjekao os ilei, polovice zdjelice razmaknuo i luxirao u synchondrosis sacro iliaca.
Zatim je sašio na slojeve. Poslije 6-8 tjedana brzo zacieljenje, sada ima još fistula. Bo . ­
lestnica može dobro sj editi i s umjetnom nogom hodati. Operacija je indicirana, gdje ·
poslije resekcij e bedrenoga sgloba ne prestaje gnojenje· i eventualno kod sarcoma.
Ki..ister - Marburg : Fib;·ozna ost,itis. Dj evojka iz tubercnlozne obitelji, koja si je_
već višeput slomila kosti, donešena je na kliniku s prelomom d. gnjata. Bolestnica umre ()d
upale pluća iza narkoze. Kod sekcije našlo se, da je šupljina moždine promienjena u fibroznu
tkaničevinu, da se radi o fibrozrioj . ostitidi. To je obično obća bolest, a u K.-ovom slučaju
je bila samo u jednoj kosti.
Reinhardt : Sa1·corni cievnatih kostiju. Težko je lokalizirati sarcome dugih kostiju
kano centralne i periostalne, ako su veliki, te obsižu sredinu i koru. Razlikuju -se epiphy­
zarni i diaphyzarni. Sarcomi su veoma · često u predjelu koljena. Kod operacije mora se
što više odstraniti. Od operianih, koji su preko 4 god. opažani, imade 18% trajno iz­
liečenih, 32 metastaze, 13 recidive. Diagnoza osobito oko koljena je u početku težka.

206
Liečnlčkl Viestnlk 1897.
Muller - Aachen : P·rilog k chimrgiji jetm. Pokazuje tumor s petljom, kojega
je odstranio operacijom. Bio je to primarni angiosarcom, te je bolestnica iza 9 mjeseci
umrla. Drugi tumor s petljom bio je cystičan, te se je klinastim zarezom i otvorenjem
mnogih cysta dao na trećinu smanjiti. Iza ll dana umrla je bolestnica na plućnoj emboliji.
Tumor je bio cystoadenom. ·Iste cyste našle su se i u bubrezih. - Israel je dvaputa vidio
kombinaciju c)'ste jetra i bubrega.
Dtihrssen - Berlin: Demonstmcija tumm·a jajičnjuka od 10 klg1·., koj-i je od­
stranjen s tube1·culoznimi jajovodi vaginalnom lapa1·otom·ijom. Ovaj glandularni kystom
spada u najveće tumore, koji su po D ihrssenu vaginalnom laparatomijom kroz prednji
svod izvadjeni. Slučaj je još u toliko zanimiv, što su izvadjena oba tuberculozna jajo·
voda, a ostavljena maternica i zdravi jajičnjak, da se 24-godišnjoj bolestnici uzdrži menstruaeija.
Prednosti ove metode jesu, da je moguća i kod velikih cystičnih tumora, da ne
iina shocka kano kod a,bdominalne laparotomije, da su neznatne tegobe poslije operacije,
da brže zacieljuje, da je bolestnica skoro za rad sposobna i da ne ima rane u trbuhu i
njezinih posljedica.
Iia.dra: Operativno izliečenje atypične .Addisonove bolesti exsti1pacijom tu/Jercu.loz%ih
nuzbubrega. (Slučaj je već publiciran.)
pl. Biingner izvješćuje o 36-god. bolestniku s običnimi multiplimi nem·ofi.b?·mni
perifernoga živčevlja i sympathica. Tumori su se najprije pokazali na desnoj nozi, a naskoro
se razvili po cielom tielu. Bolestnik je umro od upale pluća. Neuromi su 8 cm. dugi,
2-3. cm. debel, prema periferiji su manji. Jedan dio ovih leži intraduralno i komprimira
hrbteni mozag. Gane: dvanaesti dio opažanih neurofi.broma pogiba po Brunsu od
sarcomatozne degeneracije.
Samter - Konigsberg : O opemciji komplicimne hrnjice. Obće je poznato, da
treba gornju ustnu osloboditi od kostne podloge, nu jer taj način nije dovoljan, izvadilo
se je os intermaxillare. Kasnije ostavilo se os interma;_illare i pravilo popustne zareze.
S. je kod s:vojih slučajeva hrustavi septum nosa prorezao i tako zapriečio, da se šiljak
nosa odmakne na jednu stranu.
immelmann - Berlin, pokazuje Frankov apamt, kojim se može načiniti bez
asistencij e povoj od gipsa.
N oetzel - Bonn : . O infekciji granulimjtwih rana . . Experimenat na životinjab
pokazao je, da na čiste granulacije još u 2 dana nije dj elovala bedrenica, dočim su životinje
sa svježimi ranami od iste infekcije za 30, a sigurno za 36-48 sati poginule. Bacterije
ostaju prosječno 14 dana, tada izginu. Granulacij e ne imaju bactericidne moći, već ne propuštaju
hacterije.
Hildebrand - Berlin : Neobični slučaj lwivoga vmta. 4 tj edna staro, na zadak
rodjeno diete, glava jako natrag nagnuta. U oba m. sternocleidomast. tvrdi kano orah veliki
tumori; koji ne pru

Liečnički Viestnik 1897. Br. 6.
Dr. D. M a !k ;_Qv -l!P.d. aJ_t!:a..9!11iqltiJi_S1_e.r.oz.e.. Dne 8. travnja t. g. bio je primljen
na

210 Ltečnički Viestnik 1897. Br. 6.
---- ----·--· .. ··-··-·-·- ··- -
tla proguta, jošte jedva kašu uzima i tekuću hranu. Od nedavna mu se i glas promienio.
S tn t. pr a e s. : Vi·lo oslabljen, cachektičan čovjek. Palpacija kao i iztraživanj e zrcalom od­
kriva obsežan pharyngealan carcinom, koji je već i prešao na 'stražnju stienku grkljana.
Na nutarnjoj strani m. sternocleidomast. i nz grkljan ćute se izvana velike, tvrde žliezde.
2{4. načinim pod Schleichovom anaesthaezijom gastrostomij u po Kaderu. - Od dana
operacije ne dobiva bolestnik više hrane na usta, već samo na želudačnu fistulu. Sasvim
afebrilan tečaj. Rana je per primam zarasla. Želudačna fistula funkcijonira izvrst.no. 24/4.
odpušta se bolestnik kući. 1/5. se povrati opet u bolnicu radi velikih muka kod disanja.
Silna dyspnoea, osobito časomice. Carcinom se je dalje na grkljan razširio. 8;5. tr a ch e o­
tomin inferior. - 11/5. exitns letalis. Fistula je do zadnjega časa izvrstno funlrr.i­
jonirala, .nikada uije bolestnik ni kapi želudačna sadržaja na nju izgubio. Ćini se po svih
izkustvih s raznih klinika i bolnica, da se je u toj Kaderovoj metodi napokon našla tako
dugo tražena, svim zahtjevom odgovarajuća metoda gastrostomije. (Demonstrira praeparat
želudačn.e fistule, iz kojega se razabire njezin lievku naliki tečaj.)
•. : _ _QtSJi.?l!..tn(J,_ l!ent?"§C:!tli,. -:-: Gastroentemst01nia . .. V. K., 41 god. star, poljodjelac,
obolio je u svojoj 20. godini g. 18i7. kao vojnik i ležao bolestan 3'/2 mjeseca. Bolest je
sastojala u bolih u trbuhu i bljuvanju. Navodno je i krv bljuvao. Pobližih data o toj bo­
lesti ne može se 8aznati. G. 1878. na vojni u Hercegovini imao je dysenteriju. 'ljeralo ga
30__:_40 puta na dan. Blato je bilo krvavo. Pet mjeseci bio je bolestan, napokon ozdravio
i ostao zdrav do pred dvie godine. Od tada ga počelo boljeti u trbuhu i počeo slabiti .
Prije sedam mj eseci spopalo a bljuvanje, s početka tjedje, a sada bljuje malne svaki dan,
kadkada i više puta na dan. to o podne pojede, to na večer izbljuj e ili sj utradan u jutro.
Dok ne izbljuje, tišti ga i boli u želudcu. Dočim je prije bio dosta jak čovjek - kao
vojnik imao je težinu od 69 kg., - sad je silno oslabio. S ta t. pr a es.: Blied, cachektičan,
mršav čovjek. Težina 44 kg. Organi prsa normalni. Trbuh in scrobiculo COl'dis nešto na­
dignut, na pritisak osjetljiv. U trbušnom prutku u sredini izmed 11rocess. xyphoides i pupka
nalazi se kvrga velika kao lešnjak, malo čvorasta, koja se daje u trbuh utisnuti, pri čem
se ćuti malen otvor u trbušnom prutku. Uim bolestnik zakašlja, kvrga se opet pojavi,
dakle nedvojbeno hemia lineae albae. Palpacija u dubini ne odkriva nikakove abnormalne
rezistencije. Bolestnik nema teka, podrigava mu se, bljuje, kako je gore navedeno. Krvi
u bljuvotini nema, ali kadkad velikih neprobavljenih komada jela. Iztraživanje na solun
kiselinu želudačna sadržaja, zadobljena običnim načinom iza polmsna objeda, daj e ne­
gativan, na mliečnu pozitivan rezultat. Makar se tumor ne može palpacij om odkriti, to smo
ipak obzirom na cachexiju bolestnikovu i na rezultat chemičkog iztraživanja držali za vje­
rojatno, da se radi o carcinomu želudca. 9,'4. laparotomij a. Rez od proe. xyphoid. do
pupka. Nadje se u istinu hernia lineue albae, kao sadržaj kile snopić subseroznoga sala, a
kada se otvori peritoneum scirrhus pylora, velik kao jaje, sav na okolinu fixiran, tako da
se ne da mobilizirati ni povući izvan trbušne ntliue. Načinim g a s tr o e nter o s t o m i a m re t­
rocolicam an ter. Prvih 5 dana iza operacije blj uje bolestnik':kao i prije, ali od onoga
dana se okrene, te bolestnik nije više bljuvao. Nema boli, podnaša jelo i tj elesno se nešto
pomogao. Težina 46 kg. Ostavit će bolnicu za koji tlan.
Dr. Wikerhauser: Za radikalnu operaciju nije bio ?
Dr. S e h war z: Imao je žliezde i carciuom je bio jako srašten s okolicom.
Dr. ·w ikerhauser: Sada po najnovijem načinu, kako to Klimmel preporuča, tre­
balo bi najprije načiniti gast.roenterostomiju, a Irada se bolestuik oporavi. radikalnu ope­
raciju. Kod ovakvog postupka više puta se je kod druge operacije našlo, da je tumor manji.
Dr. S ch war z: Ja sam vidio i posiije sretno izvedene operacije, da je tumor reć bi
pred očima narasao.
4. T1·i sltčajq _pe_?jtoniJis,_ S!tZJpttrativa ex alJp_en,_r]ici#d. a 21J2. bude donesen u bol­
nicu bolestl:i1kJa"u.lw F., 42 god. star, radnik . . Bolestnik je collabiran, tielo hladno, lice
upalo, oči halonirane, bliedo-cyanotičan, bllo se jedva osjeća, vrlo frekventno, trbuh na­
duven i posvuda na pritisak osjetljiv. Saznati se u taj mah moglo samo to, da bolestnik
nema zadnjih pet dana ni stolice ni vj etrova i da neprest.ano bljuje. - Kasnije se doznalo,
da je bolest već pred tjedan daua počela, da ga je počelo poboljevati u desnoj strani
trbuha, al da je s početka ipak još dalje radio, dok nije sasvim iznemogao i morao leći
da je imao veliku vrućinu.
Dr. 6. Liečnički Viestntk 1897. 211
··-· ---·- · --------·---- -- -- -- -- ----
---------·--·-··
Visoka irrigacija ostala je bezuspješna i sve bude pripravljeno za l a p a r G t o m U u.
U narkozi tek, kad je napetost trbuha popustila, osjeća se rezistencija u desnom hypog.as­
triju. Rez 15 cm. dugačak, paralelan Poupartovoj svezi. Ćim se otvori peritonej, izskoči u
luku velika množina smradna gnoja. Potegnem C!'ieva van, da od krijem porietlo gnoju, sva
su crieva, i tanka i debela, obložena gnojnimi, n mjestimice i crnimi, gangraenozuimi kr­
parni. Nigdje adhaezija. Processus vermiformis prirastao na svoj u podlogu, crn, gangrae­
nozan. Držao sam, da je taj slučaj izgubljen, reponirao crieva i drainirao na više mjesta,
te ranu s par šavi suzio. Bolestnik sliedeći clan bodriji, prestao bljuvati. Drugi dan Ba
klyzma obilna smrdljiva stolica. Bolestnik je afebrilan, ima, kako veli, dobar tek. S po·
četka jošte prilično obilna, ali ne zaudarajuća, gnoj na sekrecija, koja se sve to više sma­
nj qje. U dubini rane vidljiva crieva sve se ljepše čiste i pokrivaju zdravimi grauulacijami.
Bolestnik ćuti se jošte slab, inače sasvim zdra,·, bljuvanje je od dana operacije prestalo,
ima snažan tek, redovitu stolicu. 2j l. sekundaran šav trbnšnih stienka. - Prima
intentio. 2G/5. ostavi bolestnik, sasvim izliečeu i liepo oporavljen, bolnicu.
Znamenitost toga slučaja leži u tom, da se je obćenita gnojna upala potrbušnice,
operacijom izliečila, slučaj, koji je jošte uviek dosta riedak. B a g i n s k y tvrdi još u naj­
novij em izdanju svoje glasovite knjige o dj ečjih bolestih, da je operacija gnojne obćenite
upale potrbušnice jedna od najgadnijih vivisekcija - ipak ne uviek, kako naš slučaj do­
kazuje. Držim za stalno, da je bila upala potrbušnice posljedica appendicitisa ; procel'!sus
vermiformis bio je - valj da samo površno - gaugraenozan.
b) R. S., 18 god , oboljela je pred 6 dana bljuvanjem, boli u desnom doljnem dielu
trbuha. Nj ezin kućni liečnik diaguosticirao je appendicitis i pod običajnom therapijom
okrene se bolest brr.o na bolje. Iznenada 22./l. uz silne boli col!aps. Nj ezin liečnik dia­
gnosticira perforaciju appendixa, te jn odmah pošalje u bolnicu 23.{1. Bolestnica čini utisak
moribundne. Cyanotična, silno upala u lien, velika dyspnoea, nećutljivo bllo. Euphoria.
Cieli trbuh nadut. Sliedeći dan se nešto oporavi iz collapsa, a drugi dan traži, tužeći
se na velike boli, operacij u. Temp. 38·7°. Opetovano bljuvanje. Još uviek silno oslabljena, .
al je ipak obćeuito stanje takovo, te se odlučim na operaciju. 25.;1. laparotomija. Rez
12 cm. dugačak, paralelan Poupartovoj svezi. Kada se otvori peritoneum, izprazni se sila
smradna gnoja. Crieva u klupko srasla. Odustajem s toga od toga, da potražim proe.
vermiformis, već, izpraznivši gnoj, drainiram na razne strane i suzim ranu. Sliedećih dana
temp. izmedju 37·5-38". Obćenito se stanj e popravlja. Bolest-nica se ćuti bolje. Naduveuost
trbuha, prij e obćenitn; ograničuje se sada na ileo-coecalno okružje. Blj uvanje je prestalo.
- Od 1./2. opet poclrigivanje, tn i tamo bljuvanje, boli izpod procesa. xyphoid. Povi­
šenje temperature. HoleRt.uica propada, 6./2. Exitus letalis. Obdukcija nije dozvoljena.
Držim, da moram i\alostni izlaz toga slučaja, koji nas je s početka sdvojan, kasnije
ipak napunio nadom, da će se spasiti, pripisati tomu, da je negdje preostalo sielo gnoja,
do kojega nije drainaža doprla, jedan od čestih razloga žalostnim izlazom operativnih
utj ecaja kod appendicit.ida.
e) E. S., 40 god. star, boluje već dvie godine. Bolest je počela s boli u desnoj
doljnoj strani trbuha s velikom vrućicom, blj uvanjem i zatvorenosti. Skoro se podigla na­
teklina na mj estu boli. Ovakih je attaqua, koje su čas dulje, čas kraće vrieme trajale, bilo
četiri tečajem zadnjih dvij u godina. Natekline na spomenutom mj estu nije više nestalo,
samo se čas smanjila, čas za vrieme nova napadaja silno povećala i na pritisak ostala
nviek osjetljiva. Jedanput se najljuće boli takove attaqne svršiše izpražnjenjem velike
množiue gnoja kroz m·ieva, jednnput provalom gnoja na pupak, kuda se gnoj ciedio kroz
2 mj eseca, dok ne zamste. 13olestnik propada u zadnje vrieme, nateklina je velika, osjet­
ljiva, precl večer ima groznicu, do 39", i zatvoren je. - S t a t. pr a e s: Bolestuik velik,
čvrsta kostura, omršavio, vrlo blied. Temp. 38·5°. Prsni organi normalni. U abdomenu
ćuti se rezistencija, koja izpunja skoro svu desnu polovinu trbuha, al se izpod pupka
proteže nešto na li evo. 2./5. načinim la para to mij u. Uez dugačak 20 cm. paralelan Pou parto
voj svezi. Crieva med sobom u klupko srasla. Riešavajući adhaezije, doprem na više
mjesta ua smradan gnoj. Sliedeći porietlo toga gnoja, dodjem do jednog ognojka, koji
se nalazio baš izpod jetara (odgovarajući ovom mj estu bio se je bolestnik najviše tužio na
boli) i do drugog ognojka, koji se je nalazio na lievo izpod pupka. Ognojci su bili

212
" . .' J
Liečnički Viestnik 1897. ;Br .. 6.
dqbro ograničen!, zatvoreni ; dopirući do njih, nigdje n,is!lm zaao u ot"voreuu trbušnu
·utlinu. .Processus vermiformis nisam našao, · ali nisam. ni forcirao pokušaja, da ga nadjem,
b:§ 'da ne razriešim možda kakove adhaezije, koje su štitile trbušnu utlinu od abscesa.
D.iainaža ognojaka. 'Slizenje trbušne rane. Istu večer ćuti se bolestnik dosta dobro. U jutro
3./5 . . T. 39·2' silno bljuvanje i rapidan collaps. Exitus. I o:vdje . nismo mogli obaviti obdukCije,
al valjda nije bilo drugo nego akutna sepsa .
. · Ba sada se u veke diskutira u krugovil:J. chirurga pitanje o operaciji appendicitide.
Bi' li se ·operirala, i kada, rano ili kasno? Držim, da se bar za taj slučaj može tvrditi, da
bi ćhance za operaciju bile bolje, . da se je ranije operiralo j da se nije pričekalo, dok je
bolest zauzela toliki obseg. Medju chirurgi ne će biti više nesuglasja u tom, da treba sva­
kako op.erirati; čim preostane iza prvoga napadaja perity'phlitide rezistencija i osjetljivost,
te se ovi pojavi brzo ne smanjuju i ne ginu.
Dr. Maš e k: Mi smo imali slučaj gnojne peritonitide uslied perforacije proe. vermiform.
· ·
i taj je dva dana iza operacije umro.
:Pr. S e h war z: U slučaju, što sam ga danas iztaknuo, bila je prognoza vrlo ža­
lostna ; ja nisam imao nikakve · nade u uspjeh. Kao pendant ovomu slučaju imao sam pak
slučajeva, gdje je prognoza bila daleko povoljnija, ali uspjeh je bio nesretan. Ja dakle
inislim, da . ako od 100 .slučajeva samo 5 ozdravi, to je dovoljno opravdano podt1zimati
operaciju.
·
veoma loša.
Dr. W i k er h a u s er: Takvi slučajevi obično prekasno dolaze, za to je prognoza
Dr. Mašek: Pitanje je, da li imade nade na uspjeh, ako je već obća peritonitis
razvita?
·
Dr. Wikerhauser: Ovaj prvi slučaj dr. Schwarza govori za to, a isto tako
jedan slučaj, gdje sam ja operirao kod obće peritonitide i gdje su u trbuhu coprolithi
plivali u gnoju,, a taj čovjek još danas u Zagrebu kao postolar živi. Jednako je bilo i kod
jedne }n,ilosrdi!e sestre, koja je sasvim collnbirana došla na stol, te je nadjen trbuh pun
gnoja.' . Radi toga sam . samo učinio 'ileostomiju i· drainirao trbušnu utlinu, a kasnije na­
'činio enterorrhaphiju. Ta dva slučaja su podpuno uspjela, premda je prognoza bila veoma
žalostna.
Dr M a š ek: U zadnje vrieme smo imali u bolnici milosrdnih sestara dva slučaja
perforaciJe proe. vermi[9J.'!!f:
!.!...JJ1WJJ!.21t . .I!§.'IjJQnitj_rJ2.l!J.>.
.:
· ··
· . . Prvi slučaj bio je stariji čovjek, koji je došao željeznicom u Zagreb. Kod pretrage
smo našli, da ima mrzle extremitete, slabo bilo. i vrlo nadut trbuh. U desnom ioguinalnom
kanalu .Praznu kilnu vrećicu. Navodno se je kila dala redovito lahko povratiti. Prije dva
dana izišla · i on ju povratio, ali od onda ima grčeva i nadut trbuh; blato ide kad kada.
Onaj dan, kad je, došao nije ništa išlo. Pomislili smo, da je ileus i upala potrbušnice poslje­
dica silom reponirana hernije. S toga bude bolestnik istu večer priredjen za . operaciju ..
Otvorili smo najplije inguinalni canal, a tu smo našli vrlo odebljalu. kilnu vrećicu. Kad
smo nju malo zarezJ:li, izciedi se prozirna žutkasta tekućina, tako da smo pomislili mi
cystokelu, tim više, što se je iz vrećice došlo kroz otvor, koji je samo propuštao maii prst,
u · šupljinu s gladkimi stienkami. Uveli smo son du u mjehur, te smo se tako uvjerili, daje
ta šupljina očahuren dio trbušnc utline. Nastavak prereza kilne vrećice u stienku trbuha.
Crieva, svuda sraštena, ne dadu se izvaditi. Drainaža otvorenoga diela, šav. Bolestnik se je
prve dane iza operacije nešto oporavio, šesti dan u večer poče opet collabirati, a osmi
dan uzsliedi exitus. Kod ·sekcije našla se je adhaezivna peritonitis, i to su bila crieva,
sraštena na sve strane djelomično sa starimi organiziranimi adhaezijami, a djelomice sa
svježimi. fibrinoznimi. Processus vermiformis prirašten uz stienku trbuha, exulceriran. Radi
kile na istoj strani pregledali smo pravi uzrok peritonitide na ime exulcerirani appendix.
. Drugi slučaj bio je čvrst čovjek, oko 30 god. star. Došao je sam u bolničku sobu.
Tri dana prije obolio. i to osjetio jaku bol u desnoj strani trbuha. Bljuvanje, nema stolice.
Iza dva dana stolica i vjetrovi na klystir. Si a tu s u bolnici : bolestnik ima dobro bUo, nije
propao, trbuh naduven, bol u doljnem trbuhu najviše lievo i u sredini. Ovdje ima i visoko
tympanitična zona. Bolestnik dobije led na trbuh i ciev u rectum. Po podne kao da mu
je lakše, zato se čeka s operacijom do sliedećega dana. Sutradan stanje isto, samo bolestnik
Br .. ,G.
- ·- . ; '
Liečnički Viestnik 1897. ·213
.nešto slabiji i ne ide ništa blata ni vjetrova, te se odlučimo na operaciju držeći; da se
radi o appendicitidi s dosta proširenom peritonitidom. Rez po Koch eru u desnom hypogastriju
. . Appendix se nadje u gnojnoj šupljini, omedjašenoj od crieva i doljnega ruba omentuma.
Omentum gangraenozan, isto tako i mesocolon blizu appendixa. Appendix bude
reseciran, ostali dio sašit. Absces drainiran s jodoformgazom. Prvi dan je bilo bolestniku
slabo, .bljuvao je i imao veliku bol. U večer fiatus. Drugi dan s početka nešto oporavljen,
po podne collaps i na novo blj uvanje ; u noći exitus. Kod sekcije se nadje gnojna peritonitida
čitavoga zdjelišta. Absces perforirao u zdjelište, mesenterium infiltriran, u gornjem
die! u trbuha adhaezivna peritonitida. Srdce žutkasto. Jetra svjetložuta usalovljena.
Dr .. Schwarz: Onaj čovjek došao je u bolnicu u razmjerno dobrom stanju.
Dr. M a š e k: Ovaj zadnji od naših slučajeva došao je pj eške u bolestničku sobu,
ondje dulJe vremena čekao, pregovarajući u kakav će obskrbni razred.
5. Prolapsus 1·ecti. Bolestnik, 40 godina star, pripovieda, da mu izpada crievo. Pripisuje
to padu s krova, što ga je pretrpio pred dvie godine. Mogao je doduše poslije toga
i hodati i raditi, nisu se opažale nikakove osobite posljedice, al godinu dana kasnije počelo
mu izpadati crievo i on to svadja u savez. Iz silno razširenoga šupka proviruje u istinu
sluznato obloženi rectum u veličini dj etinj e glave. Bolestnik doduše lahko reponira
izpali gužnjak, ali kod najmanj ega napora opet izpada. Zapitan priče, da je imao lija vicu
- s aetioložkim momentom, kojega je bolestnik spomenuo, nismo se mogli zadovoljiti.
Potražimo, riema li možda kamenac, al već u pars bulbosa urethrae zapinje sonda, te se
pokazuje, da ima jedva prohodnu stricturu vodopusta. Sad i bolestnik pripovieda, da mora
svaki čas vodu puštati, al da ne može više izprazniti nego par kapi, i to s velikom mukom,
a uz to da mu uviek eri evo izpada. Pred 6 .god. imao je gonorrhoeu, težko pušta vodu
od· d vie godine, a sada sve teže i teže. Strictura se dila tira do 20 Ohani1lre, tegobe kod
puštanja vode se . time odstrane, al prolapsus recti ostao je kao prije. Očevidno je bio
sphii:!Cte:r već odviše raztegnut ;, "ustava ne .valja", kaže naš bolestnik. Odlučim se zato za
operaciju p rola psa. 8./14. izrežem širok klin iz sluznice stražnje stiene prolabiranoga rectuma
i sličan klin iz kože nad šupkom. Z3jedničku bazu izrezanih trokuta sačinjavala je
Rtražnja (dotično gornja) periferija šupka, a vrh izrezanoga trokuta kože nalazio se na
vrhu trtice. Izrežem takodjer komad sphinctera ani, i to odgovarajući širini baze izrezanih
trokuta. Šav sluznice, repozicija rectuma, šav sphinctera. Na to nadovežem jošte re etop
e xi j u po V er n e u il u. Pro vučem 4 konca kroz rectum (naravno ne kroz sluznicu)
- rectum je na ime sada, kada sam odstranio onaj klin kože, ležao preda mnom - i kroz
kožu sa svake strane, ali ne u istoj visini, već u koži za nekoliko cm. više, prema križcima,
vežem onda konac l i 2 sa svake strane nad v:rpcom jodoforma, a isto tako i konac
3 i 4. 'fime je rectum podignut gore u vis. Šav kože. Rezultat operacije je bio vrlo povoljan,
kontinencija uzpostavljeria. Bolestnik je zdrav odpušten 3.,15.
6. Oa1'Cinoma C01'p01'·is ute1'i et cystoma papillare 0Va1·ii sin. Bolestnica Mara e.,
50 god. stara, rodila Je""3Jluta. O "!3. fomiir·š-t!;;-jjj-;-;ri:me. Sad od božića opet
krvari i nešto ju tišti u trbuhu. Ima nepravilnu stolicu. Nalaz kod touchiranja : Portio
uteri normalna, tielo maternice nešto na desno svinu to, povećano. Cervicalni kanal .se razšid
Hegarovimi štapići i onda se prstom nutrina maternice pretražuje. Na dnu maternice
nalazi se spužvi nalika novotvorina, koja lahko krvari. Bolestriica napinje dosta jako
trbuh, te se zato adnexa ne mogu dobro palpirati. 14./4. Exsti1·patio utm·i totalis per
vaginam. Kad je uterus izvadjen, odkriva se tek cysta lievog ovarija, koja je velika kao
djetinja glava. Nabode se i onda lahko izvuče i petlja podveže. (Demonstrira maternicu
s razpalim carcinomom na dnu i carcinomatozno degenerirao kystoma papillare lievoga
jajnika. Bolestnica bude zdrava odpuštena 14./5.
Dr. W i k er h a u s er: J e li peritoneum sašit ili samo tamponiran ?
Dr. Schwarz: Jest, sa strane je sašit, a u sredini je provučena vrpca od jodoformgaza.
7. Demonstracija dviju vreća pyosalpinxa i razgnojenoga kystoma jajnika. Praeparat,
d';i(tiriiošilkeveiilil "vrećepyošaT:iJi ilX:a-i'azgn'O}-efi···;ra:rii ;;:;;;i;-·-r;'Otič'ii-đ 3o g.
žene Kat. F. te je zadobljen laparotomijom, izvedenom 15./5. Na mjestu, gdje je
ležao Mikuliczev tampon, nalazi se još mala fistula.

214 Liećničkl Viestnik 1897. Br. 6.
8. Retrofleio ute1·i fixata; culnexitis ch1·oi(),, - Opqrq,tJQ . .J.:adical·is vaginalis. Kata
B., 32 g;;r:-taa, dobifa']e·-v-;ieme . . iiCgodii. Udt;, iala je ci"j'đ}-e .. i prvoga
·djeteta dobila je bieli cviet. Iza drugoga poroda ju je jako boljelo u maternici, a od onda
t. j. od zadnjih sedam godina, nije više nikada imala mira, uviek raznih tegoba sa strane
materuice. Kad bi imala n·ieme, trpila bi silne boli, a krvarenje je trajalo uviek dugo i
bilo je vrlo obilno. Boli u križih je nisu gotovo nikad ostavile. Zatvorena je i često je
imala potežkoća kod puštanja vode. Nalaz kod touchiranja : uterus povećan, o§tro retroflec­
tirnn i fixiran u retroflexiji, adnexa s obje strane vrlo povećana i nešto osjetljiva. 27.(2.
Operatio mdicalis vauinalis, Landatt, t. j. odstranjenje maternice i adnexa s obje strane
vaginalnim putem. Tečaj afebrilan, sasvim gladak. Zdrava, bez ikakovih tegoba odpu­
šten'a 12./3.
Dr. W_ik er ha u s er: Možda je u takovih slučajevih najbolji Wertheimov način t. j.
da se radi odozgora koeliotomia v ag inal. anterior. S e h a u t a i Wer th e i m tvrde, da oni
to ne trebaju, nego da s prsti trgajn adhaezije. Kod takvoga postupka se sliepo radi, i to
se upravo toj metodi naj više predbacuje.
Dr. Č a č ković. Sltčcj postopemt·ivnoga tetana. Razpravlja obćenito o teta1m po·
slij e operacije, navadja iz literature 59 takovih slučajeva, te opisuje potanko jedan slučaj,
gdje je radi pyonephroze i nephrolithiaze W i k er h a u s er načinio nephrotomiju, a 9 dana
poslije operacije se pojavio tetanus, od kojega je i bolestnica umrla. Izpituje način, kako
je nastala infekcija, te dolazi do zaključka, da su se tetanovi bacilli već pri operaciji morali
nalaziti u gnoju bubrega, te da su inficirali operacijom učinjenu ranu. (Ovo predavanje
priobćit ćemo još obširno. Ur.)
Dr. Gutschy: Ja bih spomenuo, dn je u isto vrieme bio u onom predjelu i slučaj
tetani hydrophobici kod čovjeka, koji je radio kod gradnje ledvenica.
Dr. Wi kerh ause r: Mi znademo, da su ondje bili t. z. "šoštarski vrtovi", da su
se ovi mnogo gnojili, a da se je u onu vrieme, kada je naša bolestnica obolila, mnogo
kopalo. Vjerojatno je dakle, da je bolestnica virus sa sobom u bolnicu doniela.
Dr. L u š ić: Demonstrira 1. bolestnika s em./Jol?:a a1·tericte central. 1·ef'inae s ophthal­
moskopom i ophthalmoskopsku sliku. Taj sh1 čRj je nnicum svoje vrsti, pošto se u nijednom
ophthalmoskopskom atlantu takol'a slika ne nalazi. 2. Ccwcinoma corneae, koji je
slučaj toga radi zanimiv, što se en.rcinom jedino na coruei nalazi . Odrezak od istoga carcinoma
demonstrira se pod mikroskopom. Napokon pokazuje 3. bolestnika sa ptosis t1·atb·
matiw, već operiranog i uspjeh operiranja. (Obširno izješ6e priobćit ćemo naknadno. Ur.)
Pr e ds j e d n i k: Pošto je time dnevni red izcrpljen, zaključujem današnju skupštinu.
Književne viesti.
A. Lobmayer. Njega i odgoj djece prvih rJoclinct ži·vot(t. Zagreb (bt•z godine).
Tisak i nakbda L. Hartmana (Kugli i Deutch) 8°. 84 str.
U predgovoru veli čuveni pisac (u siečnju 1897.) o svojem dj elu : "Do smla nemamo
u hrvatskom jeziku pisane ovakove knjige (nnuka o razumnom nj egovanju male dj ece),
lla za to držim, da će ova knjižica dobro doći svim majkam, jer sam u njoj što kraće i što
jasnije razložio, kako će se prema iztrnživanj u današnje znanosti, pa prema iz ku stvu ču v enih
stmčnjaka naučiti, da svoju dj ecu njeguju i odgajaju". Dočim navadjamo piščeve rieči,
izjaviti nam je, da je sam pisac napisao ovimi riečmi nepristranu i sgodnu ocjenu
svojega dj elca.
U uvodu razpravlja pitanje, da li je u obe nuždna pouka o njegi djetinjoj ? A potvrcljuje
to statistikom o dječjem pomoru. Za tim sliedi, kako se diete hrani majčinom
grudi, a u slučaju, da to nije moguće, kako se hrani dojiljom. Ako majka svoje diete ne
može hraniti na svojih grudih, a nije moguće, dR se diete hrani od dojilje, kako se onda
hrani iz ruke. Kod te prilike opisuju se surrogati, dajući prednost dobromu kravjemu
rnliekn uz sve oprezne mj ere. Sliedi opis kako diete raste, kako se odbija, kako probijaju
Br. 6. Liečnički Viestnik 1897. 215
zubi, kako se starija djeca hrane. Ćistoća, kupelj , dnevni red, ležište, san, odielo, ciep­
ljenje boginja itd. itd. itd. Možemo to dj elo svakoj majci što toplij e preporučiti i želimo,
da se što više u nas širi, a osvjedočeni smo, da će nauci te knjige imati veliku korist za
budući naraštaj, ako se ih budu točno držale brii\ii ve majke ! R.
w. A. Gluziuski. Zwrys Og6lnej Patologii i Tempii GoTCJCZlci. Krakov 1896.
Nakladom drnžtva za izdavanje poljskih liečničkih dj ela. - Iza Lieberme isterovog
eljela "Handbuch der Pathologie und Therapie des Fiebers" 1875., koje sadržaje danas
već zastarjele teorije o groznici, pošlo je uspješno prof. Gluzit1skomu za rukom, da
sustavno i duhovito pisano dj elo o modernih nazorih glede groznice na sviet iznese. -
Autor razpravlja vrlo jasno i potanko temu u formi akademičkih predavanj a. U prvih pet
predavanja opisuje nam teoriju, ''-n zadnjih četiri symptomatologiju groznice. Kao osobitu
prednost djela možemo iztaći, da je pisac nastojao sve teže razumljive poljske rieči tehničkim!
izrazi u latinskom jeziku nadomjestiti, te tako omogućio čitanje svoga dj ela i
ostalim Slavenom. Na uspjelom i kmsnom djelu može se autoru samo čestitati, a isto
najtoplije preporučiti učećoj mladeži, a kao priročnu knjigu i praktičnim Iiečuikom. Sadržaj
pojedinih predavanju u kratkih izvadcih je sliedeći: I. predavanje: Polazeći od nazora
prvih učitelj a H i p p o Je r a t a i G a l e n a: "Febris est calor praeter naturam," crta nam obšimo
prelaz od humoralno pathologičkog k spiritualističnom nazoru groznice. Nadalje opi­
snj e physiologička iztraživanja Giovania Alfonsa B or e ll i- a (1608. -1679.), koji zače prvi
rabiti toplomjer za konstatiranje groznice, kojim se je i napustio nazor spiritualistički.
Znamenita odkrića Havey-a o cievstvu krvi ponukaše učenjake Boerhaevea, van
Swietena, da odstupe od stare zasade "calor praeter naturam" i da traže uzroke groznici
u poremećenom djelovanju cievstva krvi. Tim bi i postavljen početak haematologije
i upale kao haemitis okl·štene. U savezu s ovimi nazori razvi se u Europi puštanje krvi
i pravo reče Dittel "prolito bi više krvi žilosjekom, nego na svih bojnih poljanah svieta."
Istom pojavom genialnoga L a v o i s i er-a 1789. bi dokazano, ela je groznica samo povišena
chemičko izgaranje, što i D u I o n g, D es pr e t s 1823. i L i e b i g potvrdiše. - II. pr ed a­
vanje: Pošto bi iztraživanj em Lavoisiera ustanovljeno, da su uzroci topline chemičko
sgaranje u plućih i Justu s L i e b i g to potvrdio, to se je poslije utvrdilo mnienje, da se
garanje razvija poghwito u onih organih i ujegovih stanicah, koje su na najveće djelovanje
upućene (ltazmjer medju radom mišica i stvamnjem topline). Pošto aminalni organizam
mora potrebnu tj elesnu toplinu stah1o dobivati, to za regulaciju te množine postoje
središta u centralnom živčanom su»tavu. Posredovanje za oto pripada po Claude B er n ar d u,
Schiffu, Brown-Scquardu ustanovljenim vasom.otoričnim živcem, koje Cl. Bernard
naziva takodjer tberrničnimi živci. - Nadalje iztraživanja Czeczycbina dokazala su, da
i u moždjanih postoje središta, kojih dražmje prouzrokqje povišenje tj elesne topline (centrum
excito-caloricnm). -· III. pr e da vanj e. Povišenje temperature kod groznice proizlazi
iz porernećenoga ravnovjesja medju produkcijom i podavanjem topline. Te01·etički postavljene
su 4 kombinacije toga poremećenja. l. Povišenje produkcije - bez promjene u
podavnnju topline. 2. Povišenje produkcije kod umanjenoga podavanja. 3. Povišenje produkcije
kod povišenoga podavanja. 4. Nepromieujena produkcija kod umanjeuoga poda­
vanja. - Traube i Marey usvojili u poglavito četvrtu kombinaciju. Po Leydenu i
Senatoru uzima autor, ali s iznimkom "stadinm incrementi" groznice, podavanje topline
se povišuje; to podavanje ali da nije stnlno, nego promjenljivo i neodyisno od stupnja
topline organizma u groznici. Što se tiče pretvara u groznici ima se uzeti, da bj elanko­
vina više rar.pada, kao što to i proiztiče iz ir.traživauja Senatora, koji je ustanovio, da
je mokraćevina dvostmlw veća. U pogledu odavanja vode u groznici prisvaja autor nazore
L e y d e n a, N a u n y na i B o t ze a. Prema tomu utanovljuje, da povišenje topline u groz­
nici proiztiče iz promjene protoplasme pojedinih organa. - IV. pr e d a v a o j e. Opisujući
mekanizam groznice, navadja autor hypotheze, postavljene od Traube-a, Marey·a, Liebermeister-a
i Senator-a, iz kojih proiztiču dva glavna nazont : l. Uzrok groznice
clj eluje na živčevlje, koje i prouzročuje promjenu st ničja. 2. Uzrok groznice dj eluje neposredno
na staničje bez posredovanja živevlja. ·-· tito se tiče "unitas i pluralitas" groznice
autor prisv11,j a nazor pluralista (B oucharcl). -V. predavanj e. Nabraj ajuć uzroke
groznice napominje autor stare nazore glede "Febris symptomatica i essenthlis", koji su

. Liečnički Vi estruk .1897.
iztl'aživanji Web era, Billrotha, Jaeobsohna i Maximova kau i najnovijih bacteriologičkih
iztraživanja porušeni. Autor razdieljuje prema uzrokom groznice u tri sliede6e
grupe: 1. Febris infectiosa a·. septica, prouzročena bacterijami i njihovimi produkti. 2. Fabris
aseptica, prouzročena substancijami nebacterielnoga postanka. 3. Febri nervosa, pro­
uzročena napokon mekaničnim draženjem centralnoga živčevlja ili njihovimi molekularnimi,
promjenami. - VI. predavanj e. Obširno se razlažu symptomi i razne vrsti groznice i
zorno predstavljenimi crtami predočuje miena tjelesne toplote, redom kod sliedećih bolesti :
intermittens, pneumonia crouposa, typhns exanthematicus, · typhus recurrens, typhus abdominalis,
variola, scarlatina, morbilli. - Na koncu opisuje djelovanje groznice na kolc:itok
krvi i dihanje kao i uslied nje prouzročeno zaduhu. - VII. predavanj e. Govoreći o
;ekreciji želudačna kiseline za vrieme groznice, došao je pisac na temelju vlastititih opa­
žanja do sliedećega rezultata : Kod akutnih grozničavih priljepčivih bolesti produkcija solne
kiseline manjka, kod chroničkih groznicom spojenih bolesti je produkcija soln!l kiseline
promjenljiva. Nadalje kod iztraživanja mokraće napominje znamenito odkriće Horbaczewskoga,
po kojem je mokraćevina produkt nucleina. Pošto se kod velike većine
groznica ujedno konstatira leukocytoza, to postoji po Kuchnau sliedeći savez medju
mokraćevinom i leukocytozom : 1. Kod leukocytoze može se konstatirati povećana produkcija
mokraćevine. 2. Brzom umanjenju leukocytoze sliedi povećanje mokraćevine. 3. Ova pro­
dukcija mokraćevine nije samo jedini produkt groznice. Uzroci acetonurije i diaceturije
febrilis jesu po autoru u pomnožanom razpadu bj elankovine. Albuminuria febrilis nije
takodjer samo posljedica povišene tmperature, nego je i u tj esnom savezu s vršću i tež­
koćom infekcije. - Na koncu opisuje se obćenito grozničava hranitba i pri.lagodjenje staničja
na umanjenu hranu ; gdje ti slučaju neprilagodjenja sliedi consumptio febrilia. -
VIII. ·p redavanje. Opisujući pathologičko anatomske promjene, prouzročene u organizmu
groznicom, .pobija ·autor nazor Liebermeisterove škole i tvrdi, da ne samo povišena
temperatura, već i specifična bacterija kao i njihovi toxini prouzrokuju dotične promjene.
Prelazeći na dj elovanje groznice na krv, učinio je pisac znamenita iztraživanja pogledom
na · ,biela krvna tjelešca kod raznih vrsti groznice. · N. pr. kod pneumonije našao je autor :
1. Leukocytoza je neodvisna od groznice i od stupnja infiltracije. 2. Leukocytoza traje za
cielo' vlieme groznice, ponajpače i nekoliko dana nakon groznice u slučajevih per lysin.
3. Lenkocytoza isto tako je neodvisna od intenziteta groznice. 4. Pomnožano pojavljivanje
neutropbilnih stanica. 5. Eosinophilne stanice pojavljuju: se istom nakon krize. Kod slučaja
trbušne pošaline je množina leukocyta umanjena, što se i kod rekonvalescenta pokazuje.
(Na temelju ovih iztraživanja priobćuje autor vrlo interesantan slučaj , gdje bijaše bolestnik
primljen kao typhozan u bolnicu, te istom temeljem mikroskopičnog iztraživanja bi dokazana
Ieukocytoza, a bacteriologičkim iztraživanjem "streptococus pyogenes", pa diagnoza pyaemia
i sekcijom potvrdjena.) -IX. pre da vanj e. S praktičnoga Htanovišta osobito interesantno
je u ovom poglavju opisano savladjivanje t. j. liečenj e groznice. Autor postavlja tu 2 pitanja
: 1. J e li u obće shodno i na koji način da se groznica savladjiva ? 2. Kako da se
brani proti "consrimptio febrilis? - U razlaganj u prvog pitanja opisuje autor počam od
Hipp o krata i Galena, da groznica vrlo dugo bijaše "noli tangere" za liečnika. Obično
su se grozničavi toplo umatali (to još i danas seljaci čine. Refer.). Istom od doba L i ebermeistera
nastupi na tom polju reakcija proti toj zastarjeloj metodi i therapija antipyretica,
bilo lj ekovi bilo hydropatički predje u krv lieČnikom. (Vidi kongres internista u
Wiesbadenu 1881.) Najnov\ja bacteriologička iztraživanja istom su u tom pogledu blago­
tvorno dj elovala, .što se sada svakiput kod groznice aetiologija uzima u obzir. Tako se danas
n. pr. kod · cholere, · rheumatizma sglobova, diphtherije ne pobija pridružuju ća im se groznica,
već se bori proti pravom Uzroku bolesti. Budućoj generaciji otvara se prema tomu sasvim
novo polje, a proti ·svakom antlpyretičkom liečenju već se je znatni broj učenjaka složio,
koji i prema iztraživanj u- H ildebr an d ta, Fil ehnea, Hosslin.a, Fi nk l er-a i dr. uztvrd
juju, da povišena temperatura organizma ima povoljnu reakciju proti utjecaju infek­
cijoznih bacilla. Hypotheza M i e e zn ikowa ustanovila je, da se povišenjem topline i phag:­
cytoza povećaje, te prema tomu pristaše nihilističke struje u njihovom mnienju učvrstila.
· Sam autor je pristaša umjerenoga smjera, te veli, da treba u svakom slučaju strogo
individualizirati, a hyperpyretičke temperature, da je najbolje hydropathički liečiti. Na taj
Br • . 6 . Liečnički Viestnik 1897. 217
način da se naJSlgurnije uzpostavlja poremećenje u kolanju krvi, . disalih i živčanom sustavu.
Prelazeći na savladjivanje consumptio febrilis, napominje zasluge englezkoga liečnika
Gr a v e s-a, koji je prvi predsude prijašnjih generacija odsudio i znanstveno dokazao, koli
je štetno grozničavomu dietu nalagati, te ga tako rekući pustiti izgladniti. - Izpitivanja
Hosslina, Czerny-a i No ordena pokazala su, da i grozničavi organizam može hranu
asimilirati. Specijalno N o or d e n podavao je mršavim. bolestnikom groznice 25 kalorija
hranivih tvari na dan i kg. težine. Kod debelih osoba 20 kalorija. Dieta · kod groznice
treba da sadržaje koli bjelankovine toli ugljikovih hydrata i masti. - Kod chroničkih groznicom
skopčanih bolesti podaje se tekuća i kruta hrana, a kod akutnih infekcioznih bolesti.
preporuča se većinom tekuća hrana. Razumije se, da moramo i masti, koje najviše kalorija
imadu, u obzir uzeti. Nu pošto grozničavim ne godi mastna hrana, to im se ista zamienjuje
mliekom, žutanjci od jaja i maslacem, isto tako i alcoholom, koji takodjer uslied
velikoga broja kalorija znatno podupire liečenje. Kobrynski (Kostajnica).
Aesculap. Urednik F: Praunsperger. Br. 7. i 8. Znanstveni i praktički
dio: Da li biljke dušik primaju iz zraka? - IztraživaJ;Jje mokraće. -Sastav nekih glina.
Folia theae chinensis. - Različite viesti. - Zvanične viesti. - Izborno pravo
magistra farmacije. Propisi o priredjivanju otrovnih tvari i lj ekarija, kao takodjer. i o trgoo
vanju s njimi i lj ekarskimi tvarmi. Naredba o proizvadjanju i prodavanju soda vode, te o
nadzoru nad nj om. - Novi lj ekovi. -Poslovne i osobne viesti. - Dopisnica
uredničtva.
Srpski arhiv za celokupna Iekarstvo. Urednik dr. J. Đanić. God. III.
(1897.) Sv. 5. I. Originalni radovi. L Purpura rheumatica gangraenosa. (Čitano na sednici
srpskog lekarskog društva u Beogradu 1.2. 97.) Dr. Platon Papakvilopnlos. 2. Kalamljenje
boginja u god. 1896. od dra. L. llića (svršetak). 3. O radjanju i umiranju u Beograda za
poslednjih 14. godina od Dra. Voj. N. Gjorgjevića. II. Pr e g l e d li t e r a t u r e. 4. O
lečenju raka i sal-kome bez noža (nastavak). 5. O lečenju aborta. Pod kojimi uslovi može
se dopustiti da jedna dojila doji dete je4nog sifilitičara. 6. Nov način spravljanja pijaće
vode bez kužnih klica. 7. Pogreške pri . lečenjn vodom. 8. O astmi u nosu i njen odnos
k emfizemu. 9. Intersticialni 'keratitis u stečenom sifilisu. 10. Nevrastenija i opšta paraliza.
IIT. I z v e š t aj i o rad u l e kar s k ih z aj e d n i e R. 11. Međjunarodna sanitetka konferencija
u Veneciji. 12. VIII. kongres · francezk:ih nevrologa i psihijatora. Medjunarodni
kongres za higijenu. VI. sesija franc. primaljskog družtva. · 13. Rad srpskog lekarskog
družtva, II. redovni sastanak od 15. februara 1897. god. IV. Vesti o stručnim zavo•
dima i ustanovama. V. Beleške. VI. Pabirci. VII. Sttleške i lične vesti.
VIII. Javna reč. Kao prilog : Narodno zdravlje.
Novi lj ekovi.
Holocaln, spada u razred aethenylamida . i srodan je phenacetinn. . Po G u tmannu
·("Deutsche mediziriische Wochenschrift" 1897 . . Nr. ll.) prouzročuje 1% rru:top.
holoe. hydrochlor. već za 12 minute podpunu anaestheziju r9ženice, koja, traje prosječno
lO minuta, a da ne pravi congestije kano eucain, · niti . ne. pomućuje epithel . niti ne .Suizuje
napetost bulbusa kano coeain. Širina zj enice, niti accomodacija ne mienja se. Nu jer to-
· ·
xično dj eluje, mora se biti 'oprezan kod podkožne uporabe. ·
·
Euchinin, aethylcarbonatester chinina; preppruča .Riegler (HCentralblatt fiir
innere Medizinu 1896. Nr. 48.) jer da ne ima gorki 'tek, ne prouzročuje mučninu; ni pore-.
mećenje teka. Od nj ega niti ne šumi u uših, .niti se, ne mrči glavR. 1·5-2·0 euchinina .
odgovara 1·0 cliinin. hydrochlor. ·
Orphol, bethanaphtolov ismuth, preporuča Golliner ("Allgem. mediz. Centralzeitng
1896. , Nr. 96.) kod bolestnih na plućih, koji trpe od· chroničkoga catarrha želudca.
Uz dietu dobivaju bolestnici poslije jela 1·0 i to svaku .drugu uru, .tako da potroše 5·0
na dan.
·

18 Liečnički Viestnik 1897'. :Br. li.
Iz stranih družtava.
Societe medicale des hopitaux a Paris. 30. listopada 1896. Siredey
izvješćuje o ženi, koja je primljena u bolnicu sa znakovi 3 dana trajuće peritonitide.
.Mislilo se, da je perforacija proe. vermiform., a kod laparotornije pokazalo se je, da je
peritonitidi bila uzrokom 1'U1Jt111'a Ž2tĆnogct mjchu1·a.
26. veljače 1897. Sir e d e y iznaša nekoje pmcl·romalne symptome kod malum Patti i,
koji se već dugo vremena prije congestivnog abscesa pojavlj uju. To su tvrdokorne neural­
gičke boli, koj e prkose svakom liečenju, te povišenje ref!exa i vru15ica.
12. veljače 1897. G u i n o n izvješćuje o poku.§ aju smnoubojstvct s chin-inom; dotični
mladić uzeo je 8 gr. i brzo pao u duboki collaps. U početku bila je absolutna gluhoć:t,
koja je za nekoliko sati popustila, ali istom za nekoliko dana sasvim izginula ; sljepoća
bila je tek iza nekoliko sati podpuua, a još za 14 dana bio je vid veoma slab. Sekrecija
mokraće prestala je na ll sati, puls je bio pospješen. Iza therapije (podkožno uštrcavanje
raztopine soli, hladno pranje, veliki obroci kave) nastupilo je obilno mokrenje.
30. travnja 1897. Acharcl predaje o izpitavanj7.t (tmlccje lmb1·egct. Uštrcao je pod­
kožno 0.25 methylenovog modrila, te puštao mokraću poslije pol sata, a zatim svaki sat,
te našao, cia se kod zdravih ljudi mastilo počimlje izlučivati iza pol, da raste do četvrtog
sata i da prestaje iza 35 -50 sati. Kod bolestnih pokazuje se mastilo kasnije, višeputa tek
iza 5 sati, te može traj ati do šestog daua; kaclkacla se ne pojavljuje, a da se ue može
kazati, kamo izgine Jllastilo. Opažano je 77 bolestnika sa 22 sekcije. Ova reakcija omo­
gućuje diagnozu af!ekcije bubrega, kada ne ima albuminurije ; tako se mogu prepoznati i
jednostavne funkcijonelne smetnje bubrega n. pr. kod bolesti želuclca i kod trbušne
pošaline.
Academie de medecine. 21. siečnja 1896. A u s s e t javlja o jednom slučaju,
gdje se je iAtom u 27. godini primilo cicpljenje kod čovjeka (čija je maj ka za trudnoće
prebolila boginje), akoprem se je višeputa pokušalo uciepiti ga. Taj bi slučaj govorio za
to, da immunitet proti virusu boginja može dapače 27 godina trajati.
Societa med. chirurgica di Pavia. 6. veljače 1896. Can tu predaje o
symptornatologiji stenoze duodena. Znameniti znakovi jesu, ela se može dokazati pljuskanj e
desno od mediane pruge, pošto se je izprao želudac i da se iz sonde izlieva ponovno
tekućina, ako se bolestnik na lievu stranu položi, te da je ova tekućina jače zeleno boja­
disana i da manje kiselo reagira, nego sadržina želudca.
Royal Academy of Medicine in Ireland. 6. studenoga 1896. We e n l e y
izvješćuje o slučaju, gdje je silno razšireni mjehur S-mjesečnog ploda bio zaprelcct po·rocl!.
Kod sekcije pokazalo se je, ela su bubrezi normalni, ali urethra neprohodna.
18. prosinca 1896. Cosgrave izvješćuje o istodobnoj inf'eh·ij-i scu1·latine ·i t.yphusa.
Opažao je 5 takovih slučajeva, te su u svih bili znakovi obiju bolesti i desquamacija
jasno izražena. Infekcije sn jedna na drugu ublažujuće dj elovale.
Chirurgical society London. 13. studenoga 1896. Robinson je kod 16-god.
dj ečaka liečio gnojmt pe7·icanl·itidu. na taj način, da je resecirao 6. l. rebro, prorezao
osrdačje, izpustio gnoj i umetnuo drain . . Zacielenje napredovalo je veoma polagano, te se
je drain inogao istom za 61 dan izvaditi.
Society of medical officers of Health. 19. ožujka 1897. Campbell
izvješćuje o ep·idem·ifi boginja u Glocestent, toj glavnoj tvrdji prot.ivnika ciepljenja, koja
se je dičila, da u njoj imade najmanje ciepljenih u Englezkoj , pa da već od 20 godiua
nije bilo slučaja boginja. Bolest je buknula u lipnju 1895., ali se je zatajivala, te je bilo
do siečnja 1996. prijavljeno samo 26 slučaja. Gloucester ima 41.000 stanovnika. Nisu po­
duzete nikakove mjere, jer su i oblasti protivne ciepljenju, pa je epidemija l'asla : siečanj
41, veljača 150, ožujak 518, travanj 753, svibanj 367, lipanj 112, srpanj 23 slučaja. Dj elovi
grada, koji su najgore kanalizirani i najviše napučeni, imali su najmanje slučaja smrti, jer
su se stanovnici preplašili, te se odmnh dali ciepiti, dočim su dobro kanalizirani djelovi
grada, gdje nije ciepljeno, najviše trpili. Daljni dokaz za uspješnost ciepljenja je taj, što
nije kod ciepljenog bolni čarskog osoblj bilo niti jednog slučaja oboljenja, dočim je
Br. 6. Liečnički Viestnik 1891. 21!)
neciepljeno (sve do jednog, koji je prije ciepljen bio) palo žrtvom bolesti. U bolnici nije od
2B ciepljenih bolestnika izpod 10 godina nijedan umro, a od 68i neciepljenih 278. Izmedju
lO do 20 god. umrlo od 260 prije ciepljenih 9, od 49 necieplj enih 13. Preko 20 god. od
889 u dj etinstvu ciepljenih 99, od 36 neciepljenih 15. Od 200 slučajeva smrti u bolnici
bilo · je 123 neciepljene dj ece, mortalitet djece iz pod 10 god. bio je 64%, te se čini, da se
je bolest tako razširila uslied velikog broja neciepljene dj ece.
Clinical society London. 8. siečnja 1897. Herringham opažao je kod 11-g.

220 Liečnički Viestnik 1897. Br. 6.
je velika igla, kojom se vreće šiju. !tana je liepo zacielila, te su prestale sve tegobe. L.
misli, da si je bolestnica dala uvesti tu iglu, ne bi li tako pometnula. SlučnJ je zanimiv
radi svoje riedkosti i jer je prouzročio strani predmet samo byperaemiju i o tek linu jajnika.
Maixner (Zagreb).
Feulard. O tmjanju contagiozne pen:ode syphilisu. (Wiener klinische U,uudschau
1896. No. 33-37.)
Tek polagano došlo se je do uvjerenja, da je sposobnost bolestnika, da prenese
bolest na okolinu i potomke, tim manja, čim je bolest dalje napredovala i da napokon
sasvim prestaje. U Francezkoj (F ournier) su većinom toga mnienja, da je 4 godi ue iza
infekcije prestala prenosljivost, ako je zadnja godina bila bez pojava. Nu sada se sve više
javljaj u opažanja, da je taj rok za mnogo slučajeva prekratak. Tuberculoza, alcoholizam,
nervozna obterećenost nepovoljno djeluju na tečaj syphilisa, ali su r.a trajanje prenosljivosti
bez znamenovanja. Nu zato podraživanje sluznice, koje se chronički opetuje (n. pr. ustiju kod
pušača, spolovila kod prostituiranih) ćini, da se rado pojavljuju papule sluznice, koje su
za okužbu toli pogibeljne. Pisac iznaša bogatu kazuistiku prenosa sypbilisa u bmku
(poslije 4, dapače 17 god. od primarnog afekta pokazali su se sekunuarni pojavi, kojimi
su okužene žene). Zatim sliede opažanja o prenosu promjenami, koje se smatraj u tercijarnimi
i nepogibeljnimi. Način i trajanje liečenjn bez svakoga je upliva na trajanje prcnosljivosti.
Virulenciju trovila nije time osb.bljena, da se dugo nalazi u tielu bolestnika, te
poslije dugoga vremena inficirana osoba može dobiti lahki ili težki syphilis. Važnija je dispozicija
inficirane osobe, nego li stanje inficirajnće. Nije moguće ustanoviti trajanje contagiozne
periode, nu ona u većini slučajeva prestaje iza 3-4 godine. U stanovitom slučaju
nije moguće odlučiti, da li se imade računati na produljenu prenosljivost, nu kod onih,
koji jako puše, imade se misliti na tu mogućnost.
Liegois. K1·vuTcnje iz now lcao sympto-m počimajul:e ncph1·iticlc. (.Tonrnal des
praticiens 1894. p. 216.)
Kod osoba izmedju 50-60 god. opažao je L. višeputa krvarenje iz nosa. U početku
bilo je samo slabo, tc se bolestnici nisu na to obazirali nit-i tražili pomo6 u liečuika. U
drugih slučajevih započelo je odmah veoma jako, te imn slučajem j ake cpistaxe osobito
iza uzrujavanja, a i bez osobitog uzroka. Često se n takovih slučaj evill može naći arterioskleroza,
promjene na srdcu i u mokraći, symptome intersticijelne nephri ti

l..iečnički Viestnik 1897. Br. G.
preostalo 4, priraslo 23, - ozdravilo 8, umrlo 8, preostaje 11. Scarlatina preostalo 4, priraslo
3, ozdravilo 6, umrlo l, preostaje O. Morbilli preostalo 24, priraslo 51, ozdravilo
58, umrlo l, preostaje 16. Typhus abdominalis -·preostalo O, priraslo 5, ozdravilo l,
umrlo l, preotaje 3. S e p s i s p u er p er a li s preostalo 4, priraslo 2, ozdravilo 3, umrlo 2,
preostaje l. Tu s s i s e o n v u l s i v a preostalo 2, pri raslo O, ozdravi! o 2, umrlo O, preostaje
O.
XII. medjnnarodni medicinski kongres
pod visokom zaštitom Njegovoga Veličanstva cara Nikole IL i pod prejasnim
pokroviteljstvom Njegove carske Visosti velikoga kneza Sergija Aleksandroviea
u Moskvi od 7. (19.)-14. (26.) kolovoza 1897.
Eksekutivui odbor XIT. medjunarodnoga medicinskoga kongresa u Moskvi ustrojio
je narodni odbor za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, te imenovao njegovim predsjednikom
dra L. R a k o v e a. Gđa. članovi s bora, koji žele prisustvovati kongresu, neka se izvole
obratiti na predsjednika narodnog odbora, koji će im dati sve upute i obaviesti, priposlati
pristupno očitovanje i program kongresa, te pribaviti kartu za bezplatnu vožnju u Rusiji.
Pristojba za kongres (10 rubalja = 13 for.) može se priposlati ili izravno u Moskvu ili na
rečenoga predsjednika hrvatskoga narodnoga odbora.
Pravila
Xli. medjunarodnoga medicinskoga kongresa u Moskvi od 19. do 26. kolovoza 1897.
l. XII. medjunarodni medicinski kongres stoji pod prejasnim pokroviteljstvom Njegove
carske Visosti velikoga kneza Sergija .Aleksandrovića.
2. Kongres u Moskvi otvorit će se 19. kolovoza 1897., a zaključiti 26. i. mj. Trajat
će osam dana.
3. Kongres sastojat će od liečnika, koji će se upisati i kojim će se predati članska
izkaznica. Osim liečnika moći će i osobe, koje imadu znanstveni naslov, i koje žele, da
budu dionici rada kongresa, jednako i pod istimi uvjeti sudjelovati, nu kano izvanredni
članovi. Mogu jednako sudjelovati .kano izvanredni članovi živinari, ljekarnici i zubari.
4. Osobe, koje žele biti dionici kongresa, imadu platiti pristojbu od deset rubalja
(25 franca), da dobiju člansku izkaznicu. Ta pristojba im daje pravo, da sudjeluju kod
svih radova kongresa i da primaju sve njegove publikacije, dakle jedan odtisak .rada kongresa",
odmah kako izadje.
Opazka. Izvanredni članovi sudjeluju samo kod rada odsjeka kongresa, u koje su
se upisali. Dobivaju sve njegove publikacije, ali ne imadu prava glasa u pitanjib, koja se
tiču njegove organizacije.
5. Kada se pristojba uplaćuje blagajuiku kongresa treba da čhmovi točno i čitljivo
označe svoje ime, adresu i značaj. Za željeti je, da se ovom izvješću priloži posjetnica.
6. Svrha kongresa je izključivo znanstvena.
7. Rad kongresa se dieli u sliedeće odsjeke : I. .Anatomija (anthropologija, normalna
anatomija, embryologija i normalna histologija). II. Physiologija (ovdje je sadržana
i medicinska chemija). III. Obća pathologija i patholožka anatomija. IV.
a) Obća therapij a (ovdje je sadržana i hydrotherapija, klimatotherapija i t. d.) IV. b)
Pharmacologija IV. c) Pharmacognozija i pharmacija. V. Nutarnje bolesti.
VI. Dječje bolesti. VII. Živčane i duševne bolesti. VIIL Kožne i veneričn e
bolesti. IX. a) Ohirurgij a. lX. b) Odontologija. X. Vojničk.a medicina. Xl.
Ophtbalmologija. XII. a) Otologij a. XII. b) Lar yngologij a i rhinologija.
XIJI. Primalj stvo i gynaekologija. XIV. Hygijena (ovdje je sadržana i zdravstvena
statistika, · socijalna medicina, epidemiologija, epizootologija i tehnička medicinska
znanost). XV. Sudbena medicina. . . _ .
· O p a z k a. U slučaju potrebe mogu se ustl;ujiti"" još doknadni odsjeci.
Br. 6. Llečnički Viestnik 1897. 223
8. XII. medjunarodnim medicinskim kongresom upravlja medicinski fakultet carskoga
sYeučilišta u Moskvi. - Glavna organizacija je povjerena odboru pod predsjedanjem g.
profesora N. Sklifosovskog i sastavljenom od svih članova medicinskoga fakulteta, predsjednika
odsječnih odbora i pododbora, te od začastnih članova. - Poslovi, koji se tiču
organizacije kongresa, povjereni su neposrednoj brizi eksekutivnog odbora, kojemu predsjeda
dekan medicinskoga fakulteta i sastavljenom od devet izabranih članova ovoga fakulteta.
9. Odbor za organizaciju i eksekutivni odbor vrše Rvoje funkcije za trajanja kongresa.
10. Sj ednice kongresa obdržavat će se svaki dan, bilo u obćih skupštinah, bilo u
odsjecih.
11. Odlučeno je, da se obdržavaju tri obće skupštine. Vrieme, kada će se iste sastati
odredit će odbor za organizaciju. Kod otvorenja prve obće skupštine, predložit će predsjeduik
odbora za organizaciju članovom kongresa, da se izaberu začastni članovi i bilježnici
skupština.
12. Satove, kada će se sastajati odsjeci ustanovit će eksekutivni odbor u sporazumku
s predsjednici odsjeka.
13. Eksekutivni odbor u sporazumku s predsjednici odsječnih odbora, označit će u
sgodno vri eme one inozemne učenjake , koji mogu biti izabrani začastnimi predsjednici
odsjeka.
14. Obće skupštine imadu svrhu : a) da ustanovljuju pitanja, koja se odnose na rad
i glavne poslove kongresa ; b) da saslušaju razprave i objave, koje imadu obću znamenitost.
15. · U obćih skupštinah mogu govoriti samo članovi, koji u tu svrhu prime poziv
od odbora za organizaciju.
16. Predlozi tičući se rada kongresa imaju se prijaviti odboru za organizaciju do
13. lipnja 1897. odbor će odlučiti, da li se može udovoljiti tim predlogom ili se imadu
izpitivati na kongresu.
17. Odsjeci bave se u svojih sjednicah iztraživaujem pitanja i nauka, koje predloži
njihov predsjednik, a odobrio ih je odbor za organizaciju. Glavni predmet ra,da odsjeka
bi t će da sasluša izvješća učenjaka, koje je odbor odredio i objave, koje se odnose na
odabranu nauku. .Ako vrieme dopusti, mogu se izpitivati i druge objave i druge nauke,
koje predlože članovi kongresa i koje primi predsjednik dotičnog odbora.
18. Znanstvena pitanja ne mogu se riešiti glasovanjem.
19. Vrieme pojedine objave ne smije da predje dvadeset minuta, a pojedini govo
rnik, koji sudjeluje kod discusije, ne smije da govori dulje od pet minuta.
20. Članovi, koji su sudjelovali kod debate, imadu istoga dana bilježniku dotičnoga
od sj eka predati napisano izvješće o onom, što su govorili u sj ednici.
21. Francezki jezik je priznan službenim jezikom kongresa za sav medjunarodni saobraćaj.
u obćih skupštinah bit će dozvoljeno govoriti i u drugih europskih jezicih. Što
se tiče objava i debata u odsjecih kongresa, to se može govoriti francezki, njemački,
-englezki i ruski.
22. Osoba, koja je odredjena, da predsjeda sjednici, imat će voditi poslove suglasno
s ustanovljenimi pravili.
23. Slušateljem medicine i stranim osobam, koje se zanimaju za radnje oglašene u
kojoj sjednici, mogu dozvoliti- pristup začastni predsjednici, uz predbježni sporazumak
s predsj ednikom odsječnog odbora.
24. Objave i pitanja, tičuća se rada kojeg odsjeka kongresa, imadu se polati pred­
·sjedniku odbora onog odsjeka,· kojem pripadaju. Sve druge objave i pitanja imadu se
urraviti glavnomu tajnika kongresa (secretaire general rlu congresJ.
25. U jednoj od glavnih skupština odredit . će se mj esto sastanka XIII. medjunarodnoga
medicinskoga kongresa.
01bor za organizaciju koug!esa dobio je od ministra komunikacija po pr. 7000 bezplatnih
'oznih--karata I. razreda, koje stoje na razpolaganje· gospodi članovom kongresa
za njihov. put u Moskvu (tamo i _natrag). Ove karte dane su odboru za org_anizaciju pod

. Br.!6l
r:j:r:.:j:;;,? .t::.·2,:G!!;:t:itl!· ,:;;;; • . ,;
. lP!?ni.J?,sjMhifil. J? f,'i' ;r,1J!U--?q;rn11:! pqsaJl!t :f!LMJr ;i )?H••.: ,\wj;i!ll,e . }4c }ć,- Jt
i-\itjk· ··-1;-i1JJ];;;::;;ter!{;t;·;ri!;.;:}41!
,q}IJ.J:l.l

• Tek.. Dan Ime i doba Koliko puta već
. - po-. . uspjeAno ;iepljen,
br. ·. kus uCiepljenoga odn. dociep1jen.
1 : • ;20.;-
2.
3. 21./1.
4.
Manda: K.
30 $·,
Helena ·P.
39 g.
Gjuro M.
50 g.
Stjepan B.
63 g.
so ciepljena
samo ciepijena
ciepljen i u školi
. dociepljen
.ciepljen i u 19. god.
dociepljen- ·
5. 22./1. Milka K. ciepljena i u 12.
31 g. god. dociepljena
6. Ruža Š. samo djetinstvu
48 g. ciepljena
7. 23./1. Tereza B. cieplj. u djetinstva
33 g. i u 10. g. dociepljena
8. Petar v. cieplj. u djetinstva
39 g.' i u školi dociepljen
.. 10.
9 . . 24;11'' :··Marko ·iL · ·,,$aido 'u' 'djtintvi{
lL ' 25./1. '
. ! .
:12.
13: 26./1.
14.
15. 27./1.
39 g. :: ciepl!l':L , ; , ;
Imbro T. sam() djtjn!l
:34 g. . . · CieplJE'n .. '.,
Josip p; ' ' ' samo u' djtihst'vii
65 g • . . · · · : · ·· ciepljei(i ·. .
· Vladko T.· · samo u djetinstvu
· ,38 g. ciepljen
Josip Ž. samo u dj etinstva
64 g. ciepljen
Jakob G. samo u djetiiistvu
' 47 g. . ciepljen • · ·
Jaga . K.
52 g.
16, Jana M.
68 g.
:13r, 1.
Uspjeh _dociepljenja . .'Uspjeh poa
od 1:11. 189J. · .·
l razvita . velika ·
· koZica ·
/ .
2 velike razvite
kozice
2 velike razvite
•.. kozice ·
2 velike razvite ·
kozice
2 velike razvite
kozice
1 velika razvita
kozica ·
2 velike razvite
kozice
2 velike razvite
· · koice
l. l
2 veiike' rte' :
. . . ; ·kozice · . . , .
· ·2 vhke raz.rlte
kozice
2 velike razVite
· kozice
2 velike razvite
kozice
2 velike razvite
· kozice
2 velike razvite
k;ozice
samo u djetinstvu 2, velike razvite• ·
, ciepljen,a .
kozice
samo u, dJetinstVu 2 velike .razvite
cieplJena · kozice
. · 2 vlike mzite
· · kozice
2 velike razvite
kozice
2 velike razvite
kozice
l abortivna kozica
2 · male razvite
kozice
2 male razvite
kozice
2 male razvite
kozice
1 mala kozica bez
· Zliatne reakcije
ništa
2 male slabe kozice
bez reakcije
ništa
nita
2 abortivne kozice
bez reakcije
ni §ta
. ništa
Kko · se vi iz ove skrižaljke, dobio m samo poslije 24 i 48 sati p{>dpuno
razvite velike, a sve . do · poslije 4 puna dana doduše malene kozice, ali
ipak takove, koje još pružaju sve znakove ciepne bobuljice. : Nu od čet'vrtoga
punoga dana. dalje samo se kod jednoga slučaja razvija. još jedn slaba kozica,
a od petoga. dana bio je uspjeh ciepljen:ja negativa:ilili tako slab (slučaj 10. i
14.), da se jedv.a • takovim smatrati može, jer su bobuljice :bile ·bez svake re­
akcije. Od osmoga punoga dana . bio je u svih slučajevih uspjeh absolutno ne.,.· .
ga van, te se nije :više . nijedan u ci ep . primio, (zato · .niti ne priobćujem daljne
kop.trolne slučaje). . . · · · · · ·
· . · . . . · ·
Iz ovoga. se pokusa vidi; . · da se _zaštitna. snaga :jepiva pol!l;gano j poste­
pel).o ra7;vija i. da stoji u _razz:njerju. s razvojem cepnlh bobuljiea .. Polij. ep-:
ljenja je prvi . dan uciepljeno. :mjesto nešta ;paljno, ova· Zf!.paht počp,e .pQslije ,
24 sata prolaziti, te je Ma kojih 48 sati sasvim prošla ; za to vrieme razvijaju .
se kod pokus velike, liepe koZice. Pod · konac ·trećega_ dana· stanu se' .ciepni
Br. !'t . Liečnički Vieatnfk· 1897.
zarezi opet crveniti i na njih raZvijati crveni čvorići;.;koji .se ; do ,_šestoga>_dana
razviju u ci epne bobuljice, a za to , vri em se na kontrolnjh · *ciepih rvijaj:U_
najprije doduše razvite, ali male kozice,:' zatim aborlivne, dok; napo ko- ne :bude
nikakova uspjeha. To je, kada je ciepna bobuljica od immunizirajućega ciepljenja.
podpo razvita. Od šestoga da.na dalje obično ·se ne prima ponovno .uciepljenjei
sigurno pako ne od osmoga dana.
Iz ovoga. pokusa može se zaključiti sliedeće :
· L Zaštitna. snaga cjepiva. razvija se polagano i po step eno, i to u
razmjerju s razvojem ciepnili bobuljica iinmunizirajućeg uciepa.
2. Ona . počimlje pokazivati prvi učinak iza. dva dana, :nu u . obzir dolazi
istom iza šest, te je podpuno 'ra.zvita iza osa.m·pu,,nih _d ana.
Exophthalmns. pnlSans. *
Priobćuje dr. Stjepan Gojtan; se darni liečnik u bolnici milosrdne brać'e- u 'Zagrebu;
Exophthalmus pulsans je vrlo riedka afekcija. Sattler u vojoj obšfrnoJ
studiji o istoin predmetu nabraja 106"slučajeva, koji su po stranih literaturah
publicirani. E. Muller u svojoj disertaciji nabrojio je od god 1880. do 1892.
62 ·slučaja. Ovih . zadnjih godina slučajevi ne znam da li su u jedn ti knjigu
sabrani, ali koliko mi je do ruku došla stručnjačka literatura, nije mi poznata.
takova knjiga., nego . sam naišao sani o . . ria pojedine referate P o ir i e a, 8 M a­
yera.', Gayeta5, Woodwarda6, Jo··qsa7, Stu elpa8, Weckera9; Šima­
novskoga10 . · .
Najviše slučajeva je publicirano iz zemalja., gdje živi englezki elemenat,
nešto manje slučajeva ima .Francuzka, onda Njemačka, Italija, pa Rusija, koja
se može mo sa · 7 slučajeva pohvaliti. U nas je ovo prvi slučaj, zato sam
slobodan, đ o njemu obširnije prosborim; pošto 1;1am S a t t l er. veli, da' imade
vrlo mnogo chiri.u'ga i oculista, koji su riedko kada na pulzirajući exophthalmus
naišli.
· ·
Prvi, koji je obširnije i tačnije o exophthalmus pulsans pisao·, bio 'je
Tr a ver s (1805.). On spominje U: svojoj radnji, da exophthalm'us puls_ans imade
velike sl čnosti obzirom na pojave s aneurysma per anastomosin, . premda sam
stalno ne tvrdi, da je u njegovu slučaju bio anP.urysma per ailastoinosin li OJ,'.: ·
biti. Mnienju se Tr a ver s a priključio D a l r y m p l e, koji je takodjer , sličan
slučaj imao. Poslije se još nekoliko primjera publiciralo, gdje se uzei za uzrok
exophthalma aneurys.tna per anastomosin. Ovo je :rrulienje . bilo Jrijerodavno sve
do god: 1839., kada je.'.Buks u londonskom medicinskom družtvu izporedjivao
symptome voj ih d vij ii sw.čajeva Sa symtOIU,i p:fije publiciranih. exophthalma, te
· * Predavao u .skupštini sbora liečnika od 29. ožujka 1897.
1 Griife ·Saemisch, Hap.dbch der Augenheilk. VI. B.
v E. Miiller : Zur Casuistik d. pulsierend. Efc:ophtbalmus
. 1891.
a Arch. ger. de !Ilecine. _Nov. 1890. .
4 • 8 Centraiblatt fii'r Aug$eil, god. 18.; 1995.
' La· Clinique ophtalmologique 1995., 5 . .
a 9 isto djel ' br; 9; :18.: '·
· ·o Vjestnik oftalmologii 1897. 1.
·
·
'

. · .
.. .: ,, ··, · .
.
·
·Ltečničk-t 'Vfestni-k 1$07.
aa.··.:Ul$ju sym.piloola dokazivao, da,-seitU radi .o llll'l.euryzmi u orbiti,· a pQdkd.:epi
je · a.voje niQ.ienje još ·sa :sekcijom {G U: t hr i e), kojom j.e. izpostavio ,an.euryzmu
e.ftelfia.e: ophhfdmiri81e; Ovg: je inni.iije· još :jaae unstila radnja D .e·m'a:r qrii a j: .;a.
o iftli).yZQ'J.tsltih ·tumorib. · Den,D.f.U· ·qua\Y ·je

J,..fečničkt : Viestnik 1897.
tjl.lnlom, >te se izpostavlja, ako se dalja slu§a, da je· neprekidno' (continuelno), te da iz
··4"!lbine dolazi systolom pojačano . .Ako se dalje preko: glave auscultira, to biva i dalje idu6i

--: - Liečplčki Vtestnilt 1897. .Br.- 7.
pađajjUi te. da prouzrokuju oedem; stazu, i protruziju, ma . da imadu anastomo•
.zni .. spoj s venom ophth. infer.- i veAom facialis. M.o;re se takodjer pojmiti; i da
SI H!J.ZŠire vene pred fasciom tarsoorbiialnom, što .pripadaju •Veni ophthalm. su:.
perior., i da prave fluctuirajuće _tumore, koji se na. laki pritisak ·pod prsti razi;
lll!lie, a.1i se ne, može . rJ.ztuffill,Čiti, da bi te- iste vene činile vibraciju, pulzaciju i
šum. · ,
, W ec,ker sebi tumači pulzaciju tako, da uslied svakoga krvnoga va.la arteria
op}lthalm_ic.a -dnna raiširene vene, te izporedjnje s pulzacijom ·u krvnih tumorih
{t>arc,orp.), ali zaboravlja, da se ovakovi tumori sastoje . od jednake mase, dok
u- orbi,tL _tkivo nije jednolično, zato. se ne može ni pulzacija nar vene preeti.
. . . I tumačenje o razširenju vena nije postojano. Nastane ii zap:r:eka odtoku
kr-rl _ v . . ophth. sup., to se ona i njeinj ogranci razširuN, _ tlak _ postaj sve. v;eći,
dok se n.e izjednači s tlakom u. sin usu ; medjutim se. i pomoću anastonwza s v:
phth. inferior. i v . . facialis nabujalost u 'gore spomenutih enali .odstranjuje,
a zmeJi e u obzir 'i široko plteilo retroorbitalno . tkivo, koje dozvoljuje . trans_udaeiju,
'ne dolazi nikada u ograncih v, ollhth. supe_rior do vrlo velike l, stalne_
dilatacije.
.A. kako bi se m:)gao šum ' objasniti ? . _
Vena . ophthii;Iniica imala bi pritisnuti. arteriju . ophthliDicu . u vl: dnom kan&:lu,
prije no što križa o.i:ii -živlie' Ali• arterija je ni.lilena, pa ako' bi i nastao
šui_m'''llslied' ·ptitisb; to · ;bi 'bio· vtl(r slab l· Vene pak same. nisu kadre takav· šum
produeitatl;;' j'er je ''tok •krvi' :-u ;njih -polli.gan, monoton l . . .
:
. .
'Zapteh' odtđku i \renozne :krvi ·itnala b! 'da bude uzrok pulzaciji i šuiiiti i

· · t,.tečnlčki Viestntk 1897.
jaku. bol u glavi i oku. Bolestnik misli, da će mu glava pući uje šuin krvi,
gdjekad bljuje (J) empsey, Eissen), čuje zujanje u uhu, ogluši ili momentano
osliepi . (E i s s e n), a · ka.dkada se pojavljuju i gorući scot6mi (R am p o l d i).
Poslije nekoliko sati počinje oko oticati, spojnica biva chemotična, · zjenica se
razširuje, ·razVija se · protruzija i na JITaju se opaža puliacijil. U nekih ·se sl u
čaje vih razvije ·cio proces u nekoliko sati,_ kao što to spominje G e n dr i il,
Bowman, Moron itd., dok se u nekih opet, osim štO bolestnik brzo osliepi,
razvijaju m;ta.Ii pojaVi polako, postepeno.
.
Zanimljivo je, što većina ovih exophthalma nastaje poslije 30. godine,
i to · preko 51 °/", a baš se u to vrieme pojavljuju aneuryzme i na drUgih
arte:djah. ·
·
S a t t l e r 1 nam j oš navadja neke razloge, zašto caro tis interna tako lako
puca : · njeno česo i strmo vijuganje, njen položaj u kostnom kanalu i nagli
prelaz . iz · punih stiena u šupljinu sinus cavernosi, gdje joj · biva adventitia dapače
· tanja. Uslied ovih razloga napor krvnoga potoka tm ti svoju. snagu na
trenje o • stiene, te ih jače vriedja, no što bi ih vriedjao, kada bi korito krvnoga
toka bilo ravnije, zato · se na ovih mjestih carotidis · internae :tadje pojavljuje
atheromatoza, nego u drugili arterijah, što pospješuje lomljivost ove ·'arterije.
Erfc s on' veli, "da u cielom čovječjem tielu nema drugih arterija iste· veličine,
u · kojih bi · se tako · četo aneliryzme 'stVarale, kao što u nutlitnjih lubanjskih
· arterijah. To se može objaSniti samo tim, što su im stiene lo tanke, te nemaju
v8.ginu vasorum:" .· Dodamo li k tome' statističke podatke G u ll a, i t 62 slučaj
. ilutarnjih · luba.njs1dh anelii'yzma; od kojih su 34 slučaja na carotis internoJ i
njezinih ograneih; to· možemo punim ·pravom smatrati ovu arteriju vrlo sgodnom
za anenryzme. Eto 'z!Što tako često može nastati exophthalmus pulsans i uslied
vrlo neznatnoga udarca.
.
Traumatski slučaj} exphthalma, nastaju poslij'e nekoga 'Vremena uslied
. dogadjaja, koji prouzrokuju fraeture baseos cranii. Ovi . slučaji nastaju uslied
udarca po glavi, ; tjemenu,. sljepočici, licu ili uslied · pa:da s · konja; s kola, stepenica
itd. s e e o n d i spominje slučaj, gdje s'e jedan pijani čovjek skot:djll.b
. . · . · .
s brda i lupio glavom o zid.
u ovih slučajevih dodje obično do fracture baseos' cranii indirektno, gdje
maleni komadići kosti carotidu ozliede i tim stvore om:unikaeijii izmedju sinus
cavernos. i · carotidom . . Više puta se dogodi, da ne.sretniin slučaje.ni bude carotis
direktno · ozledjena, · i to ili ubojitim zrnom ili kojim orudjem, ali . u tih sluča-
javih ne mora doći 4o kostoloma. . · ' ·
:
·
· ·
Harlan (Sattler br. 73) spominje sličan . pnmjer našemu, gdje je exophthalllJ.us
nastao ·usli ed . udarca željezničkih : kola. Dotičill je. sjedio na jureće.m
'Vagtniu; kada ga najednom udan · po glavi vagon, k6ji je· s protivne strane
· dolazio. Bolestnik je. tri nedjelje ležao u nesvjestici, a u to se. vrieme i · eiopn-
.
'•Konačna' moramo dopustiti; da ruptura· carotide nastane bd.kada . kd
traume. . uslied . vrlo jakoga; potresa;· gdje• se opnice' krvnih ila manj6 više ra.z
thah'nus ·pulsans razvio. ·
· ·
1 Gafe · SaeiDisch Handbuch d. g. ; Allgenh. VI. str. 9 t1 .orbitu utisrititi.. Na: oba oka atrophia nervi opticC Broji'
samo prste .Nema ni objektivnoga ',ni ubjektivtiga šumijenja ·krvi. · Diag:noza con­
genitalna 'dilatacija. ven·ae ophthalmieae, koja ·.je u . sp.oju sa ·s1nus \caverriosus, a
.
. : · .· . ·
4 sada , riani se namice . pitanje : Sto .sve biva uslied prodora c.a.rotide u
dobija !ms od ctrtide: ' . ' • · · · • • . · . ·
.
s. cavernosus?
. Uslied poorn , caroti4e izlieva se .arterljliia hv s velikom ,brzinom. u
. . . .
sinus . . V:ene, koje utječu u sinus, nemaju precaka i slabih . su opnica .. Tlak,' kj
je u sin usu, phsje syakom systoloni .sve' viši, za t? . se malene. vene u.· obće. i
ne• mgli izlii ·.· . . sinus . . · u j ih se ,tlak, uto4Jer d,iže, dok 'ne' dostigne' visillu
tlaka' u sinusl1 . . Posljedice su iaprecC odtoka kivi u: venah nabujalost i njeno
zavijaje, a,.: onda 1 . . tra:sudacija u . bližnj(t iY9· . :pošto j ::eiia,'·opiL')iup,erior·
glavni odvodni krvni .kanal u sinus i pošto baš u njoj nastane';zapteka odtoku
krVi, . 'yiID.o, ' d . se Za ;oliko sti razViJu. široke. vn. cheinhsis, . otok jed j t.
a najposlije i xphtlJ.iili1IiL , . _ :: '

ppije.. ·S vrenp .se pI1zai.iiri. perifJ;np .ve ije J, dalje , ta :d&, !lo:::
ijemo p ubaci ju. J · u rri.a.1enih. veila,h .pred fascim · ta.rs9--Qrbita.k1o:w . . V ene. s
iruj,q,. odeblji\} u · i čine konvolute. ·
·
Na sličan se način razširi i vena centr . retinae. Vrlo se često ·do,
- U : nutrašnjosti OlL · nema: velikih, pr.omjeJ,la na Uh a. to : se dade tjm obja­
sniti,· što se u J11D.Ogih . slučajevih vena, C.@tr. retinae. izlieva . direktno u ,ven,u
ophth. inferior. ill čini s njom anastomozq, , te se woie -P.reka:.odtPkll
krvi svagda otpwiti ; dok bi najveća nabujalost. i avijnj,l( žil& . u . oku n,a.&talp,
ka bi - velljt. centr. retinae izli&vala. u sinus caverD,OS.WJ ili u ve,nu ophth..
. ., '
' .•: '•
.
. . . . . ; . . .
sup,erio:r. . . . . . . .
·
:: . · . . . . :
. a .se ova preka . odtoku venozne vi po.jaljuje i :q ce.rellih yenQ.h,.
najbolji. su ·nam di cerebralni pojavi gla.vo:Qolje ;td,. al. , se :uslied '.nogo- .
brojnih oilyodnih puteva brzo uzpostavi prijašnje . sje. '. : i _, :; . :
, .
. ' :; : . . .
· V:do. je . važno za. diferencijaln diagnozu objektiv,no , ,ŠuiJlljnje,: · }roje je
sad jače sad slaije, svagda postojano· (contjnuelno),: više: ·puta. se,;pojv:lj$ 'l.J.:
formi vižduka,. -te je osobito u systoli poj!LČano., Izprva .se čuje .:mo šm, koji
nastaje protjeeanjem krvi kroz pukotinu caro tide u snust ·a poslije .
se; Qp!l.t j!!oljjij:u
nje, d6 :Od &l:ueajeva, ·.u :kojih ·se ;ear&tis . ko
pi,mla, · l saamr ·;Su' ... li slučarja. · :uspj.fiJa, l8o od :,ta, A alllČflija. · ll , su idiQJatluJlra, •.
M ii ll er. navadi 17 lBlučaj8lVa, gdje ·.se :komp.r.e&ja. p,o.kušaila, , i& · Qd ,_o:vih .. j kod.
7 ,alui.ajen. riBpjeia., · koi;! .·8 ;nije, a 1( td Df!offi 'manjkaJu .podatei. llzmemo li u
ra(wn, lla. ·
e · .od ·,avfu !l msp'jalih ;sln:jeva 1jQllan bio. ,poor, jedan 1 :godina.
star:, Jr.$.{1 jetti,loga ·;nam :.IIUI
,
·
··
.
· ·
IJijkaju jasniji .ipoliediei; idaikle . psta.j:u .4 islajt; .. koje -Se
moliiili> ·&jquJ.je· itri 1mjooa.;. tto•:n.am i :o:vi DrQjeV:i:netiron mikaka.y .·qbiti :uspjeh
ta.ln.e omp!esij·lkod rattjk!ih sllirnijava. l&s"a >i}er.raZU)JiijiJIQ,· .da, se: kod
zdraw.oga .iilja ';iiejko :fuoie :l!a; par Juij.ij.uta •stvcti!iUi rllhrombns; ·.koji Jaj i.Od'Olio.·
strujam krvi. Drugo je,Bta.;{b:>đ:omatomoga. ·iiij.&; ::@dje· ,!s. ;arenije ·sQime •JW
se, bi i;b$8twd :.zaiširen;,· \flo·IJraP.. ',({e 1jaš . !ll!llt.er.ija
, kQprimil::ai

:t;.ie·nlčkl Vlestnlk 1897. Br • . 7
. Ako i jesu. reultati .kojmsije .vrlo slabi,.·ipak S!l. ,ona. preporučuje; jer se
nj0;m.e tlak )rrvi smanjuje, a 1,1:je!bio :se . razširuju . anastomoze i-eventualno prpr.avlja.
put za _podvez rotde . . . .
Ne u·spije li kompresija, . a da se exophthalmus odstrani, najradikalnije
ali· zato i najuspješnije sredstyo jest· podvez caroiidis communis.
S a t t 1 er na,vadja 56 ligatura, 37 sa uspjehom (66·07%), ll bez uspjeha
· (19·64%), 8 smrti (14·29%):
· : Šima:o vskij ovim Sattlerovim slučajevom smrti prbraja po Lefo
rtu Oogginov slučaj. Od ovih 9 slučajeva smrti 2. su . umrla uslied
ienjat 3 · usli ed infekcije, a kod jednoga, · se ne zna razlog ; O o g g i n o v
je slučaj umro na . razmekšanju mozga uslied aneurysma caroti(L irit., a samo
2 . s slučaja umrla uslie.d podveza. carotide. Uzme li . se u obzir; da su i ta dva
slu&aja spontana, pobudjuju · i oni sumnju to više, . što je bolestnici slučaja · br.
102 (po · S a. t t l er u) nekoliko dana poslij,e operacije bilo vrlo dobro. Po tome
bi bio po š i m a n o v s k o m mortalitet . svega 2•6% od podveza carotide kod
e:x;ophthalma. Uzporedi . mo li ove brojeve s brojevi sinrti uslied podveza carotide
u o.bće, to opažamo ogromnu razliku ! Pilz1 navadja 600 podveza carotide,
·a, od ovih je 259 (38·33%) urru:lo, .Amerikanac Wyeth1 78 podveza . sa
46% snrrti, :Ericson' oci· 372 podveza 13 (35%) slučaja :smrti!
· Ova ogromna razlika mortaliteta uslied podveza carotida · kod pulzirajućeg
e;x:opMhalma i.kod ini) slučajeva dade se jeduio protumačiti tako, da odmah
poslije pr()d,ora; catot!-de' · SplUS u svih arterijah iznad:prodora spadne tlak sa
yje obične Visine, jioo . jean dio trterijelne. krvi utječe kroz rupturu u, sinus.
('njegove venozne .. ogrti,nke. Tlak cerebralnih arterija. na drugoj strani· ima 'po
tom veći tlak, nego na strani rupture, zato odtiče arterijelna. krv preko anastoni.oza
na drugu stranu i tako se .onda tlak na. obih stranah vremenom izjednači.
Kada se po tom pravi podvez catotide; to je anastom:ozni put već utri, i zato imade
kud . i kamo manje opasnosti pri ovoj operaciji kod pulzirajućeg exophthalma, a
po • tom i . manji broj smti, ri:ego kod podveza carotide ·.:u· drugih slučajevih. Na
ovaj način možemo lako objasniti i rcldive; koje nastaju poslije podveza . catotide.
Najposlije napominjem mnienje W.e ckera, da se pulzirajući exophthalmus
dade odstraniti podvezom venae angularis . . Wacker je· u · svoja dva slučaja
.angularnu venu podveza. Lexophthalma je nestalo. Koliko imade pravo, nije
nam poznato, pošto. su nam podatci o toj operaciji sa.Sma nepoznati.
. ' . Kod našega bolestnib bila
.
je učinjena · komptesija :_ carotidis cori:rrininis;
dobivao je jodni kalij dnevno po 2 gr., reponirani j exophthalmus io kompresivno·
zavezan, ali sve je . ostalo · bez. uspjeha.:. Poslije . demonstracije htjedosmo
podvezati najprije venu a.tJ,gularis; it ako ne' hf ta operaeiji), . uspjela', podvezali bi
ca.rotis communis, .ali.ruim je bolestnik dan poslije demonstracije - pobjegao . .Ako
nam . uspije boleliltnika; u Zagreb dozvati,. jer on je iz okolice ogUlinske, i ako se
dade operirati, izvjestit ćemo naknadno o uspjehu ligatlire
. Svršavajudi ovu svoju radnju zahvaljujem g. primaz:iju dr. L 'u šić u, što · je
bio tako ljubezan, te mi ovaj slučaj prepustio, te ujedno dao mi svoju · biblioteku
na porab\t. ·
1 1 Graefe u .. Saemisch, Handbuch d .. Augenh. VI . . str. 9!J3.
! Ericaon cit. dj elo str. 96. · · · ·· · · · '
·
Br. 7. Liečnički Viestnik 1897. ml9.
·sinčaj syringomyelije;*
.
Priobčuje dr. Mirko Kasum!JVIć, sekUndarni liečnik u boinicl milosrđ bra6 u agrflb'il.
· I. F.; 80 godina star, bravarski pomo6nik. U obitelji mu· nije '!>ilo nikada slučajeva
živčanih bolesti ; on . sam bijaše u dj etinstvu uviek zdrav. Bio je vojnik, · u tielu je jak i
dobro razvijen. Syphilltične bolesti nije imao. Pijanica nije.
Sadanja njegova bolest počela je godinom 1894. Pobližega \IZroka ne može se sjetiti.
Misli, da su mu vojnički napori;- osobnn sunčana.:·!e.(idOžie:iidcim:v:oju"Algir.ni:bolest.·.
prouzrokov&li. Iz: početka . osjet1ao je kojekakove paraestheZije u prstih, najprije desne; a
ondu; lieve ruke ; · osobito je često osje6ao zamiranje, p&roesthezije toploga i mrzloga, . tako
da mu se je viAe put, činilo kao da su mu se prsti smrzli. Najneugodraije bile su mu lanciniraju6e
boli, koje su mu često znale prožignuti jednom i drugom rukom.
On je za ove paraesthezije mario i ne mario, dok godinom 1894. nije pre§la bolest
u novu fazu. U ovoj . godini ;naime počeo je opažati, da. gubi osjećanje za bol .u · prstih,
najprije :desne, a neito iza .toga 'takodjer u pretili lieve ruke, tako da se je čestO puta kod.
svojega bravarskoga posla .pzliedio, a da nije ođutio boli kao dotada. Istodobno počeo je
gubiti osjećaj za vru6e i mrzlo, j;ako da se je vie puta, i če§6e nego dotada, kod svojega.
posla · opekao, a da mu opeklina nije ZI!< vala boli. Iza prstiju došle su na red obje pod
laktice, nadla"tic .e i l}apf>kon .'tJ:"up; redom gubilo se na tih mj estih osje6anje toploga:,
mrzloga i o8jećanje boli, i ,to 'piilično brzo, tako, da se je voo za 10 mj eseci nalazio bo·
lesik u stadiju, u kojem se danas nalazi. Jedino §to sad opaža neku :nesigurnost u osje ·
ćanju boli, · toploga i ,mrzloga u području lica, gdje je prlje sve sasvim dobro osjećao.
Taktilnp osjećanje nije se promienilo, samo na vr§ku prstiju osjeđa slabo. Pripisuje
to mnogim opeklinam i ozljedam, koje je na prstih pretrpio.
est mjeseci iza kako je počeo gubiti osje6anje počeo je opažati mršanje ručnih
mi§ica. Kod · pdsliJ. se je lako i brzo . W:narao, vi§e puta mu je zadrhtala ova ili ona mišica
ruke, ovaj ili . o'iiaj' prst bi spopao grč, tako da je jedva mogao četvrt sata bez prestanka
pri poslu uztrajati, dok je prije mogao uztrajno raditi. Prsti su mu se počeli doskora
grbiti, malo po malo sve više i vi§e primale su mu ruke položajem predj izražaj 'pandže.
· Kroz cielo vrieme polesti svoje vi§e se je puta spalio i ozliedio ; mnogo puta je imao
na prstih i na rultuh 'bezbolne gnojne upale ; ne · jedanput osuli su mu se oboljeli gornji
udovi kojekakvimi pustuloznimi osutci, · urtiearijom, od koje prije nikada bolovao nije; nokti
·
su· m:u · se svijali, pucalii odpadali.
·
Status praesen s (od 20. travnja 1897). Čovjek jakoga kost srednje uzgojen,
zdrave masti. Izražaj lica· zdrav. Pluđa, srdce, probava noimaln&.
· Preti na desnoj i na lievoj ruci u položaju "Aran-Duchenne". MSie mi§ice ruku
na obje strane simetrično om$vile, osobito : interoBBei .interni, extemi, lumbricoides, mi
šice thenara i antithenara. I biceps, deltoideus, supra-, infraspinatus, seri-atus anticus major
i pectoralis major omršavili su simetrično na obje strane. Sve · ostale mi§iee ti ela su nor-
m , alne i priličn .dobro razvijene.
·
· · ·
.
Ma · da tiu mu milice, koje upravljaju gibanjem u ramenu (deltoideus, su pra-, infra­
spinatus; · pectoralis major), očito omršavile (atrophirale), ipak iina bolestnik u svojih ramenih
priličnu snagu; njegov odpor, ito nam ga stavlja; kad mu kušaino silom gibati rukom u
ramenu, je znatan, au traje jedan samo čas i odmah oitavi. On je B ravno u ramenu
s pruženo rukom u stanju, da u . prvi čas uzdrži do 1 O kilograma, ali ve6 u sliedeđem momentu
klone mu ruka sve vi•e i više, dok sasvim ne izgl1bi svoju ailu. I11to je .s mišicami,
koje gibaju laktom ; tako je i ·pritisak ruke u prvi čas _znatan, a za hatak momenat jednak
ni§tici; . . · ,, . . . .
U omršavljelih miiiicab · opaža se bezprestano t. z-v. "iibrilarno trzanje•. Reflexi na
rukuh su uništeni. · Patelarni i noini reflm znatno povišem. Atrophirane. mišice ne .pokazuju
jasne t. zv. "izrodne reakcije", . .
.. Osje6anje boli, vru6ega i oga, uiliAteno je podpunoma na citavih gornjih udqvih
i na trUpu; i to u području, koje 'je opredieljeno gore glasnikom i fiestim vratni kralježom,
• .
• • • .
• • ·: • .. '
l
•
• • • •
:Predavao a skupm abqra' lieči.rlka o4 26. travnja 1897.
· · .
. •

Llečnički Viestnik 1897. Br. 1.
····--- ··-·- . ----
a dolje visinom petoga rebra i desetoga zubčatoga prsnoga nastavka. Dodimo (taktilno
osjećanje je u cielom ovom podr:učjq dobro uzdržano, samo je na prstih znatno poremećeno,
tako da bolestnik ni najobičnijega predmeta (ključa, noža) ne može pipanjem razpoznati.
Moguće je, da je to početak propadanja taktilnih živčanih vlakanaca u hrbtenici i da će
malo po malo nestati dodirnog osjećanja i na ostalih dielovih, gdje je za sada normalno,
nu vj erojatnije je, da su mnoge brazgotine preostale iza pauaricija i upala kože periferno
oslabile i dj elomice podpuno uništile dodirno osjećanje na prstih. Svakako je zamjetljivo
ovo nesuglasje, da je .dodimo osjećanje malo ne sasma zadržano, dok je osjećanje boli,
vrućega i mrzloga u rečenih dielovih podpunoma uništeno. (U malone istodobnih publikacijah
Kahlera i Schultze-a iz godine 1882. o syringomyeliji, opisano je ovo nesuglasje
kao pathognomonično za syringomyelijn. Nu daljna opažanja pokazala su, da nepravilnosti
u dodirnom osjećanj u kod sp·ingomyelije nisu ni izdaleka tako riedke, kako se je to
prije mislilo.)
Analgezija ue postoji n našem slučaju samo površno u koži, nego se proteže i na
mišice i kosti : duboki ubodi u mišičje i ubodi u kost palčenicu ne prouzrokuju nikakove
boli. (S chlesinger navadja u svojoj monografiji o sp·ingomyeliji kao nešto jako obično
i karakterist.ično, da kod podpune analgezije kože dublji dielovi osobito kosti zadrže osjećaj
za bol. To se u našem slučaju ne dade konstatovati.)
U području živaca, koji izlaze iz velikih moždjana, ne dadu se u ovom slučaju naći
nikakve promjene, jedino je moći u području trigemina i na pupillah konstatovati anomalije,
koje su za narav slučaja zanimive. Trigeminus je za dodir normalno osjetljiv, dok mu je
osjetljivost za bol, za toplo i mrzlo znatno umanj ena, nesigurna. Bolestnik sam navadja,
da je višeput gutnuo jelo, koje ga je u grlu spalilo, dok mu se je na ustnicah činilo samo
toplo ili dapače hladno.
Desna zj enica je veća od lieve i reagira slabije. Inače su normalne mišice, koje
gibaju okom. Oči su nešto hypermetropične. Vidna jakost je normalna. Zrcalom se ne da
odkriti nikakovih anomalija u nutrašnjosti oka.
Na prstih jedne i druge mke opažaju se stare brazgotine, koje po anamnezi potječu
od panaricija i upala, što ih je bolestnik tečajem svoje bolesti probavio. Na nekih prstih
nalazimo recentne upale u obliku panaricija i paronychia. Fistule vode duboko u tvrdi
infiltrat. Iz njih se na pritisak ciedi gusti s krvlju pomiešani gnoj. Na najveći pritisak na
ove ognojke ne odava bolestnik nikakovih boli. N ok ti na rukuh su svi abnormalni : zavinuti,
izpuca,ni, hrapavi.
Na lievom ramenu ima bolestnik dosta obsežnu brazgotinu, koju je zadobio od
opekline, naslonivši se na vruću peć. Diljem obih gornjih extremiteta nalaze se piknjaste
brazgotine, koje navodno potječu od raznih pustu loznih gnojnih osu taka, kojih se je bolestnik
za vrieme svoje bolesti zadobavio. ·
Diagn oza. Ne ima dvojbe da se u ovom slučaju radi o syringom
ye l i j i, koja ima svoje sjedište u vratnoj i gornjem dielu prsne brbtr.nice.
Kad su Schultze i Kahler prvi put opisali nekoje slučajeve cervicalne
syTingomyelije, postavili su ovo pravilo: "Dade li se kod nekoga konstatovati
omršavljelost mišica ruku po typu Aran-Duchenne, poremećenost osjećanja,
osobito vrućega i mrzloga na gornjih udih, tropbične anomalije kože i s vremenom
sve jasnija i jasnija scolioza u dorsalnom dielu brbtenjače, to je cervicalna
syringomyelija, na koju moramo uviek u prvom redu misliti". Jedina su još
lepra' (i to t. zv. lepra anaesthetica) i "maladie de Morvau" (koja se medjutim ne
priznaje više kao samostalna bolest, budući daljni tečaj i sekcija obično dokazuju,
da se radi, bud o syringomyeliji bud o lepri), koje pokazuju slične symptome.
Tri symptoma odlučuju u glavno ni difel'encijalnu diagnozu · u prilog cervicalne
syringomyelije: postojeća anisochoria, scoliosis dorsalis dextra i poremećen ost
osjećanja za bol, za toplo i hladilo u području trigemina. Ovi symptomi ujedno
-- -- -- -- -- -- -- -- -- -- --
Br. 7. Liećnički Viestnlk 1897. 241
znatno pripomažu kod lokalizacije syringomyelitičnoga procesa, za to je niedno
posebno ih obrazložiti.
Poznato je, da u VI'atnoj hrbtenici prolaze t. zv. oculopupillarne niti, koje
pripadaju sympatiku ; syringomyelitičnim procesom aficirane su nejed.rmko ove
niti na obih stranah, i uslied toga nejednakost pupilla.
Scolioza se po Briihlu nalazi u 50%, po Schlesingeru u 400fo
syringomyelije. Najčešće dolazi, kad je aficiran gornji dio prsne hrbtenice.
Najobičnija je dorsalna scolioza, koja u daljnem tečaju prelazi u kyphoscoliozu.
'rumačenje scolioze kod syringomyelije još nije uspjelo.
Afekcija trigemina dade se takodjer iztumačiti syringomyelitičnim procesom
u cervicalnoj hrbtenici. Poznato je, da trigeminus ima t. zv. duboki korjen,
koji se skuplja iz cervicalne hrbtenice. Ovaj je u našem slučaju aficiran, te
osjetljivost trigemina ne može biti normalna.
Iz cieloga možemo dakle diagnosticirati syringomyelitični proces, koji se
proteže cielom cervicalnom i gornjim dielom prsne hrbtenice.
T h er a p i j a. Pošto je uzrok još nepoznat ne možemo zadovoljiti kauzalnoj
indikaciji u liečenj u syringomyelije. Na razvoj same bolesti ne da se therapijom
takodjer mnogo utjecati. Bolest, kako se lagano razvija i inače, jedva da se što
zadocni elektriziranjem, ledenimi kup kami, suspenzijom (proti ovoj je S e h l es
i nger direktno, jer da prouzrokuje haemorrhagije u hrbtenici) ili unutrašnjim
davanjem jodnoga kalija ili srebrenih preparata. Prema tomu koliko je syringo
myelija interesantna za antomiju hrbtenice, a osobito za trophične pojave, u
koliko su ovi zavisni od živaca, toliko je ona za sada malo interesantna svojom
therapijom.
Syringomyelija nije kao bolest za sebe predmet bolničkoga liečenja. Većina
bolestnika znade već iz izkustva, da se na njihovu bolest ne da osobito liečenjem
i ljekarijami utjecati, pa traže samo onda bolničku i liečničku pomoć, kad im
to nalažu jake žigajuće boli, upale, ozljede ili osutci. Za to i jest liečenje sytin
gomyelije u glavnom samo symptomatično. Bolestni od syringomyelije traže
pomoći sad proti žigajućim bolim, sad proti panaricijom, sad proti phlegmonam,
proti ozljedam, osutkom itd.
Syringomyelija ne čini čovjeka odmah podpunim nemoćnikom. Ona ga doduše
čini doskora nesposobnim za finiji rad, ali mu dugo ostavlja sposobnost
za grublje poslove. Imali smo prošle zime jednoga seljaka, koji sa syringomyelijom
već 10 godina obavlja lakše težačke poslove, i koga je tek u bolnicu
dotjerao njegov "malum perforans pedis", koji mu kod kuće nije nikako htio
zacieliti.
Valja priznati, da se proti contracturam prstiju dade u prvo vrieme mnogo
postići toplimi kupelji i savjestnom masažom:. Kod contractura., koje su već
razvijene, ne da se već timi sredstvi mnogo učiniti.
Prema rečenom su bolesti::tici od syringomyelije više predmet chirurgičkoga
nego internoga liečenja. Tople kupelji, masaža, chirurgički nož i antiseptički
ovoji su za sada glavna sredstva u liečenju syringomyelije.

Liečnički Viestnik 1897. Br. 7.
XV. Kongres za unutarnju medicinu u Berlinu od 9-12. lipnja
1897.
l. sj ednica, dne 9. lipnja, prije podne.
•
Pošto je predsjednik pl. Leyden odsutan (u Bukareštu), otvara M. Schmidt (Frank- ·
furt) razpravu i čita Leydenov uvodni govor. Nakon kratkoga osvrta na poviest toga
kongresa veli Leyden: Unutarnja klinika stoji sada pod znakom therapije. Unutarnja,
klinika ne smije se na to ograničiti, da samo unapredjuje spoznaju i promatranje bolesti
ona ne smije svrći s vida svoj najviši i najplemenitiji cilj, kojemu ima služiti i pomagati.
Medicina je umjetnost, koja ima dj elovati u svoje vrieme, ona ima služiti potrebam svakdanjega
života, njoj je dužnost da pomaže u času, onako dobro kako upravo može. -
Prošla su vremena nihilizma na klinici i pesimizma u praksi. Exspectativna therapija
ustupila je mjesto djelatnosti, koja svoj cilj poznaje. Nismo više toga nazora, da medicina
jedino koristi u onih bolesti, proti kojim imamo specifičnih sredstava. Sviestni smo si sada
kod bolestnika, da nam nije samo liečiti bolest, već da se imamo prije svega i za bolestnika
brinuti, ništa ne ima u njega, što ne bi bilo vriedno, da se liečnik za to pobrine,
da sve uredi, kako bi za bolestnika najbolje bilo. Današnja medicina ne stoji na stanovitom
sustavu, ona ne cpi samo iz jednoga vrela. - Naša se therapija ne osniva samo
na lj ekovih i na prepisih. Nam je znano, da nije liečnik već tim svršio svoju zadaću, alro
je lege artis napisao recept. Mi smo o tom na čistu, da mnogi bolestnik može ozdraviti i
bez lieka. Ali tvrdnja je vrlo slaboga temelja, da se je pouzdanje u ljekove izgubilo.
Tko se obazre na golemi razvoj chemičke pharmakologije, taj će se osvjedočiti, da obstoji
vj era i pouzdanje u ljekove. Pouzdanje u stare je lj ekove umanjeno, ali na nove se hrli. -
Ako i radikalci navaljuju ipak ostaje pharmakologija važan faktor u therapiji. Ona je u
zadnjih godinah osvojila još dvie nove pokrajine, ove pripadaju znanstvenomu iztraživanj u,
proizvele su već razno, a obri ču još više : to su Se'I"Utnthempijct i m·ganothe'l'ap-ija. K prvoj
spada Behringov serum proti diphtheriji, koji dobiva sve veće povjerenje, dočim ostali
praeparati ne mogoše još postići odlučnog uspjeha : niti Emmerichov serum proti erysipelu,
niti Marmorekov proti streptococcom, niti Mariglianov proti .tuberkulozi. Niti
organotherapija nij e napredovala u prošloj godini - therapija thyreoidinom, pospješena
odkrićem jodothyrina, prednjači svim. Ostali sokovi iz organa ne pokazaše nikakovoga stalnoga
uspjeha, ali liečnici i laici imadu sympathije za nj e. Množina naših ljekova i praeparata,
što ih pružaju chemičke tvornice toli je velika, dapače ogromna, da nije moguće
stvoriti si pravedan sud, osnovan na znanosti i izkustvu. Interes industrije zahtjeva neku
reklamu. Nije moguće zapriečiti, da si spekulacija i industrija prisvoji struje vladajuće u
obćinstvu. Bolestnika, nadaj ućeg-a se na pomoć, lasno je osvojiti ; on se hvata novosti i ne će
da čeka, dok znanost svoj sud izreče ; nu hvalisanja novih sredstava za hranu, za okrepu,
za liek, često su toli pretjerana i formom i sadržajem, da bi to čast liečničke znanosti jedva
trpjeti smjela.
L e yd e n razpravlja obširnije lječitbene faktore, što ih pruža nj ega bolestnikn, dietetika,
psychotherapija, elektrotherapija, masaža, gimnastika i therapija vodom. Naravna je
posljedica toli brzoga razvoja therapeutskih metoda, da se sve više i više razvijaju therapeutski
specijaliteti. Specijalizacija čini se, da se još nije dovinula svojega vrhunca ; doći
ćemo do toga, da će liečenje pojedinih bolesti na!ltati specijalitetom. Da ovakova specijalizacija
- kako to duh sadanjega vremena u mnogih st.rukah iziskuje - i svojih dobrih
strana ima, može se bez krzmanja priznati, nu obuzeti nas mora ipak briga, ako opažamo,
da se pod neprestanim ciepkanjem obćeuita therapija sve više iz vida gubi. Doći će vrieme,
kad ćemo konačno imati mnogo specijalista, ali vrlo malo "liečoika u starom smislu".
Vazda su priznavale kulturne države potrebu, da se posk.t·be za temeljito obrazovanje
i izpitivanje liečuika. Ta obrazba morala bi se osnovati na tom, da pomladak prouči
temelje medicine, kako ih pruža znanost i prokušano izkustvo. Izobrazba mladih liečnika
jest sada bezdvojbeno najteža zadaća. Jedva ćeš ikomu sada udovoljiti. Govori se o
"§kolskoj medicini", a time se nastoji izraziti neka opreka, koja postoji izmedju zah1Jeva,
što no je stavlja praktički život liečniku. Zaista "školsku medicinu" moramo podučavati,
Br. 7. Liečnički Viestnik 1897. 243
ako želimo biti medicinska škola. Razumieva se samo sobom, da mora biti nauka prema
stanovitim načelom, koja idu za tim, da se učenik priuči znanstvenomu sadržaju i znanstvenomu
mišljenju. Nije pako svestrano promišljen zahtjev, da se sve odmah podigne
na predmet naobrazbe, što se čini da je dobilo neku važnost u praksi. Nijedan liečnik
ne ostavlj a sveučilište kao vještak, tko ne radi marljivo dalje na svojoj obrazbi - ne će
nikad biti valjan liečnik. Kao svaki umjetnik dostić će i liečnik vrhunac svoje vještine
istom poslije mnogodišnje samostalne naporne radnje.
Virchow (Berlin\, kao začastni predsjednik rekao je po prilici : Već 50 godina da
se bori proti specijali tetom. Tr a u b e ga je prvi nagovorio, i od toga v'remena da je češće
makar i krzmajući popuštao prividnim zahtjevom vremena. Sve daljim razgranjivanjem
medicinskih znanosti trpe zajednički interesi. Razciepkanjem cj elokupne znanosti moglo
bi se doći do mnienja, da su se temeljni nazori mnogo više razmakli, nego li to odgovara
istini. Vriedno je, da se opetovano pokuša, kako da se taj nutarnji jaz presvodi. Patholožka
anatomija jedina je znanost, ua koj u se svi specijaliteti oslanjaju. A ipak patholozi
upravo sada nakan juju, da se slože u posebni kongres. Od nove grane u medicini . proizašavša
serumtberapiJa činila je vjerojatnim, kao da budi na novi život humoralnu pathologiju.
To ne može biti. Uspjesi serumtherapije doista da jesu činjenice, ali se još ničim
ne dadu tumačiti, baš kao ill uspjesi J e nner o v o g a zaštitnoga ciepljenja proti boginjam.
Ch?-onički sglobni rheumatizatn i njegovo liečenje.
Izvjestitelj Baumler (Freiburg) govori o pathogenezi chroničkoga sglobnoga rheumatizma.
Razne bolesti imaju u praksi taj naziv. Po Volkmannovom primjeru zovu chirurgi
u Njemačkoj ono chroničkim sglobnim rheumatizmom, što većina unutarnjih kliničara
nazivlje arthritis deformans. Ovoj pomutnji da je krivo, što se jednom rabi patholožko-anatomski
izraz, a opet drugi put naziv iz najstarije dobe humoralne pathologije na ime : rheumatismus
? "Rheumatismw'l" rabi se od starih vremena za oznaku aetiologije, a opet, "rheumatičan"
za oznaku "bolesti prehlade". Napokon rabi se naziv za oznaku dispozicij e u
organizmu nekih osoba za upaljive bolesti u sglobovih pod uplivom studeni i drugih uzroka
t. j. za oznaku diatheze. U praksi označuju se "rheumatizmom" najrazličitije bolesti
- dočim u bitnosti postoji : bud n euri tis, bud ciepajuće boli u ta bi čara, bud upala pokostnice,
makar i syphilitička - a kadšto je chronički sglobni rheumatizam u istinu gonorrhoična
upala sglobova. Ali pravodobno spoznavanje prave bitnosti bolesi ipak je
jedina podloga svrsi shodnoga liečenja.
Po Immermannovom predlogu ima se naziv "rbeumatizam" upotrebiti samo za
bolest iste pathonogeze i iste aetiologije dakle za "akutni sglobni rheumatizam". Tomu
dosljedno je "chronički sglobni rheumatizam" cbronički oblik akutnoga. Takovih oblika
ima - to su opetovani subakutni napadaji sa recidivami akutnih napadaja, koji nisu
dovoljno dugo ili dovoljno brižno liečeni bili. Ćesto ima i uz to od prijašnjih napadaja
afekcija srdca, ili su se potonje razvijale u chroničkom stadiju. Ovi su oblici . postali razmjerno
redji, odkad se lieči salicylom.
Chroničkih sglobnih bolesti, štono se mogu izvjestnošću označiti kao chr

' 244 Liečniđki Viestnik 1897. Br. 7.
--------- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -
sglobove, prouzrokujući raznovrstne i znatne deformacije, skupe pod nazivom arthritis ili
polyarthritis deformans - jer bi naziv "chronički sglobni rheumatizam" lasno vodio na
:krivo shvaćanje bolesti i tomu dosljedno bio povodom za bezupješne therapeutske mjere.
Dugotrajnim (kroz mj esece, dapače godine) ležanjem u krevetu razvija se obćenita
-poremećena hranitba, bolestnici su bliedi, cachektična izgleda, obćenito izmršavjeli - i
s tim u savezu atrophiraju mišice, koje spadaju k oboljelim sglobovom. Sglobovi -
obično je sglob u kuku netaknut - kad se pasivno giblju, odavaju redovito škripanje,
koje se i osjeća i čuje; a budući bolestnik bolne sglobe drži dugo nepomično u onom
položaju, koji ga najmanje boli, a ono nastaju contracturc mišica i veziva. Kadšto pati
dugotrajnom bolešću i živčevlje, a stanje postaje još nepovoljnije morphinizmom, koji
se često kod tih bolestnika razvija. Poboljšica, koja bi po tečaju bolesti još moguća bila
- osujećuje se porabom morphija; s toga se ne bi pod nijednim uvjetom takovim bolestnikom
smjela dati u ruke morphij-štrcaljka. Da li je moguće, da se jur započele promjene
u sglobovih opet posve izlieče -nije dokazano. Bannatyne drži to mogućim u početku.
Najveća pozornost neka se obraća na početak bolesti - jer i neznatni ostanci bolesti
u sglobovih mogu biti izhodištem recidiva.
Mehanički momenat - trauma u najširem smislu - vrlo je važan kod bolesti -
ako napadne samo jedan sglob - n. pr. osobito kod "malum cox :; e·'. Trauma je vrlo
važna kod sglobnih bolesti tabičara i kod syringomyelije. Neki de vlagu i studen za
uzroke bolesti - drugi spisatelji to nieče. "Arthritis paupemm" nije valjan naziv, jer je
ima i kod bogatih. Kod Žena je bolest češća nego li kod mužkaraca - osobito medju
40-50 god. Ali ima slačajeva bolesti kod mužkaraca i kod žena -dapače i u dj etinjstvu.
{)hare ot iztražujući bolesti sglobova kod tabičara mislio je, da i "arthritis deformans"
ovisi od živčevlja - ali tomu nije tako - kod "arthritis deformans" manjkaju znakovi
bolesti hrbteničnoga mozga. Toga mnienja bijahu J. K. Mitchell i Wichmann.
Or d je mislio, pošto bolest češće dolazi kod žena, da ima svoj uzrok u podraži vanju
proizlazećem od genitalnog ustroja putem živaca na sglobove. Vj erojatnije je ipak, da se
budioci upale prenašaju od sluzavice genitalnog aparata u sglobove, i to putem krvi.
Schiiller (1892.), Bannatyne i Wohlmann (1894.), Blaxall, pronašli su u sglobnoj
tekućini ovako oboljelih sglobova bacili e, kojih u zdra voj synoviji nisu našli. B l ax a ll mogao je te bacille i kultivirati - a našao ih je i u krvi. Nu ova iztraživanja nisu jošte
l!vršena. Na koncu svojega predavanja naglasio je govornik veliku srodnost izmedju arthritis
uratica i arthritis deformans.
Correferent Ott - Prag. Od svih 'škodljivosti najvažnije su stan, njegova kakvoća
i njegov položaj. Vlaga, pomanjkanje svjetla i zraka u stanu, vlažan i močvaran položaj
stanova pospješuje razvitak ove bolesti. Obćenito je poznato, da škodljivo djeluje, ako se
ko promoči, osobito ako je uznojen i ako brzo mienja temperaturu, ako boravi dugo u
stndenom, vlažnom zraku, osobito ako je slabo obučen. Često pospješuje i zanimanje razvitak
bolesti, ako je dotičnik po zanimanju prisiljen izvrgavati se ovim škodljivim upliv m. Da
se ovim odoljeva, treba tielo suho otrieti, mienjati po potrebi rubeninu i odielo l nasto­
.
jati, da se postigne shodna reakcija izdašnom kretnjom na
vježem, t
plom 1 suh om
.. .
zraku. Ako se dotičnik mnogo znoji, neka rabi rublje od vune, Jer ova bolje uplJ& znoJ, a
izparivanje je pravilnije. Neka se pazi na hranu, koja neka bude mješovita : mesa, jaja,
ribe, sočiva, variva, maslaca i sira ; ugljičnih hydrata manje. Izdašan užitak mlieka se preporučuje,
za pilo čiste vode ili kiselice rudnice - alk
_o
hola sa o iznimno .. i malo.
.
8 empiričkoga gledišta obratiti ćemo našu pažnJu na pojedine stad!Je bolesti . . 1 nastojati,
da akutni stadij po mogućnosti brzo prodje, ne ostaviv posljedica niti promjena.
Dok traje vrućica, neka bolestnik ostaje u krevetu, neka malo jede, a boli i otok ublažit
će mu Priessnitzovi oblozi.
Kod vrlo žestokih boli upotrebljuju se linimenti ili masti, u kojih ima opiata ili
chloroforma - kadšto i uštrcavanj e morphijem. Ako se energično kistom namaže otečeni
aglob jodnom tinkturum, djelovati će to kao kožni podražaj, resorbcija će se potaknuti, a
čim napetost popusti, popustit će i boli. Jesu li sglobovi vrlo otečeni i može li se sm
­
trati uzrokom otoka tekućina, to će punkcija sgloba umanjiti i napetost i boli. Vazda .se Je
nastojalo izvanjsko liečenje podpomagati unutarnjimi sredstvi. Prije rabljeni aconit, col-
Br. 7. Ltečnički Viestnik 1897. 245
chicum, guajak su zastarjeli, najuspješnije djeluje salol - dočim salicyl i nj egovi prae.
parati -vrlo slabo djeluju kod arthritis deformans, - drugi preporučuju više aritipyrin,
acetanilid, phenacetin, phenocoll, malakin.
.
Ako su samo sglobovi otečeni - te gibivost nije znatno otegoćena, a sglobni okrajci
nisu dislocirani - shodno će biti samo izvanjsko liečenje - nastojanje će biti, da se exsudati
resor biraju, a · to će se postići pospješivanjem dj elatnosti krvnih i mezgovnih žilica
- jodna tinktura i ichthyol
Ako su prestali svi pojavi akutne ili snbakutne podraženosti - onda se preporučuje
uporaba kupelji. Kupanje se ima prekinuti - ako se podražaj opet pojavi - što obično
biva _.:_ ali se može opet dalj e kupati, čim exacerbacija prestane. Kod svih kupelji, koje
se rabe - obične, ili lj ekovi pomješane, razne tople mdnice, blatne kupelji, kupelji u
piesku, parne kupelji, kupelji vrućim suhim zrakom, sunčane kupelji - glavni je princip
toplina. Čim su kupelji toplije, tim više podražuju kožu, a tim više se šire površne krvn&
žile; a tomu dosljedno suzuju se dublje žile, u dubljih organih popušta kongestija. Akoprem
za sada ne ima strogo znanstveno ustanovljena dokaza, ali ipak uiH izkustvo, da
znatni podražaj u kolanju krvi i u djelatnosti živaca i znatno izlučivanje tekućina uslied
pojačana znojenja silno djeluje na obćenitu i lokalnu mienu tvari. Mineralne i vegetabilne
primjese k toplim kupeljim; čini se da samo povećavaju podražaj na kožu.
l. Tako zvane indiferentne therme - toplice - imadu vrlo malo čvrstih sastoJina
i vrlo malo plinova - oim dušika. Smatra se, da blaže dj eluju nego li slane, ugljikokisele
i sumporne toplice, a daje im se prednost u onih slučajevih, gdje postoji uz arthritis
deformans viši stupanj živčane razdraženosti. (Toplice u Českoj, Gastein, J,aške Toplice')_.
2. Slane toplice - ima ih koje sadrža:ju samo kuhinjsku sol i onakovih, koje sadržaju i
ugljične kiseline. K prvim spadaju : Wiesbaden itd., k drugim Naubeim itd. Ovdje mogu
se napomenuti i slane rndnice - koje nisu od naravi tople - ali se ipak grijane rabe za
lieenje ove bolesti (Ischl, Reichenhall itd.). 3. Sumporne toplice - od starih vremena
mnogo u porabi i hvaljene kod liečenja ove bolesti - djeluju više znatnom svojom temperaturom,
nego li sadržajem sumporovodika i sumpornih kovina . (Aachen, Trencsin itđ.}1
U blatnih ili mlajnih kupeljih dj eluju osim topline ostale !lastojine, kiseline i mnogo soli.
Ali glavno sredstvo je ipak viša toplina ; to isto valja i za limane i za fango. Kupelji u
piesku dozvoljavaju uporabu veoma viRokih temperatura 42-56" e., jer je prohod zraka
slobodan. Najžešće djeluje visoka temperatura kod parnih kupelji i boravak u vrućem
zraku (ku p el j i vrućim zrak o m). Upotrebiti se mogu samo kod još krepčijih bolestnika,
kojim su sasvim zdravi ustroji kolanja krvi. Sunčane kupelji su vrt kupelji vrućim zrakom
- bolestnik leži ili na prostom zraku na suncu ili pako u prostoru, gdje na nj dopiru rnn·
čani traci kroz staklo. Posebnu vrst mjestnib kupelji vrućim zrakom rabe sada n Englezkoj
po nacrtu T a ller m a n n a (Sheffield) u raznih bolnicah, po prispjelih viestih s izvanrednim
uspjehom. Stroj sastoji iz bakrenoga valjka razne veličine, tako da se može eiela
krajnina, dapače i kuk unj turiti. Iz stroja viri toplomjer. Da se liečena okrajnina ne
opali, ima iz nutra posebna uredba iz aRbesta. Stroj Re grije izvana plinom. Kad se bolna
okrajnina stavi u aparat toplota je 65° e., a postu pice povibva se do 119° e. (? Ref.) Neposredno
probije silan znoj iz prva samo na grijanom mjestu, kašnje na cielom tielu. Često nastaje
jur poslije prve ovakove procedure znatna polakšica, i to ne samo na onom dielu tiela,
koji je bio izvržen vmćini, već dapače u cielom tielu. Znatno podpomaže kupelji slap
(douche), jer tu djeluje osim topline i mehanički udar.
Thermalnomu lieenju najbliže jesu razne hydriatske procedure, glavna im je svrha,
da se bolestnik jako oznji. Svako pako liečenje podpomažu i mehaničke mjere - masa.ža.
i uporaba Zanderovih strojeva, te munjina. Masažom nastojimo ....: gnjetući i pritiskajući exsudate,
iste sdrobiti i tako načiniti sposobne, da se resorbiraju. Ako su sglobovi postali
teže gibivimi - a nisu više jako bolni - a ono ćemo pasivnfm gibanjem, osobito Zanderovimi
strojevi, pospješiti gibivost ; dočim munjina upliva na kolanje krvi u pojedinih or-
t Ovamo spadaju u Hrvatskoj i Slavoniji : Krapinske, Stubičke i Sntinske toplice,
Daruvar.
2 U nas Varaždinske Toplice. Op. ref.

246 Liečnlčki Viestnik 1897. Br. 7.
ganih - te će se i njezinom uporabom pospješivati resorbcija. Važno je, da se bolestnici
s arthritis deformans lieče u toplom podnebju, da dotično mjesto ima što postojaniju temperatiuu,
da je suho i da je proti vjetrovom zaklonjeno.
Nutarnja therapija služit će se ponajviše onimi ljekovi, koji su kadri popraviti konstitucijonalne
obćenite odnošaje i tvorbu krvi - dakle uz odabranu i krepku hranu -
chinin, željezo i oleum jecoris aselli. Na koncu spominje govornik, d& će se u stanovitih
sl11čajevih morati bolestnik s arthritis deformans podvrći chiruržko-orthopaedskomu liečenj n.
2. sjednica, 9. lipnja po p.
Kod diskusije poriče Ch v o s t e k (Beč), da imade stanovitih bacterija u sglobovih
.i u krvi. Značajna za rheumatizam je oteklina sglobova i prolaznost tih oteklina - a oboje
tumači se laglj e toxini nego li bacterijami. Pojam rheumatizma nestati će skoro iz pathologije,
jerbo nije jedinstven. - S i nger (Beč) našao je u 92 slučaja pretražujući mokraću i
staphylococce i streptococce, pa drži, da su budioci gnojenja i uzrok rheumatizmu. On drži,
da su rheumatizam, erysipel, osteomyelitis i kryptogenetična septicopyaemia srodne bolesti.
Poriče specifični učin salicylne kiseline, a imao je povoljni uspjeh intravenoznim uštrcavanjem
sublimata. - S e h ii ller (Berlin) preporučuje proti chroničnomu sglobnomu rbeumatizmu
uštrcavanje jodoformemulzije s guajacolom u sglob (5-15 grama). - D a vi d s o n
(Berlin) preporuča mlaj od fanga. Fango je vulkanski fini piesak, koji s tbermalnimi
vodami dolazi na zemaljsku površinu ; rabi se u obliku obloga, koji se moraju vrlo pomno
još iz vana grijati. - Th oma (MagdeburgJ :ra.zlikuje dvije forme arthritis deformans. Kod senilne
nastaju promjenE), u obliku bez upafe (kako se obično drži), te se primarno mienja
bitnost tekućine u sglobu, a uslied ove troši se površina sgloba. Isto tako nastaje kod
polyartikularne forme oglodanje sglobnib površina uslied raznih pometnja u tvarnoj mieni,
koje su nam sve još nepoznate. - Friedlander (Wiesbaden). Uspjeh koji se postizava u
toplicah ovisan je o tom, kako se liečenje provadja - glavno je izdašno znojenje : vruće
zrJ,Čne ili sunčane kupelji. Od fanga nije vidio uspjeha. - pl. N o or d e n (Frankfurt). Liečenje
limanami poboljšava stanje 'bolestnika samo prolazno i subjektivno. Preporuča jodkalium
i osušivanje bolestnika, jer postaju tim sglobovi vrlo često laglje gibivi. - M i e h a e li s
(Berlin) pl. Leyden našao je trikrat kod endocarditis verucosa poslije sglobnoga rheumatizma
diplococce. U sglobovih i u krvi rheumatičara nije se nikada na Leydenovoj klinici
našlo bacterija. M. misli, da se akutni rheumatizam ima smatrati jedinstvenom bolešću.
Samo u onih bolestih, koje n;m naliče, ali koje mu ne pripadaju naći će se bacterije n. pr.
gonococca u sglobovib. -Kronig preporuča jodkalium - kojemu se otrovnost oduzimlje
sulfanylovom kiselinom. - Poslije .polemike izmedju Cbvosteka i Singera uzeše zaglavnu
rieč referenti Baumler i Ott. - Baumler označuje Thom ine nazore vrlo zamamljivimi,
ali upozoruje na to, da se bolest pojavljuje i kod vrlo mladih ljudi, gdje ne
može misliti, da se je štogod j oglodalo u globu. - O tt priznaje uspješnost liečenja s jodkalijem,
ali drži, da liečenje s fangom nije u svakom slučaju bez pogibelji. R.
(Dalje sliedi. )
Razpravne viesti.
Mjesečna skupština s bora liečnika kraljevina Hrvatske i Slav onije
dne 28. lipnja 1897.
Prisutni.: Predf!jednik dr. Lad. Rakovac, bilježnik dr. M. pl. Ćačković, bla­
gajnik dr. I. Kosirnik, knjižničar dr. V. Lušić-M atković, zamjenik knjižničara dr.
D. vit. Mašek, te redoviti članovi dri. : L. Brodzky, M. Crlenjak, F. Gutschy, G.
Ivković, M. Joanović, A. Kuhar, I. Matković st., A. M u l ler, H. pl. Pisačić,
D. Schwarz, F. Stro ha l, I. Šimsa, O. Wei ss, E. Winkler, M. Wolf ii. Žirovčić.
Predsjednik: Ima li kakve primjetbe na zapisnik zadnje mjesečne skupštine?
(Nema.) Primjetbe nema, zapisnik se verificira.
· Sboru je pristupio kao član dr. Simo Fischer, kupa!. liečnik u Daruvaru.
Gosp. prof. dr. Vinko D v or· a k odazvao se je mojoj molbi, koju sam početkom
proljeća na njega stavio, te je pripravan dne 2. srpnja o. g. u 6 sati po podne držati pre-
Br. 7. Liečnićki Viestnik 1897. 247
---- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -
davanje s demonstracijami o Riintgenovih zrakah, navlastito obzirom na liečničku uporabu.
Pozivlju se s toga gg. članovi u petak dne 2. budućeg mjeseca u 6 sati po podne u
fizikalni kabinet, sveučilište, II. kat.
Dr. K o s ir n i k: Velemožni gospodine predsjedniče? J a kao jedan od najstarijih članova
ovoga s bora ovlašten sam, da Vam u ime članova izrazim naj srdačni ju čestitku k jučerašnjem
imendanu. (Burni živio I) Svaki od nas znade, kakove ste zasluge stekli za ovaj
sbor, pak Vam ovom prilikom usrdno zahvalj ujemo za Vaš trud, što ga ulažete. Mi Vas
ujedno molimo, da ostanete jednako nakloni ovom družtvu; a nas pojedine da držite i
nadalje u poznatoj Vašoj ljubavi i kolegijalnoj sklonosti ! Živio naš predsjednik mnogo
godina na korist družtva i radost mnogobrojnih štovatelja! (Burni : živio predsjednik !)
pr e d sj e d n i k: N aj ljepše se zahva.ljujem za srdačne rieči, kojimi me je oslovio moj
prijatelj i drug g. dr. Ko sirnik u ime članova sbora ! Ja ću nastojati, da ovo povjerenje,
koje sam ll sboru stekao, i nadalje svojim čednim radom uzdržim, pak budite uvj ereni,
da ću sve činiti, što bude u mojih slabih silah, da uz dj elotvornu podporu naših članova
sbor uspjeva i napreduje i da si uzdržim sklonost i prijateljstvo njegovih članova! (Živio
predsjednik!)
Predsjednik: Prim. liečnik g. dr. Wi'kerhauser zapriečen je doći na danabju
skupštinu, za to će g._ dr. Ća č k o v ić pokazati dotične preparate, a. g. dr. Wikerbauser će
u "L. V." o tih slučajevih obširno izviestiti.
· Dr. O !l.č :k gvi q_: l. Izvješćuje o dva slučaja hp:1oplje _ protate, gdje je u jednom
Wikerhauser uspjE'šno učinio resekciju sj em.e nj aka, a u drugom on sam kanio
učiniti ovu operaciju, ali je bolestnik, prije nego što je do toga došlo, . izliečen redovitim
catbetheriziranjem i izpiranjem mjehura. (Priobćit će se ll članku : Liečenje hypertrophije
prostate resekcijom sj emenjaka.)
2. Slučaj tw·ttmatičke psychoze izliečen t1·epanacijom. Govori obćenito o traumatičkoj
psychoi i listanvljuje, d ne ima posebne forme ove · duševne bolesti. Navadja iz
literature 12 slučajeva, gdje je traumatička psychoza izliečena trepanacijom. Izvješćuje
obširno o slučaju, gdje je poslije konpliciranoga preloma tjemenice s depresijom kosti nastupila
traumatička psychoza, te je bolestnik izliečeu trepanacijom, koju je Mašek učinio.
(Ovo predavanje priobćit ćemo obširno u "L. V.")
Dr. Schwarz: Ne bih htio zaključke g. dra. Ćačkovića podvrći ovdje kritici,
nego kao paralelu naveo bih samo jedan moj slučaj. Radilo se o jednom bolestniku, koji
j(l prije nekoliko mjeseci zadobio ozlj edu u o]rolini sljepočice. Rana je zarasla liepom
ravnom brazgotinom, koja je bila na pritisak osjetljiva. S toga je došao u bolnicu. Svaki
dan je imao perioda, gdje nij e znao za sebe, hodao okolo, a da nije kašnje znao kuda, govorio
je, što kašnje opravdati nije znao, te je imao epileptiforme nastupe. Zarastica bila
je na kost fiksirana. Mi smo ga dulje vremena promatrali i vidiv, da stanje ostaje uviek
isto, odlučili smo se na operaciju. Ja sam brazgotinu izrezao, te našno, da je kost nepovriedjena.
Ranu sam sašio, a bolestnik je nakon toga sasvim ozdravio, i ostao kod nas kao
bolničar ; sada ga već 3/< godine imademo pred očima, ter ne opažamo nikakovih abnormalnosti.
Dr. G u t s e h y: To je očevidno slučaj traumatične epilepsije.
Dr. Schwarz: Jest, i zato baš pitam gosp. dra. Ćačkovića, je li njegov bolestnile
imao brazgotinu ili je ozljeda bila subcutana, jer nije izključeno, da je već samo
izrezanje brazgotine polučilo ovaj uspjeh.
Dr. Ćačković: Ja mislim, da u ovom slučaju, gdje je bila dejlresija kosti i osim
toga okrnjak prirašten uz đuru, ne bi ništa koristila excisija zarastice, jer bi bila ostala
impresija, koja bi pritiskala na mozag. Ovdje se nije radilo o epilepsiji, već je to bila
sgoljna traumatična psychoza.
Dr. M a š e k: Ci el o pitanje kreće se oko toga, da li je opravdano operirati ili nije.
Mi smo operirali, jer se je stanje bolesti sve više pogoršavalo, pak evo operacija je koristila.
Mi smo si doduše svjestni, da su traumatičke psychoze glede prognoze jako povolju(',
pak da se lahko dadu izliečiti. Po cielom se tečaju vidi, da nij e bilo nepovoljnoga
djelovanja od operacije.

. . JJ" /:,,.•, : .
Lie6nlc5ki ViesinJ.k 1897 •
. ., ;'" . . . . . , . Br., 7 • .
Dr-" ·ča. Ilko vi_ć: Ja .. se usudjujem ztvrditi, da. je operacija pomogiit, i to l'li.ZII:!ire!D.O
itnt Do operacije psyehoza. je sve jalla bivala, dizala se, .poslije operacije ostaJe. -neko
vrieme na istom !ftepenu, teče vodoravno, a onda se gubi ne na jedanput, nega laga110 .
pda po, pr, do norme. Boles.tnik, dok je .bio bolestan, nije znao; «la muje pamet p

· Ltečnički Viestnik 1897. Br: 1.
.
rtopina ili koja od masti, kod phlyctenulozne n početku bla raztOpfna, a kasnije mast,
kod trachoma jača raztopina ili mast, isto tako i kod ophthalmoblenorrhoeae, kod blepharitida
raztopina ili mast. J. dolazi do zaključaka, da ichtyol iivrstno djeluje kod svih conjnnctivitida
i blepharitida, te da svojim adstringirajućim djelovanjem oslabljuje svaku
·
sekreciju.
C. Hochsinger. Proti uporabi carbola i jodoforma kod djece. (Kinderarzt 1896.
Nr. 9. u. 10.)
Na temelju vlastitog izkustva i objava drugih autora, gdje je kod djece nastao tvrdokoran
eczem od carbola ili jodoforina, a u nekoliko slučajeva dapače nastupila smrt, odvraća
pisac odrešito od uporabe ovih sredstava kod l)lale dj ece.
G. H. Fox. Eczem u djetinstvu i njegovo liečenje. (Allg. 'Wien. med. Zeitung
1897. Nr. 17.)
. . U dj ece je eczem jako česta i ežko izliečiva bolest. Njčešće se. blest razvija na
glavi i na licu, redje na trupu i na okrlj.jninah. F. misli, da je- najbolje sredstvo Wilso
nov mast (Rp. Resin. Benzoes pul v. 5·0, Ung. sim pl. 150·0, colat. adde : Zinc. oxydat 25·0.
Mf. nnguent.), kojoj se može prema potrebi dodati još amylum ili talcum, da bude gušća
i da se bolje prima. Kida se eczem ljušti, može se Wilsonovoj masti još dodati 5% ol.
· ·
cadini, da bolje dj eluje.
. .
. No i vi 1j ekovi
Kryofin, metliylglyeolov1tisel , ine phenetedid, preporuča E i e h h or s t (Deutsche
med. Wohenschrift 1897 : No. 17.) kano qebar antipyreticuin i aritineuralgiclini. · Prouzročuje ·
povišenje krvnog tlaka i jako znojenje kano nuzgredim pojavu. Daje · se 0·5 triputa na dan.
lchtalbin, albuminat ichtyoia; preporuča Sack (Deutsche ined: W

262 Liečnički Viestnik 1897. Br. 7.
(Nauenheim), slično djeluju i ugljične ocjelne rudnice (Schwalbacb, Cndowa, Franzensbad,
Tarasp, St. Moriz). Indiferentne tople rudnice s '"išom temperaturom ne prijaju bolest­
nikom, samo su uporabive kod Vllo razdraživih bolestnika s hyperaesthezijami, silnimi
boli - kupelj i u obće neka ne budu niti hladnije od 20' R. niti toplije od 27" R., a bo
lestnik neka ne boravi dulje nego 10 minuta u vodi ; a neka se ne kuplje češće nego 3-4
krat na nedjelju. Isto vriedi i za eumporne kupelji, Osobito neka se bole.stnik kani vrućih
parnih kupelji i boravka u vrućem zraku (ruske kupelji).
Važnija od balneotherapije je hydrotherapija. Bolestnik neka se ne izvrgava
nikakovim žestokim proceduram - niti vrlo hladne kupelji, niti silni mrzli slapovi, niti
zamatanja, niti poljevanja studenom vodom nisu za nj ega. Bolestniku će prijati poluknpelji
od 20-240 R., (2-5 min.}, jednost&mo oribanje vlažnimi plahtami, mlake podpune kupelji
25-26 ' R., ako mu se pere mlakom . vodom bud hrbat, bud noge. Za ljetne žege dozvolit
će se krepčijim bolestnikom kupanj .-u riekah, ako je voda topla i ako bude bolestnik
kratko u vodi. Morske kupelji su većinom !!tetne. Od velike važnosti je uporaba munjine,
galvanskom strujom. Jedan pol na zatiljak, drugi na doljne kralježke, uzlazeća ili silazeća
stn1ja ili oboje, stabilno, ili se giblje gornji pol lagano gore ili dolje, ili se ujedno galva­
nizuje i sympat.hicus. (Kathoda na vratni sympathicus, anoda izmjt>nice uz kralježni stnp od
na,jgornjega prsnoga kralježka do zadnjega sa svake strane 1-2 min.), za tim anoda dolje,
a katboda gore na kralježnom stupu - lagano gore i dolje). Eventualno popriel!na. galva­
nizacija itd. Periferno liečenje nogu (anoda na doljni dio kralježnoga stupa, kathoda labilno
uzduž n. cruralis i u. ischiadicus). Za ledja rabe Re velike elektrode (dugoljaste 50-70 qcm.)
slabe struje, kratke sjednice. Farndskft struja rabi se kao kist na koži trupla i olrntjnina 5-20
min. na dan.
D er i v an ti a na kožu kadšto su koristna. Points de feu s malim thermokantherom uzdu!
hrbtenjače 30 - 50 piknja na 10-15 četv. cent. svakih 8-10 dana ; kratkotrajna vesicantia,
kistivanje s jadom dnevice uzduž ciele hrbtenjače ili samo mjestimice. Masaža pn1dadna
je z11 slabe, slabo hranjene bolestnike mlitavih mišica, gimnastika za krepče, koji imadu
čvrstih lnišica.
Natezanje živaclJ,, pošto su živci operativno postali pristupni - napuštena je. Od na­
tezanja živaca bez operacije tvrde neki, da su vidjeli uspjeha, osobito kod jalcih lancinu­
jućih boli. Za to ima raznih metoda. (C o rv a I: bolestnik leži ravno na ledjih, ravno spru­
žene doljne okrajnine prigiblj u se tako u kukovih, dok dodju noge k lien ; Fl e g ar:
bolest.nik sjedi na čvrstom stolu, te mn se gornje tielo vrlo čvrsto prigiblje napred, na­
tezanje hrbteničnoga mozga ; Benuzzi: bolestnik leži ravno na čvrstoj podlozi, a glava
mu počiva na čvrstom jastuku, noge oko gležanja omotaju se ručnikom, pak ovako vuku
se oštro preko glave bolestnrkove, dok mu dodju koljena blizu, dapače do glave ; Blond el:
prignuta koljena primiču se što bliže bradi bolestnikovoj , ter ostaju tako barem 5 minuta,
a dok se to postigne ovije se čvrst ručnik oko zatiljka i izpod koljena). Ovamo spada i
suspenzija sa S a gr e-ovim ili S pr i m o n-ovim aparatom i korset po H e s s i n g-u.
SymtJtomatičko liečenje. 1. Lanci n u j u će boli. Sad topli sad hladni oblozi s chloro­
formom i aetherom na preosjetljiva mj esta, spray s methylchloridom, synapizmi, natiranje
s chloroformom, veratrinom, spir. formicar., spir. synap., priljepljivauje emplast. vesic. perpet.,
empl. opiat., empl. belladonn. itd., munjina (stabilno djelovanje anode ili kathode), frotiranje
ručnikom ili četkom, jaki tlak (privežu se olovne ploče), masaža, suspenzija, bezkrvno na­
tezanje živaca, mazanje s koncentriranom otopinom joda, pointes de feu kraj hrbtenjače
ili na mj estih, gdje izlaze bolni živci. Od nutarnjih ljekova spominje E. chinin, jodkalium,
bromove soli, antifebirin (0·30-0·50) phenacetin, antipyrin, exalgen, salipyrin, natr. salicyl.,
lactophenin itd. kadšto kombinacije više. ljekova zajedno ili s jači mi narcotici : cod ein, atropin,
morphij. Neka se upotrebe jaki obroci, brzo jedan za drugim. Bez morphijevih injekcija
ne će se proći u težkih slučajevih, ali neka se uporabe vrlo oprezno, jer ovi bolestnici
naginj u na morphinizam. Slično se postupa, kad nastaju tako zvane krize u crievlj u ili
želudcu. Pod puni mir, najstroža dieta, kadšto sani.o hraneći klystiri i umirujuća sredstva ;
nakon pokusa s toplinom, sa studeni, s derivanciji, munjinom itd. upotrebit će se kadšto
ipak i morphij podkožno.
f3r. ?. t.iečnički Viestntk 1897.
Kod kriza u grkljanu : inhalacija s chloroformom, a.etherom, ltistivanje s cocainom,
galvmizaeija vagusa i sympathilra itd. Anovesikalne i ldytoridne krize trebaju lokalnu
uporabu topline i studeni, brom, antifebrin, codein, morphij. araesthje i an . aes . hezij e lie
se far&dikom četkom, labilnom uporabom kathode galvamčke struJe - frikCIJe, masaza.
Proti atrophiji vidnoga živca osim liečenja s Hg. i jodom upotrebljuje Galezowsky
injekcije sa zlatnim cyanur-natrijem i živinim cyanurom. Razne kljenuti lieče se munjinom,
injekcijami strychninom, masažom itd. itd.
Na koncu svoje izvrstne razprave daj e E. obćeniti nacrt za liečenje tabesa:
I. U sasvim početnom stadiju : antisyphilitičko liečenje, ako ima k tomu ma ikoje
indikacije, oprezno ali energično, svakako ne pretjeran postupak, radje če!lće opetovan, a
u razmaku toničko liečenje, munjina. Hydrotberapija, balneotherapija. kasnije event. u zimi
arg. nitr., munjina - ev. suspenzija - a uz to symptomatično nastojanje.
IL Kašnje p1·omisli dobro, da li češ davati žive ili joda - u ostalom pobrini se za
obćenitu njegu i hranu, ljeti up.otrebi kupelji u rudnicah ili s vodom, masažu, munjinu, a
zimi gimnastiku, suspenziju, lj ekove itd. Ali ne zaboravi uz to, da tj ešiš bolestnika.
III. U zadnjem stadiju ne muči bolestnika, koji je manje više sam bez nade sa sva­
kovrstnimi procedurami, već ublaži J:DU težko stanje promišljenim symptomatičkim liečenjem.
Sada ćeš najviše uspjeti psychičkom therapijom, a ovamo spada navlastito, da se od vre-
mena do vremena štogod s bolestnikom pokuša, što ga ne muči, već razblažuje. R.
Iz stranih listova.
Jz izvješća Iiečničkoga povjerenstva izaslanoga od ca1·ske akademije u
Beču mdi iztmživanja azijske kuge u Bombay-u. (Wiener kliniscbe Wochenschrift 1897.
Nro. 20.)
Povjerenstvo prispjelo je u Bombay 20. veljače t. g. ter se je sredinom svibnja vra­
tilo u Beč. Kad je povjerenstvo prispjelo, bilo je još preko sto slučajeva smrti na dan,
ali povjerenstvo drži, da je broj pomora bio jo!! znatno veći, ali da su se bolestnici pri­
tajivali, a mrtvaci tajno pokapali. Za svoja opažanja dobi!le članovi do volu, da s zr: iju upo­
trebiti sve bolestnike i mrtvace u bolnici "Arthur Rond". D(l 20. travnJa t. g., kad Je počeo
pomor znatno padati, imalo je povjerenstvo .70 točno vodjenih poviesti bolesti, te 47 i ana­
tomski i bacterioložki pretraženih razudba.
Povjerenstvo označuje azijsku kugu na temelju svojih opažanja priljepčivom bo­
lesti, koja pokazuje vrlo karakterističku sliku, akoprem ima vrlo promienljivih značajka.
Najčešća f9rma je septicaemičko haemorrhagična, ona je označena prvotnim haemorrha­
gičnim bu bonom bud u dim lj u, bud pod pazuhom, bud na vratu : u njegovoj okolini bud
veći bud manji oedem, i nebrojenimi izlj učki različito velikimi u raznih orgau;h. A ima i
slučajeva, gdje ne ima upravo jedan bubo, već su sve mezgovne žliezde ovećane ili pre­
vladava samo haemorrhagični značaj. Druga forma - mogla bi se više nazvati septico­
pyaemijom - jer imade bezbrojnih metastaza u unutarnjih organih - osobito ima takih
!lmboličkih središta u plućih, u jetrih, u bubrezih. Treća fo rma je primarna kužna pneu­
monija - konfluirajuća lobularna pneumonija, značajnog izgleda, bez pov.ećanja melgovnih
žliezda.
Kuživo ulazi u tielo većinom kroz kožu, ako se i ne može u svakom slučaju točno
na koži označiti ulazite, u manjini slučajeva uljeze Jruživo kroz pluća i .tonsille ; kroz pro­
bavila drži povjerenstvo, da kuživo ne ulazi u tielo.
Klinička slika odgovara u obće Griesingerowom ·opisu. Injicirane spojnice očiju,
silna glavobolja, delirija, pentl!,ju.ći govor, žestoka vrtoglavica, od koje bolestnici, čim se
dignu s kreveta, teturaju kao pijani. - Važni su znakovi, jer se dadu upotrebiti za dia­
gnozu već u početku dvojbenih slučajeva.
Bolest počima obično bez predhodnih znakova, velikom vrućinom, često .groznicom
ili opetovanom jezom, žestokom glavoboljom, vrtoglavicom, kadšto bljuvanjem. Bolest te

264 Lie'čnički Viestnik 1897. Br. · 7.
pod slikom težke inJekcije; kod typičkih slučajeva razvijtl se bu boni, koji često silno bole ;
slabost srdca i znatno otegoćeno disanje. Bu boni su izprva maleni, tečajem- narastti, a ima
ih već u početku bolesti, a kadšto nastajt1 istom iza nekoliko dana. Ako bolestnik ne
umre prvih sata ili prvih dana bolesti, a ono se mogu buboni i ognojiti iza po prilici 9
· dana ili se često i posve resorbiraju. Najteže pate bolestnici, koji imadu bubone na
vratu ili uz doljnu čeljust, jer vrlo veliki i opori infiltrat može stisnuti tracheu i uzrokovati
oedem glottide. Smrt - koja može nastupiti u svakom času - česta je u prvih 12
do 24 sati - ovisi o vrlo brzo nastaloj slabosti srdca . .Arteria mdialis, koja je izprva još
dosta puna, postaje · često za nekoliko, ; sati uzka, tanka poput niti, valovi bila nizki, neo­
graničeni, napetost je što manja. Bilo::udara 1ti0-180 - kadšto i pre)ro 200 puta. Raz­
vija se vrlo otegoćeno disanje uz cyanozu, periferija tiela ohladni - puls postaje paradoxan,
a često i dikrotan. U oporavljenika motrllo se vrlo rualobrojno kucanje bila kroz više dana.
Bolestnici dišu obično 30-40 krat u minuti - ali 50-60 udisaja motrilo se dosta
često, akoprem se nije klinički moglo konstatovati ništa, osim neznatnoga katarrha ili ter­
minalni oedem. Vrlo učestano disanje - i preko 70 puta u minuti - opaža se u slučajevih
prvotne kužne pue;tmonije. Sviest kadšto nije pomućena do smrti, kadšto su bolestnici
vrlo nemirni u delirijih, drugi opet bolestnici deliriraju mirno kao oni u pošalini, a sadržaj
delirija je obično veseo. Vrlo se često opaža, a kadšto podpomaže diagnozu, da se bolest­
nici vrlo rado dižu iz postelje, ter naginju na bieg.
Vrućica je obično popustna - ali ima slučajeva, gdje se dade samo točnim mj e­
renjem ustanoviti, da su temperature kadšto povišene. Herpesa ne ima niti kod kuginih
pneumonija. Podkožna krvarenja su riedka - većinom samo blizu smrti. Koža je osobito
u akutnom stadiju vrlo suha. U crievnih organih ne ima promjena - osim akutnoga već
palpaciji pristupnoga povećanja slezena. Niti bljuvanje, niti proliev ne opaža se često. U
mokraći ima obično nucleoalbumina i serum-albumina - vazda izpod 1/2 %0 Esbach, krvi
riedko. Chloridi su skoro u svib slučajevih znatno umanjeni.
Osim gore jur spomenutih pometnja sviesti, riedke su pometnje u živčevlju, tako
uslied infiltracije čeljustnoga sgloba uzma facialisa, kod bubona u pazuhi - neuritis cieloga
plexusa nadlakta. U dugotrajne oporave opažalo se je kadšto, da se je razvila duševna
apathija. Pregledbom očiju zrcalom nij e ništa ustanovljeno, niti iztraživanjem krvi.
Diagnoza je u typičnih slučajevih !asna. Potežkoća ima samo onda, kad ne ima iz
početka bubona ili kod kugine pneumonije. Kod prvih razviju se buboni kašnje, pa tako
ustanovljuju diagnozu, kod potonje nadju se bacilli sitnozorom u sputt1mu. Ali obično može
se već iz običnih znakova odmah razlučivati prava diagnoza. Therapeutskih opažanja nije
povjerenstvo imalo prilike praviti -- uštrcavanje carbolom, jodnom tinkturom, sublimatom
učinjeno od domaćih liečnika, bilo je bezuspješno.
Glede inkubacije drži povjerenstvo, da ne traje dulje od 4-5 dana.
Glede aetiologije tvrdi povjerenstvo, da je bacili pro nad jen od Ye rs i n a i K i t a­
sat a jedini budilac azijske kuge. Lasno se pronadje u mrtvacu i to mikroskopom i kulturami
· - iz raznih organa i osebina samo ne u crievnih izmetninah.
U krvi živih osoba može se većim dielom kulturalno pronaći, mikroskopom samo
onda, ako ga ima u krvi u veoma velikih množinah - ovi slučajevi su bez iznim-ke umrli.
Mnogi slučajevi, koji su smrću svršili ukazali su se kao mj ešovita infekcij a,
po iztraživanju povjerenstva potiču ove od vriedova na tonsillah, od pneumonskih ognojaka
ili od bubona bud bez operacije, budi poslije operacije - a nastaju od streptococca, od
·
diplococca preumoniae i staphylococca.
Od bioložkih svojstava bacilla azijske kuge navadja povjeren stvo, da se ne obo­
jadiše Gramovom metodom, da imade kapsulu, koju se ne da vazda vidjeti, da voli alkalsko
hranivo, ter da lasno propada uz konkurencij u drugih bacterija, da nadalje lasno propada
kod izsušivanja i u viših tempei:aturah.
Kod raznih životinja mogu · se ciepljenjem proizvesti slični pojavi kao u čovjeka ;
spontano pako· da oboljuju samo parcovi. Bacille azijske kuge vrlo je težko pronaći izvan
čovječega ili životinjskoga tiela gledom na gore navedena bioložka svojstva.
·
·
Br. 7. Liečnički Viestnik 1897. 255
Glede histologije azijske kuge, glede točnih bioložkib svojstava kuginoga bacilla,
glede pitanja o kuginom serumu i prema diagnozi i prema prophylaxi, nadalje glede vried­
nosti Haffkins-ovih injekcija s obumrlimi kulturami izvjestit će povjerenstvo doknadno.
Therepeutskih uspjeha Y er s i n-ovih injekcija, koje su se pravile za boravka povjerenstva
u Bombayu, nij e ono nikakovih vinjelo.
Iz promatranja svih odnošaja drži povjerenstvo, da se azijska kuga dade uspješno
svladati točnom provedbom obćenitih zdravstvenih mj era, osobito strogom izolacijom bo­
lestnika i shodnom desinfekcijom njihovih izmetnina i od bolestnika rabljenih predmeta.
Po mnienju povjerenstva ne će se azijska kuga prenieti u naše krajeve niti robom
prema svojstvu kuginoga bacilla, niti putnici, ako se ovi putem strogo liečnički nadziru,
ali pomisliti se dade, da bi se mogla preuieti parcovi, kojih na svakom brodu ima.
Povjerenstvo bilo je za cieloga svojega boravka u Bombayu zdravo - akoprem Je
mnogo patilo od vrućine, osobito u laboratoriju, gdje je već u ožujku bila temperatura
28° R. i više.
R. Hecker. Sm1·t uslied k?·votolca iz arte1'iae anonymae. (Miinchener med. Wochenschrift
1897. No. 20.)
2'/, godine stara djevojčica donešena je u bolnicu sa symptomi stenoze larynxa ; odmah
je učinjena intubacija .. Pošto je tuba 1348/4 sata ležala, te se nije mogla bez uštrba za disanje
odstraniti, to je izvedena tracheotomia inferior kod posve normalnih odnošaja. Ćetvrti dan
promieujena je canula, rana imala je obično lice, krvarenj e nikakovo. Sliedećih dana poče
se doljni kut rane nešto razširivati, rubovi su malo sivi i nekrotični. Temperatura nešto
povišena. Pošto je treći dan canula kao obično bez ikakovih potežkoća opet promienjena,
nastupi kratko na to tako obilno krvarenje, da se nikako nije dalo ustaviti, te diete
izdahne 4-5 časova, kako j e krvotok nastao. - S e k e i j a: H> cm. duga rana od opera­
cije, na koju se nastavlja 4 mm. duga nekroza prodirući dušnik kroz cielu debljinu i svr­
šavajući s okruglim kao leća velikim defektom. Arteria anonyma prolazi poprieko izpod
defekta i sraštena je -e dušnikom. Spomenuti defekt zauzima na gornjoj stieni arterije
mjesto adventicUe i u dubini istoga nalazi se mala luknjica, kroz koju se tankom sondom
dolazi u otvor arterij e, iz koje je krvotok uzsliedio.
Pisac navadja iz književnosti još sedam slučajeva, kod kojih je na isti način smrt
nastupila, te kod kojih je arteria anonyma dielom na svom pravom mj estu, dielom nešto
vise nego obično prolazila.
Da bi se izbjeglo ovakovim neprilikam preporučuj e pisac : na se kod tracheotomij e
učini čim gladje rubove rane, strogu asepsu, mir po mogućnosti za vrieme ležanja canule,
koju valja oprezno mienjati i čim se pokaže i najmanje krvarenje narkotična sredstva
rabiti.
K. Wunder. Gang1·aena desne stmne pop1·sja posl,ije ospica. (Miinchener med.
Wochenschrift 1897. No. 20.)
Dj evojčica od sedam godina oboli na ospicah, osip bio je prilično neznatan. Za
nekoliko dana nastade na desnoj strani prsišta čir, koji se je danomice povećavao tako,
da je deseti dan morao biti otvoren, pri čem je izašlo mnogo gnoja i rubovi bijahu do-
3-4 cm. u obsegu podrovani. Nehotični dielovi odpadoše za nekoliko dana i rana poka­
zivaše sliedeći lik : kao prepa1irani okruživahu mm. pectoralis major i latissimus dorsi
nepravilni defekt, koji sizaše u svojoj sredini do pokostnice rebara, inače svježe granula­
cije i dvie luknje, jedna vodi pod m. pectoralis major, a druga manja pod m. latissimus
d01·si. Poslij e nekoliko dana pokaza se i na unutarnjoj strani desne nadlaktice sličan čir.
Pisac drži, da je oboje nastalo uslied alteracije krvnih sudova, i to prvo thrombozom
arteriae thoracicae longae, a drugi čir putem mezgovnih sudova, a ne direktnim dotikom,
makar da se u prvom slučaju mora predpostaviti, da je infekcija išla nazadnim putem;
što on drži mogućim u ovakovih slučajevih, gdje je upala silna.
·
Cl'lenjak (Zagreb).
P. K. Pel. ]( aetiologiji otrovanja olovom. (Centralblatt fiir innere Medizin 1897.
No. 23.)
K. priobćuje 3 slučaja otrovanja olovom, gdje nije u zanatu bio odmah očit aetioložki
momenat, niti su bili pojavi bolesti tipično izraženi, nego su bolestnici izticali druge
R.

256 Liečnički Viestnik 1897. Br. 7.
symptome, te se je tek kod točnije pretrage našao pravi uzrok bolesti. 1. 19-god. postolar
zadobio je najprije boli n mndih, zatim u ledjih i ramenu. Radio je u tvoi·nici, gdje su se
rabili pokositreni čavlići, te je uviek uzimao veći broj ovih u usta, da ih može brzo izvaditi
i zabiti. U kositrn je bilo kano obično olova. 2. ·41-god. radnik smotaka pokazivao
je najprije rheumatičke i neurastheničke tegobe. On je smatao smotke na kositrenoj ploči,
te je držao u ustih nož, s kojim je odrezivao smotke. U ploči bilo je mnogo dubokih
zareza. Bolestnik nije valjda samo nožem kroz usta dobivao u sebt> olova, nego su mu se
i ruke po ploči trle, te je valjda s njimi jeo, a da ih nije oprao. 3. 29-god. bolestnik radio
je 15 god. u brusioni diamanta, te je ostavio taj posao, jer mu je vid oslabio. Poslije 5
mjeseci zadobi pojave akutnog qtrovanja olovom. U brusioni bio je nj egov posao, da
male diamante u olovnu masu učvr§.ć.uje; morao ju je toplu gnječiti s prsti, koje je ovla-
živao pljuvačkom. ( .
·
F. Jessen. O p1·olon,qirar{o:j diphthe1·iji. (Centralblatt fiir innere Medizin 1897.
No. 19.)
J. izvješćuje o slučaju, gdje su se kroz 4 mjeseca nalazili ne samo LOfflerovi bacilli,
nego i kliničke pojave diphtherije t. j. diphtheritične zapale na sluznici ždriela. Pošto su
izginuli diphtheritični oblozi (iza 5 mjeseci) popustila je i infiltracija ždrielne sluznice.
E. Terrile. O latentnoj tube1·culozi. (Archivo italiano di elin. med. 1896. Anno
XXXV. Punt. III )
Od 53 bolestnika, koji su bili na Maraglianovoj klinici radi akutnih bolesti disala,
a nisu bili haereditarno nametnuti niti sumnjivi od tuberculoze, injicirao je T. podkožno zamorčadi
pljuvačku i dobio u ll slučajeva karakteristične znakove experimeotalne tuberculoze,
akoprem je bio pljuvačku točno pretražio i nije u nijednom slučaju našao tuberculbacilla.
S toga misli T., da je u sih tih slučajevih postojala latentna tuberculoza, koja se
nije mogla klinički ustanoviti i da su se ipak male količine bacilla prenjele na pokusne
Životinje. Kod ovih se je uviek našlo tuberculbacilla i moglo se tuberculozu preciepiti na
drugu zamorčad. Od ovih ll bolestnika je 9 izliečeno iz bohiice izašlo, kod jednog
manjka oznaka glede toga, a kod jednog je kod sekcije nadjeno staro sclerotično mjesto
u vršku desnih pluća.
Reissmann. Sadanje stanje našega poznavanja i naš·ih nazora tt koliko je meso
tube1·culoznih životinja po zdmvlje škodljivo. (Hygienische Rundschau 1896. Nr. 18-21.)
R. na temelju pokusa, opažanja i izkustva dolazi do sliedećih zaključaka : Unititi,
odnosno samo tehnički uporabiti imadu se svi direktno oboljeli organi i meso
životinja, koje su bolovale od akutne miliarne tuberculoze ili kod kojih je tuberculoza
već prouzročila očevidno mršavilo ili promjene, napokon i kod mnogobrojnih ognjišta lokalne
tuberculoze. I eso se smije na male komade rezano, sterilizirano (kuhano)
uz oznaku prodavati kod procesa, čiji lokalni karakter je dvojben (caverne,
početno poremećenje hranjenja itd.), zatim pošto se je odstranio bolestni dio, ako se radi
o pojedinom ognjištu u žliezdah mesa ili u kastih, a životinja je dobro ugojena, napokon
ako se radi o obćoj tuberculozi crieva. Meso se smij e sirovo uz oznaku prodav
a ti, i to u cielom izuzam ono oko bolestnoga diela, ako je ujedno oboljela poplućnica
i potrbušnica, te žliezde daljne i gornje prsne stienke, odnosno bedrene žliezde crieva.
Isto tako je slobodno, ako su ognjišta, koja odaju obću infekciju od veličine prosenog
zrna, te pokazuju suhu sirastu ili vapnenu kakvoću. S l o b o d n o s e m o ž e m e s o pr epustiti
prometu, ako ima neznatnih lokalnih procesa nutarnjih organa. Sasvim
zdravi dj elovi marve za klanj e mogu se prepustiti prometu kod znatnih
stupnjeva lokalne tuberculoze nutarnjih organa, kod obće tuberculoze nutarnjih organa
samo onda, ako jesu očito sirasti il! ovapneni procesi.
S. Ettore. Iztraživanja o pathogenezi 1·hach·itide. (Revue mensuelle des maladies
de I'enfance. Mart et Avril 1897.)
E. je iztražio 25 nerhachitične, nu od drugih bolesti bolujuće i 22 rhachitične djece,
te je došao do zaključka, da ova bolest doduše nije uviek infekcijoznog porietla, da ali u
svih slučajevih kod njezinoga postanka imadu veliki dio bacterije. Kosti (većinom se je iztraživao
mozak kojega rebra ili ključice) ne rhachitične djece bile su većinom sterilne, a one
rhachitičnih davale su čiste kulture raznih bacterija, osobito streptococca i bacili. coli.
Br. 7. LJečnički Viestnlk 1897; 257
Kod svih infekcija (gastroenteritis, broncbopneumonia), koje obično zaražuju zlo gjeu i
hranjen u djecu, prelaze bacterije u krv i odande . u prvih · godinah os_9bt.o' rdo u kosti.
Moguće, da su toxini . uzrokom rhachitičkih promjena, nu većinom su ;ba()teriJe_ poyodolll;
da počimajuća rhachitis bude težka m d direktno prouzročuje manje više. tež'kli f

258
,.
Lieqnički Viestnik 1897. Br. 7.
Azijatska kuga. Službeno je proglašeno, da je kuga buknula u Džedi, luki na
iztočnoj obali crvenoga mora, odkuda polazi glavni pohod hodočastnika u Meku.
Umro. U Worishofenu umro je 16. lipnja po svem svietu poznati župnik Sebastijan
Kneipp. U glavnom je liečio hladnom vodom, a da se od nj egovoga sustava nije
ničim hydrotherapija pomogla, jer je bio neupućeni nevježa. J edno mu se mora priznati,
a to je, da je liečio s osvjedoČenjem, da se nalazi na pravom putu, te da je bio skroz nesebičan,
čovjekoljubiv i dobrotvoran.
Novo lječilište. U Svibovcu kraj Varaždinskih Toplica uredila je gdja. Laura
Mallošeg dozvolom kr. zem. vlade dietičko lječilište po Schrothovoj metodi.
Novo lj ečilište stoji pod nadzorom kr. kot. liečuika dra. K. Wunderlicha i privatnoga
liečnika E. Kollaya. .
Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tekom lipnja 1897.
Diphtheritis preostalo O, prirasl,oJ4:.J ozdravilo 3, ·umrlo O, preostaje 1. Variola preostalo
ll, priraslo 10, ozdravilo 15, vmrlo 4, preostaje 2. S carla tina preostalo O, priraslo O,
ozdravilo O, umrlo O, preostaje O. M or billi preostalo 16, priraslo 19, ozdravilo 27, umrlo
O, preostaje 8. Ty p h u s a b d o m i n a li s preostalo 3, pri raslo 6, ozdravi! o 3, umrlo O,
preostaje 6. S e p s i s p u er p er a li s preostalo 1, priraslo 2, ozdravilo 2, umrlo O, preostaje
l. Tussis convulsiva preostaio O, priraslo 2, ozdravilo o,· umrlo O, preostaje 2.
Natj ečaj za popunjenje službe obćinskoga Iiečnika uzadružene zdravstvene
obćine V e I. Tr g o v i š t e-Z a b o k-S v. Kr i ž sa sj edištem u Zaboku, s godišnjom plaćom od
600 .·for. i stanarinom od 200 for., ter pravom na petgodišnje doplatke od 50 for. Propisno
obložene molbenice do 24. srpnja t. g. kralj. županijskoj oblasti u Varaždinu.
. XII. medjunarodni medicinski kongres u Moskvi, 19-26.
·
kolovoza 1897.
Razne obaviesti.
Putovnica. Svaki stranac, kada putuje u Rusiju, mora da je obskrbljen putovnicom.
Takova putovnica mora da je vidirana od ruskoga konzula, koji ima svoj e sjedište u zemlji,
iz koje g. član kongresa polazi ili kojom prolazi. Na ruskoj granici imadu se putovnice
pokazati, da se ubilježe.
Ruski novac. Ruske novčane vriednote sačinjavaju bankovne note i kovani novac.
Kovani novac je od zlata, srebra i bakra. Novčana jedinica je rubalj, koji imade 100 kopeka.
Imperial od zlata vriedi 15 rub. ; pol imperiala 7 r. 50 k. (20 frca.). Od srebra imade
novac po l rnb., 50, 25, 20, 15, lO i 5 kop. ; od bakra 5, 3, 2 i l kop. Bankovne note
jesu po 100 rub. (boja nebeske duge), 25 rub. {biele), 10 rub. (crvene), 5 rub. (modre), 3
rub. (zelene) i l rub. (žute). Ruski novac razlikuje se kod kupovanja od stranoga novca: za
stan, odielo, pokućtvo i predmete luksusa plaća se u Rusiji l rubljem ono, šta u inozemstvu
stoji 2 fran. ili 1·5 marka. Naprotiv hrana, knjige, razsvjeta, grijanje i putovanje
je mnogo jeftinije nego u inozemstvu. Ruskomu rublju se najviše približuje austrijska forinta
(po pr. 80 kop.) i po vriednosti i kod kupovanja.
Kod putovanja u Rusiju dobro se čini, da se za jedan dio svoga novca uzme kreditni
list na koju banku u Moskvi, a drugi da se promieni u ruski novac u inozemstvu
(ne na ruskoj granici, gdje je kurz uviek mnogo gori), a ostatak da se uzme sa sobom u
novcu svoje zemlje. Kada se mienja svoj novac, treba dati prednost bankovnim notam i
poglavito onim od l do 10 rub. N ote po 25 rub. znadu biti patvorene j one po 100 rub.
nije uviek lahko promieniti:
Uvjeti za putovanje u Rusiji. Od svih ruskih pograničnih postajah imade izravnih vlakova
u Moskvu. Prije kongresa obćit će od ovih postaja osim običnih brzovlakova za članove
kongresa još doknadni brzi vlakovi. Odbor kongresa učinit će sve moguće, da bude
u svih tih vlakovih spavaćih vagona za članove kongresa, koje mogu rabiti uz doplatak
običajne pristojbe. Broj razpoloživih mjesta u ovih vagonih bit će u svakom slučaju ograničen.
Gda. članovi kongresa dobit će bezplatne karte I. razl"eda za putovanje od granice
do Moskve i za. povratak. Gospodje ili druge osobe njihove obitelji, koje ih prate, plaćaju
Br. 7. Liečnički Viestnlk 1897. 259
za prevoz običnu cienu. Na inozemnih željeznicah uživaju isti popust članovi kongresa i
njihove obitelji. Svaka bezplatna karta mora da nosi · ime člana kongresa, rusku pograničnu
postaju, s koje se polazi i pravac, kojim se putuje u Moskvu i natrag. Svaki član
kongresa, koji imade bezplatnu kartu, može po vlastitom izboru poći i vratiti se istim
putem ili za povratak odabrati drugu pograničnu postaju.
Osim željezničke karte dobit će svaki član kongresa od eksekutivnog odbora izkaznicu,
koja posvjedočuje, da je platio pristojbu i da je zaista član kongresa. Na zahtjev
nadzornika vlaka ima se ta izkaznica pokazati. Ovom izkaznicom dobit će Ae takodjer na
inozemnih željeznicah obećani popust. Na povratku iz Moskve ne će vriediti željeznička
karta, ako joj eksekutivni odbor nije udario biljeg : "vlastnik ove karte sudjelovao je kod
medjunarodnoga kongresa". Kod polazka imadu se karte obilježiti kod pogranične postaje,
a kod povratka na .kolodvoru u Moskvi . .
Željezničke karte vriede od 1./13. srpnja do 10./22. listopada, te daju pravo na bezplatni
prevoz 16 klg. prtljage.
Željezničke karte i izkaznice odposlat će se na zahtjev članova kongresa (redovitih
i izvanrednih) pod naslovom, koji oni označe. Glavnoga tajnika treba obaviestiti, kojim
pravcem želi pojedini član poći u Moskvu i kojim se vratiti.
Pravac može biti samo izravan, n. pr. Petrograd-Moskva; Port Baltique-Tosno­
Moskva; Aleksandrovo-Varšava-Moskva ; Odesa-Kiev -Moskva j Sebastopol-Hark ov ­
Moskva itd. ; ne može se uzeti n. pr. ovaj pravac Eydtkunen-Petrograd-Moskva.
U svakom vagonu, koji dolazi s granice moći će stranac naći kojega ruskoga putnika,
koji govori njemački ili francezki. Na samoj granici i na velikih postajah ustrjit će
ee liečnički odbori, koji će biti na uslugu članovom kongresa, koji putuju u Moskvu.
Dolazak u Moskvu. Na kolodvorih u Moskvi, gdje će stiĆi članovi kongresa, bit će
stanbeni uredi i na službu tumači (poglavito dj aci). Osobe, koj e prispiju, mogu tamo naći
adresu stana, koji su si bili naručili ili si izabrati . takav po obaviestih, koje će im se
pružiti. Tumač će ih upraviti do stanova, koje su najmili ili im pomoći da nadju kočij u,
koja će ih onamo odvesti.
Stanovi. Akoprem može svaki siguran biti, da će kod svoga dolazka u Moskvu naći
Atan, to će ipak biti bolje, da se može pružiti što veći i laglji izbor, da mogu članovi kongresa
prije saznati ono što žele. Mogu se obratiti pismeno na glavnoga tajnika prof. W. K. Rot h a
(klinika živčanih bole11ti u Moskvi), ili na stanbeni ured (g. prof. Šervinsky, glavna poliklinika,
dj evičje polje u Moskvi). Ovaj odbor već sada pripravlja veliki broj soba u posebnih
stanovih, soba s pokućtvom, hotela itd. za razne ciene i ukuse. Ciene bit će u glavnom
umjerene, te će se za 5-15 frca. na dan moći dobiti soba s kavom u jutro i na večer. Ured
moli, kada se naručuje stan, da se ne javi samo broj osoba i nuždnih soba, nego i cienu, ·
koju se hoće platiti, te jezik koji se govol"i. Ćlanovi kongresa uputit će se, u koliko je
moguće, u takove stanove, gdje gospodar ili njegovo osoblje govori dotični jezik. Svaki
član kongresa dobit će kada stigne u Moskvu "vodju po l.Vloskvi" u francezkom jeziku.
Onim, koji se žele obskrbiti drugim vodjom, preporuča se Badecker (Rusija). l
Gostione. Moskva je glasovita radi svojih gostiona : slavjanski bazar, heremitaža,
hotel continental, Testo:w, veliki moskovski traktir, te imade gostiona drugoga razreda,
koje se mogu dobro preporučiti, kao n. pr. hOtel de Russie, hOtel Billo (posjećuju Austrijanci),
Alpenrose (posjećuju Niemci, Francezi i Talijani). U većini tih gostiona može se
dobro ručati za 2 do 10 franaka. Osim toga kani f.le kod lokala za kongres urediti buffet
prvoga reda, gdje će gg. članovi imati prilike, da se nahrane uz veoma umjerene ciene.
Uredi. Za vrieme kongre11a bit će sve učinjeno, da se olakša kako bi [njegovi članovi
dobili sve upute, koje potrebuju, kako bi mogli dopisivati . sa svojimi odnosnimi zemljami
i kako bi mogli medjusobno obćiti u lokalu kongresa. U tu svrhu smjestit će se u tom
velikom lokalu sve urede za upute, poštu, brzojav i telefon. Svaki dan će izlaziti dnevnik
kongresa s i·azporedom za taj dan, a takodjer sa svimi objavami, koje zanimaju članove
kongresa. Gda. članovi dobit će na uspomenu razne publikacije tičuće se Moskve s . me-·
·
dicinskoga gledišta.
1 Upravo izašlo novo izdanje. Op. ured.

21\0 · · LJečnički Viestnlk 1897. Br. 7.
Zabave: Upravo se iztadjuje razpred zabava i svečanosti, koje "e bit( za kongresa.
Ovaj će se razpored kasnije objaviti. U stanovite ure dana mogli. članovi kongresa posjetiti
sve muzeje, palače, spomenike Kremlja itd. jednostavno; ako pokažti sVoje članske iikaznice.
Da se mogu lahko upoz'nati, dobit će osim toga svi članovi kongresa posebne znakove.
Izleti. Odbor kongresa kani urediti uz umjerene ciene prije otvorenja kongr!isa i posUje
njegovoga zaključka (od 3.-6., od 15.:... ..18. i takodjer ako bude potrebno od 19.-22.
kolovoza) izlete k manastiru sv. Sergija (trajanje 1 dan), u Nižnij-Novgorod (2 noći i 1
dan), takodjer okrLižnu vožnju u Sv. Sergij, Jaroslav), po Volgi do Nižnjegn Novgoroda i
natrag u Moskvu (3 dana). U ostalom . odbor će činiti sve moguće, da uredi pod konac
kongresa izlete u dalje predjele: na Volgu, u nutarnjost Rusije i n Krim; G. mjernik
Kerbedz obećao je upriliČiti uz vanredno povoljne uvjete (150 franka) izlete u Kavkaz,
prolazit će . se transkavkazskim P-l:edjelom po vojničkom putu u Georgiji ili preko Baki.1a·
i natrag na gmnicu Crnim morem. Odbor žali, ela za sada ne može dati točne obaviesti
o tih izletih, niti otvoriti predbilježbe. Te će se obaviesti objelodaniti čim bude moguće.
Bezplatne vozne karte, koje će dobiH članovi kongresa, clozvoljavat će im, da poclju.
u Moskvu jednim pravcem, a da se vrate drugim ; moguće je, da će nekoji od njih htjeti
se okoristiti prolazeći zemljom, da vide stanovite predjele prije kongresa. Ti izleti imat
će osim . toga i to dobro, da će se dolaziti postu pice u Moskvu i zapriečiti, da se ne prekrca
promet na prugi Varšava-Moskva. Uslied toga odbor upozoruje članove kongresa
na izlete, koje mogu učiniti. Oni, koji dolaze od Petrograda; mogu (uz plaću) posjetiti Finsku
(Hango, put u Helsingfors i preko . otočića finskih, Vyborg, Saimsko jezero, vodopadi
Imatre). Ako se znade nešto njemački ili švedki, to taj put 1ie pruža. nikakovih potežkoća.
Oni, koji dolaze s juga, mogu poći posjetiti glasovite obale (limane) u Odesi i ondašnje
etablissemente, a takodjer i Kiev. Iz Odese mogu takodjer poći na parobrodih ruskogll.
družtva za brodarstvo i trgovinu (25Q ·, popusta) u Sevastopol, pogledati ovaj grad
i južni kraj Krima, etablissemente izmetina u Eupatoriji i osobito one u Saldju, jedine
svoje vrsti. Iz Sevastopola 'prolazi se u Moskvu preko Harkova, te se može na prolazku
posjetiti (skrenuvši nešta sa svoga puta) vrela petroleja u Slavjanskom. U Rvih gradovih,
koje smo imenovali, imade mjestnih odbora kongresa, te se mogu gg. članovi unapried
pismeno obratiti za ubaviesti na dotične zastupnike. Od osoba, koje tu udioničtvuju, možemo
za sada imenovati gg. dre. : Dmitrijeva i Lebedeva u Jalti, Eng. Ivanova u Sevastopolu,
Miniata u Sakiju, Greidenberga u Simferopolu, Duhnovskoga u Odesi, Tuhomirova
u Kievu. U ostalom sVi ljekarnici tih gradova bit će pripravni; da · daju upute o tih odborih
i adrese njihovih članova.
Gospojinski odbor. Posebni odbor gospoja, pod predsjedničtvom gdje. Sklifosovske,
imat će svrhu, da gospojam, koj e s došle u MoRkvu radi kongresa, . Pokaže znamenitosti
grada i okolice. Ovaj će odbor upriličiti sve što je nuždno, da im učini boravak što Inoguće
ugodnijim.
Izravne sveze izmedju nekojih glavnih g·adova i Moskve. (Spominjemo samo one, koje
za naše članove imadu znamenoYanja.)
Beč-GraniCa-Varšava.... .:Moskva (put traje 47 s.).
Beč-Krakov - Podvoloczyska ..:.Kiev-Kursk Tula -Moskva (65 s. 45· m.).
Beč-Kiev - Kursk- Rjazan -Moskva (87 s. 20 m.).
Najbolja sveza za ·naše članove bit će, ako podju preko Budimpešte.
Zagreb-Budimpešta -Oderberg - Granica-Varša:va-Minsk-Moskva (37 s. 59 m.).
Zagreb-Budimpešta-Lawoczne-Lavov-Woloczyska-Kiev-Moskva (60 s.3 3 m.).
Popusti: na o';ćilih za čranove kongresa : ugarska državna· Željeznica : I. razred s kartom
n: r., JI. r. s kartom· Ill. raz. i lli. s pol ka rte IL razreda. (Vriedi i za članove obitelji.)
Parobrodske sveze : austrijskf Lloyd 25"/". Ruska družtva : Brodarsko družtvo _Seewecke"
na Volgi 25"1.,, Ignatov i Kurbatov u Sibiriji 50'/.. , Rusko drnžtvo za plovitbu i trgovinu
(pruga Odesa-Sevastopol) 25"/0• Brodarstvo na Dunavu i Crnom 'moru 50"10, Brodarstvo I.
Ljubimov na Kami i Volgi 25"/o, dobrovoljno brodovlje '25"fo.
Vlastnik i izdavatelj "Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije".
Urednik dr. M. pl. Čačković.
· Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu.
BI•. . U Zagrebu 15. kolovoza 1897. God. XIX.
IENIKI VIETNlK.
List izlazi jedanput na mjesec na podrug do dva arka. - Članovi ga dobivaju bezplatno.
Predplata za nečlnnove na godinu 6 for:, na pol godine 3 for.
(j lanarina, predplata i sve ostale uplate ima,i u se poslati "Mjenjačnici hrv. eskomptne banke" u Zagrebu,
Jelačićev trg br. 3.
Reklamacije radi "Liečničkog>t Viestnika" imadu sc upraviti na Dioničku tiskar1,1 u Z>!grebu, .
Gundulićeva ulica hr. 18.
Dopisi se šalju predsjedničtvu sbora ili uredničtvu lista (dru. M. pl. Čačkoviću, Gaj eva ulica
br. 7. Telefon br. 295).
Za oglase plaća se po d vostupačnom redku ili prostoru 15 novč.
Obiruržka kazuistika.
Pribćuje dr. T. Wikerhauser, primarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.
1. Lymphangioma cysticmn colli congenittbm.
Predstavio sam n zadnjoj skupstini djeraka M. Š., 3 god. fitaroga, koji
boluje od otekline na lievoj stra,ni vJ'aht.
Pokazao sam, da je oteklina velika kao mužka šaka, te siže od fossa supraclaYicularis
do processus mastoideus, sprieda ograničena od muscula sternocleido-mastoiea,
pod koj ega još neki produljci tumora sižu, straga se proteže do izpod lievoga cumrli!J,t'isa ;
tvrdji prodnljci se opažaju kod pipanja takodjer prama hrbtenici vrata, dušniku, izppd clnviculae
i aCJ·omija. - Koža nad tumorom je svagdje normalna i gibiva, samo iml}(le nešto
jačih vena. Tumor je donekle gibiv, sprieda sastoji od čvrstih, tvrdjih partija, odtraga je
mekan, kano da se pipa n pamuk; jasne fluktuacije nema, gdj e gdj e je na P9'Vršini prozračan.
Otečenih žliezcla nema. Disanje i gutanje normalno. Perkusija čini se, kano da je
nešto tympanitična. Kad diete viče, čini se, kano da tumor bude nešto veći i puniji -
Diagnoza glasi lymphangiunw cysticwn colti conyen-itum. (Slika na str. 262.)
Anamneza nam samo kHže, da je diete već od poroda imalo "izpod uha" kano
lešnjak veliku otekliuu, koja je iz početka pomalo, kasnije brže n!sla, uviek se dala iztisnuti,
samo zadnjih mjeseca ne, ali da je diete inače uviek zdl'/lvo bilo i dobro izgledalo,
što i sada još postoji.
O p e r a e i j a 4. lipnja t. g., narkoza s chlorofonnom. Zarez od proces. mastoidea
prama acromiju, površne vene se na oba kmja podvežu i prorežu. Tumor sastoji od samih
većih i manjih cysta, koje su prozirne, nekoje modruljaste. Tumor se veoma tegotno lj ušti,
jer idu produljci kroz museu!. scaleni do hrbteuice, izpod cncullarisa pod lopaticu, acromion,
claviculu (do vrška lievih pluća) i na tok velikih vratuih žila . . Gdjekoja cysta pukn6,
te izlieva svjetlo žutu, bistru tekućinu. Krvarenje nije znatno, te se samo nekoliko većih,
ali nuzgrednih vena i male arterije podvežn. Gornji dio mne sašit, cloljni dio kano i sve
pukotine medju mišiami s jodoformgazom lahko izpuujene. - Tek boleati normalan.
Jodoformgaze bude po malo izvučen, a velika šupljina se izpuujuje grauulacijami, ali još
nije posve zarasla.1
We g n er (Archiv fUr klin. Ohirnrgie B d. XX.) razlikuj e u glavnom tri
vrsti ovih lymphangioma.
Jedna vrst, gdje je lymphaWno žilje spojeno anastomozami u pleter (netz­
werk), ta vrst graniči na elephantiastične forme hyperplazija R glavnim repre-
1 20./7. zdrav odpušten. Opazka kod korekture.

262 Liečničkl Vlestnlk 1897. Br. 8.
zentantom, makroglosijom. Druga vrst sastoji se od spojnoga veziva, u kojem
imade raznih i većih i manjih šupljina, koje sadržaju lymphu.
Treća vrst je skupina većih i manjih mjehurića, napunjenih svjetlom tekućinom;
mjehurići da su nastali iz djelomi

Liečnički Viestnik 1897. Br. 8.
haezija pravi fibrozna forma. Da osim toga dosta često perforira koji tuberculozni
ulcus crieva, te da nastane circumscriptna ili i sveobća peritonitis septica,
naravna je stvar ; ali posvemašna gangraena crieva, iznenada nastala, dok se je
pacient sasma zdrav ćutio, uz tuberculosis peritonei ne će spadati medju česte pojare.
3. Lithiasis tslied tudjega tiela u mjehum.
J. V. 30 god. star, zidar, primljen u ožujku t. g. u bolnicu, pripovieda, da je dosada
uviek bio pos1'ema zdrav, izim malarije kad ga početkom veljače,t. g. poče peći kod mokrenja,
te da je svaki čas morao vodu puštati. - Početkom ožujka mu se voda posve zatv0ri,
te je liečnik s katheterom istu pustio, onda 8 dana sve u redu, zatim opet ischurija, radi
koje bude dvaputa katheter nuždap. - Iza toga ode u jednu bolnicu, gdje je na1•odno iza
katheterizma dobio silne boli u voaopustu, te zato izašao, a od to doba da je voda uviek mutna.
Srednje ugojen čovjek,' prividno zdrav, bubrezi i trbuh nisu bolni na pritisak, kroz
rectum se ne da ništa izvanrednoga napipati. Mokraća veoma mutna, gnojna, težkom mukom
svaki čas izlazi, penis nešto odebljan i otečen uslied jake gnojne urethritide navodno
ilije nikada imao gonorrhoeu). - Mj ehur pipaljkom pretražen, ne pokazuje ništa izvanl'edna.
- Izpiranje mj ehura s borovom raztopinom i lab1."i.m nitratom argent& itd. Boli
uviek jake, bolestnik ne spava niti. na morphium, s toga catheter a demeure, na to bolje.
- Katarrh u mjehuru ne će da · popusti. Mjehur nekoliko puta izpipap, nikada ništa pozitivna.
U polovici svibnja izadje iz urethrae mali kamenac, valjkast, kano da potiče iz
bubrega. Palpacija bubrega negativna. Iza nekoliko dana još jednom izadje mali konkrement.
Kod pon·ovne pretrage mjehura pipaljkom nadje se u mjehuru kamenac lahko gibiv,
nalazi se u izbočini mjehura iza trigona.
Epi'cystostomia 2./VI. u narkozi s chloroformom na tipični način. Izvadjeno je
nekoliko kamenaca (carbonata), koji su nanizani preko jezgre, koja sastoji iz tanke drvene
šibke. Kako je ta šibka došla u mjehur, nismo mogli sazua'ti, pošto bolestnik odrešito
negira svaku manipulaciju oko penisa.
Poznato mi je, da u nekih krajevih naše domovine ljudi uvadjaju u urethru
šibke od vrbe (salix caprea) kao liek od gonnorrhoe-e, pa nije izključeno,
da je i naš bolest.nik to pokušao i tim načinom šibka doprla u mjehur. Možda
je ta tanka šibka bila u kojem katheteru, te kod uvadjanja istoga, odnosno, kad
je mjehur izpran, unišla u mjehur. - Dok je ista bez inkrnstacija bila, nismo
ju mogli naći (kystoskop nemamo), a dražila je sveudilj, te "cystitis" nije nikako
bolja bila. 'rek kad se je pipaljkom našao konkrement znali smo, o čem
se radi, te izvadili kamenac.
Iza operacije umetnuta je u mjehur zavinuta staklena ciev (Knierohr Dittel-ov), jer ·
je katarrh bio guojan, a uret.hra odviš razdražena za catheter a demeure.
Tečaj bolesti bio je posvema medan, ciev izvadjena je iza 8 dana, mna · liepo gra-
nulira, mokraća se je očistila do maloga taloga, a bolestniku je dobro.'
Kod žena se nešto češće nadju tudji predmeti u mjehuru, što je jasno,
kad pomislimo, kako je urethra kratka, ravna i prost1:ana. Najčešće su igle, koje
se u vlasih nose, te koje masturbacijom dodju u urethru, tamo dulje vremena
ostaju, te čine velike kamence. Prije nekoliko godina imao sam i ja priliku
· ovakov slučaj operirati kod posve iznemogle, septične djevoj ke iz Bosne, koja
je malo dana iza operacije od amyloidoze i poginula. Nikada nam nije priznala,
da. je umetnula štogod u sram. Kod mužkih najčešće su komadići kathetera
nadjeni u mjehuru kod ljudi, koji sami rabe katheter, zatim razni predmeti oso­
bito ko d ct·etina.
Kod jedno 70 sluča:jeva kamenca, koji su na našem odielu operacijom izvadjeni,
naišli smo samo 2 puta na corpus alienum i to u napomenuta 2 slučaja.
1 7.;VII. zdrav odpušten.
Br. 8. Liečnički Viestnik 1897. 2li5
Keratoma palmare et plantare haereditarium.
Priobćuje dr. B. Peričić, primarni liečnik zemalj. bolnice u Šibeniku.
Već odavna je ghts bio, ela na otoku Mljetu kod Dubrovnika imade sl učajeva
lepre. U njemačkom arkivu za dermatologijn i sifilidn izneo je lani dr.
H o v o r k a, obćinski liečnik u Janjini, tu stvar pred znanstveni sviet, tvrdeći, da
s: u istinu rarli o lepri. Za tu s·oju tvrdnju nije ipak bio priložio temeljitih dokaza.
N u od toga

2.66 Llečnlćkl Viestnlk 1897.
Živčani sustav ne pruža znamenita.
Nigdje podkožilih čvorova.
Br. 8.
Anamil.esis: Bolest postoji od dj etinjstva, bez osobitih boli. Stacionarna. D1·ugih
bolesti nije imao. U obitelji da nije nitko šta takva imao.
Naziv bolesti, koji je za svoja dva slučaja Neumann prihvatio : "!(era­
toma palmare et plantare haereditarium" potiče od D ii h r i n g a f IT n n e. Kao
što u mome tako ni u Neumannovih slučajevih ne odgovara posvema ovaj
naziv, pošto bolest nije ograničena tek na dlane i tabane, već kako vidismo,
proteže se .na hrbte ruku i nogu, te se nalazi na laktih i koljenih. Neumann
bi · volio uvesti naziv "n Keratosis haereditaria".
, ·. U slučajevih N e u ap n o v ih baštinjenje je poznato, u svojem ja ga nisam
mogao ustanoviti ; ali ta tikdlnost ne čini mi se glne vriednosti, tim više, što
je kod neuke, težačke ruke mučno u tom pogledu što točno ustanoviti.
U razpravi, koja je sliedila N e u m a n n o v o m predavanj1i ijavio je K a­
p o si, d_a su tu vrst bolesti H e br a i on već davno poznavali i označili bili kao :
lchthyosis local is palm aris et planta1·is. Na to mu je N e u m an n odvratio, da
bolest zanago u isti skup pripada kao ichthyosis, naime u keratoze, nu on bi
ipak volio, osobito pogledom na obseg i oštro odmjeren okrajak pridržati naziv
kratom, pošto se ichthyoza nikada takovim načinom ne pojavlja.
*
* *
Pokle sam već ovaj članak bio predao uredničtvu "Liečničkoga Viestnika",
primio sam list od g. dra. H o v or k e, u kojem mi piše : "Smatram za moju
dužnost obaviestiti Vas, da sam onomadne s leprologom drom. E b l er s e m iz
Kopenhagena koje vrieme boravio na MUetu, da više spomenutu tamošnju bolest
zajedno pregledamo i proučimo. Ostavljam se sada moje predjašnje diao·noze : ·
lepra, budući da ju E b l er s smatra za "psorospe1·mosis fo llicularis "'. K vom e
mr Je primietiti, da ono, što neki dermatolozi tim imenom nazivlju, spada isto u
vtst keratoza.
Prilo k liečenju hypertrophije prostate resekcijom sj emenjaka.*
. Priobćuje dr. Miroslav pl. ČačJ

Liečnički Viestnik 1897. Br. 8.
Premtaje mi sada još, da izviestim o sluča;jevih hypertrophije prostate;
lwd lwjilt je Wikerhauser izl'eo resekciju sjemenjaka i ela saberem kod njih
po l učene posljeclke. Slučaj i, šest na broju, bili su sliedeći :
1. Mato P., 67 god., piimljen 21./9. 18ĐG. Prije 2 godine mu se navodno poslije
preobilna pića zatvorila voda, liečnik ga catheterizimo, te se je za osam damt sasvim izliečio,
P1ije nekoliko dapa: mu se voda opet zatvorila, te dolazi u bolnicu s podpunom
bclmrijom. Prcdstojna žliezda velika, jedva se prstom obuhvaa, desni .kus veći. 28./9.
resectio vas. defer. utriusque. Iza 48 sati sam pnlltio vodu, a od toga vremena ne
ima više nikakovih potežkoća. Zdr. odp. 26./10. 1896., prostata znatno smanjena.
2. B. G., 79 g., prim. 2./9. 189(). Već godine mu se časomice voda zatvara, a časomice
veoma težko ide. Od 8 dana prije dolazka u bolnicu vodn veoma težko putitao, dok
mu se nije prije 2 dana sasvim zatvorila. 1'1·ostata JI. veličini male jabuke, baš se može
prstom obuhvatiti, desni kus veći. 3.;10 resectio va,.;. defer. utr. Tek O dana iza operacije
pušta bolestnik sam mokraću, ali to samo kroz rl va. dana, pa opet vrestaje. Bolestuik
postaje sve više cachectičan, cystitis mu se pogoršnva, te ou umre 24.{10. 18\lG.
3. Albert K., 64 g., prim. 22./2. 1897. Od 2 godine mora jako često vodu putati, na
clan po 20 puta, nu nikad mn se nije sasvim zatvorila. atlnje se je vrieme dao catheterizirati.
Prostata kano mala šaka, osobito povećan srednji i lievi kus. Residualue mokraće
SilO gr., znatna cyst-itis. 24.;2. resectio vas. defer. utr. Dysurija se poslije 24 sata neznatno
poboljšala, ali naskoro nastupi prvanje stanje, te mu sĆ mora voda catheterom
puštati. Cystitis se sve više pogoršava, bolestnik slabi, dobiva vioke temperature, delirira,
te umre 5.i3. 1897. Kod sekcije se nadje prostata znatno smanjena. Cystopyelitis snppurativa.
Uraemia.
4. Mato Š., 75 g. god., prim . 23.;3. 18H7. Već od nekoliko mjeseci mu težko voda
ide, a prije 14 dana mu se sasvim lmtvorila, te je od liečnika tlobio catheter i >am si
puštao mokraću. Predstojna žliezda l':natno povećana, gornji rub se jedva dosiže. Bolest.nik
može nešta malo vode sam pustiti. Cyst.itis. 29.;il. r e s e e t i o v a;;. d ef er. u tr. Dva dana
poslije operacije pusti bolestnik sam neta vode, a od trećega mu redovito ide. Sedam elana
poslije operacije opet clysurija, ali se ova za nekoliko dana popravi, te sada bolestnik ne
ima više nikakovih tegoba. Cystitis mnogo bolja. Ztlr. odp. 21./4. J8!J7.
5. Janko T. GO g., primj. 2G.;H. 18!17. Od mjesec daua mu težko voda ide, prije
4 dana mu se sasvim zatvorila. ProRtnta povećana kano jabuka, otvrda, ponajviše povećan
desni i srednji kus. Mokraćni mjehur silno velik, siže skoro do pupka (2500 ccm. se izpusti
catheterom). 2.;4. resectio vns. defer. utr. Do danas 2G.:4. ne ima nikakov
uspjeha, te bolestnik ne može niti kapi mokraće sam pustiti. Prostata se je smanjila, .
sonda Char. br. 20 lahko ulazi, dakle bi valjda br,lestnik mogao mokriti, da mu ni je
mjehur atoničan. 1
6. Tomo G., 68 g., prim. 27)5. ll::$97. Od 4 dana mu se voda zatvorila, ali ne sasvim, već
mu nviek na kapi ide. Već od pol godine pušta težko mokraću. Gonorrhocu negira. Prostata
povećana, osobito srednji kus, mehka. Mj ehur siže skoro do pupka, catheterom se
izprazni oko 1l::IOO ccm. mokraće. U desnom dimlju slobollna hernijn, lievo kryptorchirmus.
30.j5. resectio vas. defer. utr. otegoćena na desno kilom, a na lievo kryptorehizmom.
Iza 2 dana. pušta l)olestnik sam ou sebe mokraću, tc je sada još u bolnici radi
jake uzethritide od catheteriziranja.2
Još mi je dodati jedan sluč-aj, gdje iiam bio 1mkiwio učini ti resekciju ;,;jemenjaka,
ali prije nego sto je do toga došlo, poi:.eo je BanJ od sebe mokriti bolestnik,
koga sam d vaput na dan catll eterizirao i i zpirao mn radi cystitide mjelmr.
Pavao T., 58 g., prim. 22.;4. 18J7. Od il dana mu voda zatvorena, ali na kapi icle uviek.
Od mjesec dana mn već težko ide voda, a morao ju je i često puštati. Gonorrhoeu ne-
1 Dne 20./7. isto stanje, - učh1it će se epicystostomia. Opazka kod korekture.
2 Odp. 7.;7.
•
Br. 8. Liečnički Viestnik 1897. 269
gira. Prostata povećana, gornji mb se prstom lahko dosiže, mehka. Cathetherom se izpušta
1G60 ccm. mokraće. Cystitis. Bolestnik se redovito catheterizira, mj eh tir izpire s lapisovom
i borovom otopinom, cystitis se popravlja, ischuria popnta, te bolestnik izlazi 12./5. iz
bolnice, da može lahko vodu puštati.
Ovaj sluča,j upravo nam nami( : .e pitanje, koliko kod resekcij e sjemenjaka
dj eluje ista, a, koliko redoviti catheterizam i popravttk cysti tide. U prijašnje vrieme
lllllogo se je prost.a,tii.;ara na ovalmv na(:in izlie{ ilo, a i dt1ndawts moramo pitati,
koliko bi se pro:-;tn,ti\;l11"a, koji su izl iečeni resekcijo111, moglo izliet:·iti, da iLL se
redovito Ctttlwr.erizim, th im se izpire mjl'i1ttr itd., jednom riel:i, da dodju n bolju
l lygijenske odnoHtje. Mi bi mogl i gotovo JH>misliti, da bi :-;e veei iHt oni h , koji
HIL resekl·ijom izlie(;eni, dttla closljedni nt ovt1kovi t l l lid;enjem izl iel'.i t.i , a cht opet
veJiw1 onih, k oji se ne mogn eat!Jd.erom i zl i ti:iti , bi i posl ije resd,eije ost.aht
tleizlic.eiHL. Nu ttko i 11ije tako, to ovaj slnlt1j SVt1kako dolmzuj t, da sn podpuno
opmnlcuw rie

270 Liečnički Viestnik -- 1897. Br. 8.
i mehaničkim podraživanjem mozga) znatno razlikuju od napadaja epilepsije. Isto tako
ne odgovaraju grčevi uslied otrova za proučavanje epilepsije. On je podraživao koru mozga
munjinom, pt•oučavao napadaje i našao, da je mozgova kora ne samo za postanak već
i za daljni raztoj napadaja odlučujući organ i stavlja medullarnu the01·iju Kussmaulovu
i ±ifothnagel ovu u opreku s cortikainoni. Podt•ažnjući koru mozga nastaje epileptički
napadaj, koji se sastavlja iz dviju polovica, koje predočuju sliede6 jedan za drugim
poticaj (Erregung) obih polovica velikoga mozga. Najprije trzaju mišice jedne strane, za tim
sasvim typičnim redom, počamši od doljnih okrajnina, mišice druge pole tiela. Proti ovim
napadajem da je chloral sigurnije sredstvo, nego li morphij. Oslanjajući se na experimenat
kod životinja, na sravnjujuću physiologiju i ua kliničko motrenje, drži, -da je sigurno
da je izhodište svakoj epilepsiji mozgovna kora. Pored svega toga je epilepsija samo symptomački
pojam, kojemu će s vremenom znamenka genuine bolesti sve većma nestati, ako
ćemo spozn4vati povod grčeva u pojedinih slučajevib. Kocl grčeva u alkoholičara, kod ebraničkog.
otrovanja olovom, kod sypbilitičara, kod uraemičara poznato je, da je epilepsija
symptom stanovite bolesti. Čim će se naše spoznavanje širiti, tim će se sve više i više
suziti područje genuine epilepsije.
Kod disk usij e navadja Flechsig (Leipzig), da se brom u znatnih množinah pridržaje
u tielu. da se laglje izlučuje, ako se uzanj' daje bolestniku i kuhinjska sol. Ako
brom sam više ne djeluje, neka se daje s opijem. - Binswanger (Jena) tvrdi, da samo
kod 35% prolaze napadaji typično. Atypični tečaj sastoji u mj eni tonusa i klonusa, napokon1
da se mogu pojedini djelovi mozga izolirano potaknuti. - Rumpf lHamburg)
preporuča iza opija liečenje bromom. - J o ll y (Berlin) stoji na temelju mj ešovite theorije.
Vierordt (Heidelberg). Upm·aba joda kotl bolest·i ist1·oja kolanja krvi, osobito
kod anginae pectm·is. Pošto je uspjeh diaetetičkoga, fizikalnoga itd. liečenja kod
tegoba sa stra-ne srdca uslied arteriosderoze vrlo često sasvim nedovoljan, kušao je V.
sliedeći primjer francezkib spisatelja H u ch ar da, S e e-a i dr. davati j odi de kroz dugo
vremena. Bolestnici, koje je ovako, i do 4 godine liečio, bijahu arteriosclerotici bz tegoba,
većinom pako s tegobami sa strane srdca, osobito s anginom pectoris; izključeni bijahu
slučajevi s dugotrajnom slabošću srdca, oni s albnminurijom i oni, koji bijahu preko
60 godina stari. On je podavao jodnatrij u obrocih od 1/4- 1/2 gr., a na dau 1-2-3 grama
ili u mlieku ili soda vodi -.kašnje i jod kalij u formi Sandowove š umeće vode. Glavno
bijaše, da su bolestnici jodid uzimali što duže - tako uzimahu prve godine s odmori kroz
9 mjeseci gornje obroke. Ako se pojave tegobe od srdca, može se jodid nastavljati event.
kombinovati s digitalisom, nitroglycerinom itd. Liek se je dobro podnašao - hunjavica
prodje, čim se liek ostavi na koji dan. U riedkih slučaje vih moralo se je prekinuti liečenje
obzirom na želudac, u većini sluč11jeva uplivao je liek vrlo povoljno na želudac, na volju
za.jelom. V. hvali izvrstan uspjeh, tegobe od srdca - a osobito angina pectoris popušta.
On misli, da se umiruje . proces u arterijah, da mu se jodom oduzimlje njegov vazda napredni
značaj, u savezu s tim da se čini, da i tlak krvi pada, a to da je dovoljno, da se
opet za dugo vremena uzpostavi funkcija ustroja za kolanje krvi.
Behring (Marburg). O aetioložlcoj thempiji ustdno'Cljenoj exp·tmentom. Experimentalna
therapija stavlja se u opreku s tberapijom ljekovi. Medicina, da je imala do
sada therapeutskih načela bez therapeutskih pokusa, jer je proučavala učin uporabljenih
liekova bud na zdravom čovjeku, bud na zdravoj životinji. S toga nije učinio krivo
Hahn e mann, ako mu bijahu pojavi na bolestnom . čovjeku izhodištem. I u načelu similia
similibus da se sastaje moderna aetioložka tberapija s homoeopatbijom. Načelo allopatba
contraria contrariis da nije bolje dokzano. Aetioložka therapija ide za tim, da
na životinji, koja je umjetno učinjena bolestnom, prokul'iava liek. Kod dyphtherij e
da se je najprije dokazalo, da je jedino sredstvo, koje je kadro izliečiti ju, ono, koje
proizvadja tielo samo, dočim se ono samo proti otrovu bolesti immunizuje. Tielo si tvori
samo svoja čuvala i liečila iz živoga i mrtvoga kuživa. Ako se organizam umj etno načini
bolestnim, to on proizvadja obranila, koja se ukazuju uspješnimi i za druga životinjska
ti ela, ako od iste nakužbe obole. Lj ečitbene sile u naravi da su: 1. phagocytoza ; 2. izlučivanje
kužila izmetninamJ, mokraćotn i znojem ; 3. zaštita, što ju pružaj tt pousmina (epidernl.is)
j epit4elija. N eodvisno od živoga tie la da djeluju antitoxini jedne životinje kao
Br. 8. Liečnički Viestnik 1897. 271
--' . .... ..:.: _______ __ . __ _
liečila za drugu životinju. Antitoxična snaga, koja se ·nagomiluje u organizmu visoko immunizovane
životinje, usredotočuje se u krvnom sertimu. Od dosadanjih antitoxina .da je
dyphtherični serum u svojoj djelatnosti siguran. Od tetanova seruma da bi se moglo vidjeti
više uspjeha, da ga bolnice imadu vazda u zalihi, te se uzmogne odmah upotrebiti. Vriednost
Marmorek ovoga seruma protl sti'ept6coiJcom ta je cl.vojberl, serU.ni proti Hitler•
cnlozi od Marigliana tla ne sadi·žaje nikakav antitoxin. Krvni antitoxini sasvim su nepogibeljni
za zdi'ave i bolestue ljude. Samo je pitanje tehnike, da se odstrane škodljivi
nttzučini (urticaria) . Predmj eva je kriva, da antitoxin ne djeluje na toxin, već na živu
stanicu. Svi pokusi ostali su jalovi, koji su išli za tim, da se antitoxin izvede cbemički
čist, a ne ima niti izgleda, da će uspjeti. Kao što nosi željezo magnetsku silu, tako su
bjelankovine u krvi nosioci antitoxičke sile. Krvne hj elankovine mogu se postupice nakrcati
samo do stanovite granice nntitoxičkom snagom. Elektrolyzom ne da se antitoxin
iz toxina izvadiLi. "Toxin označuje način, kojim se, rek bi, normalna krvna bjelankovina
polnrizuje, ali ne stupa u njegovu cbemičku narav''. Pasivna immunizacija gotovin1i anti•
toxini, koja dakle ne proizl'adja reakeijn, ima prednost pred aktivnom immunizacijom s eli•
rektnimi toxini. Sada prave se pokusi, da se čttvajuća snagn antitoxina produlji. Gdje je
nepoznat otrov bolesti n. pr. septicaemije, ne ima izgleda, da će se proizvesti antitoxin.
Za cboleru, snkagiju, bedrenicu još je otrov preslab. B. govori o svojih novijih pokusih
u zajednici s pl. Li n gelsh e im o m o pripravljanju ljekovitoga seruma proti tnberculozi.
Izbodište dn su visoke virulentne suhe, čiste kulture od luberkelbncilla. Ako se ozllaČllje
smrtono1mi noj manji obrok na gram zamorčeta s m, to da mu je po §lo zli· ruitthh dobiti
toxin tuberculoze od 25.000 T. rn. Novi Kochov tuberculin, da je slabiji od 1ijegovoga
8taroga, nerazriedjenoga ; za therapiju se ne će moći upotrebiti, već samo za temelj no ciepljenje
životinja. u tuberkelbacillu da ima raznih sastavina, immunost ela je valjd'a samo
u jednom jedinom otrovu tubercnloze. Mnogo da će godina proći, dok će taj , antitilxin
u krvi pripravljenih životinja biti u toj koncentraciji, da će se moći rabiti u pralhičke_
svrhe. Tvrdnja, da bacteriologija ne će nositi plodova za liečničtvo, postala je experillieii- ·
talnom aelioložkom therapijom· neistinita.
U 4. sjednici dne 10. lipnja poslije podne držale sn se razne demonstraciJe
bolestnika, experimenata i preparata ; kao važnije navadjamo:
Ewald (Strassburg) predstavlja tri slučaja prije dulje od dviju godina operiranih
cctl'cin. ventl'lcnli (resectio pylori), koji su još zdravi.
Kuttner drži, da je prosvietljivanje želndca najbolje sredstvo, da se ustanovi nje·
gova veličina.
A. Franke! (Berlin) predstavlja ozdravljeloga bolestnika, kojega je operirao radi
tJel'iccwd-itis se1'ofib1'inosu ; on je protivnik punkcije pericarclija radi pogibelji, da se ne zabode
u srdce.
Kronig (Berlin) pokazuj e bolestnika sa stenozom ca1·otide - nastale iza uboda
periarteriitidom ; slučaj operacijom izliečene sepse usli ed otitis med. purulenta.
Renvers. Slučaj unilokulanwga ecchinococca u jetrih nastoji izliečiti uštrcavanjem
sublimata (l cgr.). Kesa se umanjuje, obstoji pogibelj, da se sadržaj kese ne razlije
u trbušnu utlinn i tako da nastane smrtonosna peritonitida.
Bi al. Ako se kod gast1·optoze metne ovoj - pak onda želudac prosvietljuje -'
ostao je želudac na prijašnjem mjestu - a ipak su neugodnosti prest-ale; dvojbeno je
dakle, da su ove neugodnosti ovisne od gastroptoze.
Rumpf (Hamburg) pokazuje razne Rontgenove f'otogrctfije : rbachitis, arthritis deformans,
arteriosclerosis itd.
Langerhans (Berlin) pokazuje preparat phtize larynxa. Bolestnik imao je izoliranu
infiltraciju u desnom vršku pluća i maleni tuberculozni vried na epiglottidi - bez
groznice. Po sadržaju Kochove publikacije bijaše to slučaj za uporabu novoga tuberculina.
Dobio je 15 injekcija, vrućica bijaše sve žešća - iza 6 nedjeli1t je umro. Razudbom
nadjeno je, da je ciela unutarnjost grkljana pretvorena u sam (,'l vriedove, u plućih nove siro-

Liečnlčkl Viestnik 1897: Br. 8.
vite broucbitide, a miliama tuberculoza u svih organih. L. drži, da i novi tuberculin u
svojih učinih živo sjeća na uspjehe staroga. Na primjetbu P e tr use h y-evu (Danzig), nije
li to bila akutna sepsa - odvraća L a n ger h a n s, da je ipak vrlo lasno miliarnu tuberculozu
kod razudbe razlikovati od sepse.
5. sjeđniea dne ll. lipnja prije podne.
Eu l en burg (Berlin) llforlms Baseclou·iL Prijašnja tri glavna symptoma : pojačano
kucanje srdca, strumn i exophtbalmus nadopunili su se tečajem vremena - ovamo ide
t. zv. Graefe-Stellwagov ili Mo bius ov symptom - drhtanje očiju i od Rotlmain­
Vigoureuxa i Charcota pronadjeni symptom umanjenosti galvaničkog odpora za
provod (verminclerter galvanischer Leitunggwiclerstancl), napokon ci ela skupina nervozu opsychičkih
neurednosti neurastheničkoga i hysteričkoga značaja, koji su u slici bolesti od
zamašne važnosti. Kadšto pako slika bolesti nije podpnna - rek bi rudimentrna. Izraz -
forme fruste - odgovara više onim slučajem, gdje su tečajem holesti neki symptomi sasvim
nestcli, a tiru je typični karakter bolesti postao sasvim neproziran.
Nauka o "forme fmste" dala je povoda raznim nepodobStinam, pošto sn se mnogi
operativno liečeni slnčnji dingnosticirali za morbus Basedowii, o kojih se vrlo podvojiti
mora da ovamo spadaju. Glede najvažnijih symptoma valja pamtiti, da moraju obstojati
u onoj formi, kako upravo značajno odgovaraju toj bolesti. Za tumačenje cieloga kruga
symptoma ima tri theorije : haematogenijn, neureniju i thyreogeniju. -- Haematogenija po­
tiče od samoga Basedowa. Glavni su joj argumenti : najčeee se bolest pojavljuje kod žena,
počima najčešće u mladosti (amenorrboeom) s poremećenom mjesečninom, kadšto upliva no­
šenje povoljno itd. Neurogenija traži razlog bolesti bud u sympathicu, bud u vagu - bud n
raznih d jelovih mozga. Lokalizacija u mozgu kod tolike raznolikosti symptoma čini se absolutno
nemogućom. Moderna thyreogena tbeorija rodila je operativno liečenje osobito strumektomiju
i liečenje podavanjem preparata iz thyreoideje. - Nj eki chirurgi drže, da je operacij a suvereno
sredstvo. Od organotherapeutičkoga liečenja može se reći da ne škodi, ako se obdržava
potrebna opreznost. Ne preostaje nam dakle ino, nego da smatramo klinički opravdanom
konstitncijonalno-neuropathsku ili neuroznu theoriju. Za nju govore već aetioložki momenti,
n. pr. : hereditarnost da se drži u obitelji, da se akutno razYija bud ua materijalne, bud
na psychične traume, da se razvija uz druge konstitucijonalne neuropathije: epilepsiju, hemi­
kraniju, cboreu, s kljenuti, grčevi, diabetesom insipid. i mellit. itd. Ali i ova theorija ne
odgovara nam na pitanje, koji pathogeni agens prouzrokuje u živčevlju te symptome.
Radnja Kr a u s-ova (Gradac), da je kvantitavno povećana sekrecija žliezda, ne odgovara
posvema, već samo ako se uzme, da je sekret žliezdn i kvalitativno promienjen, dozvolj uje
donekle, da se uz pomoćne neke hypotbeze tumači bolest. Physioložka i patholožka tvorba
sekreta u thyreoideji čini se da ovisi od stanovite sastave krvi, koja· utiče i iztiče iz te
žljezde, od prisutnosti ili pomanjkanja stanovite tvari u krvi. Za B a s e cl o wo v u bolest dala
bi se O';a predstava ovako formulirati : da neke prvotne promjene u svojstvu krvi, koj P.
do sada nisu poznate - djeluju tako na funkciju žliezde, da se usliecl promieujene sekrecij e
razvija neka vrst otrovanja, kojemu je posljedica skup symptoma Basedowove bolesti. -
Haematogena theorija upotrebljuje ona sredstva, da poboljša sastav lj:rvi, neurogena theorija
upotrebljuje munjinu i psychotberapiju, nu kolikom koristi, to je upravo ovdje vrlo težko
prosuditi.
Masther (Jena). JJ!.ienct tvari lcod Morbus Basedow·ii. Proučavao je promet dušika
kod Basedowičara prije i poslije strumektomije. U Basedowu je veći razpad bjelankoviua -
poslije strumektomije je razpad bjelankovine znatno manji do 25"/o svega prometa dušika.
Benedikt (Beč). Ob tt]Jombi Rontgenovih zmka t internoj medicini. Iz ovoga pre­
davanja razabire se, da je pitanje ob uporabi Rontgenovih zraka u unutarnjoj medicini tek
u::_stadiju iztraživauja i da ima izgleda, da će se moći u diagnosiici kasnije upotrebiti.
Liebreich (Berlin). Ciljevi moderne thempije liekovi. Pharmakodynamika -ako­
prem se na nju u novije vrieme često napada - ipak udovoljuje pravednim zahtjevom.
Ako' liekove dielin10 u onakove, koji su samo proti stanovitim symptomom i u onakove,
koji . su;proti uzroku bolesti, to su i prvi od velike važnosti, ako s njimi možemo ukloniti
pojave bolesti, koji bi mogli uništiti život. Razpravljajnći rad pharmakologa kod iz.traži-
Br. 8. Liečnički Viestnik 1897. 273
------------ -- -- -- -- -- -- --
vanja dj elatnosti pojedinih ljekovitih tvari experimentom na životiuji i na čovjeku - napominje,
da je najteža zadaća pharmakodyn:unike naprama kauzalnoj therapiji gledom na
iznašašća takovih sredstava, koja djeluju na uzrok bolesti. Pitanje postaje zamreno, ako se
uzmu za uzrok bolesti nosoparaziti. Velika potežkoća kod iztrnživanja sastoji se u tom, da
se ne ima uzeti samo obzir na vanjske budioce bolesti, već i na odoljivajuću snagu stanice.
Jer bacterij e same nisu pravi uzrok bolesti već samo onda, ako organizam nije
dovoljno snažan, da im odoljeva. Ovaj razmjer ne tumači se jedino rieči dispozicij om -
već nosoparazitizmom. Značajno je motrenje tuberkuloze kod čovjeka - izolirana tuberkuloza
jednoga organa ne vodi vazda do plućne tuberculoze, a nadjeni su i tuberkelbacilli
i u disalu zdravih ljudi, koji nisu postali tuberculozni. Glavni smjer kauzalne therapije kod
tuberculoze mora ići za tim, da pronadje excitans za stanice. On drži, da je to našao u
cantharidinu. Kroz svoje izkustvo o nosoparazitizmu kod čovjeka odklanja Koch ovu therapiju
tuberculoze i B e hr i n g o v u serumtherapiju u njezinoj obćenitosti. Ako bi i novi tubercolin
bio u stanju, da uništi tuberkelbacille, to bi ipak ostao uzrok bolesti - bolestna
stanica - netaknut. Serumtherapija je obćenito priznana, ali ipak nagla§uje govornik, da
žestina epidemije upomo sada pada. Drugačije stoji pitanje kod tetaua. Tu bi imala serumtherapija
polmzati ta može. Iz velike netom izašle monografije berlinskoga chirurga Edmunda
Rose-a proizlazi, da serumtherapija kod tetana ima podpuno nedovoljan uspjeh. Ako dakle
postoji izmedju nove metode liečenja i izmedju principija pharmakoclynamike kakova opreka,
to je valja tražiti u tom, što nova metoda obećanji uzbucljuje u čovječanstvu nadu prije,
nego li je liek dovoljno na životinji izpitan.
Rumpf (Hamburg). No w gledišta zet Uečenje ch?'oničkih bolesti s1·dca. Do nedavna
držalo se je, da je najvažnija zadaća kod liečenja chroničkih bolesti srdca, da se što
više umanji podavanje brane. Kod izbora hrane uzeo se je obzir na sastav iz bj elankovina,
masti i ngljičnih hyclrata. R. počeo je prije nekoliko mjeseci proučavati, što i kako djeluju
soli u brani i pronašao je, da se znatne množine osobito vapuenih soli pridržaju u tieln, da
to biva i kod bolestnika s arteriosclerozom i napokon da nije konstantna množina vapna
u krvi pod normalnimi i patholožkimi odnošaji. On zaključuje, da bi smanjeni užitak vapnenih
soli mogao povoljno djelovati kod nekih bolesti, oduosno da se izlučenje vapna iz tiela
pospješi. Potonje da se dade postići podavanjem solne kiseline i natrijevih soli u organskh
slučeninah i preporučuje napokon umjereni .užitak mješovite hrane.
Lenhartz (Hamburg). Daljna izlmstva o lumbalnoj punkciji. l. Kod cbloroze je
kadšto povećan kvantum cerebrospinalne tekućine i pojačan unutarnji tlak - s toga je
kod nekih slučajeva punkcija ublažila silnu glavobolju. 2. Kod raznih formah cerebrospinalne
meningitide nije se u čestih slučajevih niti iztraživanjem izpuštene cerebrospinalne
tekućine mogla ustanoviti točna diagnoza glede naravi bolesti, jer se je n. pr. u 24 slučaja
idiopathske cerebrospinalne meningitide našao 13 krat Weichselbaumov, 9 krat Fraenkelov
diplococcus, l krat typhusbacill, a jed.an krat niti jedan bacterij.
Ftirbringer (Berlin). Prilozi lea klinici lumbalne punkcije. U 44 slučaja od 63,
dakle kod 70"/," pošlo mu je za rukom pronaći kod tuberculozne meningitide tuberkelbacille,
te tako diagnozu ustanoviti. Pokraj svega toga ne misli F., da bi ovaj Qui n e ke-ov
postupak radi velikog aparata i radi silnoga gubitka vremena liečnici rabili u diagnostičke
svrhe. Važna bi bila lumbalna punkcija za ustanovljenje epidemičke cerebrospinalne
meningitide, da podje za rukom vazda lasno pronaći Weichselbaum-J aegerov meningococcus
intracellularis. Od još veće bila bi vriednosti punkcija za konstatovanje krvotoka
u mozag, jer će se onda moći odlučiti, ne bi li se imalo chiruržki postupati. Na svršetk:u
govori o tehnici operacije i o nuzgrednih pojavah kod iste.
A. Fraenkel. Kliničke viesti o leulcaerniji. Glavna značajka za akutnu leukaemiju
je baemorrhagična diatheza, povećanje žliezda, slezena i jetara, i nalaz .krvi. Samo
nalaz krvi dozvoljuje mzlikovanje od rheumat.ične purpure. Kod leukaemije pomnožani su
jedino moi:Jonudearui leukocyti, ter su razne veličine.
Benda (Berlin). Anatomske viesti o leukaemiji. Motrio je sedam slučajeva -.zna­
čajna s patholožko-anatomskoga gledišta su krvarenja n organe i aregionalna oteklina
mezgovnih žliezda. Otok slezena nije tolik kao kod iufekcijoznih bolesti L nije mekan. U
krvi !!načajne su mononucleame stanice. Uzrok krvarenju je bolestuo stanje .stlenka ·v,enA.

'274 Llečnički Viestnik 1897. Br. 8.
_________ _________ ___________ _:_ __
Friedlander (Wiesbaden). Promiene h-vi thm·mičkimi uplivi. l. Ako upliva nizka
temperatura dulje na krv u capillarah, to se umanjuje broj crvenih bobica, umnažaju leukocyti
i umanjuje se specifička težina krvi. 2. Za vrieme reakcije poslije kratkotrajnoga
u plivanja nizke temperature: jednako se umnažaju i crvene bobice i leukocyti, specifična
težina krvi je povećana. 3. Ako je djelovala na capillare viša temprratura : umnožene su
i crvene bobice i leukocyti (ali znatnije umnažanje bielih nego li crvenih) povećana je
specifična težina i veća je gustoća seruma.
Hochhaus (Kiel). Ob expe1·imentalnoj nzyelitidi. H. razrezao je kožu nad krstačom
14 kunića - a na ranu pričvrstio je malu bakrenu posudu, u kojoj se je razvijala vrlo nizka
temperatura iz krute O 02 s aetherom. Kod dvoje kunića razvila se je iza duljega vremena
razširena meningomyelitis, koja je imala izhodište od površne nekroze jednoga kralježnjaka.
Goldscheider (Berlin). O značenju podmžaja za pathologiju i thempij1 tl svjetlu
theorije neurona. Bitnost theorije neurona jest, da ne smijemo smatrati živčevlje kao
prov0dnu prugu s umetnutimi stanicami, već svaka stanica sa svojim osnim cilindrom, sa
svojimi dendriti predstavlja samostalnu jedinicu (neuronl nutritivne i funkcijonaln·e vrsti.
Neuroni ne prelaze jedan u drugoga, već se samo mehanički dotiču. Pobuda u jednom se
neuronu tako diže, da se podražaj prenaša na susjedni. Svaki neuron imade individualnu
metu pobude t. j. treba stanovite pobude, da neuron počima djelovati. Sve točke središnjega
živčevlja medjusobno su spojene. Dovoljno jak podražaj može se protegnuti ·na
cielo živčevlje. Podražaj ide onom prugom, gdje mu je najmanji odpor. Pobudljivo!lt neurona
može se podražaji mienjati tako, da ..uogu slabi podražuji pobudljivost povećati, a
jaki p odraža ji ju oslabiti. Ako)e nova theorija prenese u· pn.thologiju živčevlja, to se dadu
mnogi pojavi hysterije lasno tumačiti, n. pr. hyperaesthezija, hyperalgezija, tachycardija,
neuralgija itd. Povećanu pobudljivost jednoga neurona možemo izjednačiti, ako pobndljivost
drugoga pooštrimo. Prema tomu preporuča se kod jednostrane poremećene osjetljivosti, da
elektriziramo zdravu stranu.
Bilježke iz prakse.
Exsudatum pleuriticum. Thoracocentesis. Sanatio. Slučaj sam po sebi
ne pruža nikakove osobitosti, nu priobćujem ga radi toga, što mislim, ,da će biti za praktičnoga
liečnika važno, kada vidi, da se mogu u slučuju nužde operacije izvadjati i bez
asistencije i bez velikih priprava.
M. P., 20 god. star, dosta krepkoga razvitka, nešto auaemičan. Thorax dosta širok i
svodjen, desna strana istoga nešto šira, te je vidjeti, da se kod disanja znatno manje giblje,
nego li lieva strana. Perkusija daje na desnoj strani mukli zvuk do 4. rebra, dočim se
disanje samo slabo čuje. Temperatura se je nejednako dizala i padala, te je pokazivala
. nizki stupanj vrućice. Učinio sam diagnozu na "pleuritički exsndat". Izprva sam mu davao
natr. salicyl., kasnije diuretin, nu exsudat je sve. više rastao. Subjektivno se je bolestnik
prilično dobro nalazio, samo je nešto težko disao i kašljao, nu za liepoga vremena i po
vani hodao. Pošto je bolest već preko mjesec dana trajala, exsudat sve više rastao, a holestnik
teže disao, pregledam ga jednoga dana opet vrlo točno, te nad jem, da .exsudat stoji
već na visini izmedju II. i III. rebra. Pošto sam smatrao, da je na mjestu thoracopunkcija,
odlučim ju učiniti sliedećega dana, ter dotle sve pripraviti. Medjutim iza dvie ure,
pošto sam iz bolnice otišao, doleti po mene bolničarka i reče mi, da je našemu bolestniku
vrlo zlo. Dodjem u bolnicu i nadjem ga gdje užasno kašlje, sasma cyanotična. Kašljao je
tako strašno, da sam se bojao, da bi u svakom času mogla nastati perforacija empyema
u pluća, uslied koje će se zagušiti. Pošto sam držao, da ne ima mnogo vremena za promišljanje,
dam bolestnika prenieti na čistu postelju, te ga stavim u na pol sjedeći položaj,
uzmem najnuždnije instrumente, operem ih s aetherom, isto tako i mjesto, na kojem ću
punkciju učiniti, te zarežem izmedju VI. i VII. rebra u prednjoj axillarnoj liniji zarez od
11/2 cm. Ćim sam pleuru prorezao, izadje trak gnoja. U pomanjkanju elastične cievi uzmem
novi nerabljeni elastični katheter, izrežem još jedan otvor, te ga uvedem u zarez, pričvrstim
s iglom, te zatvorim katheter s Peanovimi kliešti, učinim povoj, te uvedem katheter u bocu
Br. 8. Liečnički Viestnik 1897. 275
do pola s carbolom. Uz male pauze, u kojih sam katheter s Peanom zat\·orio, izteklo je
do popodne oko 5 litara gnoja, sliedeći dan oko 1/2 litre, a ostalih dana sve to manje,
dok nije 7. dan više ništa išlo. Kušao sam 8. dana katheter dobro izštrcaticarbolom i opet
uvesti, nu već nije gnoja išlo, s toga sam nastavio drainažu s jodoform-gazom, te se bolestnik
vrlo dobro nalazi. Temperature se izgubile, apetit velik, bolestnik hoda već po vani
· od 8. dana, te se znatno oporavlja. G. Krema (Vrdnik).
Listak.
Kotar gjurgjevački g. 1896.
Piše dr. Milan Kovačević, kr. kotarski liečnik u Gjurgjevcu.
Nema sumnje, da se je zdravstvo domoglo poštivanja i diglo se iz svoga davnoga
inferiornoga položaja onim časom, kad su državnici uvidjeli, da naša znanost nosi državi
koristi, buduć da joj je idealom : zdrav čovjek. Kano u poror!ici, tako i u svakoj zajednici
ljudskoj - dakle na koncu i državi - mora se paziti, da budu članovi sposobni za privredu
i odpor.
Državnici su nakon te spoznaje sastavili zakone, koji idu za tim, da državljani
imadu medju sobom ljude, kojim ·je zadaćom bdjeti nad zdravstvenimi prilikami i skraćivati
bolesti. Ćim hude više Iiečnika n narodu, tim će biti veće koristi od zdravstva. Ta je
ideja podlogom i našemu zakonu od 24. siečnja 1894., te smo tim zakonom - osobito
gledom na naše uzadružene zdravstvene obćine - stupili u teoriji u kolo ostalih prosvietljenih
zemalja.
Već se sada mogu izvesti neke dedukcije kano posljedice ovoga zakona, nu prije
nego li to uradim, mislim, da će biti sgodno, ako opišem u pogledu zdravstva kotar gjurgjevački,
koji je uredjen skroz po tomu zakonu, kako - mislim - da, su već i ostali
kotari u našoj domovini uredjeni.
Samo će se onda po sebi pokazati, u koliko se je do sada pokročilo napred i kako
će se u buduće napredovati, budu li te i te premise obstojale.
Zemljište, to jest geografski odnošaji, jest - priznaje svatko, - od velike važnosti ;
o njemu ovisi i naobmzba, a tako i uvaženj e zdravstva, a ovisi i zdravlje u obće. Gjurgjevačk:i
je kotar u hrvatskoj Podravini ; na sjeveru med jaši s Ugarskom, na jugu s kotarom
belovarskim, na istoku s kot.arom virovitičkim, a na zapadu s kotarom koprivničkim.
Duljina. mu je kakovih 35, a širina nekih 20 kilometara.
Ravnica je posvuda, tek što tu ravnicu prosjeca val pieska u obliku nestalnih brežuljaka
i što se na jugu naslanja na ogranke planine Bila. Tvorcem te ogromne ravnice
jest rieka Drava, koja kotar dieli od Ugarske; ona teče od sjeverozapada naprama jugoiztoku.
Izim kanala, koji vode ono nekoliko potočića i ležeću vodu u Dravu, tekuće. vode
nema. Voda leži u obliku jezerca na dva mjesta. Drava je ostavila znak svoje predhistorične
bjesnoće i to doista takav, da je nama dan danas skoro težko shvatiti tu silu. Ona
je nekada morala razbijati brdine i raznašati ih, pa ih opet na drugom mjestu slomljene,
.uništene kano lješine slagati. Sitan se piesak stere u obliku luka od sjeverozapadne granice
kotara, pa do jugoiztoka u duljini svojih 35 kilometara. Brežuljak se reda na brežuljak,
te se vidi kano ogromni valovi, koji će sad na jedan preko drugoga. Širina tih
"piesaka" jest do dva kilometra, a najviši vršak ima jedva 135 metara nad morem (Kališćančić,
Markezov 129 m. Minov kut 123 m.) Na početku tih "piesaka" na sjeveru ima
mjesto Molve, na najvećoj izbočini luka, što ga opisuju "piesci" jest Cl-jurgjevac, a na
skrajnjoj im južnoj točki leži Pitomača.
Što nije goli piesak, ono je zaraslo slabom travom, mukom obdjelano ili su i dobre
oranice. Obronci "Bila" na jugu kotara takodjer su nizki : dosižu nešto iznad 200 metara.
U davno je doba narod bježao pred vodom i pred piesci, jer mu je jedno kano
i drugo grozilo propašću. Samo na nekojih točkah piesaka bilo je mogu

. 276
Lfečničkt·Vtestriik 1897.
Svaka skoro poxodica imala .je svoj konak. Sada je to n!l!ito promienjeno. Naroda nastalo
mnogo, porodice se podielile, livade se i polja osušile; Drava ne zadire, pa se ponast.anila
·
sva sila po konacih.
A za vrieme ne dugo ·naći . će se težko po koji konak, jer se narod Rve to više di eli
i dieli. Radi .Drave i piesaka· nastanio se je narod - kako ·rekoh -samo na naj.sgodnijih
mjestih, a tib;je mjesta bilo malo. Zato i tu imademo, najveća sela u domovini.· Molve
broje svojih 2143 duše, Vilje 5433, Gjurgjevac 6019. Kloštar 167-\ Sesvete 2286, Pitomača
3462. Što je ostaloga žiteljstva, to se je nastanilo dno obronaka .Bila" i po rebrih
im, gdje mu bujice znadu nanašati. štetu. U svemu broji gjurgjevački kotar po popisu orl.
1895. godine 44.769 stanovnika. Puk je sgoljni. poljodjelac, a kako je zemlja dobra, stoji
se dobro.
Mnžki su dobro razviti ; iznad srednje veličine, a mišićavi. Žene su nešto drobnije,
a Molve .i Vitje ponose se s njimi ; jer da su najljepše u cieloj Hrvatskoj.
Narod je to tih ; tučnjava nema i ne pije, · ali ima zlu naviku tužakati se, te su ih
puni sudovi i druge oblasti. . Vrlo su religiozni, ali pra,·e vj ere ·u njih nema. Glavno im
je vlastita korist i nastojanje, biti čim bogatiji, čini, da su škrti ; "za korist on ne pozna
ni žene, ni brata, ni otca svojega•.
Čudne imadu pojmove o mediCini.· J edan je jaki muž podlegao lyssi humanoj, pa
·si je svaki, ·koji ' ga je vidio, dao pustiti krv pod jezikom, da ne pobiesni.
Jednom sam djetetu dao · santonina i kazao njegovom otcu, da će sada za stalno
gljist.e u djetetu pocrkati, a on me uplašen pita : "ma, šta će biti onda od djeteta? Ta,
gljiste mu probavljaju hranu; bez gljista ne more živjeti !" .
Kad mužki boluje od želudca ili na jetrih, ono svi vele, da ga bo).i - "materiea !"
Vrača i vračara ima · koliko · mu drago. · One su· praVi vrači, jer riedko kada davaju
kakvu m.edicnu, . zato više "drepaju, bare, taru i copraju".
Zs, . nl).o)Jrazbu . toga : naroda brinu se · 22 pučke škole s 40 učitelja i učitelji!:&.
Momke rado primaju u vojnike radi tjelesne im krupnoće i radi naobrazbe. Godine
1896.: uzeto ih u vojnike u sva. tri dobna ra.Zreda .od 917 njih 256, dakle 28° u· Iz . njihove
je sredine slavni pj esnik Petar Preradović, glasoviti Ferdo Rusan i poznati barun · Benko
Kad se . poznadu .geografske prilike, dosf.a se lasno mogu . nabrojiti bolesti, koje bi
mogle u .tom.u kotaru vladati. Pa i jest popustna groznica i rhenmatizam glavna bolest • a
za. njimi odm!lh dolazi tuberculoza. ·
Popustna groznica javi .se u lj eto, kad je narod pri radu na konacih. Zemlja se
osuši ; ali -neke baruštine ostanu , pt to 'joj je leglo. Ona se ukazuje u svih c:>blicih, a hitro
se jzvrgne u quotidianu i bez forme, ·te je kadra čovjeka vamti. Kako su kuće u velikoj.
mjeri po D,izinah, to su vlž:p.e, · ma đa ·su na oko ukusne, prostrane, te se odlikuju izvan­
_rednom .čistoćom iznutra i izvana. Vlaga svaku kuću naj eda i prouzročuje rheumatizme.
Jedn.a i druga bolest čini,, dt - ·osobito. ženske - lj udi, koji .od njih obole, hitro propadaju,
te ·se :r&I\O postaraju .. Većina žena .od 40 godina slaba je. . .
. Tuberculoza ·opet obstoji u svih . oblicib i hara velikom siloni. Tuberculoza je uzrokom
smrti sigurno u jednoj petiui. : Glavna je krivnja tomu baranju tuberculoze pradavo
infekcija k,uća, koj e se nisu nigda pravo desinficirale i to, što se još i danas. ne pazi, da
tuberculozni ne pijuju pq podu i po posteljini.. Mislim, da ne ću suviše pogriešiti, ako
okrivim ludo ono stezanje prsiju, što ženskadija mnije, da je liepo. Leteći piesak: opet
.so- je jedan od uzroka, 'jer prouzročuje . . cat.arrbe disala, na čijoj ·se podlozi razvije
,tuberculoza.
.Djece pomre dosta: radi nerazumievauja mat era, koje ih hoće odgojiti kravljim mliekom.
Godine 1896. pGmrlo je svih skupa (odraslih. i dj ece) 1104, ·a narodilo se 1646 ; dakle
k.&JlO :3 :4, te je prema tomu prirast yeći od· odpada za 542. osobe.
Trachom je .endemi.čan · u:obćini ,pitomačkoj, klo!itranskoj i sesvetskoj, ·dočim se unese
u .qbćinu ferdinando vačku · i gjurgjevačku:, a mi.dje se i u obćini molvarskoj i virjanskoj po
kojiki
·
. medjurebreni ,prostor.
Berliner Verein fUr innere Medicin. 2. veljače 1896. Rosenthal govori
.o tl:lera,peutičkoj uporabi vruće vode osobito kod bolesti kože. S vrućimi kupelji se :postizayajn.
dobri ,)lspjesi kod : 1. menil).gitis .()erebrospiualis, . 2. oedema .kod. nepbrit.ide i emphy-

Liečnički Vistnik 1897. )k 8.
zema, ff. 'brmiohitide l pneiunonije, 4. rhenmatizma i isehiasa. Loka1no ·se koristno upotrebljuje
vruća voda kod:· l. apopleria cerebrl sauguinolenta; 2. kod raznih vrsti conjuuctivitide,
s: kOd migraine. Chirliržki se preporuča vruća vod'a kod parenchymatoznoga krvarenja.
Gynaekologi. ju .rabe o·eobito kod atoničkoga krvarenja poslije · poroda. Koristna Je . -vrtića
voda kod ulcus syphil. molle, jer trovilo kod 41" gubi životnu snagu. I kod serpiginoznih
čirova, te kod gonorrhoeae vrtiće . se izpire, da se uni i te cocci. R. je vidio dobar uspjeh
kod favusli, nonoga čira, • pturita vulvae i t. d • ako je p;ritiSkivao u vruću vodu . umočene
spužve, '·isto tako kod suhih eezema, koji se ljušte. Dobro djeluje vruća voda i kod acne
vulgaris i rosacea. '
· · 17. svibnja 1897. Litten gnvori o endocarđitis t-raumatica. Do sada je bio dvojben
savez izmedju traume i endocarditide: Mi moramo da razlikujemo dvojaki način, kako na­
·staje . endocarditiŠ poslije traume : neposredno . i posredno od ozliedjenoga diela ti ela (u tom
je slučaju endocarditis sam symptom obće sepse). Što se tiče dotičnih experimentalnih
polnia, to je Rosen bach životinjam kroz carotidu tUrio eatheter u srdce i probušio zalistke
; životinje su . umrle od jednostavne ili septične endocarditide. Ako su se . ujedno u štrcale
u krv virulentne kulture, to je uviek nastala eeptična endoca.rditid:t. Napokon se je
'moglo protizročiti septičnu endocarditidu, ako se je ivotinj am u krv uštrla . kultura od
bacterij'a. - Sada e pita, da li imade ·kod Čovjeka jednostavne endocarditide, koja je nastala
uslied traume. L. to potvrdjttje m1 temelju ka:rakterističnih slučajeva, koje navadja.
U l. · p:ritisntio je krepkoga jednogodišnjega dobrovoljca konj na jasle i udario ga kopitom
u liMu· strahu, U bolnici našla se je fiori dna endocarditis, te je bolestnik ni 9 mjeseci od
·
službe oprošten. Poslije toga vremena· predstavi se predavatelju. lJ. nad je, da je srdce razšireno
na desno i na Jievo, na mitral.is systolioni ium i systoličlli šum na aorti, koji je bio
različit od prvoga Njegova diagnoza bila je: insnffieientia mitralis i endocarditis aortic11,
ktija 'jo· nij pro§lii :Na ' temelju njego'Ve svjedoe proglden je bol od vojničke oblasti
' .rii)tll)' nei!?osobllim za slll!bu. Taj· se slučaj imade bez dvojbe smatrati traumatičkom endoearditidom
; valjda' se je' traumom 'ođlju*tio endoeatd; kasnije su se prihvatili thrombi,
·te' je ofgllnizacijom letih doAlo do excrescencija
·
31 .'tvibrija 1897. Litten (nasta;vlja) u 2. slučaju udarila je ručica vitla radoib u
lieva prsre.: Kada se je oporaVio od shocka tužio se je na boli u predjelu srdca i na ku­
Q8tJje srdea, bilo postade malo i brzo, pojavi se zaduba, glasoori srdca ostanu čiBtiY Isti
·naiaz tza 6 dana'; · tek · 15. dan poja-vi su Iah1d, systolični um ·na mim, 'k:-oji se je p(}!Sgano
pojačavao: hypertrophija desnog srdea 'nije se pokazala. IZa 9mje8ecl iiginlio j\Hu.in: · L.
misl.i., da je tu bila subliku'tnif entloearditiđa, koja 'se je llasvi.m po'prMita. U 2. s1ilčaju pao
je· radniku kamen na lievu ·stranu ·prsO:.· Boli u. -predje1ri' srd-ea, jako kucanje, zadliba ; gla­
. sovi ostaju čisti. I7..a nekoliko tjedna pojavi' se systolil!nl §um. na mitra.tis, te S"e .pomalo
raŽviju svi. zniikovi intiufficientise mitraUa: u literaturi imade malo slučaje-va traumatičt'e
benigne endocarditiđ:e, bez prlgovom; sti samo·2 (i>d Rl.tteril l. SteTmi). Tranuiidi.ko
poderanje zalistaka je mnog& e. Mara se· razlikovati traumatičko . pOOA;ninje zdravih
zR.llsta'ka i spontano boiestnih. Po81iednje je mrioga Wl!e; li većini slueajeva se pod1!rn za
listei Mi:te. Symptdmi :podera'lijil. zalistaka aorte nastupaju odmah; te se s ·mjestA čuje diastolni
šum i opažaj n ustali znakovi a.o!1-ine inilllfficiencije. Prognsi kod · ovakove grie!re
'je zla. Zalistci mitralis se ne' poderu; nego njezini tetivni 'končići' iz literature se ne ra­
.
l:iire, da · li odmah. s1ied težlii ·pojMi !mn o kOd: aorte. L: oo\azi do 'stiedećih zaklju6i\b :
'L :imade traUmatična benigllR endooatditis, iz kojli se 'Obino razvije ebromka gri
s rd ea, 2. da nastane traumaii.čk:a endocaroitidi.L, ne 'treb& : v nj like .Gzljede, -8. Zft sudheno
'mnienje o poderiuiju zalistaka 'Sasvim:· je sveđno, · da li Bli' .O .ii "Prije biti 'Zdr&'l'i ili bolestni,
·
lim-o • ako je· prije p6stojala podpuna' sposobli'ost za rad. ·
":Brlinet' medizinische -sellsoha:ft.' t3. sienja 189i. H B n l! e m ll. 'li: 'n poke
tSi'd

Liečnički Viestnik 1897. Br. K
U obitelji, koja je illače zdrava bila; obolila sn 'jedna' za drugom 4:' osobe od crou"
pozne pneumonij e. Najprije 18.t10. oboli 17 god. djevojka, zatim 26./10. njezina 15 god.
sestra, _ te 19./11. 5 god. brat ; ove tri osobe spavale su u istoj sobi. 23./11. oboli 3 -god:
dječak, koji je spavao u sobi · nuz ovu. Svi shičaji tekli su tipično, te eu bolestniei
ozdravili. . .
e. Grey-Edwards i W. D Severn. Slučaji (Ollicularne tonsillitide prouno­
kovani infekcijom mlieka; '(The Lancet 1897·. 12. J uny.)
Pisci opaŽali liu na jedii.oj farmi kilćnu epideiniju · iilfek:eijozne toneillitide ; obolilo
je 10 osoba._ Kasnije seje jo§ pojavilo nekoliko slučajeva u susjednoj kući, kamo se je iz
ove farme nosilo mlieko. U mlieku (mješano od mnogo krava) naiilo se je:· staphylocoeeus
pyogen, · aureus i albus, te streptococcus pyogen. Iste baeterije liMlo se je i na oblogu
bolestnih tonsilla. ŽiVinarskoni pretragom krava nije se naiilo, da bi koja od njih bolestna
bila, a kada se je mlieko od svake · pojedine iztraživalo, . na§lo se je, da ono od jedne uviek
sadržaje naznačene baeterije. Činilo se je, da je ta krava zdrava; kada se je odstranila,
prestala je bolest.
H. W. Freund. Epidemija mastitide. (Zeitsehrift fiir Geburtshilfe und Gynaekologie
XXXVI. Bd. 3. Heft. 1897.) .
F. opažao je u strassburžkom primaljskom učili§tu, da često dolazi težka, phlegmo•
nozna xrul.stitida, te je tekom 17 daua obolilo svih 6 babinjača, koje so bile u istoj dvorani;
Kano 11Zrok infekcije naiilo se je, da je dojenče, koje boluje od težkog aphthena, te je u
ustih imalo jako mnogo staphyloeoeea. I djeca ostalih babinjača dobila su aphthoznu
stoniatitidu, te sva svoje majke ok:užila. Kano prophylil.ktično sredstvo preporuča F. obloge
od 5%0 sublimata, te misli, da je tako· obilovao od infekcije babinjače, koje ati bile u
dvorani nz ovu.
R. Kostlin. Prinosi k pitanju o sadržaju klica ženskoga mZieka i k aetiologiji
inaštitide. (Arehiv fiir Gyna.kologie, ·53. Bd., '2. Hft.)
_ · :Pisac iztraživao je 100 sisa trudnica, 137 babinjača i 60 od djece, te je do§ao do
sliedećih zaključaka : Mlieko u ·sisa.h trudnica, babinjača i novorodjenčadi . sadržavalo je u
86·9 · odnosilo 75°/• klice i tO najvie staphyloeocee, klice ulaze iz vana, te nije · sigurno
dokazano, da bi kroz krv ulazile. Infekcija kod mastitide nastaje · izvana kroz mezgoVIle
puteve, i to od ozljeda kože. Mastitide bez mikroorganizma ne ima. _
E. Apolant. Istodobna pojaoo angine i perityphlitide. (Thei:'apeutisehe Monats-
·
hefte 1897. Heft 2.)
Kod petgodiAnjega dječaka, koji je imao 40• O. temperature, bljuvao i tužio se ua
vratoboljii, nadja A. anginu follicularis. Sliedooega dana ima jo vrućicu, ako i angina prolazi,
nu sada se tuži na boli u predjelu coecuma, gdje je i osjetljiv na pritisak, te· se pokazuje
muklina. Na lokalno liečenje s ledom, · te podavanje emulsion. nitros. e. extract.
bel.lad., popu.Sti vrućica i pobolj§& se obće stanje, te prodje lokalni proces. Kasnije je A.
opažao joA dva slui!a.j&; g4jeje perityphlitis započela s anginom, te misli, da ova može biti
mj esto, na koje ulaze budioei zapale sliepoga erieva.
E:;>Apolant: O infekciji rane od zubne operacije. (Therapeutisehe Monatshefte
1897. Heft 2.) · · · • · · . '
. o · · ·
19. godišnja djevojka dala si izvaditi zub radi perioetitide. Sliedeći dan tužila · se je
na boli i težkoću u noguh, imala 40·5• C., te bila bez teka. Desna noga ne§ta otečena, te
bolna u do ljnoj treini desnoga buta ; na tom se mjesto ćuti duga otvrdlina, koja se tumači
kano _thromboza venae saphen. Sliedećih dana oteklina i boli u desnom podgoljenu, a ne­
koliko dana ·kasnije isto i lievo: Tjelesna toplota već je d6 3. dana polagano spala do 37·8,
te je kroz l4 dana bila 37-88·5. Proces je nz mir i lokalno liečenje sasvim pro§ao. Buduć
j'· . rde zdtavo bilo . i nije 'se . mogao . naći . mk:il.kav ·. drugi· r'azlog, · to · A. zaključuje, da je
kod · vadjenja zuba uastala . infekcija, te se čudi, da to• rie nastaje če§će, gdje većinom zubari
'malo pažnje posvećuju čistoći svojih ruku i instli:unenta i gdje ima u ustih toliko
bacterija: • · · · ·
.8:rtsch. Neobična ozljeda mjehura. (Monatssehrirt mr Unfallheilkunde 1897. Nr. 2.)
"39; god; radnik pao je koncem srpnja 1896. sa sj enika i to na stražli.jieu. Akoprem
je u. početku imao jake boli, mogao je joA hodati, a iznenada ga'je počelo ·blatO-jako··tje-
:Br. s; Liečnički Viesinik 1897; 281'
rati,· nu ne zna kakova je bila· stolica. Sliedećih dana ga je tjeralo na mokrenje, te je imao
bnematuriju. Svoju službu· je mogao obavljati. Poslije 21/9 mjeseca pojačalo se je tj eranje
na mokrenje do ineontinencije, a kada je 6./10. primljen u boinicu, našla se je jaka cystitis,
te se je sa "son dom liMao na prelaz u prostatičnoga diela · vodopusta u mj eh urno dno
kamen, kojeg se je i iz gužnja:ka moglo . ćuti ti ; mjehur čvrsto stisnut . .. 18.;16. visoki rez,
ali se ni u narkozi ne da mjehur napunjivanjem raztegnuti. Kamen se je težko vadio, jer
se je bio načinio oko čavla, kojemu je glava bila još po pr. 3 em. u driu mjehura.· Krvac
renje nije bilo znatno. Rana u mjehuru nije se_šivala. Do ·t3.jll. se je rana tako zatvorila,
da već nije mokraća izlaZila. Moklaća čista i normalna, mel:ianizain mokrenja uredan, eon• ·
tineneija 3-4 sati. Kamen, sastojeći od phosphata, ima objem od 10 em.. teži s čavlom
30 gr. Dugi tesarski čavao je valja kroz šupak unišao, a kada su se mekoti opet raztegnule,
izginuo je u unutrdnjosti. · Znamenito je, da je kamen za tako kratko vri eme narasao,
·
i da je bolestnik uz takoVu ozljedu (bolest raditi mogao.
Trapp. K poznavanju ozljeda trbušnih organa (ošiti, slezena, jetara) tupom silom.
(Deutsche Zeitsehrift fiir Chirurgie Bd. XLIV. p. 393.)
Bolestnik zadobio težke . U:nutatlije ozljede, kada su mu kola prešla preko doljnega
predjela ledja, te je iza 4 mj eseca umro. Prvih dana je haematurija pokazivala, da je raz"
deran bubreg. Zatim je sliedio ieterus sa slobodnom tekućinom u trhunoj utlini (punkcijom
se je izpraznilo 2·5 Ut. žućne tekućine); 'dakle takodjer pukotina jetara odn. žućnih
puteva. Opet težka furimculoza, koja istom 20. dan poslije dolazka u bolnicu zajedno sa žutieom
prodje. Uslied furunculoze se inficiraju izljevi krvi u predjelu ošiti. U lievoj doljnoj
polovici prsa mora se punktirati exsudat, koji se ponovi, zagnoji, te treba operaciju empye:ina.
I na desno treba punk:tirati ·pleuritični exsudat. N (l. koncu nadodje još pyurija;
zarez od empyema zlo zaeieljuje, bolestnik propada, te umre. Kod sekcije se pokaže, da
je lievi empyem bio subphreničan i da je imao u sebi razderana i dj elomično nekrotična
slezena. Na desno u predjelu žunoga mjehura ognojak u veličini šake, koji se nalazi sasvim
u· substan'ciji razderane ošiti, te je .očito metastatično ognojen haematom. Na dnu
jetara fibrozne zarastiee, na lievom bubregu klinolika zarasti ea korine. Pyelitis i ovapnena
gruševina u bubrežnoj mokraćniei.
Therapeutičre crtice.
e. Noorden. Odredjivanje hrane za diabetiča/re. (Die Heilkunde. Bd. I., Heft l. u 2.)
Razumno dietetično liečenje imade s time ·započeti, da se ponajprije ustanovi tolerancija
· bolestnika za ugljične hy'drate, i to ponajprije za kruh. N. daje pokusnu dietu sa 100 gr.
bieloga kruha na dan, te se k ovoj : hrani uviek opet od vremena do vremena vraća, da- se
može ustanoviti, da li im se je medjutim tolerancija za ugljične hydrate poboljšala ili pogoršala.
Ako poslije -100·0 kfuba mokraća ne ima eera, to se daje na dan više, u· protivnom
siučaju dobivaju bolestniei kroz 6 dana strogu dietu, a mj esto kruha odgovarajuću
množinu masti: _ Imade li · još i sada šećera u mokraći, to se radi o težoj giykosuriji; te
treba osobito strogih propiSa ; ne .ima li više šećera, - to je laglja glykosurija, te se . pola­
·gano daje · više. k:niha • i prokušava ' koliko uglji čnih hydrata · bolestnik podnaša; · a da ne
izlučuje Aećera. N: razdieljuje sva hraniva sredstva u tri' grupe. TJ l. spadaju takova, kojih
smije 'svaki diabetičar jesti, koliko hoće, u 2. takova, koja sadržavaju malo ugljičnih hydrata.
Ova se kod stroge diete ne smiju davati, u ostalom se smije svaki dan male količine dozvoljavati,
nu jako je različito; koliko je u pojedinom slučaju slobodllo. U 3; grupu spadaju
hraniva sredstva s_a znatnom količinom ugljičnih hydrata, koja se na stanovito vrieme mora
takodjer dozvoljavati i to, · da e često mienja i izostavlja odgovarajuća množina kruha.
Nije dosta, da se ovo ili ono jelo dozvoljava, već treba diabetičara podučiti, kako će si
hranu urediti i· mienjati. Pisac • preporučuje 3 obilnija i 2 slabija obroka, na ime obihii
zajutrak, objed i večeru, te manji doručak i južinu. Kod nekih daje osim toga • još 1'"'-2
čae mlieka prije .spavanja. Mjesto uglji čnih hydrata, koji se izostavljaju, treba ostalu hranu
poyjsiti preko mjere, koja je za zdravoga nuždria, jer inače trpi tvarno stanje, te ·se bolestnik
polagano osu§uje i sile mu propadaju. Hranjenje bjelankovinom• inože se · mesom,

Liečnićki Viestnik 1897. .J}r. 8.
j aji, "Sirom lahko povisiti ; ono je kontraindicirana : 1. ako ujedno· postoji jača alb uminu­
rija, 2. u visokoj starosti, 3. ako imade ·ujedno uloga, 4. ako se je u stanovitom slučaju
izkusilo, da podavanje velikih množina bj elankovine pojačuje glykosuriju, 5. ilko se s branom
bez ugljičnih hydrata ne može postići, da bolestnik ne izlučuje šećera, pa se imade uzroka
potisnuti glykosuriju, to se mora jako · sniziti podavanje bj elankovine. Težko je povisiti
podavanje masti, jer mnogim bolestnikom je mrzka mastna hrana. A baš masti mogu najprije
da zamienjuju ugljične hydrate , jer nikad ne povišuju glykosuriju i jer imadu veliku
hranivu vriednost ; kadšto se moraju upotrebljavati surogati kano jesetrovo ili sezamovo
ulje. Alkohol se ne može sasvim izostaviti, a kadkada je i potreban, da bolestnik laglje
podnosi mastuu branu ili opet kod slabosti srdca i zlog stanja hranitbe. Za indikacije
stroge di ete smatra N. : 1. svježe oboljenje; 2. ako izlučivanje šećera ne prestaje, akoprem
se je znatno, doduše ne sasvim, izostavilo ugljične hydrate ; 3. veliku slabost i osušenje;
4. kom l 'likacije, kano smetnje vida, neuralgije, neuritide, gangraenu itd. Kontraindikacije
jesu : l. visoka starost; 2. nagnuće na proljeve ; 3. komplikacije s visokim stupnjem nephri­
tide, težki ulozi.
Lucas-Championnhke. Liečenje kostoloma kljućice samo masažom. (Bulletin
medicale 11:\97. No. 32.)
Pisac ne pravi čvrstoga povoja, već svaki dan masira i veoma oprezno pasivno giblje.
Time prestaje jako brzo bol, te je yeć za vrierne od 3-4 tjedna bila kost čvrsto sraštena,
što se kod čvrstoga povoja ne može očekivati, a osim toga nije funkcija dotičnog uda ni
najmanje trpila. Bolestnik može već dapače prije nego što je kost podpuno sraštena s rukom
obavljati male poslove.
Coulhon. Nova sp1·ava za prelome ivem. (Gazette des hćpitaux 1896. No. 139.)
Kad je prošao otok, položi se noga na 80 crn. dugu i 15·cm široku wattom pokritu
šinju. Ova imade u predjelu koljena na rubovib 2 okrugla zareza u razmaku od 8 cm.
Kada su fragmenti približeni, položi se po jedan jastučić od watte iznad i izpocl p,atele.
Sada se 2. crn. široka vrpca položi preko gornjega jastučića, potegne dolje, umetne u doljne
zareze . prekrsti i sveže na doljnem jastučiću. Vrpca od doljneg jastučića umetne se u gornje
zareze i sveže preko gornjega jastučića, tako, da se fragmenti nepomično drže jedan uz
drugi, te je prelom za 6 tjedana srasao i može se početi masirati.
G. Seeligmann. Liečenje aborta. (New-Yorker med. Wochenschrift 1896. Sept.)
Prieti li abortus, to ga tre9a dokle je moguće suzdržati, nu akO' :tlll!ltaje pogibelj za
majku, ako se čeka, to ga treba pospješiti. Takve su prilike kod težkih bolesti srdca, pluća
i bubrega, zatim kod tumora maternice, kod irreponiblih retrofiexija, zatim kadkada kod
akutnih infekcijoznih bolesti. Ako je krvarenje umjereno, te ne ima unždne indikacije, to
se kuša pometnuće suzdržati, akq se odredi mir i hydrastis (4 puta na dan 30 kapljica) ili
extract. fluid. viburni prunifol. u istoj dozi. Da se umili mišičje maternice sgodno je davati
opium u suppozitorijih 0·03, 2-3 put na dan. Ako se abortus ne može suzdržati, to se
iz prazni, ako je cervikalni kanal za prst prohodan ; ako to nije, to se razširi ili tampouh:a.
Razširuje s dilatatorom, a ako to ne uspije (kod aborta u prvih tj ednih, osobito kod num­
para), to treba tamponirati, najbolje s jodoformgazom. Tampon ustavljuje krvarenje i ujedno
razširuje cervix. Ćesto na to izadje jajašce cielo, te sada treba samo mir, ergotin i izpi­
ranje s mlačnimi slabim i, desinficirajućimi tekućinami. !zadje li samo jedan dio jajašca,
to se ostali odmah izvadi s prstom ili s curettom. Poslije toga je dobro uterus lahko tamponirati.
Kod kasnijega liečenja daje S. dalje ergotina. Kod umjetnog aborta postupa se na
isti način. .
A. Schwab. Djelovanje chininovoga sulfatct kano· sredstvo, koje pobudjuje t?·udove.
(Medecine moderne 11:\97. Nr. 3.)
S. je u dva slučaja, gdje je u odlučnom času nastala slaboća trudova uspješno upo­
trebio chininov sulfat, te našao, da veoma brzo dj eluje. U prvom dao je za vrieme· ;od
10· časova dvaputa 0·5, a u drugom samo jedanput 0·5, te dobio u prvom slučaju za pol
sata, a u drugom za 20 časa jake ·trudove. S toga. preporuča, da se daje chin. sulf., ako
u dobi oh ora nastane primarna slabost trudova, ako . zatezanje porodjaja počimlje nepovoljno
djelovati na majku ili diete, te treba djelovanje trudova brzo potaknuti, a da ne ima
stalne indikacije za illStmmentalnu pomoć.
Br. 8 • Liečnički Viestnik 1897. 283
Zdravstvene naredbe i odpisi izašli druge polovice g. 1896.
·
·i prve polovice 1897.
Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske lade, odjela za unutarnje poslove, od 18. srpnja
1896. br. 38.330, gledo točne ozn.-ke vjece 11 bolničkih popru.tniCILh.
Povodom dogodivšega se slučaja, da je pripadnik grčlro-iztočne vj eroizpoviesti u
jednoj javnoj bolnici na umoru dobio zadnju utjehu po svećeniku rimo-ka oličke cr ve i
da je po istom i sahranjen, premda je pred ležala mogućnost, da bude pnzvan k nJ emu
svećenik njegove vj ere, upućuje se naslov, u svrhu, da se sličnim nepodoMtinam
.
u buduće
na put st.ane, da podčinjene oblasti i urede pozove, neka uviek kod izdavanjn popratnica
bnlestnim osobam u svrhu, da budu primljene u bolničku njegu, u popratnici označe točno
vjeru, kojoj dotična osoba pripadn.
Naredba kr. brv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od · 13. kolovoza
1896. broj 47.228, tičući se sastavljanja obćinskih svjedočba za bolničke obskrbJjenike,
propisanih naredbom br. 18;915 ex 1874.
Iz razprava, odnosećib se na naknadu bolno-obskrbnih troškova uvjerila se je kr.
zemaljska vlada, odiel za unutarnje poslove, da kod sastavljanja obćinskih svjedočba, od­
nosećih se na ustanovljenje nadležnosti, te imovinskih odnošaja bolničkih obskrbljenika i
nj ihova ua naknadu obvezana roda ili zadruge, dotični organi ne postupaju onom točnošću,
kako to zahtjeva interes zemaljskoga proračuna, komu najveći dio tih troškova na teret pada ;
a manjkaju nnvlastito skoro uviek podatci o tom, da li dotične osobe posjeduju nepokretna
imetka i u kojoj vriednoati i d:i li se zadruge obskrbljenih na naknadu troška za bolničku
obskrbu zadrugara pridržati mogu gledom na ustanove §. 22. zakona od 9. svibnja 1889.
o zadrugah. . .· ·
Pošto trokovi· bolni'čke obskrbe ovozemaljskih pripadnika, a navlastito nenćerivimi
proglašeni iznosi tih troškova; sve to više rastu i neopravdano zemaljski proračun o ? te­
rećuju, upozoruje se ta oblast svom osbiljnoaću na ustanove §. 31. naredbe od ll. prosmca
1874. br. 18;915, po kojih su svi ovi organi, koji sastavljati i vidirati imadu takove obćinske
svjedočbe, što no služit! imadu temelj.em prosudj ivanju, da li je upitni bolnički trošak
ućeriv ili se odpisati Imade, - odgovorni za istinitost navoda te svjedočbe.
1.- r. zemaljska vlada, odiel za unutarnje poslove, ile će propusti, da dogodice izaslanjem
svoga pouzdaufka. na lice mjesta dade ustanoviti, da li se kod sastavljanja i ovjerov lj ivanja
tih svjedočba postupa svom brižljivošću i točnošću i da li se istinito prikazuje stanje stvari,
ter će prema posljedku izpita.nja pozvati izdavatelja i ovjerovitelja krivih i površnih
svjedočba na odgovornost i na naknadu nekorektnim uredovanjem prouzročenoga troška.
Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj ske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 9. rujna 1896.
br. 51.190, gt.ed.e Bastavlj anja prijamnih zapisnika u Javnih obćih bolntcab,
Povodom tim, što se često opaža, da pojedine uprave javnih bolnica u oMe vrlo
površno postupaju pri sastavljanju prijarnnih zapisnika, obnalazi kr. zem. vlada glede toga
upozoriti tu upravu na odnosne ustanove §§. 18. i 19. naredbe od 11. prosinca 181.4 . . br.
18.915, po kojih se sve mjerodavne okolnosti točno ustanoviti, te u pr,jam:nom zap1smku
upisati imadu.
Naročito kod služinčadi, radnika, nadničara i svib ostalih l;>olestnika, koji pripadaju
korporacijam ili družtvom, koja bud po zakonu, po obstojećih propisih, po ugovoru ili po
pravilih dolaze u opzir gleđe naknade dotičnih bolno-obskrbnih troškova, manjkaju po­
najviše vjerodostojni podatci o njihovom odnosnom svojstvu i dosadanjem odnošaju službe,
na ime, jer nije točno ustanovlj eno, gdje, kod koga, kako dugo i do kada je detičnik sl io
odnosno namje·šten bio, da li je članom koj e blagaj ne za podporu bolestnika, te u koJ em
p1aćevnom razredu.
. . . ..
Poziva se ta uprava, da odsele u tom pogledu s naj većom točnošću 1 brlŽlJlvošću
postupa, jer će se inače odnosni manJkavi računi od obređjenja izlučiti.

Li.ečnički Viestnik 1897. Br. 8.
Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutari;Jje poslove, od 29. rujna
1896., br. 19.836, d'a se IUDiiovijeni kotarski lli ini lleilnlci, namjeSteni ll obćins.k.u
slaibu, ne smatraju. 'defto.itivno naDiještenimi.
U rie!ienje izvještaja od 28. studenoga 1895. broj 11.271 odnosno 29. .ožujka 1896
isti broj,_ kojimje ovamo stavljen upit: da ee imadu u obć. lužbi stojeći umirovljeni
kotar. lienii .smatrati -Qfinitivnimi obć. liečnici i da. li imaju kao takovi u obć. mirovinsku
zakladu doprinašati svoje prinose, odpisuje se kr. toj županijskoj oblasti sliedeće :
Umirovljeni kotarski liečnici ili liečnici, koji iz druge koje javne blagajne uživaju
mirovinu, kad stupe u obć. službu ne imaju se smatrati de:finitivnimi, već samo privremenimi
obć. službenici, jer bi oni u protivnom slučaju polag ·postojećih propisa gubili prestilpom
ti obćinsku službu pravo na dalji užitak jur slične mirovine, te posvema pali na teret
mirovinske zaklade, utemeljene za. obskrbu obć. činovnika, koja tek osnovana, ta:j teret ne
bi mogla snašati, i jer bi prestup nj ihov u obćinsku službu uz naglašeni uvjet redovito
postao nemoguć, s razloga, što mirovina, koju već ·de facto uživaju, često puta nadmašuje
beriva obćinskjh liečnika, pa što bi i ne gledeć na to svi umirovUenici liečničkoga stališa
'odklnuii. službu obĆlnskih· liečnika,· na-koju . se ·sada podaju samo zato, da si kraj svoje
·
već uživane mirovine pobolj!iaju · sadanju svoju, često oskudnu existenciju.
Prema tomu sliedi samo po sebi, da takovi u obć. službi stojeći liečnici niti imadu
·
kakova prava na mirovinu iz županijske zaklade za umirovljenje stalno namje!itenih obć.
činovnika, niti su oni, ili za nje dotična obćins, dužni štogod u tu zakladu doprina!iati.
N1nedba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 21. studenoga 1896. broj
· 5825. Pr., kojorn se odredjuje, da činov.niel i sluibenicl pojeduJaćl godišnje eerti:..
-. koji ovlaštuju na putovanje željeznicom s pol vozne karte; snifju u svojih putnih
·
ra.Čwilh zarau.navati samo faktično uplaćen11 voznu pristojba.
OknUni.om, ,oj om .od 23. ožujka. 1896. broj 1350. Pr. obznanjena su pogodnosti za
.kr.- ze1llaljske činovnik;e i službenike kod vožnja i odpremanja predmeta · na kr .. ugarskih
-državnih i vicinalnih željeznicah, . prema kojim imadu u redovitoj državnoj (zemaljskoj)
službi stojeći činovnici, podčinovnici i podvornici, koji su položili službenu zakletvu, pravo
: . ·putem svoje predpostavljene oblasti od ravnateljstva kr. ugar. državnih željeznica tražiti
s fotografijom . svojom providjene godišnje certifikate, koji ovlaštuju na putovanje s pol
vozne karte, uplativši za biljegovinu· l for" 50 nč. i za trošak manipulacije. 50 nč.
·
. Na temelju gore spomenu.tib pogodnosti izdava.ni su takovi certifikati zemaljskim
činovnikom i službenikom već i ov:e godine, pa se je s toga porodila pitanje: da li . se
takovi certifikati mogu rabiti i kod sl;ubenih putovanja, kako će se u takovom s1učaju
_vr!iiti kontrola glede zaračunavanja voznih pristojba?
Da se u tom pogledu za buduće izbjegne svakoj dvojbi i jednolično postupa, obna­
Jazim odrediti ·sliedeće.:
. Svi orri kr . . zem.a)js!q. činqv_nici i službenici), koji .Poli!Jeduju ,ks.znicu, koja ih o:vla§tuje
na vožnju _ n11-. ,kr. · .ngar, drŽavnih i _vicinalnih .• željeza);l. U.z ,p_ot .vozne karte, dužni su
takodjer prigo4om službenih putOvanja poslužiti e 'đotičnol;ll . izkaznicom i ovla!iteni su u
tom slučaju . u svojih putnih računib . zaračunati i tražiti samo faktično uplaćenu pristojbu,
t. j. polovicu vozne, pristojbe za onaj vozni razred, koji mogu rabiti prema svom čiov:nom
·
·
rs.Zredu.
. . Ova.)covom. izkaznicom providjeni činovnici i službenici iti će_ ali ovlaštni prigodom
-ačunanja prV-oga službenoga p!ltovanja· ra.čmiati i nabavni gore _navedeni troak: za
potavu iskaznice, koji im se u takovom slučaju imade Qbriti i naJ!:naditi. . .
_ · Da s pak može voditi točan nadzor nad oniini zemaljsiiiroi činovnici i službenici,
k;CJ.jf._P.osj!ld\lj takovu pogodnostnn željezničlrn' izli:aznicn, odredjuje se nadalje slideće : _ ·
: . vj :orij činovnici i slUžbenici kr; zen:ialjsko-viadnih qdjela za unutanij polove, za
bogofito'vje i. astavli, za pravosudje, .
Zatim kr. zemaljskog ·ukiva, h Ze!D&!.Jske blagaj;e,
Jrr".:qj,skg staj;ističkog urllda i računarskog ured11, · zemaljske vlade, _koj'j ŽEileizhoditi
.si pogodovn\t'željeničku izlra.Znic!l za sliedu godin.u1 imad svoje biljgom' .od 50 I\O:VČ·
pro vi djene molbe . uz prilog . dosadanjega certifikata odnosno 'svoje 'fotografije . predložiti
predsjedničt kr. zem. vlade nefaljeno do 15. prosinca svake prediduće :godine.
Br. -8.
Predsjedničtvo ove kr. zemajske .vlade_ .!lasta vit ._će - izkz ; svih i ·onih 'čjnavnka Lslu_žbenika
kod gore spomenutih oblasti i ureda, kojim -,će bi:ti. •;takove :izkaznice izdJ,ne, :te fče
jedan primjerak tog izkaza pravodobno dost:aviti . goe- : spome_n.ut_iin Ab)f!.sm .i .ued0m; da
mogu isti znati, koje. su osobe iz njihovog ' odieljenja u · poŠ}e dlji.ll , i!lzic, :p ć bii
predstojnici gore spomenutih oblasti i ureda, odnosno njihovi zamjenici dužni,. na :evke1ll
putnom računu podčinjenog službenog (lsoblja u zapOrki ' takođjer' pot\irditt da Je tačuno-
· · ·
·
položitelj u posjedu pogodovne želj ezničke izkaznice.
Isto tako imadu to činiti svi ostali. oni organi; koji 'SU prema postojećim; propisom
ovlašteni potvrcljivnti putne račune podčinjenog osobljn, te ostaju osotmo pdgovorni za
svaku . štetu, koja bi njihovim propuštajem nastala po zemaljski erar. .
Ujedo se ovim pozivaju sva -tri kr. zeinaljsko-vlaclna odjela, da odmah nikon primitka
ove naredbe, koja se u dovoljnom broju u prigibu dostnvlja, ob istoj obavieste podčinjeno
osoblje kao i sve podrfi\_djene, a gore ne navedene oblasti, ureclej. zavode, i glede
potonjih u viastitom djeloJa.:ugJ ' odmah.:_shocln odred, radi drŽanja očevi4nosti. u posjed1
pogodovnih željezničkih _izkaznica nalazećega se osoblja i .glede potvrdjivanja putnih računa
il' gore označenom prnvcu.
. . .
Odpis '!.:r. hrv.-slav.-dalm. zemaljsk :.vade, odjela za ..;:nutarnje poslove, od . 22 .. _sie . čnja
1897. br. 3891,' o' licničkom_ ,nadzoru putnika dolazećih 12; Bc«nn.,_aja0 .
Obzirom na vladajuću Ii' Bombaju u Indiji kugu; l! druge strane na žfvhi qorski
promet, koji s ovim gradom i s Indijom obstoji ; obzirom nadalje na pojedine sumnjie
slučajeve, koji su se na brodovih, dolazećih· iz Bombaja, medju putnici i mornari pojavili,
opravdana je bojazan, da se ta. zarazna bolest ne unese· u ovO'Vladno područje, 'imenito u
Primmje, odkuda .velik broj mužkaraca kao pomorci i mornari izvan svoga zavičaja izbiva:
Neobhodno je nuždno, da se na sve iz Indije i - Egipta došavše putnike, hrienito
mornare, pripazi, pa se uslied toga na temelju -draždjanske konvencije odredjnje, da' se
do daljne odredbe svi iz gore spomenutih krajeva prispjevši .putnici i kući se vrativši mornari
petdnevnom liečničkom nadzoru u svom prebivalištu podvrgnuti imadu; u koju svrhu treba
da dotično mjestno sta.rešinstvo ili rodbina povraćenika o njihovO. . dolazku bezodvlačno
obaviesti nadležno obćinsko poglavarstvo, u· čijem se :području isti nalaze, da se potl·ebito
glede liečriičkoga nadzora odrediti uzmogne.
Osim toga valja: bdi ti ·nad strogim· obdržavanjem naredbe od 19. srpnja 1893.''broj
34.839 "o postupku proti pogibelj i kolere" .i. naredbe od 31. prosinca -1894. broj 60.885
(izvada,k :jz zakonskoga članka IX. od god. 1894.)
Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od .25. veljače 1897. br.
10.999, glede naputnica Zlt liečcnje tracJiomatoznih bolestni"a.
Pozivno na ovovladnu naredbu od 8. siečnja g. 1897. br. 59.407 ex Ul96. obnalazi
kr. zemaljska vlada, odiel za unutarnje poslove, odrediti, da u buduće ri.e smije nijedan
tra.homatozni bplestnik na iečenje u bo}nicu priii1ljn biti, - koji ne d

l
28() Liečnički Viestnik 189.7.
e jer je slučaj ·veoma težak, te se ambula-
:a = torno ne može uspješno liečiti
] !';:; jer se bolestnik nije podvrgao ambula­
] ·15 · tomomu liečenju
:6>] l }er
je bolestnik bio predan na liečenje
. u bolnicu, iz bolnice pobjegao i toga
t'! l5. l radi ponovno naliečenjeu bolnicu predan
Podpis
predstojnika (načelnika). Uredovni pečati.
Br. 8.
Pod pi s
uredovnoga liečnika.
Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 17. ožujka
1897. br. 37.170 od god. 1896., o zaštiti zna&kova družtVI\ crvenoga križa.
U svrhu zaštite oznaka, grba (pečata), znakova za razpoznavanje i uniforme "družtva
crvenoga križa zemalja krune sv. Stjepana", koje je ustrojeno prema načelom, sadržanim
u medjunarodnom ugovoru, prihvaćenom od strane austro-ugarske monarkije dne 21. srpnja
1866. na temelju medjunarodne konferencije, obdržavane u Genfu mjeseca listopada 1863.,
ter u svrhu zapriečenja nepovlastne uporabe istih kao u miru tako i u ratno doba, odredjuje
se sliedeće:
§ l.
Tko znak družtva crvenoga križa u zemljah krune sv. Stjepana, naime genfski crveni
kri, sastojeći se iz pet jednakih u obliku križa sastavljenih crvenih kocka na bielom polju,
nepovlastno ili bez dozvole dobivene s nadležnoga mjesta nosi ili upotrebljava na tvorničkih
i ob).'tničkih predmetih, robi, .poslovnih prostorijah, cimerih, etiketah, poslovnih
tiskanicah, zastavll.h itd., tko ime istoga družtva crvenoga križa ili ine oznake i znakove za
razpoznavanje, kao : grb, naramenicu (Armbinde) s crvenim križem na bielom polju, ter sa
rubom narodne boje ili bez toga, zlatne, srebrne ili biele ruže, biele emailirane velike ili male
zviezde, družtveni grb na metalnoj ploči, ovalnu kožnu pločicu biele boje u sredini
s genfskim crvenim križem, tko napokon uniformu svakog osoblja, stojećeg u službi družtvenoj,
koja je potanko ustanovljena s previšnjom odlukom Nj. e. i kr. apoštolskoga Veličanstva,
danom u ScbOnbrunu dne 2. srpnja 1887. nepovlastno ili bez dozvole središnjeg
odbora družtva crvenoga križa nosi, ili ma kojim načinom upotrebljuje ili rabi, čini pre­
kršaj, te se ima kazniti nz konfiskaciju nepovlašteno rabljenih predmeta s novčanom globom
od 5 do 50 for., a za slučaj neutjerivosti zatvorom do deset dana.
Cimere, u koliko ne budu preinačeni u opredieljenom po oblasti vremenu, imade
oblast odstraniti.
§ 2.
Istoj kazni podpadaju oni, koji uporabom imena ili znakova crvenoga križa nepovlastno
prirede kakovu god ma i dobrotvornu zabavu ili predstavu.
§ 3.
Kao otego6uj uća okolnost smatra se, ako se u § l. navedeni prekršaj počini u ratno
doba ili na ratištu, te se dotični prekršaj, ti koliko se ne mogu uporaviti propisi ratnih
zakona ni ustanove .kaznenoga zakona, ima kazniti globom do 100 for.' ili zatvor.om do 20
dana, ili kaznami oboje vrsti.
. § 4.
Sličnu zaštitu uživaju dxužtva crvenga križa stranih država, koja su se ustrojila na
temelju medjunarodne genfske konvencije, ako te države u pogledu zaštite tih znakova,
znakova za razpoznanje i uniforma rabe podpuni reciprocitet · .Prain zemljain ugarske
krune.
Br. 8. Liečnić:ki Viestni'< 1897. 287 .
§ 5.
Oni, koji su u ovoj naredbi spomenute grbove, oznake, znakove za razpoznavanje u
svojih tvrdkah, etikah, eimerih, poslovnih tiskanieah, robi, bez dozvole no bona fide do
sada upotrebljavali, odnosno nosili, te to i u buduće činiti žele, dužni 1lU u roku od mjesec
dana, računajući od dana obns.rodovanja ove naredbe, zamoliti za dozvolu od središnjega
odbora družtva crvenoga križa u zemljah svete krune ugarske.
Nakon 2 mjeseca, računajući od proglašenja ove naredbe, mogu se znaci itd. samo
onda upotrebljavati, ako je dozvla podieljena, ter uz točno obdržavanje uvjeta, koj e sadržaje
dozvolna izprava.
Družtvo crvenoga križa u zemljah sv. krune ugarske može podieljenje dozvole
ovisnim učiniti od uplate primjerene za unapredjenja plemenitih svrha družtva upotrebiti
se imajuće pristojbe.
§ 6.
Nepovlastna uporaba navedenih znakova i grbova itd. crvenoga križa ima se kazniti
po političkih oblastih I. molbe.
Po tih oblastih na temelju ove naredbe odmjerene .novčane kazne pripadaju družtvu
crvenoga križa u zemljah krune sv. Stjepana, te se istomu imaju priposlati.
š 7.
Ova naredba stupa u kriepost danom proglašenja u Sborniku zakona i naredaba za
kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.
Sitne viesti.
Novi članov.i . Našemu sboru pristupili su kano redoviti članovi gg. dri. un. med. :
Rudolf Wagner, obćinski liečnik u Sv. Petru-Orehovcu i Dragutin We i s s, privatni
liečnik u Križevcu.
Jubilej. Začastni član našega sbora e. kr. vladin savjetnik dr. Vjekoslav Valenta
pl. March tburmski, profesor primalj stva i ravnatelj zemaljske bolnice u Ljubljani, slavio
je 28. lipnja o. g. četrdesetgodišnjicu kao profeor na e. kr. primaljskoj školi u Ljubljarri .
Tom prilikom dobio je ne samo od mnogih liečnika, štovatelja i bolestnika, već i od visokih
ličnosti srdačne čestitke, a ljubljansko liečničko družtvo proslavilo je taj dan, prire•
divši svečaru krasnu ovaciju. Sbor liečnika krajevina Hrvatske i Slavonije čestitao je pis­
meno svojemu začastnomn članu na toj riedkoj i liepoj svečanosti, koja je mnogo zaslužnoga,
učenoga i revnoga svečara zatekla u podpunoj svježosti i radinosti, tako da se ne
može samo s ponosom obazrieti na svoj marljivi i koristni život, već i dalje na svom polju
raditi i vršiti svoju težku zadaću. I mi se usrdno pridružnjemo ovoj čestitci, te želimo, da
svečar uzmože još mnogo godina biti na čast i diku znanosti i na spas i utjehu trpećega
čovječanstva.
Sveučitištne viesti. Prag. Na českom sveučilištu imenovan je privatni docent
K. K u ff n er izvanrednim profesorom psychiatrije i neuropathologije. - B e č. Privatnim
docentom za patholožku anatomiju imenovan je prosector R. Kr etz, a za medicinsku chemiju
S. Fraenkel.
Umrli. Dne 23. srpnja član našega sbora dr. Ivan Toriser, gradski fizik i primami
liečnik u Koprivnici, utopio se je kod kupanja u Vrbnu u Kontškoj1 gdje se je
nalazio na dopustu. Rod jen u Varaždinu 1867., svršio je sveučilištne nauke u Gradcu, · gdje
je 18.;1. 1894. promoviran. Bio je dulje vremena na klinici prof. Wo l fl er a, kojemu je
bio ljubimcem. Iz Gradca pošao je kano prim. liečnik u Udbinu, odavle u istom svojstvu
u Vinkovce, a prošle god. postao je grad, fizikom u Koprivnici. Bio je veoma revan i
s dušan lhčnik, vješt · operateur, izvrstan. drug, te čedna i čestita duša. Ost11vlja za s6boni
udovu· i jedno nejako diete. - Dne 17. srpnja umro je u Munchenu dvorski savjetnik i
izv. sveuč. profesor Max O er tel. Glavno polje njegovoga ;rada bila je laryllgologija; ·DU
njegovo f!u ime najviše razglasile njegove studije o smetnjah · kolotečnoga sustava.
Xli. medjunarodni medicinski kongres u Moskvi. :Kod hrvatskog
narodnog odbora prija više se kano članovi gospoda: dr. Nikola B a č ić, ob6inski liečnik

2B Liečnički Viestnik 1897. Br. 8,
mt Sušaku, dr. Gjuro Buić, privatni liečnik ::u Spljetu, dr. Ivan Ko sirnik, predsjednik
kr. zem ... zdravstvepoga vieća, ravnatelj. i ·primarni liečnik javne obće bolnice milosrdnih
sestar Zgrebu, dr. Eclua;·d Lng, :i b. pnkovnijski. liečnik u Zagrebu, dr, Vinko
1.-

Ltečnički ·Viestnik . 1897. Br. 9.
nocturna prouzrokovana intoxikacijom ugljičnim dioxydom, uslied manjkave respiraCije
](od· djece :s adenoidnimi vegetacijarni. On odklnja tumačepje, da bi
možda psychični shock operacije tih vegetacija bio uzrokom da je od 23 operiranih
.bolestnika. kod.cnjih 12 eriuresis prestft.Ia, u kojem nazoru ga potvrdjuje
još · j: o:koinošt; da je· enures. noct. opet nastala :u slučajevih (ne iina broja),
kojim ·
su adeiioidne vegetacije recidivirale i isto tako opet izčezla, kada· ih je
ponovno operativno odstranio.
Ad e) U najnovije doba A. Cullere1 .(a pr,ije nj ega već J. Janet)
tmpači eilur. noct. kao bolest lih psychogene naravi, gdje se radi o alteraciji
cetebralne funkcije, slično kao kod hysterije, koja sastoji u "mailjkavoj psychičnoj
syn,thezi i povišenom automatizmu"(!). Ovu psychičnu suvislost bolesti da podkrjepljuje
. -neobično povoljan uspjeh suggestivne therapije (L i e b e a u l t 70%,
Ring l e s 70%, B er i ll o n 70%)· Ovaj posliednji drži enuresis nocturnu znakom
manjkavog odgoja, quasi physioložku incontinenciju dojenčeta promaknutu u
kasnije doba, jer nije diete naučilo sphincter inervirati, te smatra svekolike
· lokalne i univerzalne procedure, koje se za ·liečenje enuresis nocturnae preporučuju
ili . su t;;e preporučivale, .- ako su u obće povoljno uplivati mogle - samo
ka.O sredstvo indirektne .. suggestije.
. J se ne mogu nijednoj ategoriji tumačenja pridružiti,
. . ·
a ni U e u l ter
O V O j, koliko vjeroj!ttna i zam.am,ljiv. . O!la bila, i t9 veĆ, S toga ne, što je skroz
ki-.lva: 1 pelogič!la konkluzija; da je enuresis nocturna s toga bolest psyehogene,
lltte. nara'yi, jer ) suggestivno, psycl;lično dade na nju uplivati ; kao što i
' :tfe .toji ,J sam o .to1pe već prigodice svoju rekao (Lieč. viest. br.
· ,Rttn?
IV: ' 137.)
. . .
.
.
.
. ... . Ad. h) Najprikladniji je i najviše nas zadovoljava · teoretično .i praktično
stari već azor T · rousseau-a i B.etonneau-a, da je enU:resis nocturn·a.
neuroza, kod ko,j e p o stoji 'nerazmjerje u inerv.aciji de­
. trusora i sphinctera tako, da je sph inctei . nianjkayo inerviran.
U budrio stanju, pd up li vom . volje,· kontrahira . se još . i compressor .ure th,
te se tako expulzivna · sila detrusora nadjača. Po noći odpada .slied na.rkotizirajućeg
upliva ·sna. pripomoć · compressora urethrae (koji stOji pod uplivom
volje), a time i reflektorne kontrakcij i mjehur se izprazni. Ova slabina
sphincter dokumentira se još_ posve jasp.o u slabo . ili nikako razvijenoj pro- .
stati, koja se .kao sei:ualni organ - a s njom i sphincter internus - tek
ilatupbni puberteta dalje razvija, u koje doba, kako }zkustvo uči,j enuresis .
nocturno. običaje prestati. Tog shvaćanja su i Seeligmull_er, Mendel sohn',
·
· i Alt hauss.
·
·
Dvie su u glavnome methode elektrizirarija, kojimi se ta pa.reza sphinctera
uspješno lieči. U iagljih slučajevih preporuča Althaus .(l. e) aplikaciju An
konstantne str.uje nad Iumbalnom hrbtenicom, a Ka •nad os puois ili perineufn.
'iaricu., ·napokon 15-20 Volt1nih alter:nativa. sa f>....,. ..s M. A. Sgodno se kom­
'biriira u'·tvrdokornijem slučaju Seeligmullerova metoda, koja je po pa.-
· · 'velike elktrode, do 3 minute stabilno, . on !la kojih 40 . prekinu ća · u me_taučnom
1 .Archive de neurologie No. 7. · 1896.
iiipprg: Realencyklopae4ie 95, VII. · 99. . . .
s .Althaus : Der Werth der Elektricitaet als Heilmittel 82.
.Br. 9. Liečnički Vi.,stnik 1897. 291
ciJenta doduše nešto neugodnija, te koju je u novije vrie1pe . njegov asistent
Dr; K o s t er ·modificirao (Wiener medic. Presse, 810), . te ju . osobito preport1ča.
Bolestnik legne, pošto · je mokrio; . na divan, pozitivan 'p'pl ar:riiiran pločom stavi
se nad _symphizm (ili 'u ki-i). 'te ga bolestnik sam drži. 'Negativan.pol Ko st,e r
ne ar mira ničim, nego staylji!, direktno kraj dQodne . žice l-,-1. mn, , daleko u
urethru bolestnika. Ja sain to kod ovog slučaja u toliko preinačio1 • što sam
aplicirao poseban urethralni rheophor t. zv. "Blasenexsiccator'\ · kojega . sam
prije 5% karbolom očistio; 10% salolvaselinom umastio i .do sphinetei·a uveo.
Počimlje ·se sa slabom faiadičnom strujom, koju micanjem magneta, dnosno
sekundarne spirale pojačam i tako nabujalu jaku struju pustim 2-3 minute
djelovati i nekoliko puti ju u rheophoru p!,'ekinem, · pa opet sukcesivno. 0slabim ;
onda čekam 1/4-:-- '/2 min. da proceduru 3 .puta ponovim. ·
. Na opisani na/lin lie/len je Rudolf H., djak, 14 god. star, zdraa i čvrsta tjelesna
·struka i· zdravog izgleda, koji boluje od enuresis nocturnil.e odkada pti, dakle kroz 13
godina, i to se je noć na noć pomokrio, k11odkada i nekoliko ;puta u jednoj noći. Cienjeni
collega Dr. I., koji mi bolestnikn · pripoilla, liečio ga je već bezuspješno faradizirajući čet­
ka.Iili abdomen, masiranjem, futernim podavanjem tinct; rhois aromat i inimi mehaničnimi
pomagali (način spavanja, da . sn noge vie nego glava itd;). Na .navedem naćiil . začeh ga
elektrizirati dne 23./X. p. g. 2/XI nakon ·deset sj edni ea prvi put izosta mokrenje, tako
da je Od sada · samo dan nakon one noći elek:triziran, koje bi imao enurezu. 15./XI. po­
stigoh već intet"Val od oSii.m dana. 17./XL enliresis. Od tt-23./XI. ništa ; 24.;Xl. enuresis;
od 24.-28. ništa, 29. enuresili itd. Oko božićnih · blagdana nasta inata, ali · kratkotrajna po­
·goršica, koja se opet brzo popravi, tako da u journalu nalazim notirane sliedeće "crne
dane" recte "noći" : 10.jl. enuresis, 6.fll. enw·esis, od 6.fll. do 2./III. nUta! 2.:III.
enuresis, od 2.JIII. M lO.fiii. ništa itd. Rezultat je danas taj; da mi je na taj .iuičin pošlo
za' rukom, da razmakneiri interval; u kojem ne bi bilo enureze Iia puna 2 mjeseca, a .da
ga nisam elektrizirao. Sjegur:riosti radi naručiti ću bolestnika svaki mjesec jednom k meni
na elektrlzirailje; · . . · .
;Konačno spomenuti mi je medikatnenti>zno ·lieeenje ··s .Belladoill),om_ resp.
Atropinom, koje govori . takodjer u prilog physioložkoj theoriji, jer djeluje na
taj način, · da . detrusore, . kao jače antagonista slabi, pa.ralyzira i na taj način
nerazmjerje u inervaciji uzpostavlja..
Chirudka kaznistika.
Priobćuje dr. 8; .Fiscer, operateur i primarni liečnik zemaljske bolnice u Osieku.
1. Exstirpatio strumae cgsticae.
M. s., 13 godina star, potiče iz zdrave obitelji. Pred kakovih l v-2 'gd . . opaziše
roditelji, da m gUša raste, koja se je polagano pove6a'Vala. Tek, u zadnje vrieme imao
je pote!koća pri disanju; zato se odlučiše na operaciju.' ·· ·· · · · ··· ·. · . .
St. praesens: Dobro razvijen, krjepak djellak. Na vratu vidi, se, odgovarajući
!ljezdi štitulji, tumor, koji sastoji iz lievog većega .i desnoga . manjega diela, te koji se
pri . gunju . poč, Li.evi tumor je . . okrgao, strogo omedjep, yelik kao dječja . glava, te
siže do JAteralnoga ruba ,m. sternocleidmnastoidetisa, koji ga . i pokriva ; . elastičan je, .fluctuira
; nad njim nalazi se tanki sloj . parenchymatoznoga . veziva. Desna gu!ia je velika kao
golubje jaje. . • . . .. . . .
. Operacija chloroform-aether-narkoz.i. Pror!)Z kože u kosom smjeru sve do gor·
njega pola . guše. J;>jelomice ,nožem · dielom tupo . doilo se je. - po!ito su . se jako razvijeni
krvni sudovi dvostruko podvr;ali do cyste, koja je, tupo oljutena, . iz svoje . okone
enucleirana. Šav. Draina!a. Desna guša je ostavljena.
.Teaj afebrilan i. normalan. Poslije 8 dana izvadjeni ·su iz per primam . izcieljene
rane konci. Glas čist.

292 Lie6nički Viestnik 1897. Br. 9.
2. Herniot01nia et opeTatio 1·adicalis sec. Bassini ppt. he1·niam ingttin. d. incm·cerat.
D. B., 24 godine star, srednjeg uzgoja, imao je od djetinstva pomičnu . scrotalnu
kilu, koja ga do sada nikada· smetala nije. Uslied dizanja tereta izašla je kila jače i
nije se više dala reponirati. Bolestnik dovežen u 8 sati na večer. Incarceracija postoji
3 sata. Pošto su svi pokušaji repozicije bili uzaludni, morala se je odmah poduzeti h erniotomia.
Stat. praesens. Na desnoj stmni vidi se u scrotumu kao šaka veliki tumor
znatno napet, tympanitična zvuka. Kila nije nigdje prirasla bila, zato repozicija lahka. Sadržina
kile : nirežica i nešto tankoga crieva. Iza repozicije kile nadovezana je odmah rad ikaina
operacij a po Bassiniju.
Rana per primam zacielila, tečaj afebrilan. Bolestnik podpuno zdrnv odpušten.
Na kašljnnje ne osjeća se nikakav udar.
3. Ovm·iotornia 1m· lapa1·otomiam p1·optm· cystova1·imn.
R. K, 60 god. stara, potiče iz zdrave obitelji. Osim malarije nije nikakovih bolenti
prebolila. Menstruacija počela tek u 24. godini ; bila uviek redovita, ali slaba, trajala
2-3 dana. U 30. god. udala se ; dj ece nema. Trudna je bila 3 puta i svaki puta rodila u
7. mjesecu mrtvo nedonošče, koje je navodno dulje vremena (14 dann. - 3 tj edna) u
maternici mrtvo ležalo. Pred 9 god. prestale su joj menstruacije. Od kakovih 14 mjeseci
počelo je opet krvarenje iz spolovila, i to najprij e neredovito, a kasnije skoro neprest.nno,
no uviek slabo. Često ju boli u trbuhu i dimlju. Ujedno joj je počeo rasti tl trbuhu
tumor. Stolica joj je otežčana i neuredna. Pri mokrenju nema potežkoća.
S t. pr a e s. : N e što omrša vila, gracilno uzrasla žena s normalnimi organi vrata i
prsa. Trbuh nadut u obliku kruglje. Opipom oRjeća se tumor velik kao čovječja glava,
koji siže 2 prsta iznad pupka, i koji se dobro ograničiti dade.
Orisi tumora nepravilni, čvorasti. Na lievoj strani fluctuacija, na desnoj je tumor
nešto čvršći. U području tumora pridušen zvuk, koji se gore i postrance razjašnjuje.
Položi li se bolestnica na stranu, ne podaje pokucanje nikakovih promjena. IztJ·aživanjem
kroz rodnicu, opipa se materniea anteflectirana - fundus na desno potisuut.. Od
maternice ide na lievo k tumoru spojina. Na adnexih desne strane ne nalazi se ništa
abnormalna.
O p er a e i j a. 30.112. u chloroform-narkozi, zdjelicom u vis . . Trbušne stienke prorezane
su po prilici 15 cin. dugim zarezom sve do symphyze. Nakon otvorenja trbušne
utline odljuštene su rukom većinom tanke, adhaezije, osim dvijuh čvršćih jedne desno, a
druge lievo, koje se u dubini nisu tupo odljuštiti dale. Zatim je punctirana cysta i izpušteno
skoro 11/ 2 litre guste tekućine. Na to budu podvezane i razrezane fibrozne adhaezije
s mrežicom. Sad je izvučena' cysta, u· kojoj bijaše još bezbroj manjih a gallertnom sadržinom
izpunjenih, te njezina dosta široka petlja duplo armiranom . iglom pro bodena, podvezana
i prerezana. Nakon što su žile petlje podvezane bude ista spuštena. Pošto je desno
jajište normalno nadjeno, budu trbušne stienke u 3 sloja sal\ivene. Tečaj normalan bez
groznice. Poslije 9 dana izvadjeni sn konci iz rane, koja je pod puno bez reakcije p er
pri m am zacielila bila. 4 tj edna iza operacije ostavila je bolestnica podpnno zdrava
bolnicu.
4. At1·esia hymenalis congenita. Haematocolpos.
A. K, 14 god. stara, bila je prije uviek zdrava. Od božića ima boli u dim !ju i krstih,
U početku bolila jn je nekoliko dana glava i osjećala se je vrlo slabom. Okolina njena
upozorena je od primillje na njeno stanje i dovela ju u bolnicu.
St. praes.: Dobro razvijena djevojka, nešto blieda, ima zdrave organe prsa. Palpacijom
trbuha opipa se napet- elastičan tumor, koji siže tri prsta iznad symphyze, izlazi iz
zdjelice i dade se dobro ograničiti. Tumor je velik kao dječja glava. Bolestnica mbkri
uredno. Velike i male sramne sklopke dobro razvijene. Intmitus vaginae zatvara posvema
čvrsta fibrozna membrana, nešto izbočena; izp()d iste osjeća se fluctuacija. Iztraživanjem
'per rectnm osjeća se jasna fluctuacija u cielom tumoru, a na njegovom vršku opipa se
kao mah velik tvrd gladak corpus uteri.
Br. 9. Liečnički Viestnik 1897. 293
U sredini membrane učinjen je unakrst zarez; tako da su mbovi iste posvuda održani.
Iz rodnice izciedilo se je preko litre krvave tamnosmedje tekućine od konzistencije syrupa.
Prstom se je moglo doprieti u razširenu rodnicu. Grlić bio je potisnut prama gore i nazad.
Zarez u hymenu drainiran je s jodoform-gazom. Poslije operacije ne osjeća bolestnica
više napetosti ni boli ; tumor je izčezao, otvor u hymenu je održan i bolestnica iza
8 dana zdrava odpuštena.
Slučaj postoperativnoga tetana.
Priobćuje dr. M. pl. Čačkovič, sekundarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.*
U aetiologij i tetana spominju se i chiruržke operacije, akoprem one u
današnje aseptičko doba imadu kano uzročni momenat tek podredjeno zname­
novanje. Mi nalazimo, da se upravo premajušni dio operacijonih rana inficira
ovim kuživom i opet s druge strane, da gotovo neznatni dio slučaj eva tetana
potiče od takovih rana, koje su zadane operacijom. .A ovaj se broj još vise
smanjuje, ako se izluče oni slučaji, gdje je operacija učinjena radi ozljede, jer
je kod takovih sasvim očito aetioložki momenat bila ova, a ne operacija. Veli­
čina rane i vrst operacije ne upliva ni najmanje, te nalazimo, da može infekcija
nastati baš tako od male, kano i od velike operacije. Gotovo neznatni chiruržki
čini n. pr. podkožne injekcije spominju se kano uzrok oboljenju, a isto tako
vidimo, da se je tetanus razvio od neznatnih ozljeda, kano što su ubodi igle
ili kakovog zareznika. S druge su opet strane laparotomije, herniotomije i
poglavito amputacije uzrokom, da je buknula bolest, kao što su od velikih
ozljeda n. pr. komplicirane fracture i velike rane.
U literaturi mogao sam za vrieme, odkada je antisepsa postala obćenitom,
sabrati 59 takovih slučajeva tetana poslije operacije, gdje se je mogla ozljeda
izključiti kano aetioložki momenat. U tih slučaj evih bile su učinjene sliedeće
operacije : injekcija morphijem t, d vie podkožne injekcije chininom (H. P. Ro­
berts2), tri ciepljenja (B ates3• W. S. 'J.' oms\ P. KempfF'), vadjenje zuba
(O onrad'1), exstirpacija dermoida na arcus supraorbitaL (B ernhard7), exstir­
pacija tumora muda (L. lVI e d i n i 8 ), operacija fibrolipoma nadm u dea i sj eme­
1 0),
njaka ('r i z z o n i i P ar o n a 9) operacija aneuryzme arter. femoral. (P or t er exstirpacija mammae (ustmena objava .A lberta Oesterreicheru11), ampu­
tacija mammae (W au thy12), enucleacija hulbi (J. Ch i s o l n 1 8), operacija hae­
morrhoida (.J. 'l' ay l or 14), radikalna operacija hm·nije (H ar e16), herniotomija
(S alzmann mJ.H), castracija kod žene (J. Kotschau17), 4 ovariotomija
(T hiriar'8), ovariotomija ('l'h. Parvi n'9), ovariotomija (B ennett 20,, salpingoophorectomija
(M e i n er t21), sn pra vaginalna amputacija maternice (J. R.
* Predavao na skupštini sbora liečnika od 31. svibnja 1897.
1 Lancet 1876. Decemb. Lancet 1876. May. 3 Medical News 1881. May 13.
• Medical News 1894. No. 8. 5 Philadelph. med. and surg. Reporter 1883. June. • Archives
of Dentistry 1886. N ovem b. 7 Zeitschrift fiir klin. Medizin 1884. N o. 4. 8 Lo Sperimentale
1878. No. 5. • Annal. universal. Vol. 239. 1877. '0 Am eric. J o urnal 1876. July.
1t Wiener med. Presse 1882. No. 21. u. 22. •2 Journal de Bruxelles 1883. Decembre.
13 Archiv fiir Augenheilknnde 1881. X. 2. •t Lancet 1884. August. 15 The Brit. medical
Jonmal 1884. 4. Oct . . 16 Wiirtemberger Correspondenzblatt 1885. No. 27. 17 Miinchener
med. Wochenschrift 1887. No. 44. 18 II. Congres fran

294 Lfečnički Viestnik 1897. Br. 9.
O h a d wie k12), totalna exstirpacija maternice kroz rodni cu (M e i n er t28), vadj
enje placente (Pa d o v a i B i a n e o n i 2'), amputacija kažiprsta (D u n e a n t6)
amputltcija nadlakta, amputacija podlakta i dvie amputacije po Pirogoffu (J.
Rob er t s26), amputacija gnjata (M i d d e l d or p ft7), amputacija po Pirogoffu
(S chneider18), resekcija koljena (R iedeP9). Još J. R. Wallaceo izvješćuje
o slučajevih tetana u Medical College Hospitalu u Calcutti od god. 1869.
do 1879. i spominje 23 slučaja tetana poslije operacije (3 exstirpacije elephantiastičnih
tumora scrotuma, 7 amputacija doljnih i 6 gornjih okrajnina, 2 jednostavne
operacije tumora). Mi vidimo, da je najviše slučajeva tetana poslije
operacija na okrajninah i mudnoj kesici, dakle na mjestih, od kojih i ·većina
slučajeva traumatičnoga tetana potiče.
K ovom broju slučajeva tetana poslije operacije mogu pripojiti jedan novi,
koji se je sbio na chiruržkom odjelu bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu, kod
bolestnice, kojoj je W i k er h a u s er učinio nephrotomiju lumbalis radi pyonephroze
i nephrolithiaze.
J. H., 49 god., prim. 1.;3. 1897. zap. br. 214. Tuži se, da imade boli u desnih bedrih
i da joj je mokraća mutna. Navodno je prije 4 mjeseca zadobila catarrh mokraćnoga mj e-"
hura, a za kratko pojavile se boli u predjelu desnoga bubrega. Boli dolaze u nastupih,
koji se dnevno ponavljaju, ali tako, da je bilo jedan dan jako zlo i mnogo jakih nastupa,
a zatim opet koji dan nešto bolje. Prije je uviek zdrava bila. Rodila je 4 puta, a 4 puta
abortirala. Prije 5 godina zadnja trudnoća (abortus). Težka i neuredna stolica.
Status praesens. Slabo ugojena, blieda, bezkrvna žena. Tj elesna toplota 36·9.
Nešto catarrha u desnih plućib, inače prsni organi uredni. U desnom epigastriju izpod
luka rebara ćuti se tumor, velik po pr. kano dj etinja glava, gladke površine, koji se od
trbušnih organa dade podpuno ograničiti, slabo je pomičan, nejasno fluctuira, te se gubi u
pred j el desno od hrbtenice. Trbušni i zdjelištni organi uredni. M o krać a alkalična, veoma
mutna, nešto krvava, ostavlja veoma mnogo gustog sedimenta. U 24 sata pušta bolestnica
oko 1200 gr. Bjelančevina odgovara po pr. sadržaju gnoja, šećera ne ima. Mikroskopski
nalazi se u mokraći mnogo gnojnih i gdjekoje crveno tjelešce, te granulirani cylindri.
12./3. nephrotomija u morphium-chloroform narkozi. Bolestnica leži na lievoj strani
s uzvišenim bedrom. Zarez duž lateralnoga kraja m. sacrolumbalis od doljnega ruba 11.
rebra okomito do sredine izmedju 12. rebra i cristae ilei. Na slojeve proreže se mišičje i
vezivo Gako krvarenje iz mišičnoga žilja), te dolazi u doljnem kraju rane do peritoneja. U
dnu rane opažaju se debele biele kožurice, u kojih se traži bubreg, ali se ga ne može
pipati. Pokusna punkcija na više mjesta bez uspjeha. Da se uzmogne ustanoviti položaj
bubrega, otvori se peritonealna šupljina i unidje rukom, ali se ni sada ne može taj organ
jasno pipati. Otvor se u potrbušnici tamponira sterilnim gazeom, te nožem polagano
prorezuju kožurice, iz kojih se iznenada izlije gusti, smrdući gnoj, Koliko moguće izpusti
se gnoja, a zatim se na prošireni zarez unidje u šupljinu abscesa i nadje veliki kamenac,
koji se s Panovimi kliešti izvadi, ali se kod toga djelomično razdrobi. Kamenac je po
pr. velik kano orah, u obliku gljive, phosphat na površini, težak je u osušenom stanju
!)·35 gr. (demonstrira). Šupljina abscesa izpere ae slanom· vodom, u nju umetne drain od
gume, te rana s nekoliko šavi suzi, a ostali otvor kao i peritoneum tamponira s jodo­
form-gazeom.
T e č aj. Bolestnica od operacije veoma slaba i collabiraua dobije nekoliko injekcija
s oleum camphor., te se oporavi. Po p. tj el. topi. 37·1. 1S.f3. Povoj. Nešta boli u trbuhu.
22 Boston medical and surgical Journal 1875. Novemb. 4. u l. e. u Gazetta
Lombard. 1873. 26 Canada medic. and surg. Journal 1877. June. 28 American Journal
1877. Oct. 27 Breslauer aerztl. Zeitschrift 1883. No. 8. 2 8 Berl. klin. Wochenschrift 1877.
No. 43. 21 De chirurgische Klinik in Gottingen 1875-1879. Gottingen 1880 . . s Lancet
1882. Aug. 12.
Br. 9. Liečnički Viestnik 1897. 295
pr. p. 36·7, po p. 36·8. 14./3. 36·4. Povoj . Boli u trbuhu, ne!ita meteorizma. Umetne se
ciey u gužnjak, od čega je bolestnici laglje. Mokraća se čisti, dnevna množina , 2300 gr.
36·5. 15/3. 36·5. Povoj, 36•5 klyzma s uspjehom. 16.f3. 36·6. Povoj, drain dobro funkcionira.
Mokraća mnogo čišća, sediment u glavnom od mokraćne kiseline i nešto gnoja. Boli u
trbuhu neznatne ; dobiva svaki dan klyzmu. 36·6. 17.;3. 36·3. Povoj ostavljen. 36·6. 18.;3.
36·6. Povoj. Po p. se bolestnica tuži, da ju rana vriedja. 36·7. 19./3. Povoj 36·4. Po p.
37°, bolestnica se tuži, da ju rana i grlo boli (u grlu objektivno ništa, do nešta crvenila,
jaka stomatitis). Odredjeno izpiranje grla i ustiju, te oblog oko vrata. 20./3. 36·7. Povoj,
na drain malo izlazi. Bolestnica težko guta, ne može širom otvoriti usta (pomišlja se na
tetanus). Po p. 36·6 ne može ništa gutati, morphij, klyzmata s čajem, 21.13. 37". Povoj ,
rana liepo granulira, promiene se tamponi. Očevidni trismus, facies tetanica. Po p. 36·7
opisthotonus, grčevi u rukuh. Injekcije s morphijem i u noći, prema jutru klyzma s chlo­
ral-hydratom, uu bez uspjeha, zato opet morphij. 22./3. 36·6. Kušalo se previti ranuj ali
bolestnica zadobila jaki nastup grčeva i collaps srdca, nu masažom se srdce opet oporavi.
Klyzma s chlori\lom. Bolestnica do po p. spava i ima riedke i slabe nastupe. Po p. 37·3.
U 6 sati započeli opet jaki grčevi, koji gotovo bez prekidanja . traju ; chloral i morphij bez
uspjeha. U 9 sati smrt, a da se tj elesna toplota nije više znatno digla.
S e k ci j a nije dozvoljena.
Kod tetana je obično tj elesna toplota znatno povišena, a ova bolestnica je
uviek imala subfebrilnu. Ovu osebujnost u tečaju sigurno je pogodovalo i to, što
je bolestnica dugim bolovanjem i gnojenjem bila tako oslabljela, da njezin
organizam nije bio u stanju producirati više topline.
Još mi je odgovoriti na pitanje, kako je nastala infekcija. Mi razlikujemo
hetero i autoinfekciju. Prva je mogla nastati kod operacije ili kod previjanja, i
to nečistimi prsti, instrumenti ili povijali. Ova mogućnost mislim, da se može
izključiti kod stroge asepse, koja vlada na našem odjelu. Mogućnost heteroinfekcije
kod povijanja ne može se zato sasvim izključiti, što je oko polovice
ožujka u Zagrebu uz veliku sušu bio jaki vj etar, te silna prašina, pa ne bi
bilo nemoguće, da je prah donio u ranu klice tetana. Nu imade jedan momenat,
koji upravo sigurnim čini, da je bolest nastala autoinfekcijom rane, jer
je bolestnica došla iz Palmotićeve ulice, gdje se rade velike zemljoradnje i gotovo
s toga, što je iz iste kuće, u kojoj je bolestnica stanovala, došao nekoliko
dana poslije njezine smrti u bolnicu čovjek, koji · je obolio od tetana.
Bolestnica mora da je tetanove bacille doniela sa sobom budi u koži
budi u bubregu, i to u gnoju ili u kamencu. Moguće je jedno i drugo, jer i
najnovija iztraživanja (A hlfeld3', Fiihrbringer i Freyhan82) dokazuju,
da se nikakovim načinom desinfekcije ne može koža sigurno u svakom slučaju
sterilnom učiniti i opet, što se trovilo tetana iz organizma izlučuje kroz bubrege
(B ruschettini88, TaruffP'). Uslied toga su bubrezi uviek jako
toxični, te je Br u s e h e t t i n i podkožnim uštrcavanjem mokraće te tani čnoga bolestnika
mogao kod pokusnih životinja prouzročiti tetanus.
Očito je dakle, da su bacilli tetana bili za vrieme operacije već u orga­
nizmu bolestnice i to valj da u bubreih, kamo su mogli dospjeti kroz cirku­
laciju iz dihala ili probavila. Bacilli bili su u latentnom stanju, te su tek uslied
nepoznatih uzroka postali virulentni. Kakovi momenti moraju sudjelovati, da
ove klice postanu virulentne, ne uče nas najnovija iztraživanja. Koncem prošloga
s• Deutsche med. Wochenschrift 1897. No. 8. 52 Deutsche med. Wochenschrift 1897.
No. 6. ·· ss Riforma medica 1890. Octob. 1. - Riforma med. 1892. Aprile 11. - · Deutsche
mediz. Wochenschrift. 1892. No. 16. 3 Riforma med. 1892. Aprile 21.

296 Liećnićki Viestnik 1897. Br. H.
desetgodi šta dali su učenjaci ova tumačenja. 'l' h i r i ar 80 veli, da mogu zimom,
jakimi duševnimi uzrujavanj i i t. d. latentne klice tetana uzbuktiti . pa da pro­
vali bolest. Peugniez3ij navadja, da svaki momenat, koj i slabi odpornu snag u
organiznia pogodj uje dj elovanje tetanovih bacilla, tako trauma, operacije, otro­
vanja, glad, intercnrentne bolesti i t.. d. Po ovih bi sc tumačenjih u našem
slučaju očito morao učiniti odgovornim shock od operacije, da su tetanovi bacilli
postali virulentnimi. Ver h o o g e n i B a er t 37 vele, ela pri sutnost anaurobnil1
mikroba (n. pr. budioca gnojenja) n pravom smisln tetanogeno dj eluje, a
'l'izzoni38 misli, da bacilli tetana dobivaju tetaniziraju0u virulenciju istom
symbiozom s drugimi cocci. Symbioza i prisutnost gnojnil1 cocca 11 našem je
slučaju već prije postaj ala, a da nije bilo nikakovih pojava, života, sa strane
bacilla. Moralo je dakle pridoći nešta nova, da oni uzmognu pokaz;tti r:;voj
učin, a to je mogla biti rana od operacije.
Mislim, da bi još najviše odgo varal o sliedeće Luma.čcnjc. Baci lli teta.na
nalazili su se u očahnrenom alJscesu bubrega, tc nisu pokazivale virulem.ije,
jer nisu nigdje, a niti kod izlnčivanja, dolazili u dotiea:j :; poYI"ietljenom Um;li­
čevinom, ve(: svigdje s takovom, koja je imala, ako i ne sasvim zdravi , a
ono ipak donekle rezistentni cpithel . Sada je opera;ijolli nčiujemt mna, Illo­
kraća s gnojem došla u doticaj s podkožnim vezivom, ud kojega skoro uviek i
najl aglje proizlazi infekcija, i to je dj elovalo baš tako, kano n. pr. injekeijlikoj veći ni liečnika nije trebao, a elana
e tekar kani lllhrili temelj iohrar.ivanju nm·ocla u r.dravstvenom smiHlu.
PrcJJZI!tnost hi bila zahtievati, 1la HC dobrotvorne posljedice :r.akonn o1l god. ltl1'1.
v('(': saJ:L u podpunO.J mjeri opai\aju .
Faktil:ne p n>ljedice toga :r.akuna u ovom kot.aru j eu :r.a sml:L ove :
Nn.rod se jo uviek nije priul:io na lie

298 : Liečnički Viest.nik 1897. Br. 9:
. · . . Ve&eli: smo i .ponosimo . se, što nam je zemlja povjerila provedbu jednog · od najkoristnijih
djela u ovom .: stoljeću za naš c:narod t. j. provedbu . zdravstvenoga . zakona od·
24:; siečnja 1894.
Mi ga shvaćamo s najidealnije strane : glavnicu, kojil ·nam daje država za življenje,
valja nam tisuć · puta toliku vratiti u dogledno Vrienie, dižući tjelesnu moć na!lih :radnika;
!ltitć ih od siromašenja uslied bolesti, . podižući ih u obće na onaj visoki ·i zamjerni pi edestal,
na kom stoji danas ·naobraženi Evropljanin. Mi ćemo doći do toga ideala1 nu prije
naVl valja za oto prionuti · živo uz našu : zadaću. .
Držeći se tih· načela, mi smo ·prolile godine htjeli pozitivno znati za razloge, · ·za što .
li narod , premalo zove Iiečnika u pomoć, da uzmognemo onda odkloniti te razloge, . pa
narod priučiti na nas.
U tu svrhu obratili smo se na sva obćinska vie6a, na sve župne urede r škole, pa
smo, primili od njih mnieoja, koja se. prilično podudaraju. Većina ih je kano razlog, što
narod· ne rabi Iiečnika, navela: l. nPmar j 2. praznovjerja j 3. nadriliečenj e i 4. siromaštvo.
Vrlo je zabavno čitati obrazležbu .nemara". Župnici se u tom osobito natječu i kažu,
da narod ne mari za svoje najbliže rodjakej otac za .(lina, sin za otca i t. d. ne brine se,
ako nije jedan drugomu od koristi, dapače želi jedan drugomu čim skoriju smrt, ako se
odatle nadaju probitku.
Na pr. : Dva čvrsta mladića pozvaše me k BV žene, želit će''njof samoj smrt i hra-
niti ju gorkim čemerom l
. . To je filozofija ovoga naroda. o životu j tO je beznadni njihov ino ral i čovjek se
uzalud pita, što su radile i rade dušobrižne oblasti · i .škole? Nije li ta filozofija bez ljubavi,
bez uzhita, bez· zanosa nešto .tako užasna, da . bi čovjek zaželio, da svi ·takovi ljudi s mjesta
propanu u crnu zemlju? To nije moderni pesimizam, a I).iti . preziranje svieta. po Byronu
i L er m on tovu, već je: to, kako .. bi rekao. Darwin: ein . Ruckfall . der Seele in @n Urzustand
.. Nehotice ajeti se čovjek Darwinovih Patli.gonaca, koji zaključuju, kad je koji
od njih ualied starosti i bolesti tako slab, te uije od koristi, pa ga ubiju . i pojedu, . pa i
svinje, koja poždere svoje mlado, kad joj dodje apetit na nj. · · · · ·
O praznovjerju i nadriliečenju progovorio sam prije, a siromaštvo . de facto, ne obstoji,
jer je Podravina u pravom smislu rieči bogata.
U .čudu smo se našli mi liečnici, kad smo na našem redovitom četvrtgodišnjem sa- ·
stanku ta mnienja pojedinaca .i cielih skupina čitali. Dakle takav je .materijal", s kojim
imademo raditi l
Čestiti .starina medju nami, koji je sproveo četvrt vieka u tom narodu kano cbirurg,
potvrdio je iz svoga izkustva rečena mnienja, nu sjetio se je i boljih vremena. Narod se
je dao liečiti, nu plaćao je zato još prije par godina po 20 novčića liečnikh, koji mu je
dolazio .u kuću.. .
Odma smo p11mislili, da narod tišti, ·što nama sada plaća 50 novčića, pa smo stali
razmillljava,ti, kako bi s.e narod mogao liečiti još jeftinij, makar samo kroz neko. vrieme,
dok bi se na nas opet priučio. J edan od nas predložio je aliedeće : ako svaka porodica plati
na godinu 2 for., to ćemo ju liečiti i ljekev.e pružati .kroz· go

300 Liečnički Viestnik 1897. Br. 9.
L e g e n dr e predaje o liečenjt waemije. On razred juje sredstva u 1. takova, koja
zaprečuju, da se otrovi stvaraju, te ih razaraju (diaeta mliekom, purgancija, velika klyzmata,
antisepsa crieva, otiranje, hydrotherapija, udisavanje kisika ili sgustnutoga zraka, česta poraba
neutralnih soli, te podavanje šećera), 2. sredstva, koja pospješuju izlučivanje otrova
(diuretica, podkožno uštrcavanje umjetnoga semma, drastica, parne kupelji, podavanje
joboranda ili pilocarpina), 3. sredstva, koja neposredno otrov iz krvi odstranjuju, (puštanje
krvi, intravenozne injekcije seruma, žilosjek i odmah injekcija seruma), 4. sredstva, koja
svladavaju stanovite symptome : eklamptične nastupe (udisavanje chloroforma, chloral, bromov
kalij, kompresija carotida, vruće kupelji), coma (uštrcavanje coffeina i aethera, udisavanje
kisika), dyspnoeu (amylnitrit, jodov aetbyl, uštrcavanje morphija) i napokon pojave
·
sa strane želudca i Cl·ieva (led, selterova. voda, hladni šampanjac).
Academie des sciences. 5. i 12. travnja 1897. O pog·ibeljih Rontgenovih
zmku. G u e n i s s e t i S e guy opažali su smetnje srdca s jakimi palpitacij ami i dyspnoeom.
Ako se je prekinula sj ednica, to su većinom te smetnje prestale, ali u nekoliko slučaja
trajale su i dalje, te tražile liečničku pomoć. Lannelongue je u 2 slučaja vidio jake
zapale kože (absces i gangraenu). Cr o o k e s veli, da je djelovanje Rontgenovih zraka
individuelno veoma mzličito i da nekim osobam već iza: nekoliko minuta prouzročuju
osjećaj žege.
21. lipnja 1897. Anth eaume i lVl ouneyrat izvješćuju o svojih iztraživanjih glede
nekih lolcalizucija mm·phiju n o?·ganizmu. Čovjek od 42 godine uzimao je već 8 godina
morphija, te dospio do dnevne doze od 4·0. Počeo mu se uztezati morphij, a l mjesec
poslije počl"tka liečenja prestalo se je sasvim davati injekcije; 14 dana iza toga umre iznenada
bolestnik. Morphij se je mogao naći u raznih organih tiela i to ponnjpače u jetrih,
zatim u moždjanih i u bubrezih ; držao se je dakle još 14 dana u tielu, pošto bolestnik nije
dobio morphija.
26. srpnja 1897. A rl oi n g pravio je pokuse glede otrovnosti znoja zdmvoga čo­
vjclca, koji su potvrdili već davnu sumnju u tom predmetu. 15 -20 ccm. znoja na k gr.
pokusne životinje bilo je u stanju, da ju ubije, ako joj se je uštrcalo u krvne žile.
Otrovnost znoja je ovisna o raznih physiolo7.kih uvjetih, ona raste za jakog mišićnog
napora i poslije njega, a slabija je, ako se poslije duljega počinka pobudi jalco znojenje.
Djelovanje otrova proteže se na srdce, tlak krvi, na centra dihnnja i probavila, kao i na
hrbtenicu i mo7.ag, ona štetno djeluje na fu nkciju jetara i na sekrecij u bubrega, u kratk·o
znoj imade svojstva, koja su slična onim toxina stanovitih bacterija. On misli, da bi
trebalo opet poprimiti napušteni nazor, da se znojenjem iz tiela odstran]t0n štetne tvari
i to kod zdravoga, kao i kod bolestnoga čovjeka.
Societe de biologie a Pads. ,23. siečnja 1897. Claisse i Josue pravili su
experimentalna iztraživanj a o !tnth·mco.·i pluća. 72 7.ivotinje udisavale su 10 mjeseci prah
od ugljena, te se je pokazalo, ua ovaj nije u stanju, da učini u plnćih sve one destrukcije,
koje mu se pripisuj u, kano bronchitis, bronchiectaziju, chroničktl pneumoniju, phtizu i
caverne. Uuisavanje praha od ugljena donekle sa)llO pripravja ove razne procese, stvara
im sgodno tlo, te im podaje nešta neobični klinički i anatomski karakter ; u istinu nastaju
ove bolesti uslied sekundarne, poglavito tuberculozne infekcije.
Royal Academy of Medicine in Ireland. 23. travnja 1897. Moore Mad
e n govori o t!JO?'ctbi ·i zlopombi e?·gotinct. l)rvi uvjet za uporabu ergotina jest, da je
kod djeteta položaj na glavu i da ne ima nerazmjetja izmedju ploda i zdjelišta. Zatim
mora biti materično ušće dosta otvoreno, da· se može u slučaju potrebe pružiti pomoć
umjetnim načinom. Uporaba prije, za i poHlije druge porodjajne dobe je indicirana, ako
nastupi slabost trudova prije m•go je materično ušće sasvim otvoreno, te prieti pogibelj
djetetu ili majci od toga, da porod dulje traje, zatim u drugoj dobi kod svakog otezanja,
gdje ne ima druge komplikacije, napokon u trećoj dobi, da se prikl·ati vrieme izgona posteljice
i zaprieči krvarenje. Zatim se može upotrebiti, da se umanji porodiljsko čistilo,
da se odstrane posljednji trudovi, te pojačuju kontrakcije maternice, te njezina involucija.
U tu svrhu preporuča, da se jedanput dade velika doza sv:ježeg . extracta 4-8 gr. na usta
i ujedno podkožno 3 gr.
Br. 9. Liečnički Viestnik 1897. 301
Hunterian Society London. 28. travnja. Hingston Fox govori o cephalulgiji.
On polaže glavnu važnost na bilo i akeentuaciju . prvoga glasa aorte. Spominje
najprije glavobolju školske djece usli ed prenapinjanja, sjedište u čelu ; liečenje jesetrovo
ulje i mir. U dobi razvoja i kasnije glavna je rheumatička glavobolja i takova uslied
prenapinjanja srdca. Tipična glavobolja uslied anaemije, kao i uslied obstipacije sjedi frontalno
i burna je. Kod albuminurije je Rjedište glavobolje više na tjemenu ili u zatiljku, te
se ne popravlja ležanjem. Svi ovi slučaji, te većina slučaja migraine jesu posljedica povišenoga
tlaka krvi. Jednostrana glavobolja i druge periodički nastupajuće forme neuralgičke
naravi, često potiču od uloga. Za sve ove vrsti je najbolje sredstvo cannabis indica
n visokih dozah. Za glavobolje uslied sniženoga tlaka krvi n. pr. kod tachycardije, poslije
preobilnog užitka alkohola, kod congestivnih oblika, koji dolaze i kod amenarrhoeae, ili
kod grčevitoga kašlja i t. d. je izvrstno sredstvo coffein. Kod glavobolja uslied bolesti
srdca treba u početku povisiti, a kasnije niziti arterielni tlak krvi. Kod klimakteričke i u
starosti nastupajuće glavobolje uslied povišenog arterielnog tlaka koristna sn salina.
Surgical society London. 26. veljače 1897. Thorne izvješćuje o slučaju
ane-u1·yzme aorte kod 42 god. mužkarca, koji je uz strogi mir u krevetu bez uspjeha lieen
s jodovim kalijem, kasnije s digitalisom, te chlorovim calcijem. Liečenje s rudnimi kupelji
i umjereno kretanje olahkotilo je tegobe i umanjilo dyspnoeu, koja je bolestnika jako
mučila, a za 6 tjedna mogao je bolestnik već 3 sata bez muke hodati.
Obstetrical society London. 2. lipnja 1897. Am aud Routh govori o porocljajih
kod paraplegičnih ženu. Žena, koja je već višeputa rodila, zadobi u 7 mjesecu trudnoće
prelom 6. prsnoga kralježka, a uslied toga podpunu kljenut doljm•ga tiela. Porod
započe 26 1 clan iza zadnje mjesečnine, a da nije žena ćutila nikakovih boli. Jedino je za
trudova ćutila nekakovu napetost u epigastriju. Kada je glava izlazila, zaviče rodilja, nu
H" misli da je to bio samo reflex. Pojedine kontrakcije nisu dolazile u približno pravilnih
rokovih. Prva doha porodjaja trjala je 10 sati, druga 3'/, sata, a posteljica je izašla
na lahld pritisak za 5 minuta. Involncija maternice i sekrecija mlieka bila je normalna.
Societa medica chirurgica di Pavia. 29. siečnja 1897. Cantin izvješćuje
o slučaju alcutne am·titide. Subjektivni symptomi bili su clyspnoea u nastupih i to već iza
ne1.natnoga napora, boli u epigastriju i čuvstvo težine u desnoj ruci. Na aorti čuo se je
lahki systolični šum ; pulsns celer. Kod FJekcije našla se je 2 cm_ iznad aorte gelatinozna
infiltracija, koja je obsizala cielu periferiju, te hypertrophija lieve klietke. U svih slojevih
aorte infiltracija leukocyta s mnogobrojnimi ognjišti u odebljalih slojevih žile.
Iz stranih listova.
F. Presl. Zarodi zet ?J?nobolne t Aust?·iji t dvaclesetgodišnjern ?'azdobjt ocl
187.'1-18!J2. (Oesterr. Sanitatswesen 1897. Beilage zu No. 22.)
Godine 1873 bilo je 16 javnih i 7 privatnih zavoda sa 4717 kreveta (4331 odn. 386) :
u tih zavoclih bilo je u obskrbi 7403 (3983 muž. 3420 žen.) bolestnika, dočim je bilo izvan
zavoda 12.579 (6736 muž. i 5643 žeu.) umobolnih - ukupno 19.782 umobolnih - prema
tomu odpadao je jedan zavod na 860.000 žitelja, a jedan krevet na 4192 žitelja, jedan u
zavodu liečeni umobolestnik na 2600 žitelja; na jedan zavod došlo je 860 umobolnih, jedan
kl'evet na 4·2 umobolnih, jedan liečeni umobolni na 2·6 umoboluih u obće, napokon na
100.000 žitelja došlo je 63 umobolnih izvan zavoda.
Godine 18!J2. bilo je 28 javnih i 6 privatnih zavoda, sa 11.060 kreveta (10.'173 qdn.
487) u tih zavodih bilo je u obskrbi 17.836 (9622 muž. 8214 žen.) bolestnika, dočim je bilo
izvnn zavoda 18.515 (\l778 muž 8737 žen.) umobolnika - u svemu 36.351 umobolnih -
prema tomu odpadao je jedan zavod na 697.291 žitelja, a jedan krevet na 2143 žitelja, a
jedan u zavodu liečeni umobolni na 1335 žitelja, na jedan zavod došlo je 1070 umobolnih,
jedan krevet na 3·3 umobolnih, jedan liečeni umobolni na 2·0 umobolna u obće ; napokon
na 100 000 žitelja došlo je 78 umobolnih izvan zavoda.
U tom razdobju od 20 godina povećao se je broj zavoda za 75%, a broj kreveta u
javnih zavodih za 144%, u privatnih za 20 '/ .

302 Liečnički Viestnik 1897. Br. 9.
Od svih umobolnih bilo je god. 1873. samo 37%, a god. 1892. 49% liečeno u zavodih
Broj umobolnih - u zavodili i izvan zavoda - narasao je od god. 1873. do 1892.
od 19.782 na 36.351 t. j za 840fo ; god. 1873. na ime bilo je u zavodih 7403 a izvan njih
12.379 dočim ih je bilo god. 1892 u zavodib 17.836, a izvan n ji b 18 515
Glede miene bolestuika primietiti je, da u 20 godišnjem prosjeku ostaje 60 1°/0 u
zavodu od jedne godine na sliedeću, a da na novo dolazi tečajem svake godine 39·9%
bolestnika.
Po 20 godišnjem prosjeku od pušta se 9 5 /0 ozdravjelih, 16 1% neizliečenih, a 12·3 /.,
bolestnika umire, prema tomu je godišnji odpad 37·9% svih bolestuika.
Pošto godimice ostaje preko 60% umobolnib u zavodib, većina od tih su neizliečivi
ili pogibeljni bolestnici, to bi bilo shodno razpravljati, ne bi li s gospodarskih, upravnih i
liečitbenih obzira uputno bilo, da se ovakovi bolestnici smjeste u posebne nemoćnice, tim
bi se zavorli za umobolne povratili svojoj zadaći, da su lječilišta, ter bi se lišili na nuždi
nametnutoj zadaći, da su i nemoćnice.
Po staležu navesti je, da je broj nevjenčanih umobolnih prema nevjenčanom pu
čansvu vrlo velik, od umobolnih m•vjenčanih i vjenčanih veći je broj mužkih nego li ženskih,
nu obudovljenih umobolnih žena ima dvostruko toliko, koliko umobolnih udovaca·
P o d o b i. U za vodih ima oko O 3°/0 umoboluih izpod 10. godine, od 10. do 20. godine
5·8"fo, od 20. do 30. godine 20·3"fo, od 30. do 40. godine 29·3%, od 40. do 50. godine
23 8"/ , od 50. do 60. 13'6°!,., a preko 60. godine 6·9°{0•
I kod umobolnih izvan zavoda opažaju se kod pojedinih doba skoro isti postotci.
Na dobu do 40. godine odpada 51-53 postotaka. Najveći broj umobolnih ima izmedju
20. i 50. godinom.
Jz skrižaljke u originalu može se razabrati, da napredujućom dobom raste i broj
umobolnih Dočim je od !5 postotaka žiteljstva u dobi do 20 godine imao samo 20"/o
umobolnih, povećao se postotak za razdobje od 20. do 30 godine za 3%, diže se od 31.
do 40. godine na 7%, ter ostaje tako za dobu od 41. do 50. god. ; od 50. do 60. god na
r;, od (iO do 70. na 2, a od 70. pada napokon na l "fo.
Dobni razredi od 21. do 60. godine pokazuju prema tomu znatan nerazmjer u broju
pobola od umobolje prema broju sveukupnoga žiteljstva - osobito valja to za dobu od
31. do 50. godine, gdje je postotak umobolnih za više nego li 14% veći nego li postotak
žiteljstva u istoj dobi.
Ako se kombinuje stalež i doba umobolnih dolazi se do sliedećih rezultata :
Od svih umobolnih nevjenčana je 80·4%, od tih je 54°/0 mužkih, a 46% ženskih
Najveći postotak odpada na razdobje od 21. do 30. god. kod obiju spola. Od onih, kojim
je do 40 godina ima 71·6%, 3 na razdobje od 21-40. godine odpada 42·4"/o, a to je vrlo
-
žalostan pojav, jer se ukazuje upravo u dobi najboljega razvoja i snage.
Na vj enčane odpada 14·4 svih umobolnih - od tih je 54·9''" mužkih, a 45·1% ženskih
Na obudovljene, razpitane i razstavljene odpada 5·2%, a od tih je 32·5"/o mužkih, a 67·5%
ženskih.
Razmjerno najčešća je umobol kod izraelićana, onda kod katolika, veća kod stanovnika
u gradovih, nego li na selu.
Postotak žiteljstva po zanimanju bijaše :
l. poljodjelstvo, šumarstvo i slično 28·7 o;. u tih slojevih bijaše 14.7 % umoboluih
2 industrija, trgovina, promet 22·3 % " " " 35·6 %
3. javna i vojnička služba, slobodno
zanimanje, bez zanimanja
4. ' radnici, težaci, kućna služinčad
8·6 %
40 4 %
100 0 %
" ,,
" "
"
"
"
25·0 %
100 o "/.
Iz ovoga pregleda razabire se, da osobe, koje vie rade umom mnogo češće obole
od umobolesti nego li one, koje više rade tj elesno, i to pretežno zato, što su izvržene velikim
brigam i duševnom naporu. Dočim na više slojeve ne od pada pod puno 31 "/0 žiteljstva,
to imadu 60"/u um oboli ; dakle skoro dvostruko tolik postotak, koliki od pada na poljodjelce
i ostalo pretežno mehanički radeće žiteljstvo.
"
Br. 9. Liečnički Viestnik 1897. 303
Glede uzroka bolesti je dosadanja statistika posve nepodpuna. Svakako je jedan od
glavnih uzroka 1moboli alkoholizam. Neumjereni užitak žestokih pića vodi za sobom niz
težkih tjelesnih i umobolesti od duljega ili kraćega trajanja, prema tomu, da li je prekomjerni
užitak uvjetovao akutno ili chroničko otrovanje. Krafft Ebing veli : Glavni značaj
psychičkih promjena kod alkoholičara prikazuje se kao napadna slabost i napredujuća propadanje
viših etičkih i intelektualnih funkcija. Chronički alkoholizam nije više strast već
bolest mozga, kojemu pripada mnogo kliničkih pojava i anatomskih promjena. Tako 'postaje
upisivost alkoholičara dvojbena. U obće se ne da ustanoviti kako će alkohol djelovati,
jer su posljedice prekomjernog užitka alkohola različite prema konstelaciji načina, množine,
trajanja užitka. Duševna razpoložba pijanica označiti će se prema upisivosti vazda sumnjivom
; u konkretnom slučaju morati je ustanoviti stepen upisivosti. Vrlo bi bilo zlo,
ako bi se neumjerenost u piću smatrala dovoljnim izgovorom za zločine, ali u slučajevih
u kojih je ta neumjerenost već rodila bolest moždjana, mora se O\'Om činjenicom računati .
Pogibeljnost pijanica i mogućnost kažnjivih čina sliedi iz njihove moralne i intelektualne
slabine, koja ne može svladati nemoralnih i egoističkih požuda i abnormalno žestokih
afekata. U razdoblju od 20 god. (1873.-1892.) bilo je u zavadih prosjekom 20% bolestnika,
kojim je označeni uzrok bolesti alkoholizam.
Da pako alkoholizam napreduje, dokazuje i veliki broj bolestnika u bolnicah -
s diagnozom alkoholizam i njihov veliki pomor. A za koliko veći bi bio taj broj , da se
pribroje svi slučajevi akutnog alkoholizma i svi slučajevi kljennti, epilepsije, apoplexije,
usalovljenja srdca, ciorhoze jetara, bubrežnih bolesti itd. koje bolesti svoj zadnji uzrok
imadu u prekomjernom užitku alkohola. (Od god. 1874. do Ui92. liečilo se je n austrijskih
bolnicah od chron. alkoholizma 24542 osobe, a od tih je umrlo 1343).
Glede bludobolje kao uzroka umobolesti ne ima točnih podataka, a syphilis je vrlo
česti uzrok za umobolest.
Glede trajanja obskrbe pojedinih bolestnika u zavadih, navesti je, da prosjekom
polovica primljenih ostavlja iza prve polovice godine zavorl ; poslije druge polovice ostavlja
zavod daljnih 30 postotaka. Bolestnici, koji su dulje nego jednu godinu pro bavili n zavodu
čine 17";0 odpada. Jedva četvrti dio odpadka jesu izliečeni, a neizliečeno odpnštenih ima
preko polovice. Ovaj pojav ima svoje tumačenje u tom, što zavodi moraju primati mnogo
bolestnika, koj i se opet moraju od puštati, pošto se je uzpostavilo, da u zavode ne spadaju;
odatle se tumači i pojav, da pomor u zavodih pada. Veliki broj bolestnika - "neizliečeno"
odpuštenib, ukazuje potrebu, da se ustroje takove nemoćnice, u koje će se smještati oni
umobolnici, koji inače padaju na teret obćinskoj oblasti ; time bi se zavodi za umobolne
odteretiti i vraćali svojoj pravoj svrsi da budu samo liečilišta za umobolne.
Kako je njega za umobolne u Austriji napredovala, pokazuje najbolje činjenica,
da sn troškovi za ove zavode od god. 1873. do 1892. poskočili za 2,063·221 for., to jest
za l 77"'/0 ! Ta svota sama pokazuje napredak u brizi za umobolne. Ali radnja još nije
dovrena, jer još preko polovice umobolnih stoji pod pazkom i obskrbom obitelji ili obćine,
ne mogu se u zavode smjestiti. Ustroj nemoćnica za neizliečive umobolne, utočišća
za pijance, posebnih odjela za umobolne kažnjenike jednom rieči nastojanje, da se zavodi
za umobolne sasvim vrate svojoj svrsi kao liečilišta, vodit će, ako se bude istom
požrtvovnošću nadalje radilo, do toga da će u daljnjih 20 godina svi ovakovi siromašni
bolestnici naći sjegurno i shodno utočišće i prijaznu njegu. R.
J. K. Crook. Studija o 500 sljčaja bolesti srdca. (New-York Med. Journal.
1897. June 19.)
e. našao je kod 5827 bolestnika 503 slučaja bolesti srdca i to 277 funkcionelnih, a
226 organičkih. Od organičkih bilo je najviše mitralnih insuficiencija (60), zatim stenoza
aorte (37), mit-ralnih stenoza (35) i najmanje insufi.ciencija aorte (7 slučaja). Organičke grieške
se više nalaze kod mužkaraca, a funkcionalne kod žena, što se lahko tumači iz aetioložkih
momenta Kano uzroke funkcionelnih griešaka kod mužkarca navadja: ref!ectorično djelovanj
e od probavila, zloporabu alkohola i duhana (ova takodjer glavni uzrok organičkih
smetnja), kod žena osim reflectol'ičnoga djelovanja od crieva poglavito promjene krvi, a naemija
i cbloroza, u pojedinih slučajevih prekomjerni užitak čaja i kave. Glede razlikovanja
obiju vrsti upozomje pisac, da je funkcionalni šum većinom systolične naravi, da se čuje

304 Liečnički Viestnik 1897. Br. 9.
nad aortom i pulmomalis, a samo iznimno izpod trećega rebra, te da se većinom može
sliediti i u velike arterije. Kada se popravi sastav krvi, to u istoj mjeri i šum prolazi.
l{od kompliciranih griešaka srdca imade najviše insuficiencije aorte. Prognoza je najgora
kod insu:ficiencije aorte. Ona se nalazi u svih težih slučajevih coris bovini i znatne hypertrophije
i dilatacije srdca, te ORol>ito kod mužkaraca. Bolest tmje riedko preko 4-5 go·
dina. Iza nje dolazi mitralna stenoza radi gustoće komplikacija, od kojih su najpogibeljnije
bronchitide i pneumonije. Stenoza aorte često ne pokazuje nikakovih daljnih Rymptoma,
ali je često uzrokom cerebralne emb"olije i iznenadne smrti, dočim je najčešća grieška
srdca, mitralua insuficiencija, relativno nepogibeljna, te ne pravi dugo vremena osobitih
smetnja, ako se sgodno lieči. Tricuspidalna insuficiencija nastaje najviše sekundarno kod
emphyzema pluća, te je jako os biljna· komplikacija ove bolesti, jer naskoro prouzročuje
cyanozu i hydrops.
W. Leu be. K diagnozi systoličnoga šuma srdca. (Deutsches Archiv fiir klin. Medizin.
Bd. LVII.)
L, veli kako je kadkada i još danas težko razlučiti, da li je systolični šum akcidentelan
ili su mu uzrokom organičke promjene, te kuša, da dade neka pravila. Za akcidentelni,
anaemični šum postavlja sliedeća pravila : muklina srdca ne smije da prelazi granica
normtlne perkusije, drugi pulmonalni glas nije pojačan, šum se najjasnije čuje na
ostium pulmonale. Na jakost šuma ne polaže vriednost, više na stalnost. Kod endocarditičnih
mitralnih insuficiencija obično nije udar srdca jak, te je nešta prema vani pomaknut,
radi hypertrophije lieve klietke. Systolični šum je često najglasniji na vršku, 2. pulmonalni
glas je pojačan, i to tim jasnije, što su kraće stanke srdca. Desna klietka je hypertrophirana.
Kod akutne mitralne insuficiencije nije još mukliua srdca povećana, bilo je još većinom
krjepko, a kadkada, ako i riedko, dolaze u daljnem tečaju još novi šumovi. Kod
funkcionelne, relativne insuficiencije postoji obično samo slabi šum, bilo je maleno, a muklina
srdca jako povećana. Prema chroničnoj, endocarditičnoj mitralnoj insuficienciji odlučuje
slabost srdca i maleno odnosno nepravilno bilo. Funkcionelne mitralne in.uficiencije
uslied anaemije pružaju mnogo blažu kliničku sliku.
e. Robertson. Bilježka o slučaj '1'11pture s1·dca. (Lancet 1897. Januar 23.)
49. god. mužkarac pao je na lievo rame, zatim je pošao dulji komad puta i radio.
Smrt je nastupila 3(4 sata iza pada. Prodor je bio u lievom predsrdačju, nu na tom mjestu
bile su stienke veoma tanke, dočim su o be klietke bile jako hypertrophične. Ovo je slučaj
rupture srdca uslied indirektne sile.
e. Hess. Slučaj prirodjenoga zatvora rectuma i d·uodenuma. (Deutsche medicinische
Wochenschrift 1897. No. 14.)
Kod novorodjenoga djeteta s atrezijom ani, koje je bez uspjeha operirano i naskoro
umrlo, pokazala je sekcija sliedeći nalaz : želudac je normalnog oblika, samo nešto razširen
j iz a pylora dolazi veli!rn s li epa vreća, u koju ulazi ductus ch

a on Liećnićki Viestnik 1897. Br. 9.
vrućica prodje za 8 dana. Bolestnik se ćuti znatno bolje. Iza 3 tj edna se bolestnik uz
profuznn haemopton sruši i umre. Kod sekcije našao se je n lievom branchu komad ka­
miša dug po pr. l cm. ; u stienki broncha škulja, kroz koju sonda dolazi u desnu granu
plućne arterije ; u desnom doljnem režnjn hronchiectazije i mnogobrojni mali abscesi.
Čudno je, kako je taj predmet mogao neopažen u dihala doći, te pisac misli, da se je to
dogodilo u pijanom stanj u (bolestnik je nn ime bio jaki potator).
W. J. Hamilton. 8lttčuj ku.Va. hripavca lw mpz.ic·imn uronchopneumonjom ; haemoptyzu,
lwnvttlzje i podpnn1t liem hemizllegja. (Mont.real med. Journal l896. Decembry.)
Diete od 5 god., koje je već 5 tjedna bolovalo od teilkoga hripavci!, donešena je u
bolnicu sa znakovi komplikncije sa st.ranc pluća. Istoga dana pQjavila se glavobolja i
lahka neosjetljivost doljnih okrajnina, iz k()je RC je za 2 dana razvila podpuua Jieva uzma.
Uz to se poj1we grčevi lieve strane, pre"kretanje glave i očiju, nystagmus, nejednakost
pupilla, pomanjkanje koljenogn retlexa, te nožni klonus, t

IlO B Liećnićki Viestnik 1897. Br. 9.
····--·- ------ -----
prija vljivanja otluosnih kužnih bolesti konja, a uaročito sakagije, tlotičnim vojnički nJ obla8tim,
koje radi pomaujkanja nuždue ohavieti ne mogu IJOprimiti shodue mjere,

810 Liečnički Viestn1k 1897. Br. 9.
kiselina i soda voda s lllanjimi površinami i kraće vrieme u doticaj dolaze - manja vjerojatnost,
da bi ugljična kiselina i soda ·voda primila u se otrovnih tvari.
Ipak je dužan tvorničar soda vode, perući dogodice ugljičnu kiselinu, brinuti se, da
upotrebljena tekuća ugljična kiselina bude posve čista, da se u njoj ne bi mogle ustanoviti
gore spolllenute inficirajuće tvari. Za proizvadjanje soda vode s voćnimi sokovi smiju
se potrebljavatj ·samo pravi nepatvoreni" takovi sokovi sa šećerom.
Zabranjena ]e dakle uporaba svihkolikih surogata, kao voćnih esencija, umjetnih
boja, sacharina itd. Za šumeću limonadu slobodno je umjesto limunovoga soka uzimati
čistu cetrunovu kiselinu uz primjerenu količinu čistoga cetrunovog ulja.
§." 7. Paziti valja, da su uviek čiste prostorije, u kojih se soda voda proizvadja, isto
tako i strojevi, sprave, vodovodi, posude i t. d.
Najpomnije treba nastojati, da s voda, kGja će se preradjivati, sačuva od svakog
inficiranja i nečisti.
Prostorija neka. je zračna, svjetla, dostatno prostrana i popodjena cementom, asfaltom
ili opekami.
Neprigovornu čistoću valja podržavati i u uzgrednih prostorijah i u dvorištu. Zahod,
jama za smeće; staja i t. d. ne smiju biti blizu tvornice ni bunara, a neka su tako sagradj
eni i situirani, da bude podpuno nemoguće onečišćenje vode ili prostorija.
Odpadći od vlastite proizvodnje ugljične kiseline ne smiju se spravljati u blizini
bunara, već ih' treba na udaljenije mjeto odvažati.
§. 8. Za zaštitu radnika valja udesiti shodue obranbene uredbe. Dotično osoblje
treba uputiti u točno rukovanje svih sprava, naročito strojeva s velikim pritiskom. Kad
se puni soda voda u boce, treba boce staviti u košare od žice, a oči radnika zaštititi krinkom
od žice. Ako· li se rabi tekuća ugljična kiselina, valja medju želj'eznu bocu i posudu
-za
mješanje umetnuti škulj, smanjujući zračni tlak tReduktionsventil).
§; 9. Vlastnici postojećih već tvornica sode vode, ako uredjenje ili snabdjeveuje
njihovih tvornica sa .svim potrebitim naredom ne bi odgovaralo propiso.m ove naredbe,
dužni su tvornicu u roku od tri mjeseca, iza što je izdana ova naredba, prema njezinim
propisom preinačiti, odnosno pro.viditi propisanimi potrebštinami. Dok ne mine taj rok,
mogu svoj · posao nastaviti, a čim mine, vriediti će odredbe §. 10. i za ove tvornice.
§ 10. Tvornica soda vode može radnjom svojom započeti istom kad je oblastni stru­
kovnjački organ pregledavši pomno tvornicu prona§ao, dn cielo uredjenje odgovara odred­
bam gornjih §§. ove naredbe.
Ako je tvornica soda vode svoj rad prekinula, te nije ral.ila tri ili više mjeseci,
moći će radnjom s nova započeti samo dozvolom, koju je dobila nakon ponovne oblastne
pregled be.
Poglavje H.
Propisi za prodaju soda vo.de.
§. ll. Osobitom pomnjom valja paziti na .čistoću boca i sifona, nnpuujeuih soda
vodom i kola, na kojim se ta voda razvaža.
·
.
Zabranjt>no je ne samo tYorničaru već i gostioničarom, krčmarom, slastičarom, putujućim
prodavaocem soda · vode, agentom soda vode i t. d. davati u promet nečistu soda
vodu, ili soda vodu u takovih bocah, koje imaju ila dnu ili na stienah taloga.
§. 12. Tvrdka tvorničara soda vode treba da je na glavi ili staklu boce označena
· '
urezom ili utiskom.
Zabranjeno je soqa vodu prodavati u bocah, ozlfačenih imenom (zaštitnom .markom)
·
tudje tvrdke.
Zabranjeno je urezano izvorno ime tvrdke (zaštitnu marku) odbrusiti, odturpijati ili
.drugim načinom odstraniti. Zabranjeno je ne saino tvorničaru, već i gostioničarom, krč­
marom, trgovcem, sitničarom, ptujućim prodavaocem soda vode i agentom soda vode i
t. d. davati soda vodu u promet u bocah, kojim je na staklu označena tvrdka (zaštitna
marka) drugoga tvorničara nego li na glavi.
§. 13. Boce za soda vodu, što ih je oblast zaplienila, ne smiju se ciele davati u
trg()vimi. Oblast dužna je pobrinuti se, da se prije shodnim načinom učine neuporabivimi
za tu svrhu, a polučiti će se to najbolje- tako, da se glave boca sdrobe.
·
Br. 9. Liečnički Viestnik 1897. 311
Poglavje III.
O zdravstvenom i redarstvenom nadzoru i o oblasti h, vršećih nadzor.
§. 14. Tvorničari soda vode i prodavaoci spomenuti u §§. il. i 12. stoje pod redarstvenim
.i liečničko-redarstvenini nadzorom i ·kontrolom upravnih oblasti, te su dotični
podhvati i trgovine dužne dozvoliti, da se oblastni organi u svako doba uzmoj!;nu uvjeriti
o obdržavanju odredaba ove normativne naredbe. . . .
§. 15. Gradska i obćinska poglavarstva dužna su, da sa zdravstveno-redarstvenoga
gledišta neposredno nadziru tvornice soda vode, nalazeće se u njihovu području, te razpačanje
i porabu soda vode.
' Gradki i obćinski liečnici dužni su tvornice soda vode po potrebi, nu najmanje
četiri puta na godinu temeljito pregledavati.
Kotarske oblasti dužne su, da nadziru u toi;IJ. pogledu obćinska poglavatstva, te · da
po kot. liečniku daju najmanje dva put na godinu pregledati tvornice soda_ vode.
Žnpanijska oblast pazi, da li nadležni organi u cielom
.
području županijskom točno
vrše zdravstveno-redarstvene propise ove naredbe.
Županijski fizik nadzire u tom pogledu sve uredovne liečnike, te će u to ime najmanje
jedan put na godinu pregledati tvornice soda vode .. O uspjehu pregledba dužni su
uredovni liečnici izviestiti nadležnu oblast. Periodička izvješća propisana naredbom kr.
zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 15. lipnja 1894. br. 24.209 glede djelokruga i
službenih odnošaja kr. zemaljskih i obćinskih liečnika, protezati će se i na ovu naredbu,
te valja da se tt njih izviešćuje o nRpjehu pregledavanja tvornica soda vode.
§. 16. Nadzirući proizvadjanje i prodavanje soda vode neka organi poglavarstva, navedeni
u prvoj alineji §. 15., postupanju sliedećim načinom: Ako dotični organi u tvornici
Roda vode, ili na kolih za odpremanje soda vode, ili kod prodavalaca navedenih u §§. 11.
i 12. opaze, da se ne drže propisi ove naredbe, naročito ako nadju soda vodu, posude ili
sprave, koji se čine sumnjivimi, to im je dužnost obaviestiti o tom dotični _stručni organ
sbog stručne pregledbe.
Stručni organi pregledavati će, odnosno iztraživati će sumnjive predmete odmah,
čim im stigne obaviest, te će uspjeh iztraživanja s bog dalnjega postupka priohćiti . gradskim
odnosno obćinskim poglavarstvom, a ova će zdravlju škodljive odnosno neodgovarajuće
predmPte zaplieniti. Iznimice, osobito ako bi prietila pogibelj, da će se uslied predhodne
obaviesti stručnjaka prekasno doznati njegovo mnienje, ili da će osujetiti uspjeh
oblastuoga ·postupka, vlastna su gradska i obćinska poglavarstva zaplieniti sumnjive predmete,
odnosno zabraniti porabu nj ihovu i ne saslušavši prije stručnjaka, ali imadu o zapljeni
ili zabrani odmnh obaviestiti stručnjački organ, ovaj pako biti će dužan pregledati
odmah zaplienjene ili zabranjene predmete. Ako bi oblastni organi doznali, da itko od
osoba, označenih u §. 11. i 12., · daje u promet zdravlju škodljivu soda vodu, odnosno
zdravlju škodljive sifone, ili da zdravlju škodljivimi sredstvi ili spravami proizvadja soda
vodu, biti će dužni, da odmah sbog zapljene o tom ·obavieste oblast. ,
§. 17. Soda voda, posude, sprave, proti kojim po mnienju stručnom ne. ima prigo-
·
vora, treba da se vlastniku povrate, te se ne smije priečiti dalnja im poraba·
_ Ako li je pako stručni organ našao, du su pregledani predmeti zdravlju škodljivi,
odnosno da ne odgovaraju propisom, valja ih zaplieniti, te zabraniti porabu . strojeva i
· · ·
sprava ne .odgovarajućih propisom;
· ·
Podjedno valja stanje stvari prijaviti oblasti prve molbe, koja će dalje postupati u
smislu ove ·naredbe.
One zaplienjene predmete, koji se u smislu prednavedenih .. odredaba ne bi mogli
uništiti treba označiti, dotično pri poslati oblasti . prve molbe.
Od veće količine sode vode valja, ako je sjedište prvomolbene oblasti u drugoj
obćini, piiposlati dotičnoj oblasti samo uzorak· uz shodnu odredbu ·sačuvarija, · ostalo pako
pohraniti kod obćine.
. Sprave i posude, koje rabe za prigotavljanje i držanje soda vode; a koje su .nači
njene od materijala škodljiva u obće po zdravlje, · valja, ako one nisu načinom · u . §§. 2, i
3. propisai\im učinjene neopasniuii, u smislu gore spomenutom zaplieniti, te prijaviti dotično
priposlati prvomolbenoj oblasti.

31'2 Liečnički Viestnik 1897. Br. J.
§. 18. Prvom o l bena oblast postupat će glede · predmeta zaplienj enih, te podnešenih
joj u smislu predidućega paragrafa sliedećim nn, ako je ova u obće opasnn po ČO\ječje zdravlje i
život, izr eri će odluku konfiskacije i uništenja;
e) odredit će, da se sprave i posude rablje11e za proizvn djnnje i držanje soda vode,
koje su škodljive po zdravlje ili opasne, o trošku vlastnika učine neškodljivimi, a nakon
toga može im dozvoliti pmabu.
Ako se pako dotični predmeti ne bi mogli učiniti neškodljivimi, valja ih konfis­
cirati, te će se nakon što su učinjeni neprikladnimi za proizvadjanje sode vode, moći do­
godice prodati. Izjavi li stručnjak mnienj e, da valja uništiti koji predmet, dužan je pod­
jedno predložiti, kojim da se načinom uništi.
§. 19. Ako bi predmeti, što ih treba uništiti po gornjem paragrafu, bili potrebiti za
koji sudbeni ili drugi oblastni postupak kao corpus dt>licti, treba ih sve dotle drJ.ati pod
oblastnim zaparom, ili ako uztreba clotaviti dotičnim oblastim, dok He konačno ne dovrši
odnosni sudbeni ili ini oblastni poRtupak.
§ 20. Utržak od prodaje kovinskih ostataka i t d. koufi.ciranih i neupotrbivimi
učinjenih predmeta ide u gradovih u ubožku blagajnu, u županijah u smislu Š· 50. zakonn
od 24. siečnja 18H4 . o uredjenj u zdravstvene ;;]užhe· ll zakladu uzadruženih zdravstvenih
ob ćina.
§. 21. Nadležna oblast prve molbe pretbje stručnjaku na izpitivauje predmete dosta
v ljene joj na chemijsku ili bacterioložku iz tragu.
§. 22. Troškove postupka, te chemijskoga i bacterioložkoga iztmživanja nosi vlastnik,
ako .zaplienjeni· predmeti ne odgovarnju ŠŠ· 2.-6. ove naredbe, ako proti njim po uspjehu
iztrage ne bi bilo prigovora a zdravstYenoga gledišta, noRit će troškove zemaljski budget.
Š· 23 .. Naredbom ovom ostaje net.aknuto pm vo pregledavanja, povjereno u š§· 14.
do 17. zak. čl. XXVII .. od god. 18!1il. obrtnim nadzomikom, naročito u koliko ::;e ono tiče
odredba sačuvanja spomenutih ll Š· 8. oYe normati Yne naredbe, kao i odredba, koje sn
sadržane u JJI. poglavju pomenutoga zale. članka.
. ·
·
Isto tako ostaj e netaknuta uormativna naredba kr. zem. vlade od 15. Yeljače 1888.
br. 3218. sloveća o tome, da dotični, kojemu He poclieli dozvola za proizvadjanje soda vode,
·
valja da bude· vješt lučbarst.vn . Ta He uta.nova ima protezati i na. one tvornice, kojt> vec'.
od ·prije postoje.
Poglavje IV.
O p r ekrš aj i h · i kaznah i o nreduj ur. ih o b las t i h .
Š · 24. '!'ko prt>krši odredbe ove normativne naredbe glede proi:.wadjanja i proda­
vanja soda vode, počinit će, ako mu učin ne poclpada lmznenomu zakonu, prekršaj, te· će
se kazniti po upravnoj oblasti prre molbe novčanom globom od 10 do 100 for . . it. vr., a
u .Rl\tčaju neitćerivosti globe odgovarajućom kaznom zatsom.
Naredba kr. hrv.-slav -dalm. zemaljske vlade, odjeh za unutarnje poslove, od 30. ožujka
1897. b.J. 18.628, glede tl"oškovtt z" službomt patO\'unja licčničkog osoblja.
Pozivom na ustanove naredbe od 2. ožujka 1897. br. 5283, koj om se oclrecljuje, da
se kod podčinjenih oblasti opredi!ili dotaCija i;r, putnoga paušala za službena putovanja
liečničkog osoblja, iz koje se imadu takodjer podmirivati tro!ikovi putovanja oko liečenja
diftet'ije,: obnalazi kr. zemaljska vlada, ocliel za unutarnje poslove, ustanove naredbe od 4.
prosinca 1895, br. 64;015, na koliko se tiču liečenj'i'e pojavi kakav 'slučaj i:arane· bolesti, na villljivu . mjetitit pribiti . dadu . cedu lj u
s rtacl[iisom : "radi vlatl:juće zarazne bolesti li me bole,; ti) ubi;r, zabranjen". Na selj ačkih
.
stauovih
imade se ta cedulja pribiti na vanjskih ulaznih vratih, a u gradovih na vi'atih do­
tinoga staua.
N,m>eclba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, ocljeln za unutamje poslove, od 9 . . travnja
18fl7. br. 17.806, o }ll'ijnvi slueujeva smrtL
Ovovladuom 1\lU'CdbOJ;l od 2H. sqllljiL 1SH6. broj 40.

Bl4 Liečnički ViestJ1ik 1897. Br. 9.
Da se tomu doskQči potrebno je, da se za takove primalje uvedu opetovni tečaji.
Poziva se naslov, da poimence navede sve primalje, kod kojih je po izjavi dotičnog
uredovnog liečnika mtždno, da polaze opetovni teča,j. Takav tečaj trajati će 14 dana.
Pobližje o tom tečaju priobćiti će se u svoje vrieme.
Obzirom na važnost predmeta očekuje se, da uredovni liečnici kod nominiranja du­
tičnih primalja strogo i savjestno postupaju.
Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 4. svibnja 1897.
br. 25.562., o putovanj u trachomatozoih kr. ug. državnom željeznicom.
Priobćujc se kr. županijskoj oblasti znauja i uspješnog dalnjeg uredovanja rad!, da
glasom dopisa kr. ug. ministarstva trgovine n Budimpešti, upravljenoga pod 13. travnja
t. g. br. 17 264. na kr. ovu zemaljsku vladu, mogu po odnosnom osobnom cj eniku kr. ug.
državnih željeznica bolestnici od očnoga trachoma i njihovi pratioci na temelj u oblastne
svjedočbe putovati uz polovicu pristojbe, . ustanovljene za putovanje u posebnom odsjeku
željezničkih kola.
l'ostupak naprama ljekarom u poledu prodaje žestokih pića na molu.
tJ svthu jednoličnoga postupka, koji se naprama ljekaroru u pogledu dozvole o prodaji
žestokih pića, koja isti na malo prodavati moraju, kao t u pogledu točatine i priHtojbe za
točenje pića s gledišta i.istrtilova zak. čl. XXXV. 1888. o državnom dohodarstvu točenja
pića sliediti imade, ovim se na temelju utanačbe s banom kraljevina Hrvatske, Slavonije i
Dalmacije, ptiobćnje uslied odpisa visokoga ministarstva financija br. 58.190. od god. 1897.
.
I. Dužnosti glede dozvole.
l. Obzirom na to, što zakon u obće samo redovito točenj.e j prodaju DIL malo veže
na oblastnu dozvolu, skopčana s dužnosti plateža p1istojbe za točenje,. ne može se to, što
ljekari u hrvatsko-slavonskoj službenoj farmakopeji uvrštene i u ovdje privitom tabličnom
izkazu nabrojene žestu sadržavajuće Iiekove i ljekovita vina, koja su ljekari ne samo vlastni
nego su i dužni držati u ljekaruah i po naredbi liečnika, ili i bez toga izručivati, te koja
sredstva ili . u obće ne služe kao tvari za užitak, ili ako sn i prikladna za to, ipak ne
mogu sačinjavati predmet redovite potrošbe, te se uz utanačenu kakvoću i uz uredovuo
UStanovJjenu cienu lzručuju UZ obdržavanje granica, koje SU za njih Uredovno Utanovljene,
pa se ne mogu smatrati niti točenjem niti prodavanjem na malo, pak kao takovo nije
vezario za dozvolu financijalne oblasti, odnosno u takovih mjeRtih, gdje je u zakup izdano
izključivo pravo točenja pića niti na dozvolu zakupnika prava.
Pod istovjetni obzir sa žel'ltll sadtžavajućimi liekovi i ljekovitim vinom, porlpada i
ljeko .viti cognac, u tom slučaju, ako ima u farmakopeji propisanu kakvoću, naime : 0·919
do 0·924 specifične težine i 4!i -5fJ'/u iznaša j uću sadržinu žeste od vina1 ci ena mu je pako
ll novč. po 10 grama.
·
2. Ako bi pako ljekari od žestu 8ad1·žavajućih liekova i ljekovitih vina, koja su u
tabličnom izkazh nabrojena, izhtčivali za to prikladne tvari, kao i cog nac na malo za ljndHki
užitak, dakle ne iekljhčivo za ljekovite svrhe, nit.i uz ciene, koje su u službenoj farmakopej i
ustanovljene, kao i u toru slučaju, ako bi medju označena sredstva ne spadajuće ine že­
soke tekućine, koje oni ipak kane držati, prodavali polag modaliteta, ustanovljenih u pred-.
zadnjoj točki §. 3. naputka glede provedbe zak. čl. XXXV. : 1888., to .u obih slučajevih
vrše prodavanja pića na malo, koje odvisi od posebne dozvole.
.
Ova dozvola imade se u smislu postojećih zakolll\ i propisa n takovih rnjestih, gdje
je za cieln obćinu osigurano pravo pobiralija točarine, nabaviti od financijalne oblasti, naprotiv
u takovih mjeRtlb, gdje je u znkllp izdano izkljličivo pravo točenja, imade se obzirom
na ustanove, sadržane u točki IV. i V. · 131. pozvauoga pro\·edbenoga naputka
nabaviti od llllkll.pnika netom spomenutoga prava.
Izručivanje, odnosno prodavanje bez· dozvole u ma kojem od !lzril1čenih shtćajeva
a(·injava prkršlij dohodarstva, pak povlači za snboln uporttbu odiHlsoih kaznenih llstatiova.
Br. 9. Liećnički vlesth ik 1897. 3i5
I l. D u ž n o s t i glede plateža pri stoj be za toč e nj e pića.
Lj ekari, koji su polag ustanova predhodeće točke I. 2. obvezani, da mole dozvolu,
dužui su u takovih obćinah i gradovih, u koj ih je osigmauo pravo . pobit·imja točarine, te
prema tomu financij alna oblast podieljuje dozvole, plaćati erarn u stalnoj svoti ustanov­
ljenu godišnju pristojbu za točenje pica: na takovih mjestih pako, gdje je u zakup izdano
izključivo pravo točenja pića, dužni su zakupniku toga prava vršiti Činitbe polag pogodbe,
koju s njim sklopili budu.
III. Toča rina.
l. U takovih obćinah, gdje je osigurano pravo pobit·anja točarine, dužni su usta­
novum točke I. 2. podpadajući ljekari, t. j: oui, koji se prodavajem na malo, dogodice i
s tačenjem pil-a zanimaju, te su za to dobili dozvolu od financijalnoga mvoateljstva, pla­
ćati na pobiranje poreza nvlušteuoj stranci pore:t, prema vrsti i količini na malo prodanih,
odnosno izločenih žestokih pića.
2. U takodh obćinah, gdje je u zakup izdano izključivo pravo točenja pića, upućen i
u glede činitha, vršit se imajućih prema zukupniku toga pnwa, na nagodbu, koju u smislu
sadržaja gomje točke JI. privatnim putem sklopili budu sa zttkupnikom.
Ini lj ekari, koji se ne bave s prodajom (dogodice tačenjem žestokih pića ua malo),
nego koji samo il smislu točke I. 1. n svrhu liečenja izručuju ljekovita vina i žestu sadržavaju(:e
ljelwve, i1e podpadaju obvezi plaćanja niti pristojbe za točenje pića uiti toč;uine.
Sitne viesti.
Kr. finaucijalno ravnateljstvo u Zagrebu.
Novi članovi. Našemu sboru pristupili sn kao članovi gg. dri. nu. med Filip
S m o l č ić, obćinski liečnik ll Oborovcu ll Dalmaciji i Milivoj De ž m an, asistent na kr.
primaljsknm učilištu u Zagrebu.
Imenovanja. Asistent na kr. primaljskom učilištu dr. Hugo Pisačić Hiža­
novečki imenovan je obćinskim liečuikom u Pribiću, a dr. lVlllivoj Dežrnan imenovan je
asistentom rečenoga zavoda. - Sekundarni liečnik u bolnici milosrdne brace u Zagrebu
dr. Izidor Schollel." izabran je liečnikom okružne blagajne za podporn bolestnika u Za­
grebu. - Sekundarni liečnik n bolnici milosrdne braće n Zagre bil dr. Mirko K a s tl m o v i ć
imenovan je obćiuskim i tvorničkim liečnikom u Zaprešiću. l{r. kotarski liečnilt n Novoj
Gradiški dr. Aleksander N i k o l aj ević imeli ovan je izvanrednim članom kr. zem. zdrav­
st\'enoga vieća.
Jubilej. Podpred!'jednik sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prof. dr.
Antun L o b m a y er slavio je mjl'seta kolovoza dvadel'!etgodišnjicu svogn dj elovanja u kr.
prinlaljskom učilištu u Zagrebu. Predsjednik našega s bora čestitao je tom prilikom dičnomu
jubilarcu, a i ini se pridružujemo tim čestitkam i želimo, da mu bude još sudjeno .inn

Liečnički viestnik 1897. .Rt'. 9.
moderne jezike. Osim toga je svoja iztraživl\nja objelodanio u mnogobrojnih monografijah
i člancih. Bio je strog izpitatelj, ali se kod svake prilike pokazao to]:)lim prijateljem i zn-
·
govornikom U:čeće mladeži.
Kongres družtva crvenoga križa. U . Beču obdržavat će se 23. o. mj. me­
djunarodni kongres družtva ci·venoga križa. · Koi1gres otvorit će u ime Nj . Veličanstva.
kralja Nj. e. kr. Visost nadvojvoda Ljud e v i t Viktor. · HrvatBko družtvu crvenoga ·križa
zastupat će Ladislav grof ]:>e j a e s e v i e h. . . .
Zavodi za iztraživanje živeža. U AnHtriji ustrojeni su na svih syeti.čilištih
obći zavodi za iztraživanje živeža, te su njihovimi predstojnici imenovani dotični profewri
bygijene, i to Gruber u Beču, Hueppe i Kabrhel u Prngu, Prau,;nitz u Grazu i
Bujwid u Krakovu.
Sveučilištne viesti. Beč. Sva četiri fa kulteta beč.koga sveučilišta imenovala su
švedskoga kralja O s k a r a IL začitstuim doktorom za njegove .zasl uge ·za zunnost. Profesor
Vv. V i nter u i t z dobio je naslov vladinog a savjetnika. Privatnimi docenti im·enovani s ti ·
H. Wintersteiner ?:a uculistiku i A. Lode za hygijenu. Ohća j a v n a bolnica će
se tako razŠiriti, da · će se zemaljska ludnica upotrebiti za gradnj u no\•ib paviljona za Idinike.
Prag. Izmnrednim profesorom primaljstva i gynuekologije imenovan je · tlocmt· W. ·
.Rub e§ k n. Pri vatnim docentom za anthropologiju i demogrnfijit na če::kom sveučilištu
imenovan je H. l\'Ia ti e g k a. LtH'OV. Privntnimi do ceuti za chirurgijn imenovani su G.
Z i e m b i e k i i V. We hr:
Spomenik Pirogowu. 15. kolovoza o. g. odkrit je u l\foskvi . pomt>nik, koji
prikazuje velikoga chirm·ga, gdje sjedi , te u desnoj mei drži sondu, a u lievoj lubanju.
Na podnožj u nalaze se ploče od bronca s raznimi napisi iz njegovih djela. Iza oclkrića
spomenika bila je u chirmžkoj klinici svečana skupština, gdje se je govorilo više govora
u slavu Pirogowa.
·
Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečajem srpnja
1897. Diphte ritis preostalo 1; priraslo 2, ozdravilo 2, umrlo O, preostaje l. Vnriola
preostalo 2, priraslo o, ozdravi lo 5, umrlo l, preostaje 2. S e ar l a t i n a prenstalo O, prir:t>lo
l, ozclmvilo l, umrlo O, preostaj e O. M or b i ll i preostalo S, pri raslo 2, ozdmvilo !\ umrlo
O, preostaje 5 T yp h u s abdominalis preotnlo. 6, priraslo l, ozdravilo 4, umrlo O, pre­
ostaje 3. Dysenteria preostalo O, priraslo l, ozdravilo O, umrlo O preostaje l. Sepsis
puerperalis preostalo l, priraslo l, ozdravilo l, umrlo O, ostaje l. Tussis convul­
s i v a preostalo 2, pri raslo 2, ozdravilo 2, umrlo O, preostnje 2.
Kolovoza 1897. D i p h t er i t i s preostalo l, priraslo 10, ozdravi! o 6, umrlo 2,
preostaje 3. Variola preoHtalo 2, priraslo O, ozdravilo 2, umrlo O, preostaje O. Sea da­
tina preostalo O, priraslo O, ozdravilo O, umrlo O, preostaje O. l\'Iorbilli preostalo 5, pri­
raslo O, ozdravilo 5, umrlo O, preostaje O. Typ h u s abdominalis preostalo 1l, priraslo
24, ozdravilo 12, umrlo 3, preostaje 12. D y s e n t eri a preostalo l, pri raslo 8, ozdravilo l,
umrlo 2, preostaje 6. S e p s i s puerperalis preostalo l, priraslo 2, ozdravilo 2; umrlo O,
p ·eostaje l. Tussis convulsiva preostalo 2, prirasla O, ozdravilo 2, umrlo O, preostaje O.
Mjesečna skupština
,.s bora Iiečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije"·u.Zagrebt bit . . će
dne 27. rujna 1897. u 6 sati poslije podne u sveučllistu (u senatskoJ dvornm) s ov1m
dnevnim redom : · ·
l. Izvješće predsjednika.
2. Dr. I Šimsa: O syphilisu moždjana, s demonstracijami.
3. Dr. T. Wiker·hauser: Chiruržka kazuisiika.
4 Dr. D. Schwarz: Chirurllka kazuistiku.
5. Dr. F. Gutschy; Neuroložka ka?:uistilm
6. Eventualni predlozi članova.
Od bo i-.
I .. iečniki viestuik od god. :HUH>. Sb(lr ima još nekoliko prijeraa
,L_ieeniekoga
viestnika od god. 1896., ter ga šalje fraoko uz po t an s k o p ou zeee rl! ur..
.
gotov novac za 4 for. 30 nč. Naručbe i novac treba upraviLI na predsJedUllm sbora.
Vlastnik i idnvatelj "Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije';.
Urednik dr. M. pl. Cačković. . · .
·
Tisak Dipničke tiskare. u :la;greJ:>u.
Br. 10. U Zagrebu 15, listopada 1897. God. XlX.
. :l .
LIENIKI VIESTNIK.
LiRt izlazi jedanput na mjesec na podrug do dva arka.. - Ćlanovi ga dobivaju bezplatno.
Pređplata. za nečlanove na godinu 6. for., ua pol godine S for.
Clanarina, pred plata i sve ostale uplate imaju ·se poslc.ti ;,Mjenjačniei hrv. eskomptne banke" u Zagrebu,
·
· Jelačićev trg br. i. ·
·
Reklamacije rađi "Liečblčkog" Viestnikal' .;mau se upraviti na Dioničk tiskaru u Zagrebu,
Gundulićeva ulica br. 18.
Dopisi se §alj u predsjeđničtvu sbo1·a ni uređničtvu lista. (dru. M. pl. Čačkoviću, Gajeva ulica
br. 7. Telefon br. 296). ·
Za oglase plaća se po d vostupačnom 1·eđku ili prostoru 15 novč.
Larva od muhe u urethri čovjeka.
Priobćuje dr. L Car, sveučilitni docent u Zagrebu.
lzvješćujem evo o jednom posve izvanrednom, možda i jedinom slučaju
svoje vrsti, koji će za stalno liečničke krugove zanimati.
J edan gospodin imao je gonorrhoeu, i akoprem je bolest već krenula na bolje,
kontrolirao bi sam mokraću i dao bi si ju po liečniku još dugo vremena izpitivati. Gonococci
su već posve izostali ; ali se još tu i tamo javljahu u mokraći končići. J ednom osjeti
neku bol, kao stezanje u urethri, i kad je na to pustio mokraću u staklenu posudicu, u
koju je istu običavao spravljati, začudi se ne malo, kad evo sa mokraćom izadje živ živcati
crv.
Taj crv došao je napokon meni u ruke i ja sam u njemu odmah prepoznao
ne crva, nego larvu od diptera, što mi je i naš specijalist za entomologiju
dr. L a n g h o ffer potvrdio. Poslije, kad sam se iz vlastitoga pripoviedanja dotičnoga
gospodina uvjerio o tome, da je taj crv sbilja izašao s mokraćom iz
urethre, posvetio sam ovoj stvari više pažnje, te sam tu larvu napokon priličnom
sigurnošću opredielio kao lanu od Sarcophaga carnaria (muha mesarica,
Fleischfliege). Po larvi je naime vrst kukaca vrlo težko, a često · i nemoguće
opredieliti. Larva ova duga je 11 mm., po tome posve razvita.
Rečena muha, Sarcophaga carnaria, s kojom po svoj prilici imamo posla,
leže svoje žive mlade pojedince u meso, trulež, gnojne rane itd. Utvrdjena su
dva slučaj a, gdje izvadiše iste larve iz gnojnog uha čovjeka. Dvie larve iztjerao
je jednom s benzinom iz uha nekoga dječaka 'l' a s e h e nberg saru, a drugi takav
isti slučaj priobćuje mu S e h i n er. Takodjer je već i u nosu nadjena. Da se je
ali ta larva ikada zavukla u urethru, nije mi iz literature poznato. Kako je došla
onamo, o tome dade se samo naga1ljati. Poznato je, da sarcophaga carnaria rado
potraži i gnojne rane, da ih obdari sa svojim upljuvkom (Made). Bit će dakle,
da je gnojenje uslied gonorrhoeae muhu dovabilo. Da li se je to sbilo za spavanja,
ili kojom drugom prilikom, ne može se za prav.o znati, nu dosta je, da
muha samo jedan časak uhvati, da snese svojega živoga mladoga na orificium
urethrae, a ovaj se je sada sam mogao dalje unutra zavući. Najčudnovatije je,
da je larva tu ostala i dalje rasla. Nu kako joj je površina providjena vrl ?

'318 Li ečnlčk'i Viestnik 1897. Br. 10.
sitnimi oštrimi bradavčicami, kao zubići,. nije dakle gladka, · možemo donekle
razumjeti, da je strii.ill. mokraće nije tako lahko an potjerala. Mucosa urethre
napokon takodjer ni.} e bila posve intaktna, kad su eno izlazile krpice epithela.
'l' a s e h e n berg veli : na1;arski da budu rane kroz to pogoršan e, a rečeni gospodin"
mi pripovida, da mu je poslije, odkada je. ta:j crv izašao, posve cohro.
Larva mn je izašla iz urethre pod konae lipnja o. g.
O postupku s duševno bolestnimi.
Napil!ao dr. Ivo Žirovčič, um,irov. ravnatelj zem. zavoda za umobolne.
Prema svrsi ovoga i' lanka mogao hi naslov takodjer glasiti : "o liečenju"
duševno bolestnih ; nu u našei jeziu rie0 ·_Iiek u užem smislu označuje prirodni
proizvod, koji se bolestnikn kao nztuk proti boleRti podaje, a u postupanju
s duševno bolestnimi ne igrajn liekovi glavnu ulogu n nastojanju, da se poja·i
· ·
bolesti odstrane.
. . . '
Uovječanstvq, rodjeno od. matere prirode i odhraujeno na njezinih grudih,
vasda i svuda se je k 'l1joj llfiealo n pomoć proti svojim bulim i Jnukam, te
· si je reć hi u djetinjskoj J1aivnosti stvorilo nvjerenje, da priroda n svojih pro­
izvodih, naročito hilinskih, · krije ljekovita sredstva proti svakoj bolesti, a znanje
liecnika, ·da se poglavito . u tom sastoji, da znade odkl·iti tjne prirode i sho

320 Liečnički Viestnik 1897. Br. 10.
· kako si može život prod11ljiti. Na mnogobrojna pisma odgovorio je pitateljel'n
ustaj svakoga jntra jedan !';at ranije, pa će svalri dan jedan sat dulj e živjeti.
Premda se ne možemo podičiti, da smo na polju psychiatrije dosegli do
·bog zna kalwre visine, to možemo ipak nztvrditi, da srno u postupanju s du­
šev·no bolestnirni daleko napt·erl koraknuli i da se današnjemu našemu postupku
s umobolnimi ne može p.ro11aći niMa slična u (;itavoj povjesti eovječanstva. Ako
. neki primitivni narodi još dandanas stanovitim umobolnikom izkazujn izvanredno
stra,hopočit;mje, kao svetcem i prorokom, to ih ipak puštaju skapati od glada i
svake nevolje ; dočim mi u svih umobolnicih bez razlike poštujemo nesretne
ljude; te im pružamo pomodnicu ruku, nastojeći ublažiti i olakšati težku njihovu
biedu. Može se reći, da je n sadanjem ljudskom družtvu svaki idiot sigurniji
. svog .životnog obstanka, nego li genij, koji !-.esto nakon bir,dna 7.ivota tekar
poslije smrti dolazi do uva,žflllja, jr,r mnogi genij imade manje obdarenosti za
praktičnu stra,nn ljudskih potreba od samoga idiot.a, a um genij:;tlna čovjeka,
nadvisujući ostale ljude svojom obsežnošću, pronieavošću i samostalnošću, ne na­
Jazj razurnievanja, ili pobudjuje protimbu, dočim idiot vazda može rae.unati na
lj11dsko :r;nilosrdje.
·
. Govoreći o liečenju duševno bolestnih, moramo si ponaj prije staviti naeelno
pitanje : može li se u obće duševni bolestnik izliečiti, ili još bolje, može li du­
ševno oboljeli čovjek ozdraviti '?
Na takovo pitanje možemo odlučno odgovoriti : da. Razumieva se samo po
sebi, da čovjeku, koji je od poroda i po svojoj organizaciji manjkavo razvijen,
Hi je uslied hereditarnog upliva obtereren raznimi manami, čudnovatostmi, ose­
bujnostmi, da takovu čovjeku ne ima lieka, jer ga nikakova sila, nikakav čovječj i
upliv ·ne može više preinačiti ; on obstoji i razvija se u pravcu, koji mu je primela
usadila, te je proti tomu prirodnomn zakonu !';Vako ljudsko 11tjeeanje ne­
moćno.
Ipak se i na takove manjkave ili extravagantne lj ude može PO\'Oljno dj elo­
vati : mnogi idioti . jesu ipak donekle sposobni za ograničeni duševni razvitak ;
ako su im u umnom razvitku nepresežne granict· postavljene, u njih se mogu
pobuditi rukotvorne sposobnosti ; tu zadaću ima odgoj idiota. Za duševne čudake
je od velike važnosti u kakove sn životne odnošajP postavljeni ; ako su imetkom
neodvisni, te nisn prisiljeni, da se bore za. životni obstanak, tada je njihov život
obično gladak i ohezbiedjen, jer ne imaju poticala, da sa svojimi čmdnovatostmi
dodju u opreku proti Jj udskomn družtvu, osobito ako stoje pod utjecajem
razumne osobe svoga roda ili svoga čuvstva ; ako se život takovih ljudi kreće u
užih granicah nižih družtvenih slojeva, tarla nisu nj ihove extravagantnosti za
d1:užtvo tako osjetljive. Najveća pogibelj i neprilika prieti ljudskomu družtvu od
moralno defektnih ljudi, takozvanih moralnih idiota, koje novija psychiatrična
struja čudnovatim načinom takodjer uvri;ćuje u bolestnike, što je posve neoprav­
dano i nedosliedno, a dovodi do toga, da se takovi ljudi za svoje zločine ne
kazne, već se pusalju u ludnicu, kamo ne spadaju i odakle budu do skora od-
. pušteni, da po miloj volji nastave razorno svoje djelovanje. Svi ti herf;)ditarno
obterećeni ljudi za pravo ne spadaju medju bolestnike, jer vrirodjeni defekt,
koji. njihovo abnormalno stanj e obilježuje, nije bolest ; predaleko se ide, ako se
· prirodjena ili manjkava svojstva nazivaju bolešću.
Br: 10. Liečnički Viestni k 1897. 321
Pravi duševni holestnici, kod kojih bolest tečajem života nastane uslied
nutarnjih i vanjskih podražujućih ili potištujueih uplim, te -imade svoj izraziti
početak i razvitak, mogu ozdraviti. Koliko -ih ozdravi, ne da se za stalno usta­
noviti ; statističl'i podatci ludnica navarljaju nam hroje·e, koji Re kt-ećt1 izniedju
lO i 20 posto taka ; nu ti brojevi vri ede samo za bolestnike zavoda, dočim svi
umobolnici ne dospiju u zavod, već se lieče i 11 bolnicah i u h1ćnoj njegi.
Ozdravljenj e može biti podpuno : duševni bolestnik s\·ojim čuvstvom, razumom ·i
voljom opet postigne odpornu snagu za životne potrebe ; ili nepodpuno :. duševna
snaga holestnika ostane trajno oslabljena n razttih stepenicah. Pretežnijim dieloln·
dovadja duševno {)boljenje do podpune duševne propasti ili nem.oći,. u kojoj ili
vlad trajna pusta ptaznina, ili pako mir poput trzavice prekidaju pojavi t1zbudjenosti
na temelju oslabljene razdražljive

32'1. Liečnički .' Vie.stnik 1897; Br: 10.
života. Da su nam moguće te dvie stvari, tada bi naš stališ zaista bio prekrasan
i udivljenja vriedan !"
· Kakav ćemo. dakle postupak udesiti, da duševno oboljelomu pomognemo
do· ozdravljenja ?
Onim časom; čim se je liečničkt znanost otrsla inystičnoga doktrinarizma
i čim: je došla ·do spoznaje; · da se u ludjaka_nije izmienila di1ša, ono metafizično
nedokučivo biće, ·niti je u njeg!!> uljezao drugi p.eki fikcijoni duh, već da se je
bolestniku poremetU:a , funkcija iriožgja.na, onim časom zadobilo je i lij:)čenje
umobolnika realnu. podlogu i dđhvatljiv oblik.
Bili možgjani bolestnika već prvobitno oslobljeni ili ne, vazda-bukne bolest
uslie podraž1,1jućih vanjskih ili nutarnjih tjelesnih ·utjecaja : s toga valja da
odklonimo od bolestnika sve, što je na njegove možgjane štetno djelovalo i što .
ga može. nadalje podraživati ; njegovi možgjani moraju se osami.ti, donekle izvan
funkcije staviti. Čovjeka tjelesno oboljeloga stavljamo u postelju, damo mu mira
i .odmora, pak će često organizam sam i bez dalnjeg utjecanja bolest svladati.
Što je za tjelesno bolestnoga postelja, to je za umobolnoga ludnica ; nu, ·kao što
mora postelja biti dobro napravljena, tako mora i ludnica biti valjano uredjena,
·
dl, bude bolestniku u njoj pogodno. ·
.Ludnice prošlih vrt?mena bile su tamnice, u kojih su umobolnici u debelih
zidinah, za željeznimi .rešetka.mi, često još okovani i prikovani, u skrajnoj biedi
čamili i, prepušteni nemilosrdnosti si1rovih stražara, jadno pogibali, a nikomu
nije bilo . na kraj pameti, . da bf nesretni urno bolnik kraj miiosrdnijega l razumnijega
postupka možda još mogao ozdraviti ili bar donekle opet dospjeti do
čovječanskoga dostojanstva. •re ·ludnice bile su naprosto zat\rori nepriličnih i
pogibeljnih . . ludjaka, koje su izlučiti iz ljudskoga družtva.
L'1dnice našega vremena jesu bolnice za duševne bolestnike, kuće obii·na
i pi'ijatna vida, ili sjajni dvorovi, svjetli i zračni, okruženi liepimi vrtovi, snab.djeveni
svimi sredstvi za njegu i pomoć bolestn*om ; gdje borave umobolnici,
ne mržnjom i užasom izbjegarani izmet čovjeanstva, već smiloyanja . vriedni
nesretni holestnid, povjereni njegi i pazki učenih Jiečnika i uvježbanih čuvara,
snsretani blgom i uztrpljivom prijaznošću, kretajući se i živući svom slobodom,
koliko je samo. s obzirom na zajedničko življenje velike obćine i na individualnu
osobnost pojedinca 'moguće ; današnje ludnice su utočišta nmobohiika., gdJe ži·u,
ne da budu izlučeni iz ljudskoga družtva, nego da sH opet ozdravljeni i okriep­
ljeni u nj povrate, ili ako bi to nemoguće ili neshodno bilo, da u zavodu živu
.
pristojno ·premh svomu Čovječanskomu dostojanstvu. Pa ipak .lebdi nad thni
dvorovi najplemenitijega ljudskoga milosrdja prokletstvo stare surovosti, jer · se ·
foš i dandanas mnogi ljudi žaca;ju svoje bolestnike u ludnicu predati, bojeći se
zlostavljanja, silovita postupka i potaJnih mučla, bez česa si ne·mogu pomišljati
liečenje umobolnika. Javno mnienje je neobino osjetljivo ti pogledu ludnica,
pa ako se gdjekad u njih dogodi kojemu bolestniku nesreća, eto krike:i vike
po svih novinah, eto strke pozvanih i nepozvanih; da njuškaju; prisluškuju, pre­
tjeravaju, izvraćaju .i sumnjiče ; a ne pomišljaju, koliko se nesreća odvraća i
spriečuje . svaki dan u licah, . gdje je u mnogobrojnih bolestnih dušah . nago­
milano toliko .užasnih strasti i razvratne napetosti, koja elemen:tarn.om silom
. provaljuje proti vanjštini i . y]astitom omraženom u životu, . a da se takova .naglt .
Br., lO. LiečJ)iGki VJe tnik 189? .•
i časovita provala bezrazumne uzbudjenosti kadka.da niti n:jpomnijom poz.ornošću
zapriečiti ne da ; ne pomišljaju, koliko je jJOgibelji, nesrece 'i štete' odkl9njenq
od ljudskoga družtva, .ako se umobolnici za vrement smjeste u ltidnicu. S druge
pako strane; kad imaju prilike, da motre divlju odpornost i biedno' duševno
stanje ludjaka; sgraž3:ju se ljudi i otvoreno očituju, da bi liečnici morali imati
vlast, da takove nesretnike · otruju, jer su. i onako samo sebi i čovječanst.vi
.
l na
teret -i ,spačku . . Takovo . iŠljenje zavrtilo je dapače gdjekada i mozgom mjero- ·
davnih ljudi, te doduše: nije posiiedovalo ubjanjem umobol:riika, ali su se povodom
takov()ga tiesnogruđnoga; rn,išljenja već Ji po zas:i:wvane ludnice, )z razloga
štednje, . izvrgle u puste ,zatvore i nemoćišta.,
Radi . pogibelji, . koja_ od .pot;emerena razuma, čuvstva i volje, di1ševnoga .
bolest.r)iJ!. pri,eti,. ·.lt .z AO.pi·o . 1 k()rist boiestnika samoga n.aJshodnije .i est, da se.
preda u ludnicu,: koja je' za liečellje i n.j egovanje iunobolnik'a valjano ureje.na:
Gdje . bolestnik ne · ima nikako ye , !!V.O.ibine, ili ne hillt takove, koja bi se . mogla . i
hjela .s njime baviti, tu se i · ue· i:r,t,o7.e, i.p.o njie·, učiniti. 'Nu niti n,tjsrdačnij . e.
i na:jbrižnije nastojanje bolestnUwve svoJbine obično n ima .uspJeha u duševnoj .
bolesti, · dapače je često ·upra:V.o 'štetonosno. Mora se naime . na umu imati, da je
čuvstvova:nje ( 'mišljenJe :u!fiobolnika sasma preinačeno, te stoj( pod drugimi
uvjeti i d()jmovi, nego li u zdravom stanju .. U zdravom duševnoni st\linj u godi
bolestmku ljubezno nagovaranje, nastojar\ie i ješenje svojoine, te mnogo dqprinaša
k ozdravljenju; u nzdravom duševnom stanju. bolestnik n razumije i ne
sh vaća rui.mjer tješitelja Čuvstvo n.jegovo je prei11aČen, otuP:Ijen:O,. ili. češće ne,- .
obično osjetljivo, · .razdrajivo, te njbolje zamišljena ntjeha, najsrdačnije nago
varanje i milovanje ,pobudjuje još v:eće nezadovoljstvo, nemir i boL Je lj bolestnik.
u mari.iakalno uzbudjenom stanju, težko je zapriečiti njegov nemir, njegov9
štetno, ·nerazumno djelovanje u kućnih . prilikah ; je li bolestnik u melankolično ·
potištenoril stanju, tada. baš blizifil!, i sam pogled najmilijih os ba i prije ljubljenih
stvari pooudjje bolna čuvstva i patnjarri nesretnoga bolestnika n_eprestano
,novu hranu. pruža, a čim je veće . i obilruje nastojanje n.je.gove svoj bine,
tirp. je veća. njegova bol i muka. Nastoj iš li ludu . čovjeku iz glave izbiti njegove
tlapnje i . lude misli, . na krivom si · putu,' .nikad n':l ćeš uspjeti, dapače ćeš g
uzrujati, razljutiti, jer ne vj eruješ, o čemu je. on . tako čvrsto uvjeren ; ntojiš li.
turobna melankolika razvedriti i raztresti družtvom, promjenom i zabavom, učinio
si od zla gore, kao da si bolnu ranu iglom podražio ; a baš se u jednom i
drugom pogledu mnogo grieši, dakako u najboljoj .p.ajeri, aJi na tet.il l:>olestnikw.
Manik'a Jie možBš družtvu prikazati, a i/ kuci ' ne :možeš njegovoga nemii1t
suzpregnuti, ne možeš . zapriečiti, da ne dira, ne rabije ovo ili ono, ili · da još
veću kakovu ludoriju ne počini ; .smeteQ.a l;wlestnik.a n možeš suzdržati, da u
sv_ojoj neproll',lišljenost.i, ,sanjarenJu i bun.anju bog ,,zna kuda i kako ,ne odtumart;
.. jednom riečju, u ·kućnih prilikah ·_djeluje .na bolestnika stotina maltnosti.ka.o
neprestano podraživanje,- a nianjka mu . . onaj podpuni mir, osamljenje, koje
je nuždno za oporavljeri;je·:oboljeloga organa, možgjana . . Obično- se očituje svojbina
boll3st:nika pripravriom i -y.o.ljna,·je, da vrši najpomniju pazku nad .bolest- .
nikom; 'ali doskora uvidi' sama; da 'je to neizvedivo i da u kućnom boravkU ·
djeluje .· na bolestnika . nepovoljno svaka malenkost, s toga se napokon ,i safua
odlč.i :blstnia, smjestiti u boillicu ili zavod, ali možda je onda već i .preka:i3Iw
·
. .

324 Liečnički Viestnik 1897. Br. 10.
Ipak se ne može tvrditi, da baš svaki duševno oboljeli mora u ludnicu,
kao što niti svaki tjelesno oboljeli ne mora s\·oju bolest u postelji odležati.
Obično uvjetuje nesnosnost i pogibeljnost bolestnika nuždno i bezuvjetno odstranJenje
i osiguranje njegovo ; gdje ne postoj i takova pogibelj i neprilika,
gdje je bolest manje žestoka i predvidno kratkotrajnija, shodan liečnički nadzor
moguć, gdje su domaće okolnosti pogodne, može se holestnik u kućnoj njegi
ostaviti ; Iii ako je odstranjenje · iz kuće nuždno, a zavod predaleko, može se
bolestnik smjestiti i u bližnjoj bolnici. V asda je potreban savjet izkusna liečnika;
koji će prosuditi, što je u individualnom slueaju za bolestnika najkoristnije.
Liečnik mora vasda da računa i s ljndskimi predsuclami. Ljudi ne samo ela se
nekako instinktivno žacaju ludnice, već bolestnika, koji je bio u ludnici, te iz
nje, makar zdrav, izašao, žalibože susretaju i motre nekom plahošću, kao da je
na njemu ostala neka sramotna ljaga, dočim horavak u bolnici nikoga ne sra-
. moti. Ovakove predsude spadaju, popnt mnogih drugih, u slabosti, nepravednosti
i nedosliednosti, u ljudske mane, s kojimi se baš mi liečnici obilno imamo
boriti, te s koje borbe . nviek ne izlazimo pobjednici.
Nakon što je duševno holestni >;hodno smjeten, valja nam se pobrinuti
za povoljnu hranitbu njegovog organizma ; jer cln?ievna bolest. je bolest možgjana,
a možgjani sa svojimi bezbrojnimi mrežoliko izprepletinimi nastavci, živčevljem,
prodiru u sve organe po čitavom tielu i vladaju nacl djelatnošću njihovom ; kao
što se veli, da je čovjek sastavljen iz dnše i tie la, može se i reći, da je čovjek
sa:stavljen iz živčevlja i svega ostaloga, što je s njim :spojeno. S toga vidimo,
da u duševnih holstih trpe i obća čuvstva, glad i žedja, Hekretorne i asimila­
tivne funkcije, da hranbeno stanje ti ela silno propada ; duševna hol est razvila se
je već na temelju oslabljenja, nialaksanja, izcrpljenja možgjauskoga, a duševna
bolest. sama na dalje izvanredno troši i izerpljuje mozgovnn st.aničevinu, te treba
obilna materijala ne samo r.a nadoknaclu potrošenoga, vee i suvišna gradiva za
oporavljenje. Jedni holest.nici ne jedn ništa, jer im se ne raui ; drugi u svojoj
sbunjenosti i gruevitoj preposlenosti zaborave na jelo i pilo ; treći opet požudno
guta;ju neprožvakanu hrann ili uživajn gaclne i za hranithu sasvim neshodne
stvari. N u i uz dovoljno i sqodno hranjt>uje i nz dostatan san propada i gine
tielo umoholnika vasda, često do skra:jnoHti. (Svršit će se.)
Zanimivi sudbeno-liečuički slučaj kano prilog k physiologiji
disanja.
Priobćuje dr. Josip Tretir, gradski fizik u Petrovaradinu.
B. A., radnik u kamenolomu u Kamenici, zadobi više ubodina dne 10./7. n 10 s.
več. prigodom tučnjave sa svojimi drugovi. Prizvanj liečnik načini sliedećega predpodueva
ozliedjenomu povoj, s kojim bude isti prevežen u bolnicu u Petrovaradin.
Status prnesens 11./7. u 12. s. o p., dakle 14 sati poslije zadobivene ozljede.
i. Bolestuik je jakoga kostura i mišičja, koža mu žućkaste boje, vidljive sli1znice
bliede. ustuP pokazuju modrastu boju. Imade dyspnoeu, veoma je nemiran, uzdiže se i
opet polnže, upire e ruk:uui na kre1·et i pravi krepke inspiracije, ali se naskoro sav izmoren
sruši u krevet. Govori tiho, p rekidano ; ne ima. bezsvjestice, već je

IAečrlički Viestnik ;187 ..
Naš se· slučaj imde. ubrojiti medju nčine smrti :uslied udušenja; kako se
ova mogućnost navadja u sudbenoj medicini, a da se nigdje -De navadja takav
primjer. Ovaj slučaj je gotovo physioložki pokus, te se inože ' navesti kano kla­
sični primjei; udušenja., je ' za. posliednji učinak je svejedno; da li je u.disavanje .
zraka spi.;ečeno čvrstim iii tekući.m. m.edijem ili . da m,anjka: fizična sila, . koja
obavlja inspiraciju.
.. XII. medjunarodni medicinski kongres . n Moskvi
od 19. do 26. kolovoza 1897. .
.Ako s.e je već Xl medjunarodni medicinski koiigres. god .)894. u Rimu 9d1ikovao
vrlo velikim brojem uČe!ltnika, ali ostavio vrlo neugroja
liečnika, a svagdje je bio najveći red i mir ilo je u Moskvi preko 7000 liečnikn, a od
ovih barem polovica inozemaca . .Da i{Iladu upravo ovakovi medjunarodni kongrei :tori ja.ke
privlačive moći .biti će uzrok i znanstvena predavanja i težrija osobnog:\ sp·oznavanja medju
istomišljenimi zaničnici, a ne najmanje želja proputovati nepoz!)ate zelje. A. baš u tom
pravcu bila je riedka prilika kod qvoga kongresa, ruska_ je vladn pruŽI).la svim liećniom
putujućim iz inozemstva od granice do Moskve, a odanle natrag do . gralJice bezplatan
prevoz, a uz to natjecali su se svi faktori, da izažu gostovom vanrednu gostoljubiv:oat.
U kojemgodj mjestu su se kongresisti pokazali, syagdje ih . se je srdačno i prijazno .susre-
talo, svagdje su je sjajno pogostili. ·
. .
·
·
.
· · . . . ..
Već dne 17. kolovoza, dakle dva dana prije svečanoga otvorenja · kongresa, primio
je car Nikolaj ll . . u Peterhofu poklonst,·enu deputaciju . . Ćlnove ove deputacije iZl\l>r.aše
pojedini narodni odbori · ·na zamolbu -upravljajućeg odbora u · Moskvi. Ćla11om hrvatskog
narodnog odbora bijaše g. dr. Ivan K Q s i r D i k, predsjednik kr. Ze{Il. zdravstvenogll 'vieća.
Deputacija od pu tila se je iz Petrogada u Peterhof poseboo{Il lad jom i dvorskimi kočijami,
Pošto su članovi u Peterhofu kao cart>vi gosti doručkovali, predstavio je. prof. S klif o·
sovski, predsjednik XII. medjunaro9noga medicinskoga kongresa pojedine· Članove caru
i carici alfabetarnim /po francezkom nazivu) redom imena dr.6ava (Allemagne, Angleterre,
Autricbe-Hongrie itd.). U f\Vem bilo je 36 člano a; iz Austro-Ugar:ke petorici; koji bijahu
primljeni ovim ,redom : G u s s e n b a n er (Beč), C b l a v a (Prag), P e rt i k (Budimpellta), R U·
dygier (Lavov), Kosirnik (Zagreb). Sa svaki{Il članom ·iz{Ilienio je car nekoliko milo­
Rtivih rieči, ter mu pri odlazku pružio ruku, a zatim pružila je ruku i carica. Poslije audien·.
cije sjedoše izaslanici u dvorske kočije, kojimi se odve7QŠe na kolodvor u, Peterhofu, a.
odanle posebnim vlakom u Petrograd.
Moskovski kongres uspio je u svakom obziru, a. osobito 'Svojom · organizil.djo{Il, svngdje
vladaše red i mir. Dapače i javne gostbe, · koje su se svaki · dan 1i obilju k9iigresu
pružale, prolazile su u najvećem redu i odlikovahu se vrlo ugodno od onih halabučnih
prizora, što ih doživi še svojedobno u vje.čnom Rimu. Najvećih zasluga· za sjajno upriličenje.
toga kongresa ·steklo si je glavno tajr;ičtvo vojim .upravo organizntornim . radom i {Ilarom
najprije u osobi prof. Erismanna, a jtašnje poslije nj egovoga odlazka iz. Rusije u osobi'
prof. Rotha. . .
Mnogo je pri pomagalo to{Ilu, da se je kongres dao tako skladiu) ( tako dostojan­
stveno upriličiti, što je uprava kongresa razpolagala. velikimi prostranim! prostorijami.
Gradska manege, velika sgrada s dvoranom dugom 150 met., a Airoko{Il ·45 {Ilet , koja služi
moskovskoj posadi u zimi za vj ežbalište, bijaše Rjedište svib ureda kongresovih. Tu se
mogoe članovi vazda uaći- i sastajati, tu 11u se davale i tružile upute, tu su· se · dielile ulaz·
nice, . pošta; spisi i dneynci tu su . bile čitaonice, tu su bile restauracije i buffeti krcani
svim'i ruldmi delikatesami i svakomu kongresisti bezpiatno pristupni. A članovi 'se laglje
mogoše naćitime, Što je opet kraj {Ilanege SVaka sekcija. Imala SVOje posebne prostorije.
Blizu mange bijahu opet prostorije za . sj ednice pojedinih sekcija,. n:: pr. u krasnj . . palači .
plemićkoga kluba.
·
·
Br.. 10. Lienički · Viestni 1897; 327:
Glavne sj ednice bijahu u četvrtak ·dne 19., u. -nedjelju 22. ·i u četvrtak 2.6. kolovozi\
u . carskom velikom kazalištu. Ali ovo, premda jedno od naj većih . u Europi, imalo je pro-.
stor: samo za 4000 osoba, r se je moralo žriebom odlučiti, na koju glavnu sjednicu koji
od. l!:ongrista može dospjeti.
jJ sjajno. razsvietljenom, . svojom veličinom · i svojim sjjem upravo veličanstvenom
velikf! .. Svečanoatni odbor bio je smjeten na pozornici. Pozdravni govor govorio je ministar
!J!lrodne prosvjete grof Deljar.ov. Prof. Sklifpsovski, predsjednik osnivll.jućeg
odbora, naglasio je francezkim jezik.om.:zadovoljstvo, da. .ruskfl medicina može .koracati uz
medicin!l ostalih kuturnih naroda; .prof. Roth izvjestioje o radu osnivlljućeg odbora koji
je svoju zadaću riešio pod puno .I .s veseljem, knez Galic in pozdravio je kongres
·
u ime
grada Moskv.e. · . . . · . · ·
:Na to . .su sliedili pozdravni govori poJedinih elegta, {Iled.iu . njimi delegata iz J ac
pana, koji je pozvao budući l!'opgres u Tokio za g.ooiuu 1900., nu ov11j predlog nije pri{Illjen,
već j Paris izabran za sjedište budućega· kongr.e.sa.
. Zatim od počela. je odmah pya . obćen.ta sjednica, u kojoj je. prvi govorio
VjrctlOw (Berlin). On se ·osvrće, na djelovnnje l9. \'ieka za: · medicinsku znanost; on da :se .
zato ćuti zvanim, pošto vjerojatno po naravnih za)t0nih govori posliedpji put pred {Iledju:.. .
narodnim kongresom.: U novom vieku, na parikol)l kongresu, tražit će se račun od starog.a
stolje«a o njegovom djelovanj u i uspjehu i ako. će se onda moći označiti pathologija ogrankom .
biologije, ponosom ćemo gledati na medicinsku· zn!Lno:t.· Specijalnost. nosi čovječanstvu samo
malo k()ri!lti, spas je samo . u občenitosti. U početku o YOga vieka bija.Ae medicinska znanost .
samo. aprioristična; nisu se tada poznavali zakoni prirode, a okoristili su se tim i . ,var11lice
i fantasti, kao .što i dandanas ; životinjski magnetizam i bypnoJir.am vladahu svieto{Il, da,
pače u Pruskoj qsnovana je zato naučna stolica, a za nju javiše se odmah dva profesor11,
ogorčena odporom medicinskog!\ fakultet.a. Biologija pripravlja nadriliečnikom kraj. i konac.
.Misao o bioložkoj znanosti pokrenuo je prvi Paracelsus, koji je držao, da imade· u "išem
organizmu i . vita communis i vita propria ; H a r v e y dokazao je un da .savez ovoga dvo- -
strukoga · oblika životll naukom o kolanju krvi, .aJi niti on nije spoznao savez izmedju. kuca­
vica i krvnica, već je predpostavljao rupičavost stienka u žilju; .M a l p i g h i pronašao je
sitnozorom capillare, sastavine krvi : krvne bobice i fibrin. Tu je počela: raditi pathologijn,
š njom i uz nju {Ilehanika i chem.ija, koja se je prilagodila medicini. Rkoro do sredine
ovoga vieka vldala je na{Ilisao, da postoji generatio aequivoca, nu gdje ne ima života, nije ga
moći ·nadahnuti ;. kdnje tumačilo se je radjanje izbacivanjem sjemena, ali niti tim ne bijaše
aktualni postupak tumačen. ,Toš za naukovne dobe Virchowoye nije se znalo, kako se mi)O·
žaju neki paraziti, držalo se je, da su neutralna bića bez jaja i b(:'z spolovila. Kašnje istom
s poznavala !!e je m iena · generacije i mi ena {Il jesta kod parazita - trichina, trakavica . itri.
J oš E hr e nberg držM je, da mnoge životinje - infusorije - nastaju iz klica neke tvari.
Ract€-rio)ozi drabu; da. su . mikroorga1,1izmi biljke, dok je . P as t eur dokazao, da ima i kod
prot()zoa sign,rno nasljedstvo, kao što svagdje u nara.vi. Proti ovim ·mikroorganizmo{Il na­
.perena je .prophylaxa. Pretjerano bi ·bilo svesti sve kužne tvarina bacterije, istom njihovom
spozDlljom . .i njihovim razplodom učvrstila · se je vjera u nje • . Država· može zahtievati od
svojega činovnika, da. više ne vjeruje u generaciju aequivoca, Neć da je naljedstvo stalno.
Neka. se. ne. svlja prevelike nade u serumtherapiju ; napredna phthiza ne će se izliečiti
serumo{Il, jer je .stanica, koja ne ima životne funkcije - ·mrtva. I za razvoj patvorina
oslanjalo se je prije na .generatio aequivoca. Temeljni članak .. pathologije jest : nasljedstvo
stanica·; jer život oamo od živoga, patvorina pako da nastaje samo iz staničevine. Darwiuizam,.
koji dokazuje ovo nasljedstvo rnikroskopski, propao bi,. ako se ne bi plistajalo· nz
uvjerenje polučeu:o mikroskopom. . . , ·.. . . . . .
. · ,J
.. annelongue (Paris) ,govori o therapji chiruržke tuberculozc . . Zaista therapija
tuberculoznih bolesti nije ila istim korako{Il s ogromnim! aetioložkimi iznašašći sadaAnjosti,
činjenice . -:. ·rezultati -' . ne odgovaraju teoret8kim razglabanjem. Ovdje i ondje nije jošte
istina .postala . načelom, a uz hypothezu brzo ·ljudi prionu, nu pokraj liVega toga može chirurgija
povjerenje{Il na antiseptikQ. i kao uzdržavalac i kao branitelj čovječ!l>nskoga . i.vota
bez pogibelji u većini slučaj eva razoriti cielo tuberculozno gnojište. A,li cieloJ svojoj za(laćt

328 Liečnički Viestnik 18n: Br: 1Q.
ne može vasda odoliti, jer ne može odstraniti bezbroj onih sitnih bira· i jer ostaje usried
žive materije bel':broj novih organizma jedva razlii'itih od onih, kojih će spnztiavanje jed­
noga dana biti pozvano, da o njenom bivstvovanju odluči. Nuždno je, da pronadjemo pe•
cifično sredstvo, kojim ćemo onemogućiti razplod bacilla, da ga uzmognemo učiniti bez­
štetnim bilo to ili živoga ili mrtvoga - riešenje ove zadaće vri je težko. Zi: ciclo ne
ima u čovjeku absolutnog immuniteta (to dokazuje svakdanje promatranje) tako, da se
nameće pitanje: da li bacil li - kao mnogi drugi mikrobi - sami u' sebi sadržaju liek,
odnosno uztnk. Ne poznamo način, kako da mu oslabimo otrovnost, ·samo broj ·ilam je
pristupao experimentom, ter ako su nekoje povriecle u čovjeku · manje virulentne nego li
druge, ima to svoj · uzrok u manjem broju bacterija. 8to e tiče naravkog immuniteta
nekih ptica sličnih kokošim, to nam je znano, · da je dovoljno,· ako se prestane množati
bacille u organizmu, a ne ela ptičji organizam može bacilla ubiti svojim sokovi ili svojimi
stanicami. Druga potežko6t. nastaje odatle; ela nije dovoljno da nsnntinio bacilln, : da mu
uzmemo štetnih učina j treba još neutralizovati otrove, kojih imade u sebi, one nekrozova-·
juće i sira11te tvari, koje postoje i iza njegove smrti, te mogu proizvel!ti jednakih ··učhJa. ·
Sigurno, experimenta nije manjkalo n sadašnjosti ! Naprije kušalo. se ucit>pljivati
antagonističkih tvari, kušali su se i još sada se knšHju prodtikti bacilla :.__ i·azni .. manje· ili
više čisti tuberculini, prokušavao se je serum, a napokon se )e kušalo immunizujućih tvari.
Svi rezultati postignuti chemičkimi tvarmi bijahu upravo nikakovi · ili vrlo dvojbeni; zato
se povratismo opet k physičkim sredstvom. Kušala se toplina, studen, munjina·, suučano
svjetlo, umjetno svjetlo, prekojubičaste i 1{ontgenove zrake . - ali sve uzalud - l1iti' se
nije umanjila životna snata niti otrovna dj elatnost mihobija nnprotiv čovjeka. Pitanje još
stoji : sadržaje li tnberkelhacill u sebi uztnk proti be7.brojnlm povriedam, lcojimi čojeka
muči, a ono se taj sekret iz njega mora uz ;waktf ci enu i htvu izvaditi j ako li ile· adr-
·
žaje, onda se mora mienjati metoda.
T. Lauder-Brunton (Lomlon) govorio je oh Olln().i'.:(t,iih physiologje, phw'nwkulugje
i pathulo,qije 1n·a.ma 111"aktičkoj me1licini. U nnšem ;.;toljeću tako su se silno razvile
ove tri znanosti, da podpuno njihovo poznavanje skoro powe izpunjuje najbolju pamet i
da je skoro nemoguće, da sve troje pojedinac posve prati. Pathologija postala je ·većim
dielom ogrankom pharmakologije, baveei se jo prije malo godina mikrobi, · koje· ilzrokuju
bolesti, ide sada za tim, da pronndje djelntnost fermenata · j otrova, koji se radjaj\1
u mikrobah, uslied kojih nastn:j u i bolesti i s1mt u životinjah, u koje sn dospjeli. l'ha:rmakologija
baveći se prije alcnloidi i drugimi iz više organizovnnih biliJia' ·pripravljenimi
otrovi, protegnula je svoju djelatnogt 11a otrove i fm·me11te, koji se · t.vore i nast.:ijil iz ili
uslied ovih mikroskopskih bilina i mikroba Iz !

330 i..iečnički Viestnik 1897. Br. 10.
bolju hygijenu i prophylaxu - oni će biti u obitelji učitelji prophylaxe. Da se očuva
obitelj, najbolje je, ako· se odstrani tubercnlozni iz kuće. Važno je, da se bolest ne prenese
jelom. U dobro uredjenih za vodih ne ima pogibelji za bolestnike n početku bolesti ; niti
su ovi zavodi zit okolicu pogibeljni, ako se desinfekcija obavlja točno i svestrano. Liečiti
se može bolest na više načina - budi da je liečenje napereno proti bolesti samoj ili nje­
zinim uzrokom (specifična therapija) ili da vojuje proti dispoziciji i da se nHstoji ojačati
organizHm, da uzmogne svladati bolest (hygijensko diaetetička ili jačajuća therapija).
Medju liekovi stekoše si najveće povjerenje: creosot, creosotal, gilajakol, guajakolcarbonat,
guajacetin, lignosulfit itd., ali specifica· u pravom smislu rieči nisu, već samo
podpomažn ostala liečila u svojoj djelatnosti. Još manje se dade reći o drugih toli hva·
lj enih sredstvih (acid. cinnamom., terpin, menthol, ol. camphor., bals. peruvian., ichtyol itd.).
A organopreparati : pulmonin i glandulen - toliko razvikani kn o specifica - ne imarln
upravo nikakove therapautske vriednosti. - Liečitba u kupalištih i u vodah rudnicah mnogn
koristi glede oporavka, ako se točno provadjaju poznate i kao uspješno prokušane metode.
- B e h r i n g o v a aetioložka therapija ne laća se symptoma, već udara na uzroke
bolesti, on ide za tim, da aetioložki jedinstvene bolesti prenaša na životinje i da ove experimenlom
bolestne životinje lieči. .Liečilo" je ona· tvHr, koju bolestno tielo tvori u sebi za
vlastitu obranu. K o e h o v o liečenje tuherculinom odstupilo je od pozornice. Niti K l e b s o v
navodno popravljeni opravak tuberculocidin .antiphthisiw' i M a r a g l i· a n o v liečitbeni
serum nikada se u praksi ne rabie. Djelovanje novoga Knchovoga tubercnlina R. 11 ve·
like slično je prijRšnjemu, ali čini se · da nije aseptično; s toga je i Nencki · odbio daljne
pokuse kod čovjeka. Dok najglasovitiji bacteriolozi snuju oko problema, da priprave liek
·proti tuberculozi) bud iz proizvoda bacterija, hud putem immunizacije, ne · može praktička
medicina čekati, njoj je zadaća liečiti bolestnike i to najboljom metodom koja je poznata,
a kao takova smatra se sada Br e h m e r o v a therapija, koja se označuje hygijeničkodiaetetičnom
: 1. prikladno po

&.:10.
pravu ope1·aciju u -I>lućih, \lakl·pn·eumotomiju rasp. pneu.meetmiju, Za thoracotomijn raži
. T to :veći zarez, .da ;se .s jed ue strane laglj.e operirati .može i. bolje \'idi, a s: ·dr·uge strane
uzmogne dobJ:O: drmnnžir11ti :i da: se s ti ene prsjšta bolje .. cu pluĆI 'pri legnu. D$ li i!U . obje
stienke pl eure , n)edji•sobno .sraštete, to· do= sada još, .Jllma s!gurni·h dingoostičkih .znakova.
Tek kod operacije .vidi !W po. l;!h·om, ·neto odeblj;mom i •:libi:oznom -:izgledu pleure, gdje su
adhezije; što )e: naravno. od v!IŽ!lcisti, jer te adliezij:e · znatu

. 334 Liećnićki .Viestnlk 1897. Br.·io .
ovakovih _slučajevih radje anasto.mozu crievlja nad ra:kom. - Ali mu Ki selsberg odgovara,
da ipak. svi napadaji kolike uslied carcinoma tek onda posve · prestaju,: ako se izlnčeujem
t.akovog obojelog diela crieva sprieči svako podraživanje prolazećega blata.
Frank (Chicago) pokazuje gumb, koji sastoji iz dviju decalcinirauih ploča ·od
,kosti, koje' su spojene sa cievlju od gume j taj se rabi kod resekcij e crieva poput .pozna­
toga MJlrphyeva gumba, ali mu vriednost. nije ista, kao što kod potonjega.
Petrov (Sofija), spominje 3 'slučaja obsežne resekcije coecuma i ileuma radi carcinoma
s: dobrim uspjehom u dva .slučaja, dočim je treći sluČII;i poginuo, jer su patholožke pro-.
. mjene :uslied aka bile već . vrlo nadaleko razgranjene, mezgovne žliezde mesoecolona na­
. tečene . ter se kod razudbe . pokazalo·, da je šav na crievih posve točna i nepovrie­
djena bila.
Michl (Prag) spominje, kako je prije 10 godina dobrim i ,trajnim uspjehom izveo
hepatopexiju t. j. znatno nizko spala jetra opet postavio u pravi polo7.aj i ondje ih sa !avi
na· više strana o parietalnu potrbušnicu prišio.
Džemil paš-a (Carigrad) spominje jedan slučaj sa1·coma 011umti et. coli transversi
nastalog od jedne svilne šavi, koja potiče od prijašnje radikalne operacije kile u dimlju, koja
je prije P/2 god. kod bolestnika izvedena ; 2 mjeseca nakon operacije nastaju boli u trbuhu
uz sprečavanje stolice tako, da se mora · )aparotomirati, te se n'adje čvor čvrsto srastao s poprječnim,
debelim crievom u veličini od dvaju mužkih šaka ; crievo se resecir u duljini
od 31 cm., okrajci prorezanogn crieva odmah medjusobno sašiju, u trbuh spuste, koji se
·
na slojeve sašije. Tečaj vrlo povoljan, bolestnik ozdravio.
Jonnesct((Bukarešt) navadja, da je 12 puta izre.'iao slezena, i to ll puta radi
jake hypertrophije istih .nakon malarije, a jedanput radi eccbinococca. - što seindikacije
spleriectouiij'e kod maiarije tiče, to se mora operirati, ako uzprkos svih inih pomagala i
· liekov bolestnik innogo pati, te sve· više propada ; ne smije se operirati, ako se nadj it
· slezena jako sraštena 8. okolicom radi pogibelji zakrvarcnja, zatim koG. ežke kahexije, asci­
teša·, -visoke starosti' i siabosti bolestnika i leukocytoze. Prolaznu leukocytozu opazio je J,
. često nakon splenectomije.
Sj ednica 21. kolovoza prije podne.
. l'redsjednici : . Le Dentu, Macewen, Roux.
Czerny (Hei-delberg) izvješćuje o thempiji strictu·ra oesophaga, pylora i gužnjaka
uslie i f r&k? : ane, te se poziva _n a svoje vlastito izkustvo kod operacije · pylora i: gužnjaka,
.· dočim ki>d operacije od' raka oboljelog oesophaga 11pominje druge .autore. Radikalna· ope­
' racij. oes

836 Liečnički Vies_tnik 1897. · 'Br. -10.
Milton (Cairo) referira o svojem izkustvu, što ga je stekao o lithotripsiji u 550
, slčajeva. Ou je gorljivi zagovornik te operacije te veli, da je ista tim umjestnija,. čim je
veći kamen i čim' slabiji je bolestnik (!), dočim. se može perinealnn lithotomija i epicys­
tofomija izvesti dobrim 'uspjehom, kad je kamen još malen. Ujedo pokazuje baš ogromne
knmen«e; koje je tim načinom odstranio. - Ni t z e (B.erlin)· metnuo je· na e:vacuator
Optički ,aparat; kojim može deli mj ehur. razsvietliti, te se osvjedočiti, da li je Sve komadiće
razmrskanoga kamenca već odstranio. Uj edno spominje, da je u 42 slučaja polype iz .mjelit'tra
·,tlm aparatom pomoću galvanokaustičke_ kvačice dobrim uspjehom odstranio. -
A l b ar raD stavlja indikacije, kad treba kamenac iz mj ehura operativno. izvaditi, i. to kod
djeCI),. zati koH odraslih, ako je mjehur tako od kamt>nca izranjen" da se je bojati perfiiracij!!_
kod raznirskanja kamenca, zatim kad se ·kamenac s mjehurom srasao sjedeći, pokrit
od stiellka mjehura, u kojoj izbočini mjehura, napokon, ako je potrebno radi. jake gnojne
. iapale mjehura, da se isti permanentno drainažira.
·
Ceroth (Bukarešt) predaje o svojih poksih glede absorbcije slttznice mjehura, te
veli, da sluznica mnogim Illa i podražljivim raztopinam dobro odolieva, nu il. pr. ferrocyankalij,
grozdovni slador , mokraćevina, prolazi kroz stienke mjehura, dočim je kod
akaloida imao . negatian uspjeh.
Sj ednica 22. kolovoza prije podne.
Predsjednici : Ru d yg i er, Tu ffi er, Es eri b a.
Bloch .(KopenhageJJ.). O diagnostičnoj . 1·esekeiji bt,brega. B. je više puta izrezao
u .svrhu .. točne diagnoze komadić bubrega, da mikroskopički- Ustanovi točno bolest, te misli,
da je. taj , :r,tačin u smislu konzervativne chirurgije kod bubrežni h bolesti vrlo vllZan, da se
. ne · bi -možda -exstirpirao bubreg u sumnji,· da je u njem koj a: patvorina, dočim bi se poslije
. izpostavilo, d9, je bila intiltracija bubrega usli ed zapale.
KU$ter (Marburg) : O pat·vorinah 1 bubrezih i njihot•om liečenju. Do sada se nephrectomija,
kpd patvorina bubrega . pokazala dosta uspješnom, jer je od 60"/o smrti spao broj na 41%
. ll. 263 slučaja operacije. Od preostalih 155 slučajeva trajno je doduše izliečeno samo 9, gdje
j od,.dana .operacije prošlo već 3 god. bez recidive ; računa li se manje vrieme· za recidivu,
to proizlazi 28% izliečenja, dakle 16"/o od svih operiranih. Nadati se moramo · hoijemu
uspje_hu, podje li nam za rukom učiniti što raniju diagnozu patvorina u bubrezih. Rnzpo-
. znanJe 'patvorina u bubrezih palpacijom, koju je metodu u velike .I sr a e l usavršio, čini se
. K-u_- nesigurnom, osobito . ako se patvorina nalazi u sredini bubrega ili na njegovom
gornjem kraju, uj edno pogibeljnom, jer se čestom palpacijom. u svrhu pretrage mogu komadići
patvorina, . koji u krvne žile prodiru, odkinuti i tako biti povodom metastazi u drugih
organih.. K. s toga preporuča, da se u slučaju sumnje, da se 1,1 bubrezih nalaze patvorine,
oba- brega operativnim putem prepariraju i pregledaju, te u slučaju potrebe bolestni
·exstirpira. K. razlikuje tri vrsti patvorina u bubrezih : . .
.
l. Cardnom bubrega može se težko i kasno napipati kao tvrdi čvorovi u bubrgu,
koji za rana prodiru kroz. kapsulu organa, te Sl,l, srastav s ·okolicom, vrlo slabo pomični.
2. -Sarcomi u bubrezih, koji se osobito rado pokazuju u dj ečje doba, brzo rastu do
velikih tumora, kasno probiju kroz kapsulu, ·te ·zapalnimi adhaezijaini prirastU o okoliš.
, 3. Struma suprarenalis ·obična patvorina, koja se na jedno kraju bubrega smjesti,
.tuj po više godina - trajno miri.lje; dok u jedanput brzo raste, te je vrlo maligne naravi.
, Što se ·operacije tiče, to preporuča; da se samo lahko gibljivi tumori operacijom, i
,to lumbalnim rezom odstrane, težko gibivi tumori da se operiraju laparotomijom -:--'- dakle
transperitonealnim načinom, dočim se ne smije dirati u čvrsto sraštene patvorine · bubrega.
Tuffler (Paris) operirao je u 156 slučajeva raznim načinom oboljele bubrege, u
p;ry.o je _do}?a. vrlo često kod jako pomičnih bubrega izveo nephropexiju, nu u novije doba
,p4ustaQ je !)d te operacije, · jer drži, da je pomičnost bubrega (ren mobili!!) tek symptom
)cojeg(l :dmgoga kompleksa bolesti. Medju 30 nephrectomija · s 26% pomora učinio je u
wqgo !!lučajeJa ·s dobrim uspjehom parcijalnu resekciju bubrega. On drži, da je ·u ·slučaju
;gnojJ!e_ ,pale bubrega .. bolje odstraniti bolestni rgan, nego li učiniti uephrotomiju, koju
j _ppera,cijR 34 puta izveo. Kod traume bubrega posti1pa konzervativno. - Kod ··primarne
tubercu"!oze bubrega savjetuje UČiniti nephrectomiju, Čim se izbjegll.Va ' daljnim bez-
.
Br. 10. · Liečnićkl Viestnlk 1897. 831'
potrebnim operacijam- Velike bydronephroze operira transperitonealno.-- _._ Ko.d •;patvoc
rina bubrega maligne naravi imao je loše uspjehe radi prekasno poduzete operacije;
Israel (Berlin) razpolaže materijalom od 191 slučaja operaCije na bubrezih. Kohom Iieč.enja rio i
zadovoljan: Jodoform je napustio dapače i kod tuberculoznih rana, jer mu · se ljekovita .
vriednost znatno precienjivala, a on se osvjedočio, da i obamrle kulture bacterija.·mogu ·
gnojenje prouzročiti, pa· zato nema svrhe žive bacterij e antiseptičkimi sredstvi .utama:nitLi
tako ujedno vezivu organizma škoditi.
Le DEmtu (Paris) zagovara i antiseptičko . liečenje rana, te ubraja medju čvrsta ·
antiseptička sredstva, kao što je carbolova kiselina, sublimat, chlorov cink, salol -i jodo- ·
formol još i parachlorophenol i osobito f'ormol, o kojem sredstvu spominje iz vlastitog·
·

Liečriički Viestnik 1897. Br. 10.
iztraživanja, da mu antiseptička vriednost dvaput više vriedi od sublimata. Od temeljile
raztopine formola u 40"1. koncentraciji rabi on 5"/u otopinu i l dio na hiljadu vode, te tvrdi, ·
da se prvotnom raztopinom dadu svi instrumenti bolje desinficirati, a da im 8e kovina ne
kvari, nego li ij ednim do sada poznatim drugim antiseptičkim sredstvom, te je najbolje
sredstvo za irigacije rana i za vlažan antiso·ptički povoj. - O parachlorophenolu veli, da· ·
mu je jakost pet puta veća od carbolove kiseline, nu da instrumente malo najeda, te lahko
resorbiran prouzročuje crnu mokraću.
Crede (Draždjani) spominje svoja izkutva oko liečenjc mnu set JJreparati srebra,
te veli, da mu je nakon dugog i mučnog iztraživanja pošlo za ru'kom pronaći preparat
metaličkoga srebra, koji se u vodi lahko topi i u tekućini od ·bj elančevine se drži raztopljen. ·
Od toga prt>parata metaličkoga srebra učinio je C. mast, te ju na površini'tiela uda-·
Ueno od mjesta · infekcije ili okužene rane 15 30 časova uribao, pak u više od 100 sluča­
jeva tim postupkom postigao baš izvanredan U8pjeb, i to kod lymphangitida, phlegmona
raznih dielova tiela, kod septicaemije, kod sveobćih septičkih forma poslije scarlatine i
dipbtherije, dapače se u brzo oporavljahu i slučaji septicaemije, kod kojih bijaše malo nade
za ozdravljenje.· C. je opažao, da se uz ovu mast kod vrbanca •Erysipelas) naskoro izgu
biše pojavi septične infekcije, dočim je afekcija kože od vrbanca još dalje potrajala. U
svih slučajevih, ina još tako razgranjene septične infekcije, na_stupilo je blagotvorno. dj elo-' ·
vanje te masti od metalicnogll srebrenoga preparata za 5-30 sati, tako da- se sveobće
stanje popravilo, groznica jenjala i u brzo se izgubili septični· pojavi; a u nijednom slučaju· ·
nije imao ma baš nikakov neugodan uspjeh n·•kon liečenja tom masti, te drži, da mu je
tako za rukom pošlo pronaći sredstvo, kojim se može bez uštrba po ljudski organizam '
cielo tielo desinficirati.
Lucas-Championnit3re (Paris) priobćuje svoje uspjehe kod md"ikalne opera­
cije t·rbu.šnik kila, koje je u 650 slučajeva imao prilike opažati, i to 556 inguinalnih, 46
cruralnih, 22 kile na pupku, 14 epigastričkih kila i 12 eventracija. Akoprem nije sve te
operirane poslije operacije vidio, drži, da one 23 recidive, koje je medju pregledanimi
bolestnici ponovno našao, čini jamačno i sav 'broj' recidiva poslije .njegove operacije,· za -koju
traži, da se izbjegne što uspješnije toj recidivi, neka se odstxani što više može, od o.mentmn
maj us i -da se resecira ne samo ·sva mošnja postojeće · kile, nl•go i svi dielovi obližnje
stienke oko kile, koji pokazuju ma i najmanje, da bi se ponovno mogli izbočiti. Od
operiranih izgubio je smrću samo 5, a od zadnjih 268 slučajeva operacije nije nijedan umro.
Murphy (Chicago) opisuje svoju metodu, kako se -ivaju krvne žile ri slučaju
ozljede, koju je već jednom publicirno, pa ju je u 5 slučajeva dob'rim uspjehom ·upotrebio.
Oo je protivnik prolaznoga podvezivanja ili pritvaranja ozliedjenih žila kliešti, jer se tinie
ozliedjuje intima, već obavije žilu jakom niti od svile, pa ju tako pritisne o prst. Ako je ·
žila uzdužno povriedjena ili u popriečnom smjeru do poloVice kontinuiteta prorezana, treba
kušati žilu sašiti, inače ju treba u daljini od l cm. resecirati prorezane kraje žila po--
moću invaginacije spojiti i sašiti. Antolković (Zagreb.)
(Svršit će se.)
Odsjek za gynaekologiju.
Predsjednik A. M. Makejev otvara prvu sjednicu te sekcije pozdravivši muževe
znanosti, koji posyeĆtljil znanje svoje bolestnoj ženi, koji se brinu oko oboljelih majka na­
stojeći, da ih strukovnim svojim umjećem lieče i ozdrave. - Poslije njega .progovori
Snegirev, koji živom i vatrenom rieči daj e oduška svojem veselju, koje ćuti; · kad vidi,
da · su se poznati i prokušani borioci na polju gynaekoložke znanosti iz svih zemalja sa­
k pili, da se osvjedoče, kako u Ruskoj liečnička znanost i umjetnost sveudilj teži, da odkrije
istinu na· medicinskom polju. na korist i probitak bolujućega čovječanstva, nastoJeĆI, . _ da
probudi i obogati što više ljudski um, pa da time doprinese što više tomu, kftko bi se
bol i nesreća umanjila i bolestim lj udskoga roda što uspješnije na put stalo. - Na te se
liepe ricći u ime raznih narodnosti zahvališe O ls ba us en, P i n ard, Si mp son i La Torre.
- Za predsjednike pojedinih sj ednica budu izabrani O l s h a u s e n, M a r t i n, Zwei f e l,
W i n e k e l, P i n a r d, A p o s t o l i i S i m p s o n.
Br. 10. LJečnički Viestn ik 1897. 339
Sjednica od 20. kolovoza prije podne,
Ponajprije razprav\jalo se je o symphyseotumiji IJU for-isanijtt, te prvi izvjestitel J _
V arn i er (Paris) izjavljuje, da ne umire više dj ece kod E-xtrakcije tom operacijom, , nego
li kod umjetnoga vadjenja djece kod normalnoga zdjelišta Krvarenju i drugim inim
ozlj edam rodilje može se izbjeći, ako se oprezno poHtupa. Najvi;e rodilja u mire poslije
symphyeotomije ua sepsi, koja potiče od spolovila. Inače je u spjeh operacije vrlo dnb:v,
ona sama ne ima nikakov upliv na opetovanu d:tljnu trudnost ili porod , te se . može u
slu:p:tle maternice i rodnice. Kocl 200 slučaJeVIl
zapale adnexa i potrbušnice u zdjelištu izveo je D. colpocoeliotomijri anterior, od kojih
mu umrieše S, a misli da će usavršenom tehnikom imati još manje slučaja smrti. 29 puta
izljuštio je priraštenu maternicu i jajita, f>il puta ignipunktirao ili resecirno jajišta radi
cyste, 103 puta jedno ili objestrauo izvadio adnexa ne taknuvši zdrava ja j ištu., · a u ':iše
slučajeva tim putem učinio salpingostomijn. Kod exstirpacije adnexa ir-vadio je 15 puta gra­
vidnu tubu, 57 puta exstirpirao zapaJj Pne tube ili cyste jajišta, od kojih je jedna v11gnula
10 kilograma, u tom slučaju exstirpirao je obj e gnojoo zapaljene tube, izljuštio i vagino­
fixirao prirnštenu maternicu, dočim je zdravo desno jajište ostavio. Tom se operacijom kroz
rodnicu dadu vrlo lahko oveći myomi maternice izvaditi, jedan myom po njemu na taj
način iz maternice izljušten vagnuo je 340 grama, a u jednom !:llućaj u izvadio je tim

340 Liečnički Viestnik 1897. Br. ·1o.
putem 10 što subseroznih što intersticijalnih myoma od veličine jajeta. Tim bi se načinom
morali . manji myomi kod mladih žena operirati, jer je nepogibeljan i jer uzčuva ili mater-
nicu ili adnexa ili bar koji zdravi dio ovarija.
· Martin (Berlin) predaje o clwoničkoj zupal-i pot·rbuš:nice u zdjelištu, koja obično
nastaje uslied zapale nutarnjih spolovila kod žeue, a ta zapala prouzrokuje, da natečeni
organi gdjegod u zlo namještenom položaju prirastu. Do spoznaje te chroničke zapale i
njezinih štetnih posljedica došlo se je opetovanimi operacijami. Priznavajući dobru vrieduost
exstirpaciji ovarija, kao što i vaginalnoj radikalnoj operaciji, drži, da samo operacija colpocoeliotomij
a aterior i fixacija maternice kroz rodnii!u, mogu bolestne žene ozdraviti i
riešiti ih · boli. To izkustvo zadobio je u 496 slučajeva, gdje sn žene bolovale na raznih
zapaJah spolnih organa, zlo namještenih i priraštenih maternicah, 59 puta našlo se je uz
zapalu u zdjelištu · razno velike myome u maternici, 60 puta gn()jna zapala tuba, 5 put
gr a viditas tubae. Kod 26 žena odstranio je oveće patvorine tuba i jajiMa, 25 puta omašne
kystome jajišta, 7 put velike follikulanie haematome operirao, 44 put.'\ hydropične follikule
odstranio. Tečaj bolesti bio je samo u 31 sluČaja grozničav, inače uviek normalan, a žene
su nakon 15 dana. zdrave od puštene. U 5 je slučajeva kod operacije ozlieclio i mjehur, te
m nastale fistule, dvaput same zaclelile, a 3 put pomoću oper.cije. Samo 4 žene umrieše
poslije operacije, i to jedna na zapali pluća, 2 ·uslied sepse, a Jedna na ileusu. Ocl 262 operiranih
bilo je u .6% recidive opaziti, 27% ćute se znatno laglje poslije operacije, a sve ostale
izJieČene SU posvemH, 18 je žena. zanosilo nakon Operacije, od kojih Sll 9 rodile, kod dvij_ll . ..
se morao učiniti okret djeteta na noge. Ako se lieči zlo namj_etena i priraštena maternica ·
i zpale potrbušnice ll zdjelištu operativno, to neka se svakako izvadja vaginofixacija, koja
imade prednost pred ventrifixacijom, da ne ostavlja zarastice ll stienkab trbuha. - U
ostaioj diskusiji preporučuje K ii stner (Vratislava), · da se rabe kod operaeije u svrhu
nseptike naih ruku sterilizovane rukavice od konca, što bi svakako prognozu ventralne
operacije znatno poboljšalo. - Olshausen (Berlin) drži, da je ventrifixacija s toga pogibeljnija,
što se rezom u trbušnu stienku razgale crieva, pa lah.ko. dodje do shocka . . -
z,veifel tvrdi, da ne škodi r11zgnliti m·ieva, samo ih treba od nahlade čuvati ; napokon se .
kod ventralne coeliotomije mora nastojati točno svako krvarenje ustaviti. - P i ch e vi n je u
muogo slučajeva izveo colpocoelitomiju anterior rezom u podobi polumjeseca, pa kad nalazi,
da su adnexa na obje strane od zapale oboljela, izvadja odmah radiknlni1 operaciju. -
Lebedev savjetuje, da se svakako prije operacije nastoji, ne bi li se zapale potrbušnice
zdjelišta s exsudati resorbirale u blatnih ili crietnih kupeljih.
Sjednica 21. kolovoza prije podne.
O metodi vanjslce p1·etmge žena. - Akoprem se u tom pogledu već ni§ta novoga
nije izreći moglo, bih je ipak diskusij a vrlo živahna i z.animiva, u kojoj sudjelovabu znameniti
stručnjaci na glasu pozuati specijaliste. Dokazivali su, kako je od velihe koristi po
liečnike točno poznavanje vanjske pretrage i kako u najvećem dielu kod poroda točnom
vanjskom pretragom postaje nepotrebna nutarnja ili kombinovana pretraga trudnih žena,
koja je dosta pogibeljna, jer lahko od nje nastane infekcija rodilje, osobito u praksi, gdje .
lieenik s rll.Znimi zaraznimi bolest-i u dodir dolazi. a brza desinfekcija ruku, ma još tako
točna bila, ne daje nam sigurnost, da u naše ruke tako nseptički sterilizovane, da njimi:
ne bi iztražujući rodilju mogli ju inficirati.
Leopold (Dražd_iani) spominje, da su četiri glavna načina vanjske pretrage, i to
prvo otvorenimi .rukami, da se vršci pruženih prstij u obih ruku okomno tiču, polažemo
dlanove na trbuh rodilje, te opipamo trudnu maternicu do njenoga fundusa, time ćemo se

342 Liečnički Viestnik 1897. Br. 10.
pogibelji po mater, na primjer eclampsije ; on drži tu operaciju jednostavnom, kod
koje imade više tehničke sj egurnosti, nego li kod symphyseotomije. - U nastaloj
di8kusiji kaže L eo p o l d, kji je za vri eme od 14 godina 93 pu tit izveo sectio caesarea,
i to 67 puta konservativno, a 26 puta na način Porroa ; u svemu 8 puta nastupila smrt.
Ne drži tu operaciju tako nepogibeljnom kao Ohlshausen, te bi više preporuao, da
liečnici u praksi u slučaj u nužde melje učine pometnuće ili uskore porod, nego li sectio cae­
sarea . - Toga istoga mnienja je i Z we i f e l, koji je n 10 godina 55 takovih operacija izveo,
premda mu je samo jedna žena nakon operacije umrla, to on tu operaciju drži mnogo
pogibelj nijom od symphyseotomije. - O t t savj etuj e poduzeti rano operaciju, ne pazeći
na sustavljanje krvarenja i ne čekajući dok započmu trudovi. Antolković (Zagreb).
(Nastavit će se.)
Razpra vne ·vi esti.
Mjesečna skupština s b o r a liečnika kraljevin;t Hrvata. ke i Slav O·
nije dne 27. rujna 18H7.
Prisutni : Predsjednik dr. Lad. Rakovac, bilježnici dr. J. pl. Antolković i dr.
.1\f. pl. Uač ković, knjižnirar dr. V. Lušić-M atković, kujižn. zamjenik dr. D. vite7.
.1\fašek, te redoviti članovi ciri. L A b j a u ić, E. pl. B ara e, P. Ću l u mo v ić, S. G oj tn n,
A. Hu b e r, G. Ivk,o vi ć, A. K u bar, A. Ku h n, I. M. aix n e r, I. Matković st., - A. M ii ller
D. Schwarz, I. Š ims a, O. W e i s R, T. W i k erh auser i I. Ž i ro v či ć ; kao gosti dri. Mato
Juranović, i G. Koczyfls ky.
Pošto je zapisnik prošle sjednice bez primjetbe ovjerovljen, izvješćuje p r eds j ed n i k:
Promjene nastale od zadnje skupštine medju članovi sbora mogla su gospoda raza­
brati iz .L. V."
Spomenuti mi je ovdje smrt našega člana, grad. fizika koprivničkoga dra; fvana Tori­
sern, koji je 23. srpnj:t u Koruškoj kod plivanja naqtradao u 30 godini života. Bio je
obljubljen liečnik, Iiepoga znanja, dobar kolega. Mi svi iskreno žalimo njegovu smrt, i za
to Vas poziv ljem, da ustanemo i kliknemo : Slava vrlomu pokojniku ! (Slavn !)
Već poslije zadnje ::;kupština dobio sam dopis iz Moskve od eksekut. odbora za
priredjenje 12. medjunnrodnog>t merlicin. kongrea, gdje se pozivamo, da označimo ličnost,
koja će hrvatski narodni odbor zastupati n l'eterhnfn kod primanja na dvoru. Medju onimi.
koji su na kongres polazili, bio je i preli ednik zdravHtv. vieća dr. I. Ko sirni k. Ja sam
ga pozvao, da preuzme tu funkciju ; on se je mojemu pozivu odazva.o, te je bio i primljen
od Nj. V e l ičans t v a cara N i k o l e II. kn o i ostali delegati.
Na kongresu su aktivno sudje);,vali od naših članova dr. V. Lušić-Mat kovi ć
i dr. G. O a tti, prim. liečuik na Rieci, kako je to bilo i najavljeno u "L. V.".
Prigodom jubileja naih zač. članova : 40-godišnjice profesor8tva dra. V. viteza V al
e n t e na primalj. učilištu u Ljubljani i d vadeetgodišnjice profesorst1•a sburovoga podpred­
sjednika dra. A. Lobmayera ja sam u ime sbom svečarom čestitao. ( Ž ivili !)
Udovoljavajući zaključku glede popunjeuja naše knj ižnice. odlučio je odbor o. g.
popuniti djela : Schmidt's ,Tahrbiicher i Virchow-Hirsch'$ Jnhresberichte. Ovo so djela, koja
u izvadcih donašaju preglede svjetske literature, a za buduću godin n zaklj učeno je svakako
držati veći broj časopisa, te popuniti Centralblntte i Archive.
Prelazimo na dnevni red .
Dr. I ... .Ši msa demonstrira dva tipična lnčaja lu.e ce1·ebri na. makro- i mikroskopičn1h·p;.eparatih.
l. l\'leningi tis bas alis s y p h i lit i c a s liepo vidljivi rni promjenami
na žilah (endarteritis i liraaetl.oatit periai:teritis). 4 -g()(L . . ieoa primljena je 10./5. 1896. u
zavod za umobolne n Stenjevcu, bila smetena i desorientirana, apathična, . pokazivala pa­
ralytičke 11ymptome, rastuće znakove možgjaoskoga tlaka. 14.j5. pojavi se apoplectični inzult.
zadobila podpunu paraplegiju, parezn n. oculomotor., facia.l. et glossopharyng, Ležala je u
soporu do smrti (19./5.). Razudbeni nalaz : Lues cerebri. Meningitis et meningoeucephalitis
praecipue basalis syphilitica. Arteritis syphil. art. baseos cerebri et fossae Sylvii. Throm­
bosis art,; fossae Sylvii sin, Encephalomalacia hemisph. sin. in reg. gangl . central. Hyper-
Bi 10 . . Liecničkl· Vlestnik 1897:
aemia · et hypostasis · pulmonum. Tumor lien is. Myocarditis degenerati va. N ephritis et
hepatitis interstitialis , chron., perihepatitis adbaesiva total. , cholestasis. 2. E p i l ·e p 8 i a,
24. god. momak, od dj etinstva pada\'lčav, post.ao u zadnje 2 godine nemiran, gornpadan i
nečist. Jtliot. 7.-t7. 1897: nad ju ga · bolni•ari u samici u soporu s podpunom lievostranom
herniplegijom ; drugi dan je umw. Razudbeni nalaz : · Osteosclerosis oss. frontal. in. Leptomt•ningitis
clu·on. ditfusa .. Atrophia hemi spherae dextrne PX hydrocephalo enormi. · Gum muta
lobi temporill. sin. cum encephalomalacia regionis fossae Sylvii et ganglioi·. centraL Hyper­
aemia, . oedema ·et haemorrliagiae pulrnouum: J.Vlyocal'

Liečnički Viestnik 1897. .Rr. to.
diva radikalna operacija, . redovito dolazi ·recidiv; u bće nije za operaciju lymphangioma
prognoza najbolja. Moglo bi. s u- nazočnom slučaju pod najstrožoin asepsom probatorno
incidirati, a onda bi se moglo. o daljnem postupku odlučiti.
Lani smo iml!li jedan slučaj, gdje ,je na vedji . bio veliki difuzni lyniphangiom. :l\li
smo ga djelomično . excidirali, pak se je stanje poboljšalo, barem na neko vrieme:'
Dr. Seh war :z;: U takv.ih je slučajevih infekcija vrlo lahko moguća.
Dr. Wikerhauser: . Lahko nastane meningitis; u obće · su lymphangiomi pogi·
beljni, te se još prije nekoliko godina, - kako prije spomenuh, perhorescirala radikalna
operacija.
Dr.,W i k er h a u s er: C.hiruržka kazuistika. a) Prilog kazuistici kame111ic;a. L Kod
13 god. djČk s.ledio j. kamenac, 20. gr. težki pbosphat;--u ·diverticiii ' mjh;;ra, te s.e' je
za t!> te_k . posljje pon.ovn!'l pretrage .našao. :Diagnozu · otežčavalo je i to, . što je: bolestnik< imao
kyp!lozu, te seje moglo misliti:, da te.gobe polaze.od hrbteuice. Kall1eriac je e.picystoromijohi•odstranjen,
te: su prtale sve t.egobe; pa bolestnik zdrav izašao. · 2. 'Kod. ·32 · god. selJaka--.-·
izvadio se visokim rezom kamen od 222·9 gr., •a da -boh!Rttiilt. nije pružao -težkih syniptoma,
knko l:>i Re kod te vličine n)Oralo očekivllti. Zdr. odp. 27.r9. 3. Kod·55 god. selja!m.je litbiaza
komplicirana s hypertrophijom prostate, od koje je .prodtiljak stršio. u mjehur, ··te.je o \raj·
kod peracije s Pćanovimi klie.šti sgoiečen. . Bot- se j'oš· nalazi u liečenjtl.' (Deniom3tracija
kamenaca.)
'b) . 1(1!1n:IJicira!'i Sl'lf,ooj ' ill!!Sa. 1}0 god. seljaku ,načinjena je. rudi : pbstrukcije ·crieva ;
ilrostomija, . Posl:ije operaeije izpraini se tek-om .-.nekoliko . .dima do 100.- scnri?a, :a stanJe ile ·'·
bolestnika popravio. Radi< gnojnoga eczemai mogao se je tek iza 10 tjedp.a, .-radikalno· operirati.
anus; praeternatt\ralis; nu radi ·nastale strangulacije crieya. inim\lo ·se za: 5 dana opet
otvoriti crieni; R11di isoke fistule ·već jako : inanirani.. bol. live više slabi,. te više· ne ima ·
uspjeha, kad se iza 4 tjedna opet zatvori :fitnla , nego. boL umre.-Kod· sekcije ·našao se; je
volvul.us; :na · grall,ici ilea j·. duodena, Mjesto; gdje je Rjedio ·.Mui:phyev gmb, dobro zaraslo.
(Demo,ns,tracij11· preparata.) ·
(Oyo precJtwanje priobćit ćemo·još obšimo u "L. V.".).
Dr; Seh w a rz: Ja bih :htio 'samo nekoliko xieči 'napdmeuuti glede obsthtkcije crieva
gljistnmi. U svih knjigah nava dj a se kao jedan od uzroka obstrukcije crieva b.kodjer · nakupljanje
'gljistliJ . ... :Kad sain 'zadnji put bio n :Prngu kod W ii If le ra; . koji pripravlja djelo
O bolestih želudca i Crieva; pripoviedao mi je, da nije U. Čitavoj ljteraturi našao Di jednoga·
slučaja, gdje bi to bio nedvojbeni uzrok. . · · . ·.
· ·
. Dr. 'W ikerh a·use r : GJ:dr. Č a čkovi ć našao je iz englezke literature jedan taknv
slučaj, te mi ga priobćio, ali' se Sada./4. o. g. operirao joj je S. adhaereritnu ·
epiplocelu, . a 3./5. izvadio sarcom inesocolii, kod koje je prilike m.orao resecirnti crievo i .
na. ti1mor prirasli žućni m_iehur. · Tečaj bio je sasvim normalan, . samb j_e . preostala žućria _
:fistnla, kjuje iza dva_ mjeseca operativno odstranio, te je bolestnic·a 20:i7· zdrava odpuštetia.
. 2. Kystoma ·. ovm·ii, dystis dennoidaUs. 56 g()d. žena operiran:\, je, te koci _ te prilik
izvadjen dermoid ovarija i cysta, koja je imala sadržaj od 24 litre. ·· Tečaj bio je kQmpHciran
najprije pleuritičkiin exsudatom, zatim jakom bronchitidom i napokon abscegom tbušnih
Mtienka. Bolestnica se Još nalazi u liečenju: · ., . .
(Ovo predavanje ćemo joŠ obšihlQ u .L. V." priobćitL) . . . . . .
Dr. Wefss: Ja se iljećam jednoga slučaja, kojega je Gussenbauer još u Pragu
operirao, gdje je sadržaj cyste bio 67 litara;
.
•· D o w'n e s (Lancet 1880. Novembry) pripovieda slučaj obstukcije criva, gdje se je
morala učiniH laparotomija, te se je·.izvadilo preko 2 funte ascanda. Op. kod korekture.
·
.
·
.
· .
· Br., ·lO. Liečničkt vre·stnik 189.7. 345
Predsj,eduik: G, dr. Gutschy izpričao se. je i za · to se odgadjai njegovo predavanje
za sliedeću skupštinu: ·
.Prelazimo .na ev:entualija. Molim g, dra. Č a č k o v i ć·a,. da ·proći ta . iltigli· ·dopis,
Dr. Čač_ković: Na, sbor :je stigao sliedeći dopis g .. dra. H. Lehnera:
1y1oje želje i ·nde.
"Liečrxički viestnik" organ je sbora liečnika kraljevina Hrvats.kl:d Slavo'nij. Taj
,sbqr .. broji 320 redovitih članova, a· medju' njimi '38, koji · stanuju u .ZagrebU. Pitajmo se
sada, da li. "L. V." :po·.--s\·ojem · sadržaju i svojim '' smjerom odgovara tom ra:iln}eru zagrebačkih
i nezagrebačkih članova ?• To moramo odgovoriti da "ne". A iišto· ne? Zašto je.
.L. V;"' za pravo organ zagrebačkih lieČnika ? Na sva ta pitanja; ako SDJ.O ikreni moramo
odgovoriti, da su tomu krivi sam·o vanjski članovi sariiil Istina je doduše, da sjednice sqora
' po!1jećuju skoro samci zagrebački članovi·, to leži u naravi . stvari, jer vanjski članovi nemaju
.niti vremena niti sredstva i prilike tim sjednicarri prisustvovati, ali kadik:l:d · koju bilježim
iz prakse ili šta slična za "L. V." napisati, svakomu će vrieme dopustiti ; kadikad koju o
socijalnih odnošaj ih našega stališa, · ovu ili onu kritiku naših 'zdravstvehib prilika: podpiriti,
to će imati svaki ·vremena. Zagrebački posjetitelji sjednica sastoje se najvećma od prima,rija
i pomoćnih liečnika bolnica. Ti rade klinički - čast i hvala njim -'- ali njih mnogo štošta
ne zanima, što mis vanjske članove zanima, ne znadu oni, gdje nag cipela tišti,. ne ·znadu
oni, čim se mi borimo i· što· :m-i želimo.
'Primarius- Schw-rz u Zagrebu li ep. je b! o stavio predlog o ustrojenju knjižnice, a
medju ostalim da bi i vanjski članovi pravo iih!tli u odšteti! knjige iz te biblioteke posudjivati.
A što je bil s tim predlogom ? U glavnoj godišnjoj skupštini povela se razprava
glede toga, te j gosp. predsjednik medju inim rekao : ;,po·k iizuj em evo točan i. pregledan
popis svih. oriih medic. dj ela, koja se nalaze n sveuč. biblioteci
gospodi na iazp·otaganj e" (n · "L: V." nije naznačen taj popis - kao da. to nas
vanjske ·članove ne zanima !) O predlogu .. dr. Schwarza; da bude knjižnica na razpolagauje
vanjs}dh članova, -nije ·se ni debatiralo ! ! ·
' .
· · ·
Sliedi pitanje dra. Kovačevića : .Kak'o da se priskrbe ladanjskim liečuikom zdravi i
dostojni stanovi". Ciela razprava o tom važnom predmetu sastojala se u tom, da je dr Kosirnik
rekao : "Tko dobiva stan u nara vi, neka se na ;n adležnom mj estu pri·
·
tuži,.·ako-mu iie valja!"
.
A predsjednik veli : "Od zemlje namješteni liečnici imadu forum za pritužbu na kr.
ze m v l a d u, a obć. liečriici na o b ćin u. ' Pitanje glede stanova stoji sasma ·izvan k6mpetencije
sbora". - Tako· se vode razprave o J>itanjib, koja event. duboko zasjecaju ·u Život .
Iiečnika. To su samo dva primjera, koje sain ria veo, da dokažem, da je "L. V;" odn, s bor
li_ečnika za pravo sboii liečnika zagrebačkih i da je prieka potreba, da se mi vanjski članovi
iz našega mrtvila podignemo i svoje interese svimi zakonitimi sredstvi branimo.
· . Pošto je "L. V," jedini medicinski list u našoj . domovini, pošto ga drže sko.ro svi
liečnici, to je on' jedirio mjesto, gdje čovjek očito i javno može o naših liečnjčkih' prilikah
govoriti, te je s toga vrlo manjka v odgovor g. ·predsjednika na interpelliciju· g, kolege Ko­
vačevića, jer držim, da je g: kolega sigi.irno 'inao za forurli, pred · Itd jega Ilin valja svoju
pritužbu staviti, ali on je htio potaknuti razpravu, čuti mnienje i želje dtugi)l kolega, ali
Žalibože ostao je njegov glas, glas··vapijućega u pustinji.
.
.
.
.. . .
Interesantno je čitati exoplithalmtis pulsans,' alučaf syrirtgomyelije itd., ·ali to je za
praktično ga :liečnika od slabe vriednosti. J a iskreno priznajem; da rrie ;, bilježke iz prakse"
.therapeut. crtice" jtd. više zanimaju, a pošto je dužnost sbora, a na temelju toga l ;,L. V. •i
baviti ·se pitit.nji, tiČućimi' se IieČničkoga slišn, t_o bih ja .:._ a sigurno· i rugi k61ege ­
rado u "L. V;" kadikad· čitao o· t. iv:C;;staliških .Postovih"; rado qih č!lo misli; terobe,
željEd nade mojih · drilgili kolega. · · . . . . .. • . . . .. .
. . .
·
. . .
Zanimivo bi bilo čuti mnienje obćinaklh Hečnikii o poje_dinih, odnoš_ajip 'Jinika ·u.
zdravstvenih . ' obćiniih, 'o tegobah 'pojedhiih oMina i 'Jie

346 l..iecnič i Viestnik 1B91. br. io
t'.-:užtvenom položaju ? Što misle napu.ron kolege o nenaravnom odnošaju· nas · uečnika u
Hrvatskoj, po kojem smo u službenom odno§aju sasvim podčinjeni juristom, dočim Je sigurno
težnja svih Ms liečnikn, da liel'nik bude podčinjen liečniku, obsti vani na laJanju, kojih sami · ·
doživJeH ni vid; e .i nismo. Zar bi imalo smisla, da mi razpravljamo i piš'lmo o tih pitanjih,
dok gospuda, koj;h se t; ču. i koja ih poznaju, o tom šute ?
Napokon svg_Jd ·od gospode imade gcj ekada posla u Zagrebu., pak neka si uredi, da
to bude onoga dam •. l:ada je shpština, pak neka dodje i potaLo1e takov J pita"Qje. Mi cemo
ga raco slušati i opravdane predloge usvojiti. Dok goRpod". sama ne hnnšaju pr"dloge i
ne oba\ještuju nas o takovih pita'.ljih, tako dugo nam ne mogu ništa spočitavati. Napo,kon
mi je jo§ sp.owenuti g1e:le. ko_'ižn:ce, da su knjige &vojina sveuč. biblioteke, te da ill i
vanjski iaanov: mogu uviek posucrivati, i to pod moaliteti, pod kojimi se poudjuju kJ1j,ige
iz sveu. bibliotelre. Popis knjiga se ne može šhmpati i obznaniti tako vc.njakim čl!!.navom
·
jer to alibože ne . dopštaj u s borova sred&wa.
P-redsJednik: List g. dra. Lehnera i izjave na današnjoj skupštini piti će p,"iobćtm.e
u zapisnik;u, pak će gospoda izvana imati prilil::e, đ .. prema tomu rade.
·
l'oŠto je dnev ai red izcrpljen . zaključujem · današnju skupštinu.
Br. 10. Liečnički Viestnik 1897.
Iz stranih listova.
Lepine. O slučaju pttlz·irajuće pleu1'ifide. (Lyon medicale 1896. No. 8.)
Kod 28. god. žene je veliki lievostrani plenritički exsudat srdce jako na desno tiskao.
. U lievom hyyochondriju opažalo se je veoma jasno kucanje srdca, a kada se je izpustilo
preko l litre exsudata, prestala je ta pojava. Da se takova pulzacija pojavi treba, da
su pluća bolestne s1 rane sasvim stisnuta i ošit duboko pomaknuta i do stanovite granice
napeta.
R. Lammers. Slučaj trattmatičnoga tabesa. (Oentralblatt f r ;-mere Medizin 1897.
No. 30.)
49-god. radnik pao je 20./6. 1894., kada je nosio jednu gredu, te odmah oćutio
žestoku bol na pregibnoj strani lievoga gujata. Bila mu se je pretrgla mišica, te je radi
hga l;ečen 4 tj edna. Pokušao je opet raditi, ali je radi jakih boli morao prestati. 15./1.
1895. znatna infiltracija na ozliedjenom mjestu, hod polagan, klecajući. 11.;4. 1[95. mišičje
lieve noge 1-natuo omršavljelo, patellarni reliex na obje strane slab. 2./5. 1895. bolestnik se
tuži, da mu. sluh slabi ; čuje subjektivni šum. Reflectorna ukočenost rJ enica. Bilo pospje­
šeno. Rombt:rgov symptom. 22 /5. Smetnje osjetlj ivosti na obih nogu h. 15./6. 1895. Patellarni.
refley ;_ ugasli, ata;-: a. Lipanj 1897. bolest se je tipično razvijala. Tečaj osigurava diagnozu
·po ;qmptomih, koji su se polagano razvijali - ataktični hod, pomanjkanje patellarnih re­
flexa, reflectorua ukočenost pupilla, pospješenje bila, subjektivne smenje sluha. Prije ozljede
bio je bolestnik sasvim zdrav i sposoban za rad, .vpl;]isa nije nikada imao. Symptomi
t!l.besa pokazali su se 1/1 do 8/4 godine poslije nesreće ; vrieme, dok je bila diagnoza igilrn .. ,
bHo je l god;nn. L. smatra, da je n opisanom slučaju ozljeda bila uzrokom tabdsa. Symp­
tomi su započeli u ozliedjenoj no:oi, nalaz koji je po Klemper:. ru pra\ ilo.
Kryger . .Expuimntalne stuclije o ozljedah kl·a1jefaka. (Deutsch" Zeitschr'"t f;'_:
Ohirurgie 45. Bd. l. u. 2. Heft.)
Ka temelju mnogobrojnih pokua ua lješiuali, gt!je su bllum učinjene oztjede l· bte­
nice, dolazi pisac do !tedeći h zaklj učaka : Na vratnom dielu bili su kod di4torzija odn osuo
subluxacija u8lied silovitog okreta po;;lavito ozlicdjeni sglobovi medju kos1mi nastavci. i
to najteže na strani, prema l;ojoj se je okrenulo. Rota·jona luxacija P'l&taje abdukcijo
rotacijom i prigibanjo·m napted, ·te su kod toga Jigamenta uzdrža.'la, ali od kraliežaka ja'w
odignu ta. Pod puna Juxacija jednoga kralježka . n!l.lltiiJe prigibanjem napred, pa su li g. lon­
gitudinalia obP:no sasvim odtrtinuta. l'rigibanjem natrag nnstl'je subluxaciJa, gdje sglobni
nastave\ dviju kralj€.6aka stoje s bridovi jedan na drugom ; rotacijona ili poJ puna ltuacija
moe se lahko prilrljučiti. Arterh i vena vertebrali8 ostPje kud Hb pomicanja ob;čnv n,;.
ozliedjeoa. Na prsnom i bedrenom dielu nastaju prve promene razno prt:ma tomu, da ·Ji
cljeluje prigibanje napred ili okomiti pritisak: kod prvoga najprije na rubovih medju :; J b­
čatim i nasta.vci i lukovi ili na tih kostih samih, a tek onda na kralježnih t. upcih ; l od
vertikalnoga pritiska obratuo. Distorzije U:\H··ju pregibol.'l. napred (S.-10. pnmi kta . ."ei:ak)
i natrag (1.-4. bedreni kraljei:ak). Čiste luxacije su riedke. Kostolomi uslied pregioa naf.> ed
idu obično od gore otraga prema dolje naprau. Prelomi uslied kompre.,ije o:llikuju se
•--unjenjem ili smrvljenjem trupca. Kod pregibuih preloma se 1·edo v1to gornji zalomak pomakne
napred i dolje, kod podpuuoga smrvljen ja beziznimno natrag i do:jt> ... ,D .. ea j" ;reJn"t
riedko ozlied_jeoa. Cesto je jako krvarenje u lirbteuičui kanal, koje se proteže na drtelo.
Hrbteni mozag je obično jako nategnut i selosnut. Pritisak nastaje obično od prednjeg-a
die!:\ kralježka. Glede therapije preporuča K. u obćenitom extenziju u narkozi. Kvd 10' >
cijon\b luudja treba na puznai.i način uravnati, kod podpunih izčašenja je nuždna volJh
. opreznost. Kod preloma je na mjestu oprezni redressement, ako extenzija sama ne vo'.ii o
cilja, Krvava operacija izvest će se kod svježe ozljede samo u sdvojnih slučajevih.
Taylor. ,s,učaj'i c-in·hoze jetm·u u d,jet·instvu. (Go1y's hospital reports. Lll.)
Pisac opisuje 3 slučaja cirrhoze jetara kod djece i zatim razpravlja o aetiologlj1. On
misli, da kod djace nije toliko kao kod odra31ih ('''Thozi alkohol uzrokom. To vrieci OF'l­
. hito za alučaje· hypertrophične cirrhoze jetara, koja je kod djece relativno česta. Piscu
se cini, cllt još Dije dosta, utvrdjeno Potainovo mnienje, da su kompresije i' zabt ove.uje
žućnih puteva ili dapače obliteracije uslied catarrha uzrokom cirrhoze je.tara.

'348 Liečnički Vietnik 1897. 'Br; 10.
D. Druckwor1;h. Klinička opažanja o cirrhozi jetam. (Practitioner 1897. March.)
Po svojih kliničkih opažanjih razdieljuje D. ovako slučaje cirrhoze jetara : 1. obična
ili atrophična forma . (uzrok : zloporaba alkohola ; jasni ascite;, neznatni ili. nikakav icterus,
cachexia, ,pyrexia, naginjanje na krvareje, smrt iza godinu dana, pošto je ·n.astao ascites:•
2: ;Hypertrophić'!la forma (uzrok takodjer zloporaba alkohola; s ascitesom· ili bez rijf'ga,
lahki icterus, . cachel}:ia, tenden.cija na krvarenje, · smrt. Ne ima tendencije na 'atrophijti· 'jetara.
Veći,nom usalovljena jetra). 3. Hypertrophična forma; koja nije alkoholnoga poriekla
(uzrok: smetnje u žućnih putevih ; jaki icterus, smetnje probave, jer dolazi premalo žući
u. crievo). Ovaj oblik može dugo postojati, a da nije pogibeljan za život.
Wilkinson. Slučaj akutnoga zatvora crieva tslied zalwtvenja žućnimi kamenct :
ozdravljl(nje. (Brit. med. Journal 1897. Febr. 13.)
63-god. žena, koja je već višeputa trpila od kolike žnćnih kamenaca, oholila je od
žtoke boli u trbuhu, te najprije žućno, a zatim blatno bljuvala, bila ·.Z.atvorena; dobila
malg ilo itd. Diagnoza : zatvor crieva uslied zabrtvenih žućnih kamenaca. Liećenje : injekcije
.morphijem, irrigacije crieva s vodom, izmjenično s hranećimi klyzmati, gutanje leda.
Bolest e polagano pogoršava : vrućica, meteorizam, ponovni collaps. 21 . dan jako · zlo stanje.
Iznenada poboljšica, 25. dan iza klyzme blatna stolica, 3 dana iza toga obstrukcija sasvim
prestala. Polagani oporavak. ll tjedno. iza prvog obo\jenja iznenada velika bol u guž.njaku
i, collaps. Nalazi se u gužnjaku kamenac u veličini golubinjega jajeta, kojhw na pri·tisak
iz . . svoda rodnice odstrani. (Gornji slučaj doduše pokazuje, da i pa Ilia tivna therapija
pomaže kod zatvora crieva žućnimi kamenci, ali zato treba mnogo odvažnosti, da 'se
čeka 25 dana kod podpune obstrukcije crieva i time sve .yiše pogoršava chance većinom
ipak nuidne operacije. Ref.)
Kuttner. O smetnjah probave, prouzročenih raznim·i oblici kile, · . a· oobito herni­
.Jami lineae albae. (Mittheilungen aus dem Grenzgebieten der Medizin , und Ohirurgie I. B d.
5. Heft. 1896.)
Od kila, koje prouzročuj u tegobe želudca treba ponajprije spomenuti male često
jedva kano trešnja velike cruralne hernije. Pojave kod ovih jesu od lahke smetnje p'ro­
' bave , do žestokih kolika, koje dolaze u nastupih, kojim , je jakost i gusto·ća razna. ·Slične
p,oj11.ve nalaze, se i kod široko otvorenih inguinalnih kanala. Od osobite su važnosti t. zv.
kile tJ;b;šnih stienka, koje se diele u lateralne i mediao·e. U savezu s medianimi kilami
jesu saloviti tumori, koji proizlaze iz subperitonealnoga tkiva. Kile trbušnih stieuka nalaze
se često kod ljudi, ·koji naporno rade, te ih ima češće kod mužkaraca, nego kod žena.
Qne su od veličine graška do oraha ; sadržaj im je plena sama ili s crievom. Uz'roci bolesti
jesu : prirodjene smetnje, ,prirodjena slaboća fascije lineae albae ili gin uće · mišićja kod
jakoga mršanja, snberozni liporni, ozljede. Karakteristični symptom su boli u nastupih,· koje
.obično jzlaze od stanovitoga mj esta, koje odgovara kili, tP. zalaze :kano pas· oko thoraxn.
I!ol ·Se glede jakosti mienja u raznih položajih bolestnika, poputa kod ležanja na' ledjih,
biva jača kod prigibanja ili uzdizanja. Diagnoza često nije lahka, therapija je chirurgička ;
spjeh operacije nije uviek siguran.
Sonnenberger. , P.rinosi k aet i olog·iji i pathogenezi smetnja p1·obave u

350 Liečnićki Viestnik 1897. Br. 10.
sgodna su tonica i sedativa, prije svega valeriana s chininom i željezom, zatim preparati
broma ; symptomatično opium i cannabis indica. Nervozna ili spasmodična dysmenorrhoea
dolazi poglavito u početku puberteta. Tu je na mjestu obće symptomatično i palliativno
liečenje. Membranozna dysmenorrhoea nije posebni oblik, već se kod svih spomenutih
forma opaža. Membrana, koja se je odkinula, kadkada mehanički zaprečuje odtok mjesečnine.
U takovom je slučaju najbolje razširiti grljak i izgrebsti sluznicu maternice.
B. Brown. Pathologija i thempija adhuerentne placente. (Therapeutic gazette 1897.
Febr. 15.)
U mnogo slučaja aborta mu je uzrokom priraštenje placente Priraštenje je posljedica
syphilisa, te tada abort najčešće nastupa u f>. mjesecu ; ako postoji rheumatična ili kostobolna
diatbeza, to dostiže trudnoća svoj konac, a ako je ozljeda uzrokom, to obično već iza
2-3 tj edna nastupa pometnuće. I kod kasnijih trudnoća može poslije takove ozljede uviek
opet nastati priraštena posteljica. B. je našao, da je osobito čvrsto priraštena kod rheumatizma,
tako da se može samo na komadiće s noktom odtrgati, naprotiv je kod kostobolnih
i syphilitičnih slučajeva lahko prstom izvaditi placentu. Dapače sasvim mali zaostatci
i gruševine krvi mogu prouzročiti težku septicaemiju, s toga treba biti veoma oprezan.
Lahke septičke pojave dolaze skoro uviek, ali se lahko odstranjuju. Ako se s prstom odljuštuje,
to treba · dobro antiseptički očistiti sebe i rodilju. Ako ipak iza 1-2 dana poslije
operacije nastupi groznica, to treba .pogledati nije li ostao komadić posteljice, te antiseptički
izpirati. I kod aborta u prvih mjesecih je bolje da se odljušti prstom, nego curettom.
č.
Sitne viesti.
Novi članovi. Našemu sboru pristupili su kano redoviti članovi gđa. dri. un.
med. Gj uro K o czy l1 s k i, e. i kr. pukovnijski liečnik u posaduoj bolnici u Zagrebu i Mato
J ur anović, pomoćni liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu.
Osobne viesti. Kr. kot. liečnik dr. Adolf Ivanuš, pridieljen je na službovanje
kr. zem. vladi. - Pomoćni liečnici u bolnici milosrdne braće u Zagrebu dri. Dragutin
Oserge preselio se je u Rumu, gdje će prakticirati, dr. Josip pl. Jurj ević u Osiek a
dr. S. G o j t a n stupio je kano hospitant u bolnicu mil. sestara u Zagrebu. U istoj bolnici
postadoše pomoćnimi liečnici . gd a. dri. un. med. Žiga H er e o g, Bogomir H ir š l i
Mato J ur a n o v ić - Začastni član našega s bora profeRor na primaljskoj školi u Ljubljani
i ravnatelj zemaljskih dobrotvornih zavoda, e. kr. vladin savjetnik dr. Vjekoslav V a l e n t a
M ar e b t h ur m s k i pošao je u mir, te mu je tom prilikom Nj. Veličanstvo blago izvoljelo
dati izraziti previšnje priznanje njegovoga rada.
Umro. 30. rujna o. g. umro je u Virovitici dr. Josip M a t i ć, kr. kot. liečnik u m.
nakon dugotrajne bolesti. Rodio se ll. ožujka 1841. u Virovitici. Pučku školu polazio
je u Virovitici i Belovaru, zatim ode na gimnaziju u Pečuh, gdje je godine 1858. položio
i.zpit zrelosti svršivši prije toga sve razrede s odlikom. Iste godine uputi se na sveučiliste
u Beč, gdje je uz materijalnu podporu biskupa Strosmayera medicinu svršio, te bude 17.
travnja 1864. na čast doktora medicine, a godine 1865. na čast doktora chirurgije povišen.
Od 5. siečnja 1864. do 16. travnja 1865. služio je kao sekundarni liečnik u e. kr. javnoj
bolnici na Wiedenu u Beču, čas na medicinskom, čas na chiruržkom odjelu. Uslied obiteljskih
odnošaja morade se kući vratiti, te je do g. 1869. vršio privatno liečničku praksu
u Virovitici. Iste godine imenovan je kr. nadliečnikom u stališu ug.-hrvat. domobranstva
a g. 1871. kr. pukovnijskim liečnikom, te je cielo to vrieme u Virovitici služio, gdje je g.
1874. takodjer od kneza Schaumburg-Lippea vlastelinskim liečnikom imenovan bio. G. 1875.
zahvali se na vojničkoj službi, pošto je kralj. podžupanijskim liečnikom imenovan, koju
službu je isti u Virovitici vršio sve dok bude na temelju novoga zakona o uredjenju
zdravstvene službe kr. kotarskim liečnikom imenovan. Dana ll. listopada 1894. obolio
je težko, te postao nesposobnim za vršenje službe, našto je dana l. travnja 1896. u trajno
stanje mira stavljen. Od težke svoje bolesti nije se mogao oporaviti, već je dana 30. rujna
umro, te ostavio za sobom udovu i tri sina. Bio je izvrstan liečnik, uvažen u svih
Br. 10. Liečnički Viestnik 1897. 351
krugovih ne samo u kotaru virovitičkom, već i po cieloj bližnjoj okolici. Kraj toga igrao
je u družtvenom životu prvu ulogu u kotaru virovitičkom. Bio je član županijske skupštine,
obćinskoga zastupstva, mjestni školski nadzornik, predsjednik pjevačkoga i glasbenoga
.družtva, član dobrotvornoga družtva, koje u Virovitici uzdržaje malenu bolnicu, te je
sakupilo 28.000 for., koje je obćinskomu poglavarstvu u Virovitici poklonilo u svrhu podiguuća
obćinske bolnice, te će se ovaj zavod g. 1898. podići. Nadalje bio je dr. Matić
takodjer liečnik svih osiguravajućih družtava u okolici virovitičkoj. U privatnom svom
životu bio je dr. Matić nj ežan suprug i brižljivi otac, kao prijatelj pako iskren i vjeran.
Njegov savjet i njegov upliv zasjecao je u kolibu siromaka kao i u palaču velikaša.
Slava mu ! F. M.
Sveučilištne vi esti. Za,q1·eb. U zimskom poljeću predavat će učitelj M. J o an
o v i ć: ljekarnički zakoni i naredbe l sat. Razudba čovjeka 2 sata. Javno zdravstvo 3 sata.
Beč. Privatni docent dr. H a ber d a imenovan je izvanrednim profesorom, te mu je poslije
smrti H o fm a n n a povjerena medjutomna uprava sudbeno-liečničkoga zavoda. Prag. Na
českom sveučilištu imenovan je V. S l a v i k privatnim docentom sudbene medicine. Lcwov.
Privatnim docentom chirurgije imenovan je H. S e h r a m m. Pet1·og1·ad. Za prijavu u ženski
medicinski zavod prijavilo se je 400 moliteljica, nu primljeno je samo 165 kandidatkinja,
i to većinom iz pokrajine. Pa1·is. U Algim sabiru se novci, da se u Parizu osnuje arabsko
sveučilište.
Liečnici i porez. Bečka liečnička komora zamolila je ministarstvo financija, da
se pozove i liečnike n porezno povjerenstvo, a izaslanike liečničkih komora k poreznim
razpravam. Ovu zamolbu odbilo je ministarstvo obzirom na mali broj članova povjerenstva,
koje imenuje ministar financija i što liečnici sačinjavaju samo neznatan broj onih, koji
plaćaju osobnu O.ohodarinu.
Zdravstveni ured (Board of Health) u New-Yorku sastoji od 4 člana, te će se
ovaj broj sliedeće godine, kada će grad priključenjem Brooklyna dobiti 31/4 milijuna
stanovnika, povisiti na 5. Zdravstveni ured imade veliki broj pomoćnih sila ; glavno je
centralna uprava, neograničena moć i podpuna neovisnost od koje druge oblasti. Njegove
odredbe se strogo provadjaju, te im se obćinstvo ne opire. Glavna mu je zadaća : diphtherija,
tuberculoza i liečnički nadzor škola. God. 1896. načinilo se je 25.049 bacterioložkib
pretraga diphtherije, 1856 pretraga pljuvačke na tuberkelbacille, izdalo 16.796 bočica
antitoxina proti diphtheriji, uredski liečnici uciepili su 913 slučaja diphtherije s antitoxinom
i immunizovali 1214 osoba. Zdravstveni ured imade stanoviti broj liečnika, koji ustanovljuju
diagnozu priljepčivih bolesti, drugi, koji prave zaštitna ciepljenja, te upriličuju, ako je
nuždno, prevoz u bolnicu. Antitoxin se bezplatno daje javnim . zavodom i siromakom, a
osim toga se još na 100 mj esta prodaje. Od g. 1893. je obligatorna prijava svib slučaja tuberculoze
u javnih za vodih, a osim toga moraju liečnici prijavljivati slučaje iz svoje privatne prakse.
1896. prijavljeno je 8334 slučajeva. Stanovi svih na phthizi umrlih se pregleda vaju, u 3 god.
preko 35.000. Glede desinfekcije i ponovnoga nastanjivanj a ovakovih stanova postoje stroge
odredbe. Mlieko se ne smije prodavati bez dozvole zdravstvenog ureda, kod svih krava za
.muzenje mora se učiniti pokus tuberculinom. Namješteno je 150 liečnika, koji svaki dan
prije početka obuke imaju pretražiti svu djecu, koj u im učitelji označe kano sumnjivu, da
su bolestna. U 3 mjeseca pregledano je 63.812 djece, od kojih je 4183 pronadjeno bolestnom
i poslano kući. Na taj način uspjelo je New-York učiniti jednim od najzdravijib
gradova, te je broj pomora i oboljenja zadnjih 4-5 godina pao.
Beri-beri. U dublinskom Richmond-asylu buknula je bolest beri-beri ; sada se u
bolnici lieči od ove bolesti oko 160 bolestnika, te je oboljelo i nekoliko bolničara. (Beriberi
ili kak-ke endemička je bolest u Indiji i Japanu, te je klinički i anatomski sigurno
karakterizovana periferna polyneuritida, nu još nepoznate aetiologije. Prognoza joj je
osbiljna, therapija poglavito symptomatična.)
Medjunarodna konferencija. za tepru obdržavat će se od 11-16. listopada
o. g. u Berlinu.
Troškovi za epidemije u Austriji -god. 1896. Ovi troškovi bili sn mnogo
niži nego god. 1895., te su iznašali po pr. 300.000 for. Potreba za mjere proti pojedinim
infekcijoznim bolestim (n. pr. škrljet i pošalinu) narasla je, QU skupna svqta je niža, jer je

352 Liečnički vtestnik 1897. Br. 10.
---- -------- -- -- -- -- -- -- -- -- -----
trebalo manje za in jere proti . choi eri .. TroškoVi za epidemije . iznašaH- su g. 1896. na gla vri.
pučanstva H 'i novč., dočim je bi.lsigur;;.nje života. Pod -·oviD). naslovom upozoruju u
Englezkoj drtižtva abstinenta (ne piju nikakovih · alkoholičkih pića) na nizki broj pomora
njihovih čla-nova. Sceptre Life Society proračunala je postotka za zadnjih 13 godina, te
našlil; da je medju abiltinenti iznašao broj o-čekivanih slučaja ·smrti 744; a !doista nastupilo.:
432 = 58·06"/0, a medju rieabstinenti očekivanih smtti 1339, a·sbilja umrlih 1131 - $·89"/t,
Pozivajući se na ove -brojeve, znhtievaju abll!ti:iJ.entna družtva, da se za njihove članove:
osigt1mina primjereno snizi. _ · .
· · -
Natječaj. -Za popunjenje mjesta kr. kot. liečnika za kotar veliko-gorički sa sje"
dištein u Vet Gorici, raipisan je natječaj. Molbe do 20. listopada o. g.
. Kratanje ptiljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečajem · rujna
1897. Diphteritis preostalo 3, priraslo ll, ozdravilo 9, umrlo 3, preostaje 2. V ariola
preostalo O, priraslo 3, odravi-lo 1;: umrlo O, preostaje 2. S carla tina preostalo O, priraslo
3, ozdravilo 1, umrlo O, preostaje 2. Morbilli preostalo O, priraslo O, ozdtavilo O, umrlo
O, preostaje O. Typh u s a b d o. m i n al i s preostalo 12, priraslo 10, ozdril.vilo 141 umrlo l, pre•
ostaje 7. bysenteriA preosta:lo 6; priraslo 7, ozdravili> 8, umrlo l, preostaje 4. Sepsis
puerperalis preostalo l, prit'llslo 1, ozdravilo 1, umrlo O, preostaje l. Tussis.convul.;
s i v a preostalo O, priraslo O, ozdravi! o O, umrlo O, preostaje O.
. Upozorujemo na§e čitatelje ,na oglas radionice llečniiikih instrumenata akoba Hlavkl!
u našem listu. Imali smo prilike vidjeti njegove tvorevine, uvjeriti se o -njihovoj dobroti i
čuti mnienja liečnlka u zagrebačkih bolnicah, za koje radi sve instrumente, . te možemo
najtoplije preporučiti ovu solidnu ·i_ revnu tvrdku.
P. n. gospodi članovom s borovim l
Pošto naliJ. jote ilij e uplaćena sva članil.i:ia bud od prošlih godina, bud od tekuće;
akopr se člaai:iiu uriaprid plaćati ima i akoprem smo još p. il. gg; članove dužnik
i opetovano tl posebnih dopisih 1 oglasom u br. 6. "Liečli Viest." od t. g. 'podsjetili, da
nam. članarinu uplate, . to se izJ?O.Vi.ce obraćamo na . sve omi koj e ide, ter_ ih još jedanput
moliino; da jednom svojoj dil.!nosti udovolje i zaostali dug uplate ili osobno m poštanskom
naputnicom kod nJjenjačnice lirv. eskomptne banke u Zagtebu, _Jelačićev trg
.
3.
tt z a gr e b u pČetkoin listopada ui97.
MjeseGna skupština
·
.
Odbor.
ns b''O ra l hi č n i k a kritij evina Hrvatske i Slavotiij e" u .Zagrebu bit će
dil 25_. listopada' 897. u 6 -ti posiije podn-e u sveubillst!i (li senatskoj dvorani)
s ovim dnevnim redom :
1. Izvješce predsjednika.
2. Di-. F. Gut s c hy: eurol-ožka .klizuistika. .
3. Dr: A • .Miiller: O prt'llo'Diu doljne čeljiisti i nj egovom liečenju; s demonstracijami;
4- Dr; I. Žirvči ć: O_;odrto§aju medicine jltama 2inanostim;·
_5. EventUalni ptedlozi ·čfutiovll..
Odbor.
Llečoički viestnik od god. :1896. · · Sbt · ima jt!š iuikdliko. primjeraka ,;Ue6
rd6koga vlestDllta" od god: 1896;, ter ga: šalje franko nz poštansko pouzeće ili uz
g o t o v _n o v a e za 4 for. 30 nnieke tiakire u !Gagrebu:
_
)Ir. U. U Zagrebl;l 1.5. studenoga 1897. God. Xl·
LIE Nl .
. Kl
VlESTNlK.
List i;la.zi jedanput na. mjesec na. podrug do dva. arka.. - Ola.riovi ga. dol:!iva.ju bezpla.tno.
Pred plata. za nečlanova na godinu 6 for., na pol godine s -for. _
Clanariua, prcdplata. i sve ostale uplate ima.ju se poslati "Mjenjačnici hrv. eskomptne banke" u Zagrebu,
· Jelačićev trg br. 3.
Reklamacije rR.di "Liečničkog'' Viestnika" imadu s upraviti na Dioničku tiskaru u Zagrebu,
Gundulićeva. ulica br. 18.
Dopisi se §alju predsjedničtvu s bora ili · uredničtvu lista (dru. M. pl. Čačkoviću, Gajeva · ulica
br. 7. Telefon br. 295).
Za oglase plaća se po dvostupačnom redku ili prostoru l& nov

354 Liečnički Viestnik 1897. Br. 11.
---- -- - · · --·-----·----·· ···-- --
·
-· ---·-- ..
shoclnim nagovaranjem ili odrešitim nalogom na jelo t;]donnt.i ; tko t.o ne p odje
za rukom, dobro je, ostaviti hrann na dolwatn bole:-::tnika, kao da je tnj udtotice
zaboravljena, (;esto će tada bolestnik, kad je ua Hftllm, pot.ajuo hnum pojesti.
N e uspije Ii ni to , tada se mora bolestniku poput n ej ačkoga cljet.et.a ž.lieu
po žlicu hrana pružati, uztrpljivim ali uztrajnim i nepopustljivim nnkanjem.
Nije Ii ni to izvedivo, onda ne preostaje ino, nego da nm se hrana elastibtom
cievlju direktno u želudac ulieva. Elastitna ciev od gnm e mož.e se m·esti kroz
usta ili kroz nos ; pošto se obično bolestuik opire toj maui pn laciji, momjll su
usta silom otvoriti i onda zapriečiti, cln, lwlest.uik mellkll cic;v ILe pregrize ; za
to je uvedenje cievi kroz usta tegotnije i clngot.mjnije, dočim je uvellenje cie1·i
kroz nos brže, jeclnostavnije i samo onda otegoe.eno, cln,pn.č> neizvccl i ,·cJ, ako fill
nosni prohodi prellZki . Odpomomn Jwlestnikn mora se r1almkn lll1\'llci st.eznn,
košulja za vrieme hranjcenja, koj e lie obavljtt u leY.ećem polož.

i..iečnički Viestnik 1897. Br. ll.
tako, da se ne može ozliediti, niti ništa razbiti, sbog česa će se morati, često
posve gol, u praznom prostoru sebi sam9mu prepustiti, naravski uz shodan
nadzor ; za ležište će mu se dati suha ·mehka trava, drveno vlakno, konjska
dlaka, pošto takovi bolestnici sve drugo unište, raztrgaju, a obično i zasmrade ;
takove celice za izoliranje bj esnećih bolestnika imadu u mnogih ludnicah stiene
od gume, ali te nisu dosta odporne proti razotnoj djelatnosti bolestnika, a
k tomu vrlo skupe. Najbolje umirujuće sredstvo je topla kupelj, temperature
tiela, pol sata, često i više sati trajuća, što je u nj egovanju umobolnih vrlo
pogodno, lahko izvedivo i jeftino sredstvo, a uz to i potrebno porad čistoće bo­
lestnika, koji se mažu i ponesnažuju ; pri čemu dakako valja uviek biti na
oprezu, jer se ima posla s nerazumnim stvorom, koji se može u vodi zadušiti,
u prevrućoj vodi opariti, pošto je na pr. u paralytienom stan_Ju koža za tempe­
raturu kadkada neosjetljiva. doč.im maniakalni bolestnik običava u kupelji koje­
kakove ludorije počinjati.
Ine intenzivne hydriatične proeedure nisu u duševnih bolestih umjestne,
jer naše nastojanje u pretežnijih slučajevih ne ide za tim, da podražujemo,
već da mirimo i ublažujemo ; dou che možemo rabiti, da bolestnika kušamo pro­
buditi iz produljenoga stuporoznoga mrtvila ; hladno kupanje i pomatanje kod
tjelesno oslabljenih, a živčano ne preosjetljivih bolestnika. Slir-no toploj kupelji,
djeluje pomatanje gologa tiela mokrimi plahtami, povrh toga gunjevi, uslied
česa se voda ugrije i izparuje oko tiela ; samo što je takova aplikacija ujedno
spojena sa silovitim stezanjem tiela i vrlo slična uporabi stezne košulje.
Nemirnomu bolestniku navući steznu košulju ne znači ništa drugo, nego
sapeti mu ruke, i to sigurnije i pristojnije, nego da mu ruke užetom ili čim
drugim povežemo ; a to sredstvo rabi se jediiio u svrhu, da se zaprieči razorna
i štetna djelatnost bolestnika proti okolini i sebi samomu, ako se n. pr. rani
i zlostavlja, ako si trga povoj s rane, ako se opire hranjenju, biesnom razdra­
ženošću na sve navaljuje i uništuj e, osobito pako prigodom transporta bolestnika.
Dandanas svi psychiatri odlučno i jednoglasno osudjuju uporabu stezne košulje;
nu glede toga stoji stvar kao i u mnogih drugih prilikah, gdje ustanovljena
teorija i praktična nužda dolaze u sukob. Uzmimo čovjeka, koji u družtvenom
sporu dodje u nuždu, da se mora s nekim u dvoboju potući ; zakon mu zabra­
njuje dvoboj kao zloein, a odklon dvoboja žigoše ga u stanovitih krugovih sra­
motom kukavštine : u toj protimbi motiva od visiti će od individualnih obstoj ­
nosti čovjeka, na što će se odlučiti, on će odabrati manje zlo od većega. Slično
je s uporabom stezne košulje: teoretično ona nije dozvoljena, praktično se ipak
ne može vasda izbjeći ; čim bolje i vj eštije čuvarsko osobl1e; čim bolje nredjenu
ludnicu ima psychiater, ti m redje bit će nuždna uporaba stezne košulje.
Glavno sredstvo psychiatra, da utječe na bolestnu dušu čovjeka, jest du­
ševni postupak; kao što odgojitelj duševnim utjecanjem djeluj e na razvijajueu se
·dušu gojenčeta, tako će i psychiater dj elovati na bolestnu dušu lud jaka ; jed­
nortm i drug·omu glavni je uvjet, da poznaje objekt, s kojim ima posla ; jedan
i drugi mora da ima svomu cilju shodna sredstva na razpolaganje. Psyebiater
mora da bude oduševljen za svoje zvanje, jer samo time može uztraj ati u muko­
trpnoj svojoj zadaći, da svlada i pregori težlce suprotivštine svojega položaja ;
ila hvalu ne smije nibda računati ; u samom sebi i vršenju svojih dužnosti
Br. ll. Liečnički Viestnik 1897. 357
mora da nalazi zadovoljstvo ; nespretni prigovori i zlobne osvade ne smiju mu
pomutiti duševni mir. Mora se na ime znati, da je psychiater često izvržen ·
jaćim napadajem i većim moralnim udarcem od strane drugih ljudi, nego li
od samih svojih bolestnika ; tko nije kadar sve to svladati, i sam će lahko
pol udi ti.
Promotrimo li povjest .medicine, uvidjet ćemo, da su se tečajem vremena
mienjale teorije liečničke znanosti i time način postupanja, pa ipak su se .raz­
nimi sredstvi isti ciljevi postizavali. Liekovi, koji su kroz stoljeća uživali veliki
glas djelatnosti, došli su. sasvim iz uporabe, a novim se je pripisivala jača snaga,
uporaba nekih sredstava postigla je glas gotovo čudotvorne moći. U čemu leži
dakle ta ljekovita moć, koja može ljudske boli ublažiti, bolestna čovjeka ozdra­
viti ? U razno doba razvitka ljudskoga znanja, na koliko liekovi nisu bili bi­
linski, životinjski i mineralni proizvodi, kojih je djelatnost stranom .experimen­
talno nedvojbeno i objektivno ustanovljena, stranom naprosto vjerovana, nazivala
se je ta tajna moć raznimi imeni : sympathija, homoeopathija, životinj ski magne­
tizam, Mezmerizam, čudo, dok napokon naše doba nije našlo sgodnu rieč s u g­
g e s t i j a, koja nam označuje pojam tajinstvene te moći raznolikih sredstava i
postupanja protiv bolesti. Mi danas znamo, a sigurno su i prije nas znali od­
lični umovi, da centralno živčevlje ne samo u zdravom stanju ravna čitavim
životnim procesom organizma, već da ono i u bolestnom stanju znamenito
upliva na tečaj i izlaz bolesti ; da razni liPkovi dj eluju, ako se bolestnik u nj e
pouzda, da isto tako dj eluju tvari bez ikakove ljekovite vriednosti, da iz njih
dj eluje jedino vjera i pouzdanj e bolestnika ; da autoritet mnogih liečnika ne
leži baš u nj ihovoj posebnoj izvanrednoj osobnosti, već u njihovom ugledu i
pouzdanju, kojim ga susreće bolestnik, jer često glupa baba postigne, što nisu
mogli učeni i izkušani liečnici. Mozag dakle sa ·svojimi višimi funkcijami dj e­
luje na svekolike vegetativne procese organizma, mozgovni upliv odlučno mQže
utjecati i na biokemične procese. Ta spoznaja odkrila nam je mnoge tajinstvene
pojave i iznenadjujuće uspjehe i neuspj ehe u obćenju izmedju liečnika i bolest­
nika, s tom spoznajom računamo mi sviestno i cilju shodno . kod mtšega liečit­
benoga postupka, te ako udesimo indiferentno liečenje, znademo, da ,i to može
imati povoljan efekt na bolestnike duševnim posredo\'anjem, suggestijom. Samo
se je bojati, da će ta tajinstvena moć suggestije sve više gubiti od svoje ja
kosti, čim se više bude o njoj govorilo i pisalo, jer znamo, da čim neko lie­
čitbeno sredstvo postaje jasno, razumljivo, svakomu .shvatljivo, tim više gubi od
svoje vriednosti ; upućeni bolestnik je razočaran, kad zna, da i on mora sudje­
lovati sa svojom .suggestivnošću, a time se gubi pouzdanje .u vriednost samoga
sredstva. Već se sada liečniku dogadja, da mu inteligentan bolestnik na shodno
upuivanje glede stanovitoga postupka odvrati : ja znam, vi mi to želite sugge­
rirati.
Buduć su za suggestivni postupk nuždna dva faktora, na ime osoba, koja
suggerira i osoba, kojoj se nešto suggerira, to će uspj eh suggestije. odvisiti i od
toga, da li je bolestnik pristupan sug-gestiji. U duševnom oboljenj11 su funkcije
mozgovne kore u bitnosti svojoj patholožki znamenito promienjene : bolna ili
vesela čuvstva, lude utuvljene misli, koje odlučno pokreću dušom ludjaka, tako
su jake, da ih nikakova suggestija nadvladati n,e može, i time je s:uggestivpa.

358 Liečnički Viestnik 1897. Br. 11.
therapija inače najvažnije sredstvo duševnoga postupka, u vecm1 slučajeva du-
. ševnoga bolovanja sasvim nemoćna. Ona može imati uvjeta i uspjeha jedino u
lagljih formah oboljenja, gdje možgjanske funkcije nisu bitno preinačene, nadalje
u onom stadiju duševne bolesti, kad se možgjani počimaju oporavljati, te se
ozdravljenje priprema. Tada pako je umjestno i koristno, da se svom snagom
nagovaranja, upućivanja, bodrenja priteče bolestniku u pomoć i podupre opo­
ravljenje. U tom stadiju su bolestnici opet pristupni physioložkim čuvstvom, u
nj ih se počima pobudjivati želja za radom, ljudskim družtvom, za rodbinom,
svojbinom, domom ; altruistična Č!fvstva pomaljaju se iz razvalina duševnoga ži­
vota, koji je bio zaokupio buran metež nezdravih čuvstava i misli, obastrt oblakom
pustog egoizma.
Poznato je, kako umobolne slabo dira, što se oko njih shiva, kako se oni,
premda u zavodu u najtiesnijo;j zajednici živući, odlučuju, jedan drugoga izbje­
gavaju, kako su prezaokupljeni sami sobom, hladni i neosjetljivi napram čitavom
vanjskom svietu. I prirodne katastrofe, koje užasno potresuju živčevljem svakoga
čovjeka, mnogo se slabije dojimlju umobolnih ljudi. Doživio sam u ludnici dosta
žestok potres, koji je usried tihe noći uzgibao čitavu sgradu, poput ladje na
valovih, i bio dosta jak, da je razkinuo neke zidine. Prošao ja na to svimi
razdjeli ludnice, nigdje nisam primjetio uzrujanosti medju bolestnici, a jedna
paranoična gospodja odgovorila mi je na pitanje, kako se je nj e dojmio potres,
ove mudre rieči : znam, bio je potres, pa ništa zato, makar i propali u mater
zemlju, to je i onako naša sudbina !
Ćud umobolnih slabo je pristupna dojmovom sućuti, sažaljenja, milosrdja
i inih plemenitih ljudskih čuvstava, koja u borbi za obstanak uzvisuju čovj e­
čanstvo nad neumoljivom nuždom nesmiljene prirode. Sj ećam se pripovjesti o
doživljaju jednoga odličnoga našega druga. Neka dj evojka, u službi jednoga ve­
likaša, bijaše duševno obolila: i morala je u ludnicu. Nj ezin gospodar mnogo
se je zanimao za ozdravljenj e bolestnice, te je spomenutomu liečniku predložio
pokušaj, da se na bolestnicu dj eluje radostnim iznenadjenjem. Dao je na ime
liečniku oveću svotu novaca, neka ju bolestnici preda u ludnici u nj egovo ime.
Premda si liečnik nije mnogo obećivao od toga sredstva, ipak je učinio po želji
gospodina, odputio se u ludnicu, posjetio bolestnicu i predao joj ljubeznimi
riečmi veledušni dar njezinoga gospodara. Bolestnica promjerila je liečnika mrkim
pogledom od g·lave do pete, opsovala ga pogrdami i - dala mu čestitu ćušku.
'l'akov neuspjeh imala je dobra namjera.
Duševno uplivanje na umobolnika je dakle veoma ograničeno, a hypno­
tično izvanredno duševno stanje, u koj em je suggestivnost znamenito pojačana,
težko se proizvadja kod umobolnih. Kad bi moguće bilo ludu utuvljenu misao
tim putem iz glave izbiti, onda · bi cilj bio postignut, ali lude misli su tako
uvriežene, da svakomu pokušaj u odolievaju. Duševni postupak s umobolnimi sa­
stoji se dakle u podupiranju, regulovanju oslabljenoga nj ihovoga razuma, u
blagom postupku, u poštivanju, čm·anju i izticanj u rovječj ega dostojanstva, koje
se je ludovanjem ponizilo, u ignoriranju ludih misli i utvara, u blagom bodrenju
potištenih čuvstava i mirenj u prenapetih ; gdje je potrebno, mora se upotre­
biti kategorični imperativ : radi se o tom, da se uzpostavi obstojavša osob­
nost, ili ·bar da se spasi, što se spasiti može.
Br. 11. Liečnički Viestnik 1897. 359
Od velike je važnosti zanimanje, rad i zabava bolestnika. Želja za djelat­
nošću je poput glada, žedje i spolnoga nagona ljudskoj naravi prirodjena, te je
neradinost ili odgojem priučena mana ili znak nezdrave duševne organizacije.
U duševnoj bolesti, naročito depresivnoj, koja je i pretežnija, utrne želja za
radom, a kako je većini duševnih bolestnika nuždno mirovanje, dapače ležanj e
u postelji, bit će veći dio duševnih bolestnika bez svakoga posla. Ohronični
bolestnici, na koliko su u obće sposobni za razumno kakovo dj elovanje, mogu
se, a u zavodskih prilikah moraju se upotrebljavati za gospodarske poslove u
kući, praoni, vrtu, na polju, za rukotvorstvo i obrt, čime se ovi u domaćem
boravku čine donekle koristnimi, a u zavodskom uredjenju doprinašaju k sma­
nj enj u troškova zavodskog uzdržavanja. Izvrstna namisao jest koloniziranje ne­
izliečivih, za rad sposobnih umobolnika, koje je u naprednih državah prove­
deno na taj način, da se za rad sposobni bolestnici izluče iz ludnice, sm,jeste
u male ladanjske naselbine. gdje živu pod nadzorom vješta čuvara kao kuće­
gospodara , dočim njegova žena vodi kućanstvo svim zajedničkoga doma ;
tako uživaj u nesretni umobolnici veću slobodu, u njih se pobudjuje želja za
radom, odterećuj e se ludnica, bolestnici se uzdrža.vaju sami svojim radom i
privriedom, ne padaju na teret niti svojoj obitelji, niti državi, a njihovo izlu­
čenje iz ljudskoga družtva gubi vid sile i zatvora.
Govoreći o liečenj n umobolnika, moram još spomenuti pokušaje moderne
sero- i organotherapije.
Oilavna je poznato, da se pojavi duševne bolesti često primire i utalože,
ako organizam bolestnika dospije u stanje vrućice ; malaria, pneumonia, typhus,
erysipel itd. mnogo puta djeluju povoljno na psychične symptome, kao da se je
stari neprijatelj , koji je bio zauzeo organizam, natrag povukao pred većim ne­
prijateljem. Koji je tomu uzrok, ne može se izvjestno reći, možda se cerebralna
anaemija popravi, ako srdce u grozničavom stanju dovadja u možgjane više
krvne hrane, svakako je psychično poboljšanj e često napadno. Na temelju toga
izkustva već se je 1 na to pomislilo, da se ludnice grade na malaričnom tlu,
ne bi li bolestnici pod uplivom infekcije malarijom laglje ozdravili. Odatle pa
do uštrcavanja modernih seruma, koji takodjer povisuju temperaturu tiela, samo
je jedan korak, i taj je već učinjen. O uspjehu tih pokušaj a kao i o možebitnoj
uporabljivosti takovih organskih extrakta kod duševnih bolesti odlučit će bu­
dućnost.
Ako si u surovoj prispodobi pomislimo možgjane kao organon, kojemu ki­
sikom osvježena krv dovadja sapu, a na nj emu da nevidljiva duša proizvadja
skladne harmonije, pak se bolešću poremeti nutarnje uredjenje fino sastavljenog
tog ustroja, uslied česa organon podaj e samo neskladne zvukove : tada nastaje
pitanje, kako da se pokvareni taj mekanizam popravi. Dična struka liečničke
znanosti, chirurgija, odvažila se je i na taj posao, te je svojim orudjem
prodrla u mozag, podigla s njega utisnute kosti, otvorila ognojke i odstranila
bolestne dielove, pa je zaista kadkada i uspjela. Tek nedavno čuli smo u našem
družtvu o slučaju traumatične psychoze, gdje je dr. M a š e k izveo trepanaciju
utisnute lubanjske kosti, nakon česa su pojavi duševne bolesti izčeznuli. Da je
Mefistofeles znao za takove uspjehe, kad je Faustovomu djaku zlobnom ironijom

360 Liečnićki Viestnik 1897. Br. 11.
ocrtavao perspektivu ljudskoga znanja, bio bi možda donekle preinačio svoje ­
u bitnosti viekom istinite - stihove :
Ljekarstva duh razjasnit lahko mogu ;
Prouči veliki i mali sviet,
Da napokon prepustiš Bogu,
Što On će htjet.
Slučaj traumatičke psychoze izliečen trepanacijom.*
Priobćuje dr. M. pl. Čačković, sekundarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.
Medju posljedice ozljeda glave ili mozga spadaju i duševne bolesti. Kako
one nisu baš riedke, dokazuje S e h l a ger, 1 koji je od 500 ludjaka našao njih
49, gdje je razvoj psychoze bio nedvojbeno u savezu sa zadobljenom ozljedom.
Vrst ozljede ne upliva na razvoj duševne bolesti, te po Griesingeru2 nisu
to uviek težke ozljede glave, ali ozljeda lubanjske kosti čini vjerojatnijim, da
će nastupiti duševna bolest, nego samo ozljeda mekoti. U prvom redu prouZI·očuju
duševne bolesti ozljede prednjega mozga, i to sobito kontuzije čelnoga,
tjemeničnoga i sljepočnoga režnja, intermeningealni extrava'l.ati, te s depresijom
zacieljeni prelomi lubanjskih kostiju.
Duševna bolest može biti neposredna posljedica uslied traume nastalih
tkaničnih promjena (meningitis, encephalitis) ili polagana, prouzročena nHprestano
se ponavljajućimi fluxijami mozga, kojemu je veoma uzdrman tonus njegovoga
žilja ili napokon im može biti povodom epilepsija, koju je ozljeda prouzročila
(Krafft-E bing3). Napokon treba iztaknuti i to, da mozag traumom
postaje osjetljiviji, manje odporan, tako da se stvara stanovita praedispozicija
za psychoze, koje tada provale uslied kakovog prigodnog uzroka.
Da se dokaže uzročni savez izmedju ozljede i duševne bolesti, treba predočiti
posljedice (uzme, smetnje ćutila, epileptične symptome, gla\'Obolju, kongef)tije,
nepodnašanje alohola). Imade li uz to još duševnih pojava (promjena
značaja, razdražljivost, intelektualni i ethički defekti), to ne ima dvojbe, da je
duševna bolest posljedica ozljede.
II ar tm a n n., i Br o wer s" na temelju literature i vlastitoga izkustva iztiču
doduše već poznatu činjenicu, da ne ima posebne forme traumatičke psychoze,
nu ipak imadu svi ti slučajevi, što se tiče tečaja i izlaza stanovite zajedničke
osebine. H ar t m a n n razlikuje primarnu i sekundarnu traumatičku
psychozu, prema tomu, da li je nastupila odmah poslije ozljede ili je bilo dulje
prodromalno stanje prije nego .što je bolest provalila. U tom prodromalnom
stanju pokazuje se razdražljivost ili tupost. Primarna se dušema bolest pokazuje
obično kano demencija (H artmann, Krafft-Ebing,6 Kraepelin7),
* Predavao na skupštini sbora liečnika od 28. lipnja 1897.
1 Zeitschrift der k. k. Gesellschaft der .Aerzte in Wien 1875. p. 454.
2 Psychische Krankheiten. 1871.
8 Lehrbuch der gerichtlichen Psychopathologie 1892.
• Einfluss der Kopfverletzungen in der .Aetiologie von Geistesstorungen . .Archiv fiir
Psychiatrie Bd. 16.
3 The .Alienist and Neurologist. 1883. IV.
6 Vierteljahresschrift fiir gerichtliche Medizin 1874. XXL
7 Psychiatrie 1893.
Br. ll. Liećnički Viestnik 1897. 361
i to često u paralytičnoj formi. Sekundarne imadu od početka značaj duševne
slabosti, maniakalne i melankolične stadije, te redovito prelaze u demenciju.
Legrand Du Saule8 razlikuje tri grupe traumatičkih psychoza. Kod prve
sliedi duševna smetnja odmah ili naskoro iza ozljede. Kod takovih se bolestnika
opaža promjena ćudi, oni postaju nagli, razdražljivi, izgube smisao za moral,
inteligencija trpi. Ozljeda bila je prigodni uzrok, da provali ludilo kod disponirana
osobe. U drugih slučajevih nastane smetnja istom kasnije na temelju praedispozicije,
koju je stvorila ozljeda. Dotična osoba je traumom izgubila svoju
"vh·ginite cerebrale ". Kod trećih nastaje poslije ozljede dementia paralytica, nu
tu je upitno, da li je provalila postojeća dispozicija ili da li je ozljeda kano takova
dovoljna, da prouzroči intersticijelnu encephalitidu. Početak i tečaj je različit.
O vrstih duševnih bolesti, koje mogu nastati poslije ozljeda izrazuje se
M i e k l e9, da su l. jednostavne, akoprem možda modifieiraoo . psyehoneuroze,
kano cerebralni i mentalni automatizam, akutni hallucinatorni, melankolički, depresivni
oblici u obće ; 2. paranoia traumom modificirana i preuranjena senilna
demencija ; 3. komplicirana težka afekcija možgjana s demencijom, takodjer dementia
paralytica ; 4. traumatične neuroze neurastheničnog i hysteričnog značaja.
Kako ne ima jedinstvenog oblika traumatičke psychoze, tako se ne može postaviti
niti točna symptomatologija, već, izim jur navedPnoga, iztičem po G u d eru 10,
da se pn-i početci pokazuju u lahkoj duševnoj umornosti raztrešenosti, razdražljivosti
i velikoj osjetljivosti proti štetnim uplivom, osobito alkohola. S e h l ager 11
i Krafft-Eb ingu iztiču još smetnj e ćutila (hyperaestbezija oka i uha, te nagluhost)
i vrtoglavicu, a Meynert13 slabost pamćenja, trajanje ili povratak
apoplectiformih i epileptiformih nastupa. Svi pisci spominju, da se značaj mienja
na gore. te M a u d s l e yu navadja, da se može u toliko pogoršati, da se pokazuje
kano moral insanity.
Traumatičke psychoze ne pružaju baš njbolju prognozu jer, kako vidimo
iz gornjega, one često prelaze u demenciju koja nije izliečiva. Nu imade dusta
slučaj eva, gdje su se bolestnici izliečili, akoprem i opet ovdje iztiče Dr e w 1 ", da
ozljedam lubanje, koje su zacieli\e bez operativne pomotli, mogu kasnije sliediti
težke duš1wne smetnje, kada su već sretno prošle prvotno, neposredno poslije
ozljede nastale. Jednom rieči, prognoza psychoze poslije ozljede nesigurna je, kao
u svih duševnih smetnja, ali je svakako bolja, nego ona u ostalih duševnih bolestih.
Glede therapije dolazi osim symptomatične, roborirajuće i psychotherapije
u obzir još i chirurgičko liečenje. Semelaigne 10 doduše veli, da si "tt·epa-
8 Les traumatismes cerebraux. Gazette des hopitaux 1884. Nro. 103, 106, 109, 112.
9 The traumatic factor in mental di

362 Liečnički Viestnlk 1897. Br. ll.
nacija kod duševnih bolesti poslije ozljeda još nije stekla gradjansko pravo", nu
John B er g h 17 stavlja za indikaciju trepanacije takodjer bolest mozga kano
hydrocephalus, demencij u i druge bolesti duše, koje su nastale iza ozljeda.
Da je indikacija repanacije kod traumatičkih psychoza
s depresijom podpnno opravdana, mislim da dokazuju gore navedena
Dr e wo v a opažanja., sluč.aji, koje sam mogao u literaturi naći, i napokon slučaj,
kod kojega ;je .M a š e k na W i k er h a u s er o v o m odjelu u . bolnici milosrdnih
sestara u Zagrebu učinio trepanaciju radi traumatičke psychoze.
Slučaji, koje sam u literaturi mogao nai, jesu sliedeći : O. Skae18 (Bolestniku
palo mnogo ugljena na glavu, prelom kosti nad Iievim okom. Postao
poslije nekoliko tjedana šutljiv, razdražljiv, kadkada maniakalan, te se grozio
ženi, da e ju ubiti. Tužio se, da ga žena proganja, da ga hoće dati zatvoriti.
Trepanacijom se izvadi deprimirani komad kosti. Duševno stanje se polagano
popravlja, te bolestnik napokon sasvim ozdrari). When· y 1 vidio je slučaj depresije
lubanje, zadobljene udarcem kladiva, gdje su posljedice bile uzme i duševna
smetnj a, pa je bolestnik poslije trepanacije polagano ozdravio. lnetcher20
navadja tri slučaja traumatičke psychoze, izliečene trepanacijom (1. Bolestnik
pao s visokih skela. Jaka duševna smetnja, veoma nasilan. Depresija u mjestu,
gdje se sastaje tjemenična i zatiljna sveza. Utisnuti komad kosti se odstrani.
Podpuno ozdravljenje. 2. Zadobi udarac na glavu. 6 mjeseei podpuno normalan,
zatim napušta posao, nemiran je, melankoličan s nakanom samoubojstva. Depresija
na tjemeničnoj svezi. Odstrani Re depresija i okl·njak nutarnje tabule, koji
je bio u đuru urašten. Ozdravljenje bez smetnje. 3. Depresivna fractura s demencijom.
Utisnuta kost se odstrani. Ozdravio.) B i n e t et Re b a t e 1'11 (Bolestnik
zadobio je 1870. iznad lievoga proe. mastoid. ranu od okrnjka granate.
1883. počimlju delirija, bolestnik tjelesno propada. Zatim depresija i halucinacije,
te epileptoidni nastupi. Bolestnik je razdražljiv, nrčist, imade tlapnje. Bolest
sr. sve više razvija, s toga 1893. trepauacija u lievom fi·ontoparietalnom predjelu.
Ne nalazi se ništa abnormalna. Od dana operacije ginu polagano psychični
i nervozni symptomi, t.e se duševno i tjelesno bolestnik vraća k normalnom
stanju.) Bregar'tski i Wrzesnowski12 izvješćuju o kompliciranom impresivnom
kostoJomu lubanje s alexijom, somnolencijom i propadanjem inteligencije.
Iza 4 tjedna t.repanacija i podpuno ozdravljenje. Guder2'1 u svojoj monografiji
spominje · šest slučajeva . duševne bolesti poslije ozljede, koji su izliečeni
trepanacijom, ali u referatu, kojega imadem, nije o njih posebno izvicšteno.
M a š e k o v slučaj bio je sliedeći :
V j e k o s l a v B., 30 god. vinogradar, prim. 4./4. 97. zap. br. 370. Prije mjesec dana
udario ga je u zem. vinogradu u Gj urgjevcu jedan radnik motikom po glavi, te mu zadao
17 Uber di moderne Gehirnchirurgie. Hygiea. 1893. Nr. 7.
18 .A case of traumatic insanity e ured by trephining. Journal of Ment. Sciences. J an.
1874. p. 552.
19 Brit. med. Journ. 1883 . .April. 21.
20 Three cases of insanity treated by removal of depressed bone. Americ. J ouro.
of insanity 1885 . .April.
2' Un cns d' affection mentale gueri par la trepanation. Lyon. med. 18!.15. Nro. 19.
22 Prinosi k chiruržkom liečenju bolesti moždjana. Medycyna 1896. br. 44. i 45.
2 3 l. e.
Br. ll. Liečnički Viestnik 1897. 363
ranu. Odmah .se je onesviestio, imao .mučninu, ali nije bljuvao, tužio se na š nm u glavi.
Dva dana ležao je u krevetu, zatim išao na posao, a rana je uz stmkovno liečenje skoro
zaeielila; Bolestnik veli, da je imao grčeve u rukuh i u noguh, te u glavi, nu njegova žena
kaže, da ih nije nikada bilo. Težko se može vjerovati bolestnikovu kazivanju i radi toga,
što svakiput navadja drugo udo, u kojem da su ti grčevi bili, a i često takove, u kojih
po lokalizaciji ozljede ne mogu grčevi nastati. Mokraća i blato išlo je uviek uredno. Od
3 tjedna je bolestnik nemiran, pomješan, počeo piti, nu podnaša malo. Tuži se na glavobolju.
Prije bio uviek zdrav. Od bolestuikova roda nitko ni e duševno bolestan, niti potator.
S t a t u s pr a e s e n s. Bolestnik je srednjega stasa, srednje ugojen; prsni i trbušni
organi uredni Bilo udara uredno, 72 puta u minuti, tjelesna toplota normalna. Na predojoj
strani lieve tjemenične kosti po pr. 5 cm. od sagitalne sveze nalazi se dugoljasta zarastica
kože, te se osjeća, da je kost na tom mjestu u duljini od po pr. 2 cm. utisnuta i to tako,
da je prednji dio niži, a stražnji nadignut, pravi stepenicu.
Ž i v č a n i i d u š e v ri i n a l a z (dr. G u t s e h y). Li eva zjenica do polovice razširena
i nešto u dužinu razvučena, desna uzka; pupille ne reagiraju niti ua svjetlo niti ua accomodaciju.
Vid dobar. Uzma ne ima. Nalaz moždanskih živaca int.1ktan. Patellarni refiexi
povišeni. Clonus Plantarui reflex. Siguran hod i stajanje. Veoma interesantan pojav je
psychična anomalija kod našega bolestnika, tim više što je gledom na narav laezije upravo
experimentalna i čista, te odpadaju t. zv. obćeniti cerebralni i psychični symptomi, koji
prate u obće laezije i tumore na drugih mj estih mozga Mislim na ime psychičuu anomaliju,
koja je upravo postala n

364: Liečnički Viestnik 1897. Br. ll.
Od sliedećega dana bolestnik dobro spava, imade normalnu temperaturu. Brzina
bila se smanjuje, te imade svakog dana 2-4 udara u minuti manje, dok ne dodje do
norme. Četiri dana poslije operacije podere si bolestnik povoj, jer da ga je za uhom
smetao ; s toga novi po voj, rana uredna. 26/4. Bolestnik bio je u noći veoma nemiran,
ali se toga u jutru ne sjeća, već veli, da je dobro spavao. Povoj, drain se prikrati. 29{4.
Povoj. Šavovi odstranjeni, drain promienjen, ne ima gotovo nikakove sekrecije. Ne zna,
kada mu je z:dnji povoj načinjenJ niti tko mu je načinio povoj, te veli da bolničar Franjo.
Veli mu se neka si zapamti, da je danas četvrtak i da mu je povoj učinio dr. Mašek. Ne
zna kako dugo je u bolnici, te bolestničku sobu nazivlje kancelarijom. Kada se ga pita,
što rade ovi ljudi (bolestnici) ovdje u kancelariji, smije se i veli da ne zna. 30/4. Sestra
donjela tri dopisnice, koje je sve izšarao, bez svakog reda i smisla. U rieči!J, koje se mogu
čitati, izpuštena su slova i ciele slovke. Bilo 80. 2t5. Povoj, drain izvadjen. Ne zna
kada mu je zadnji p ovoj učinjen, ni tko mu ga je načinio, već opet veli, da bolničar Franjo.
7/5. U noći skinuo povoj . Rana do malog granuloma zarasla. Na ranu se metne komadić
iodoformgazea i pričvrsti s emplastr. adhaesiv. Bolestnik obično leži u krevetu, te glasuo
čita iz molitvenika ili kakove knjige, a kada se ga pita, šta je čitao, ne zna, već veli molitvu
ili pripoviest. U noći je bolestnik miran ; ne uznemiruje više ostale bolestnike. 10/5.
Bolestniku se dl]:ie sbrajati i odbijati male brojeve, ali on to krivo čini. Ne prepoznaje elm.
Gutschya, već veli, da je to vinogradar g S. i pita ga, šta on ovdj e radi. 17,5. Bolestnik
je mnogo mirniji, ne pjeva, ne viče. Govori pametnije. 21;5. Odgovara razumno na pitanja.
f::lbrajanje i odbijanje skoro sasvim dobro. Prepoznaje dra. Gutschya. Traži kući i veli, ela
će ženi pisati, neka po nj ega dodje. 2:3/5. Sam odpremio ženi brzojavku, da dodje po njega.
24;5. Odpušten uz revers. Stanje dobro, a duševno se sasvim oporavio. Žena veli, da je
pismo i brzojav sasvim dobar i uredan bio. Nije ga vidjela 14 dana, pa nalazi, da je znatno
bolji. Rubovi trepanirane kosti zaobljeni, nešta suženi. Bolestnik ide k svim liečnikom,
sestram i bolničarom, koji su se s njim bavili, pa se zahvaljuje. 24 6. predstavlja se opet
bolestnik. Sasvim je miran, razumuo odgovara na pitanja, dobro piše. Stidi se, ako se ga
sj eća na ludorije, koje je prije pravio i ako mu se pokazuje pisma, koja je pisao. Znade,
da mu se je bila pamet poremetila, sj eća se dogadjaja prije ozljede i kada je ozliecljen.
Žena pripovieda, da je prvo Vl·ieme, kada je kući došao, bio nemiran, ali se naskoro umirio,
a sada je pametan i miran, da u vinogradu dobro radi. Na glavi nešta crveni ožiljak i
okrugli defekt na kosti, koji je u dubini h:punjen čvrstim tkivom. Pulzacija se ne ćuti.
Anisochorija postoji, zj enice ne reagiraju. Bolestnik se je tjelesn znatno ojačao.
Promotrimo Ii tečaj bolesti u našega bolestnika, to vidimo, da je on, koji
je prije uviek bio miran i triezan, nPko vrieme poslije ozljede počeo biti nemiran,
razdražljiv, da je počeo piti, pa da se je cielo vrieme tužio na glavobolju.
Iz ovoga možemo sigurno zaključiti, da se je duševna bolest razvila na
temelju promjena, koje je stvorila ozljeda i njezine posljedice, utisnuta kost.
Duševna bolest pokazivala se osobito u nemiru, razdražljivosti, po ozljede čelnoga
mozga karakterističnom "witzelsuchtu" i donekle expanzivnimi nastupi, te
propadanjem inteligencije. Duševno stanje bolestnika se je sve više pogoršavalo,
a sada se je učinila operacija.
Poslije operacije ostalo je stanje neko vrieme stacijonarno, a onda se polagano
i postupice počela gubiti pomješanost, bolestnik je upoznavao okolicu i
liečnike, postajao je mirniji. Duševna se je smetnja gubila per lysin, kako je to
najobičniji pojav kod ozdra•·ljenja duševnih bolesti, a iz razvoja prije operacije
i tečaja poslije nje možemo sigurno zaključiti, da je uzrok popravku bila upravo
operacija. Da je bolest sbilja izliečena, možemo osim ostalih znakova i iz toga
zaključiti, što je bolestnik zadobio podpunu spoznaju duševne bolesti, koju je
prepati o, a to je po Kr a e p e l i n u najznamenitiji biljeg ozrlravljenja.
Br. ll. Liečnički Viestnik 1897. 365
Ohirnržka kazuistika.*
Priobćuje dr. T. Wikerhauser, primarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.
. a) Pri!og azuistici kmnenaca. 1. M. 1., 13 god. star, iz Garešnice, malen i slab, kypho
tJčan, pripovieda, da Je _ kyphozn zadobio navodno u 2. godini dobe svoje, a od 4.
.
godme da tezko mokn, _ da mu se voda zatvara, da ga silno boli, osobito kad hoće da na
ledja legne.
Kyphosis angularis
iuveterata na · med ji prsnih i lnmbalnih kralježaka ; mjehur siže·
skoro do pupka, _ IZ nategnutoga penisa kaplje mutna, ali ne smrduća mokraća. Bolestnik
ne može ležati, jer ga onda u mjehuru i po noguh slrnšno trga. Pretraga s pipaljkom skroz
neatvna. Liečenje p liativno . Ischnria uzeli smo, da potiče od kompresije medullae spi­
.
nahs 1 od toga takodJer trganJe u noguh i boli kod kretanjn i ležanja.
Iza jedno 10 dana opet pretraga mjehura pipaljkom i prstom per rectum (što je
vanredno težka stvar, jer se inače inteligentni pttcijent togtt svega užasno brani), s posve
negativnim uspjehom. 4 tj edna iza rlolazka u bolnicu ponovno pretraživanje sada već nešto
pametnijega i mirnijega bolestnika, te se napipa u mj ehuru, kako se čini posve mali ali
negibivi konkrement . .Mislili smo, da je taj kamenac snda tek no.stao od ischurije, te e n
brzo odlučili izvaditi ga i drainirati mjehur. Epicystotomin u mirnoj narkozi s chloroformom
13./VII. t. g., zdjelicom nešto u vis, na tipični način. - Kad sm,o prstom unišli
u mjehur, našli smo, da kamenac sj edi ua desnoj stražnjoj strani funduso. u diverticulu
na dnu kojega je čvrsto p1irašten, tako da se težko izvadi, a na tom mjestu se vidi, kak
su granulacije u kamen ur»sle. Kamenac, phosphat, dug 5 cm., širok 2·5 cm., valjkasta
oblika, izgrizene površine, 20 grama u težini.
Diverticulum sastojao je valjda samo od protruzij e sluznice kroz muscularis (divertir.ulum
falsum), bar se je pipajućemu prstu tako pričinjalo.
Šav mjehura, drainage praevesicalnoga prostora, catheter a demeure. Posve uredan
tek bolesti, samo je iz dolnjeg ugla rane nekoliko dana mokraća pištila, ali se je ta
fistulica bez ikakvih neprilika u brzo zatvorila. Ischuria posvema je prestala, isto tako boli
u trbuhu i u noguh. Bolestnik zdrav odpušten 15./VIIl. t. g.
Opisao sam taj slučaj, jer je neobičan. Kod lithiaze nalazimo obično dysuriju
; ischuriju samo, ako kamenac zatvara orificium internum nrethrae, i to
temporarno ili permanentno.
Kod lithiaze se obično kamenac brzo nadje, ako ne prvi puta, to sigurno
iza druge koje pretrage, ako se ista metodički i vježbom radi.
Diverticula falsa su kod djece riedki pojavi.
Možemo si naš slučaj po prilici ovako tumačiti : Nastali kamenac (običnu
iz bubrega nadošao) smjestio se je na jednom mjestu mjehura, te je tamo lokalno
dražio mjehur, koji se je marljivo stezao i tako obuhvatio tudje tielo,
koje je napokon sve veće bivalo i sluznicu izmedju mišica izbočilo. Tako nastao
je diverticulum, u kojemu je kamenac sada sve većma rasao i na svom sjelu
prouzrokovao decubit11s i granulacije. koje su urasle u kamenac. Ischuriju paradoxnu,
koju smo mislili u savezu s kyphozom, odnosno kompresijom medullae,
tumačimo si tako, da je iz početka bolestni mjehur (detrusor) se podjedno stezao,
a napokon da je nastupila iznemoglost, mjehur se je ad maximum razširio i
ostao takav, a da bolestnik već nije ćutio potrebu izprazniti (inervirati) mjehur.
Napomenuti valja jošte, da je prof. O z er n y u Heidelbergu u veljači ove
godine prvi radikalno izliečio prirodjeni diverticulnm vesicae kod kyphotičnoga.
nekoga radnika, dočim je cielu izbočinu resecirao i sašio (Beitrage znr klin.
Chirurgie, Bd. 19, Heft l.).
* Predavao na skupštini sbora liečnika od 27. rujna 1897.

366 Liečnički Viestnik 1897. Br. ll.
2. A. V., seljak iz Dubice, 32 god. star, opaža · već od 3 godine, da težko vodu
pušta, da ga često tjera, da mu se zatvara. Od mjeseca travnja mu je još gore, te mu
voda i sama kapa, a uviek ga boli. Gonnorrhoeu navodno nije nikada imao.
Inače zdrav i dosta jak čovjek, oko bubrega kod palpacije nema boli, mjehur izpunjen
velikim kamenom, koji se prividno ne da gibati. Mokraća mutna, u njoj gnojni
sediment; bjelanjka i šećera nema.
18./VII. t. g. epicystotomia u narkozi s cliloroformom. Kad je mjehur duboko dolje
·otvoren, pipn se prstom silni kamen, koji popreko leži u mjehuru. Najprije se dakle isti
okrene, da duljim svojim premjerom okomno dodje i tada tek veoma mučno i polahko iza
poviše uzaludnih pokusa podje za rukom izvaditi ga iz mj ehura, koji tadn bude dobro
izpr:m, jer je zaostalo mnogo drobuih čestica knme11ca, te umetnuta Dittelova zavinuta
ciev. Sašito nije ništa, jer su okrajci rane u mjehuru dota izgnječeni kod vadjenja kamenca.
Tek bolesti uredno ; prvih dana kašljao je bolestnik dosta, što ga je u trbuhu boljelo,
a 2 puta posko(·ila je toplina tiela po podne na 38 '. - Di ttelova ciev izostavljena je
iza 5 ili 6 dana, a fistula na trbuhu tnko se je smanjila, da samo još na kapi voda od
ozgora curi.
Bolestnik je čvrst i jak, pa se ćuti dobro, te je 27./9. zdrav odpušten iz bolnice.*
Kamen, phospbat i urat na slojeve, težak je 222·9 grama, dug je 8 5 cm., a širok
5 i 6·5 cm. valjkastog, koničkog oblika.
Opisao sam taj slučaj, jer kamen spada medju najimpozantnije po svojoj
veličini, te jer bolestnik, koji ga je u sebi nosio, nije pokazivao tako strašne
symptome, kako bi se to očekivalo, niti je bio slab ili iznemogao. •rumačimo
si to, da je kamen gladak i okrugao malo dražio mjehur, a infekcije izvana
nije bilo (katheter ili sonda), te je tako pacient, tek kad je kamen izpunio skoro
sav mjehur, prisiljen bio tražiti pomoći.
3. Lithiasis, hypertmphia prostatae, ischwria, cystitis. M. K., 55 god. star, seljak
iz Stubice, dolazi u bolnicu, jer ne može vodu puštati. Već 10 godina ne može pravo mokriti,
ali od uzkrsa mu je sve to gore, peče ga, a voda ide uviek samo kap po kap. Katbeter
nije navodno vani uporabjen.
Pristar, suh, dosta čvrst čovjek urednih prsnib i trbušnib organa. Mjehur siže do
pupka, te je katheterom izvadjeno do 3 litre smrduće mokraće. Prostata je malena, ali
veoma čvrsta (fibrozna). Pipalj kom se sutra dan pipaju konkrementi, koji se čine kano
da su inkrustacije na sluznici. Izpiraqje borovom i nitrat. argentovom raztopinom, interno
salol.
3./IX. epicystotomia na tipični način. Narkoza chloroformom. Mjehur je debelih byperaemičkih
stienka, veoma razširen. Izpod orificium intern. uretbrae pipa se srednji kus
prostatae kano konički produljak, koji prieči mokrenje, a iza toga ubočina mjehura, u
kojoj se nalazi 12 kamenčića, okrugla, pljosnata oblika, u premjeru od 6 mm. do 15 mm.,
phospbati i m·ati. Nakanili smo resekcijom odstraniti srednji kus prostatae, nu boletnik
prestane dihati, pomodri itd., te se je moralo narkozu čim brže svršiti, zato bude jakimi
Peanovimi klješti kus prostnte smrvljen i s jodoformovim gazom tamponiran, jer pod
ovimi okolnostmi nije bilo moguće bolestnika smjestiti "zdjelicom u vis", te onda thermoili
galvanokautorom resekcUu provesti. - Dittelova ciev, šivano nije. Tek bolesti uredan.
2 dana izlazi s mokraćom mnogo krvi, iza toga se voda sve većma bistri. Temperatura i
obće stanje uredno.
Za slučaj, da se elasticitet mjehura popravi, a da prostata joste bude sprečavala
mokrenje, nakanili smo u novoj sesiji odstraniti dio prostate, tim većma,
što je ovo slučaj, koji na resekciju po Isnardiju ne bi se nikako mogao po-
* Bolestnik se je ll;X. opet vratio u bolnicu s otvorenom fistulom na trbuhu, iz koje
teče mokraća ; navadja, da mu je prije nekoliko dana, kada je mnogo hodao, pukla zarastica.
Op. kod korekture.
Br. ll. Liečnički Viestnik 1897. 367
praviti, jer je žliezda tvrda i fibrozna. U protivnom slučaju ostavili bi fistulu
(epicystostomia) na trbuhu, koja, kako se znade, može kroz mnogo godina
veoma uspješno funkcionirati.
b) Koml;lici1'ttn·i slttčaj ileusa. N. Š., seljak, 30 god. star, tuži se da nema stolice
već 8 ili 10 clnna, da ga jako napinje u trbuhu i da je nadut. Bio je uviek zdrav, samo
ga od 8 dana boli u lievom epigastriju. Krvave stolice nije nikada opazio, niti je bljuvao.
Hernije nema. Srednjega stasa, slabih mišica i kosti. Prsui organi u redu. Toplina tiela
36·7", puls polagan, ali dobar, jezik nešto suh, collapsa nema. Trbuh silno nadut sve do
žličice u slici bureta, nije bolan. Svagdje tympanitičan zvuk, samo u desnoj slabini nešto mukline,
koja se gubi, kad se bolestuik položi na lievo. Rectum prnzan, stisnut. Peristaltika jaka,
ali ne može se izpipati nijedan čvorak crieva, koji bi bio osobito napet, te koji uz to ne bi
pokazivao peristaltike (S eh lange). Iza klysmi'1 se voda odmah povraća iz rectuma, te izlazi
samo nekoliko drobnih komadića suhnga blata i navodno jedan vj etar. - Sliedećega dana
u jutro trbuh još većma nadut, bol>stnik nešto collabiran, bljuvao je žućkastu tekućinu i
2 gljiste (ascnris). -- Diagnoza: Il e u s, va lj d a o d o bturacij e eri e va, si el o· za pri e ke
dosta duboko, a motivacija tome: kod strangulacije crievn obično se u brzo pojave
težki septični symptomi i klenuće crieva, odnosno peritonitis, a :r.a vrieme peristaltike vidi
se kako jedan ćvor uviek ostane na mj estu, pa se ne miče, tvrd je na opip, mukloga zvuka
i bolan. Invaginacija i peritonitis se je iz poznatih razloga takodjer mogla svom vj erojatnošću
izključiti. Bielo zapreke moglo se je predmjevati duboko, valjda u debelom crievu
(flexura ?). jer je trbuh bio u cj elini tako silno nadut, i jer je na klystir tako malo vode
unišlo i odmah izašlo.
Pogledom na silni meteorizam odlučimo se na colostomiju na lievoj strani, jer se
laparotomija u sredini trbuha, kod silnoga meteorizma Cl'ieva i slaboga bolestnika valjda
ne bi uspješno svl'Šila i skoro posvemašna klenut crieva nastupila.
Sa Schleicbovom infiltracijom tipični zarez (12 /VI. t. g.), debelo crievo posve stisnuto
jedva se u dubini nadje. Rolestnik odviše nemiran, s toga na1·koza s cbloroformom.
Unidje se cielom rukom u trbuh, pa se pipa, ali se nadju svagdje samo veoma napeti
čvorci t;Lnkoga crieva. U to bolestnik collabira, te prestane dihati. S toga se brže izvuče
jednn čvor napetoga. tankoga Cl'ieva, pričvrsti i otvori. Anus dobro služi, pa tekom nekoliko
dana izaqje do 100 ascarida. Trbuh posve oplasne, te se sada ne može nigdje pipati kakva
neurednost in abdomine. Klysmata, da se bolestnik brani, isti se nešto oporavlja.
Kraj 11ve pažnje dodje do silnoga, gnojnimi pustulami pmmtog eczema cieloga
trbuha i lievoga bedra, koji se nikako nije mogao izliečiti, a opet je priećio radikalnu
operaciju ileostomije, koja je veoma mnogo chimusa izlučivala. Tek kad je dulje doba
čitavi eczem svaki dan pokrit debelim slojem airolove paste, počeo se je sušiti, te je boiestnik
23./VIIJ. u narkozi s chloroformom radikalno operiran. Iza resekcije od po prilici
10 cm. dugoga komada tankoga crieva umetnut je u svaki krak crieva na tipični način
Murphyev gumb i pošto su obje polovice dobro stisnute, prešije se u cielom objemu
crievo sa širokimi Lemberthovimi šavovi, jer se je hypertrophična mucosa dovodnoga kraka
poRve izbočila. - Crievo se reponim, šav trbuha.
Bolestnik collabiran dobiva camphore itd. - Sutradan 24./VIII. na lahku klysmn
mehka, dobra stolica, pacij ent se nešto oporavlja, ne bljuje. - 25./VIII. idu vjetrovi, ali
blata nema, po podne se tuži, da ga silno napinje na mjestu operacije. Bojati se je, da
se je Murphy začepio, možda agcarisom, Klysmata, analeptica ; ali nema ni vj etra ni stolice,
meteorizam raste, vidi se peristnltika; toplina normalna. - Radi toga ileusa se sa
Schleichovom anaestbezijom 28.;Vlll. u večer opeL otvori trbuh, izvuče cieli čvorak crieva,
pa se nadje, · da je 5 cm. izpod Murpbya, koji dobro sj edi, mreži ea (omen tum) se omotala
oko Cl'ieva, pa isto sasma stisnula. Omentum se resecira, pa se 5 cm. povrh Murphya
opet načini ileostomia, jer se je inače bilo bojati, ela će silna navala izvanredno napetoga,
ali još ne klenutoga crieva, razderati šavove crieva; ili Murphya odtrgnuti sa svogn mjesta.
Pntient se . već sutra dan ćuti posve lahak i dobar, nli iuanicija od visoke fistule sve
to gora, a klysmata ga ne brane dovoljno. - Murphy se može s prstom, uvedenim u
fistulu crieva svaki dan kontrolirati i napokon 5.;IX., dakle 14 dana iza· operacije s kliešti

368 Liečnički Vi estni k 1897. Br. ll.
izvući. Na gumbu vise necrotične kl-petine i niti od svile, kojimi je bio pričvršćen,
u crievu se ne opaža stenoza.
Bolestnik se strašno suši, zato 17.;IX. sutura cl"ieva (fistule) longitudinalno. Crievo
ostavljeno je izvan trbuha, jer je već prirašteno, a pacijent slab. - Ćetvrti dan iza suture
opet blato izlazi na fistulu, a 23./lX. umro bolestnik posve slab i izsušen.
Sekcij a: kbuh nadut ; kad je u sredini razrezan, vidi se čvorak tankoga e1·ieva,
u duljini .od l metra 2 puta okrenut oko osi, mesenterium razvučen i odebljan, obložen
starimi exsudati, dakle volvulus, kojega je težko odrinuti, jer su zavoji petlje, dakle
mesenterija, medju sobom srašteni. Crievo ipak još toliko probodno, da se prstom baš još
unići može. U okolici volvulusa više što duljih što kraćih adhaezija.
Po prilici na medji izmedjn jejuna i ilea, jedno pol metra povrh volvula, nalazi se
naša ileostomija, urasla u stienke trbuha. Taj dio e1·ieva je reseciran, otvoren, pa se nadje,
· da je mjesto Murphya tako zaraslo, da se samo još vidi, kako muscularis teče, na mucozi
mali produljak u lumen crieva, na serozi u obće više nema traga.
Izpod anus praeternaturalisa ciel

370 Liečnički Viestnik 1897. Br. ll.
ničkih upala bubrega jednu s albuminurijom, drugu bez nje. .Razni uzroci potaknuti
će razvitak budi jedne budi druge vrsti, n. pr. cantharidin, eventualno i pivo prouzrokovati
će parenchymatoznu ; žestoka pića, olovo, mokraćna kiselina pobudjuju osobito intersticijalnu.
Senator (Berlin). Pathogeneza ch1·oničke neph1"it·ide. "Ohronička nephritida" je
dugotrajna upala obiju bubrega, osnovana na pogrešnoj smjesi krvi ; tečajem te bolesti
propada parenchym, a cieli organ se smežuruje. Pošto je zadaća bubregom, da krv čiste
od izmetnina u tielu, to je upravo i krv najčešćim izhodištem za bubrežne bolesti. Sve
škodljive sastavine iz krvi djeluju i na glomerule i na mokraćne kanaliće. Koje naravi je
ta pogrešna smjesa krvi, ne da se za čas reći. Vjerojatno jest, da nije jedinstvena i jedna
te ista · promjena krvi, koja uvjetuje chroničku nephritidu. Pošto se može chronička upala
razviti i iz akutne, to može imati i istih uzroka. .Ali je napadno, da upala i dalj e napreduj
e, ako je već odavna prestao uzrok. Uzroci chroničke nephritide su isti kao i kod
akutne, samo da djeluju laganije i postupice. Oboljeti može izprva amo parenchym ili
š njim i intersticijalno vezivo, ali ima i genuinih chrouičkih intersticijalnih nephritida. Kao
uzrok je veoma česta arterioskleroza, a ova može opet biti prvotna ili sekundarna. Uzroci,
koji osim arterioscleroze podražuju i parenchym, jesu : ulozi, chroničko otrovanje olovom,
prekomjerni užitak alkohola, syphilis, diabetes mellitus, duhan. Napokon navesti je onu formu
chroničke nephritide, koja je ovisna od manjkavoga dovoza krvi k bubregom. - Kod
diskusije drži J a we i n (Petrograd) da je moguće, da zato nephritida potraje, pošto je
nj ezin uzrok prestao, jer onaj dio bubrega, koji je ostao zdrav, ne može da krv odtereti
od otrov§. iz krvi, i da ovi preostavši u krvi bubrege neprestano podražuju.
Laache (Ohristiania). Swr l' emploi de la saignee dans le tm·itement de l' waemie.
(Ob uplivu prosjeka žile kod liečenja tmemije.) Da može prosjek žile znatno pobuditi
izlučivanje mokraće, vidio je L. u jednom slučaju anurije cellularnoga povoda. Bolestnik
nije šest dana mokrio niti kaplje; bilo vrlo napeto, zjenice što uže stisnute, senzori j lagano
uzet, lice crveno i naduto - inače ne ima oedema .. Poslije prosjeka žile i od pusta l litre
krvi popuste svi symptomi - mokraća se počela opet scernirati - za nekoliko dana bio je
bolestnik za ovaj put oporavljen.
Diskusija. P i e k (Prag) liečio je 4 puta uraemij n prosjekom žile i bromovim natrijem
per anum, a četiri puta samo bromovim natl'ijem per anum, u svih slučajevih istim
povoljnim uspjehom. - P i s e k (Lavov). Prosjek žile symptomatično je liečilo. Da ue izgubi
opet iz nova povjerenje, mora mu se paziti na svrhu u pojedinom slučaju.
2. sjednica, 20. kolovoza po podne.
Grummbach (Berlin). O diagnozi unuta?·njih bolesti Rontgenovimi traci. Daje
tehničke upute, kako se dobivaju najbolje slike i pokazuje slike unutarnjih bolesti -
aneurysma aortae, tuberculoznu indnraciju pluća itd.
Ughetti (Catania). O {eb1·ilnoj wraemiji . .Ako se kod uraemije diže temperatura,
to nije tomu uraemija kriva, već vasda koja komplikacija (upala kojeg unutarnjeg organa
ili grčevi sami). To zaključuje iz experimenta kod životinja (podvez uretera).
Pavlinov (Moskva). 8u1· l'et·iologie de la neplwite chmnique. (Ob et-iologij-i clwoničke
neph1·itide). Na temelju triju slučaja - koje obširno opisuje - tvrdi proti E i chh
or s t u - da ima i chronička scarlatinozna upala bubrega. Kod mladih ljudi (izmedju
20-30 god.) valja vasda na nju misliti, jer se čini da nije riedka, pošto je P. svoja tri sln·
čaja motrio u pol godine. .Ako se scarlatina pribroji uzrokom chronične upale bubrega,
znatno bi se umanjio broj upala, gdje nam je aeteologija nejasna. P. drži, da parenchymatozna
forma traje do 5, intersticijalna do 12-17 godina.
Charrin (Paris). Les defenses digistives de l'm·ganisme v.is-a-vis des tox·ines. (Za­
-tita t probavilih organizma p?·oti toxinom). Otrovi bolesti dospjevaju u organizam većinom
kroz probavila. Organizam se proti bacterijam štiti : slinom sokovi kiselinami žući aromatičkimi
tvarmi, phagocyti, neozliedjenom sluznicom, a iso tako i proti toxinm. Velike,
dapače ogromne doze antidiphtheričkoga seruma, može se progutati bez štete. Otrovi se
razblažuj u jetrih. U crievlju ima velikih množina bacterija, ove svojom množinom
slabe . toxme ; . na toxin e dalje upliva štetno : solna kiselina u želudcn, pepsin, drugi probavm
ferment1, vapnene soli itd. Od tuda se dade razumjeti, da su ljudi bolestni od
Br. ll. Liečnički Viestnik 1897. 371
chron. gustritide, od dyspepsije itd., koji dakle ne imadu neozliedjeno probavilo, lišeni
zaštite od toxina. Mikroba ima vazda u probavilu, samo treba da pristupi praedispozicija,
a toxini će početi djelovati. Mikrobam treba da se priredi shodno hranivo tlo. U borbi
proti toxinom treba da se brinemo, da su naravna štitila neozliedjena.
Le Gen dre (Paris). Swr la pathogenie de l'obesite. (O pathologeniji usalovljenosti).
3. sjednica, 21. kolovoza prije podne.
Ziemssen (Monakov). Klimatičko liečenje tubm·culoznih. Razlikujemo l. specifično
liečenje i 2. liečenje zrakom. Od specifičnoga liečenja Kochovim tuberculinom - koji
je vrlo nečist, pun raznih bacterija, nije se nadati uspjehu - jer kod phthize ima obično
invazija od drugih različitih pathogenih bacterija, a od ovih je ovisna većina kliničkih
pojava. Samo kod lokalne tubereuloze poći će možda za rukom n. pr. kod lupusa postići
uspjeha. Za klimatičko liečenje imamo visine i ravnicu. Obim je zajedničko disanje čistoga
zraka. Svojstva visine jesu : da ne ima niti prašine niti bactelijskih zameta, više ozona,
manji tlak zraka, manje gibanje zraka, s toga manje vj etra i propuha, a veća jakost sunčanih
zraka . .Ali nij e još odlučeno, da li su ta svojstva i prednosti. J e li zaista nadmašuju
i škodljivosti planinske klime? Grozničavi slabo podnašaju n. pr. takovu klimu. Prednosti
nisu tolike, da bi škodljivosti sa svim nadmašila. Većinu svojstava i učina planinske klime
možeš postići i u ravnini u šumi, ako se podignu sanatorija u Brehmerovom smislu.
Liečenje u sanatorijih mora postati obćenitije. Svaka zemlja mora svoje bolestnike sama
liečiti. Putovanje u daleki sviet je za imućnike, za većinu nije neobhodno nuždno. Liečenje
u sanatorijih mora se obćenito i sustavno provadjati. Obćine i država moraju zajedno
·
na tom raditi.
Diskusija. Leyden (Berlin). Niti on nije tuberculinom dobio osobitih uspjeha.
Konačni sud se još ne može izreći. Veliki nap1·edak za therapiju phthize da se od tuberculina
ne može očekivati. Klimatičku therapiju moramo unapredjivati, njezin uspjeh je
sigurno ustanovljen. Specifički upliv ne ima se pripisati nijednoj klimi. Planinski predjeli
imadu prednost, jer je naj oštriji zrak i jer se tielo u njem najviše jači. Za šire slojeve
valja načelo, da ozdravi u onoj klimi, u kojoj će i dalje živjeti. - S e n a t or (Berlin).
Novi tnberculin - rabljen od njega u 12 slučajeva - sasvim je nejednaki preparat. Ćesto
se pojavlja groznica, često dulje trajno pogoršanje, opetovano abscesi na mjestu, gdje se
je uštrcavalo. Neka se ne stavljaju velike nade u taj liek. Klimatičko liečenje ima kadšto
izvrstan uspjeh. Planinsko podnebje da ima neke prednosti, ali zahtieva stanovitu odpornu
snagu tiela - za to je za one, koj i su sumnjivi :.:adi tnberculoze ili za one, koji su
stoprv započeli bolovati. Morsko podnebje ima manji tlak zraka, a zrak je vlažniji; u nekojih
slučajevih dati će se morskomu podnebju prednost. San8.torija neka se grade što
više ih, ali manja.
Kernig (Petrograd). Liečio je 9 bolestnika tuberculinom, petorici postalo je gore -
011 odklanja bezuvjetno tuberculin. - Dehio (Dorpat). Obraća pozornost na sanatorija u
visoko sjevernih predjelih ruskih, u kojih se postiglo vrlo dobar uspjeh. Želi da ih bude
više. - J aw ein (Petrograd). Opažao je, da se je kod injekcija s novim tuberculinom iz
sasvim lokalnih afekcija razvila milliarna tube1·culoza, koja je u kratko svršila smrću. On
. je odrješito proti tuberculinu. - Ger hardt (Berlin). M;isli, pošto ne ima dovoljno izkustva
o novom tuberculinu, da se smije s toga rabiti samo kod onih bolestnika, koji ga žele
i koj im su poznate eventualne pogibelji, koje s nj ega priete. On sam da je imao ili negativan
ili štetan uspjeh. Kod klimatičkoga liečenja upliva samo čisti zrak, niti visina niti
more samo sobom. U sanatoriju kod Berlina se je 200f. bolestnika na toliko oporavilo, da
je bilo trajno za rad sposobno.
4. sjednica, 21. kolovoza po podne.
Crocq (Bruxelles). L'etiologie de la tu-berculose. He1·r!dite et contagion. (Aetiologija
tuberculose. Nasliedstvo i na.kužba.) U aetiologiji tuberculoze polagala se najveća uzročna
važnost nasliedstvu i nakužbi. Stari smatrahu nasliedstvo, noviji nakužbu znatnijim uzrokom.
O. nije nikada motrio nakužbu, ali vrlo često nasliedni prenos. Rissel u Nj emačkj,

372 Liečnički Viestnik 1897. Br. 11.
Leudat u Erancezkoj, došli su do istoga rezultata kod vrlo pomnjivoga promatranja.
Ima vrlo važnih razloga proti nakužbi. Iz svega sliedi, da se tuberculoza u glavnom ne
smije smatrati nakužnom bolesti, već kao nasliedno konstitucijonalno izopačenje organizma.
Crocq (Bruxelles). De l'action cumtive du nitmt d'argent et de l'e1·gotine dan.
la tuberculose pulmonai1·e. (O liečenju plućne tubercnloze srebrovim nitratom i ergotinom.)
Da plućna tuberculoza češće izcieljuje, nego Ii vodi k smrti, vidi se kod razudbe ljudi,
koji su od drugih bolesti umrli, a imadu zastarjele tubercule u plućnih vršcih. e. drži, da
ovaj . oporavak zato nije još češći, jer se ujedno uz tuberculozu razvijaju upale, koje pospješuju
razvitak tuberculoze. e. rabi dva lieka, od kojih tvrdi, da mu je pošlo za rukom
i zastarjelu i naprednu tuberculozu izliečiti, a to je ergotin i srebro v nitrat. Osobito potonji,
da vrlo povoljno djeluje na funkciju želudca, . .a upravo djelovanje ovoga organa vrlo je
važno kod tuberculoze.
Crocq (Bruxelles). Efficaciti de ze, 1"evulsion dans le traitement de la tube1'Culose
pulnwnai1·e. (Upliv revulzije na liečenje plućne tuberculoze.) Revulzija rabila se od davna
kod raznih bolesti, a i kod plućne tuberculoze. Ova metoda temelji se na opažanju, da se
tuberculoza ne razvija dalje pod uplivom vanjskih ozljeda n. pr. fistula u. gužnjaku, bolesti
u sglobovih. Moći je pokušati i revulziju kod plućne tuberculoz.e 1jerali, ali se ta metoda
ne smije predugo nastavljati, da se ne razviju chroničke crievne bolesti. e. preporučuje
revulziju na koži vrlo energično; time da se ne može škoditi: empl. euphorbii, oi. crotonis,
aktualno paljenje kože s jedkimi liekovi i argentum nitl'icum acid. rabio je. kadšto s uspjehom.
Drozda (Beč). Glavna načela mcijo·nalne therapije plućne t16berauloze. Zadaća
joj je: l. da uništi toxine, koji se gomilaju u organizmu uslied invazije tuberculbacilla,
strepto- i staphylococca, nadalje da se svladaju podjedno nastali pyrotoxini. Pošto se ovi
vasdo iznova .tvore, dok ima u tielu virulentnih mikroorganizma, to će se·taj .cilj postići
samo energičnimi postojanimi mjerami. D. navadja poslije toga na temelju dugotrajnih
studija shodna sredstvo i način, kako je to moguće postići. 2. Pošto nije moguće da se
s mj esta ili na hitro izluče mikroorganizmi - osobito ako ih je mnogo dospjelo u organizam
- to valja po mogućnosti umanjiti otrovu ost u tielo .unišlih bacterija . i nastojati,
kako da se. zaprieči, da se množe i da nastaju drugotni toxini. , Oslanjajući se na biologiju
mikroorganizama upućuje D. kojim putem vaija poći, da se to postigne. 3. Valja·nastojati,
da se životna snaga oboljelog& organizma podigne, a prije svega da · ojača bolestni organ,
da se n. pr. lagano odlupe pleul'itičke adhezije j da se pluća opet postupice šire; s time
u · savezu neka se razrahle čvršći tuberculozni infiltrati, da se u zapremljenih dielovih pluća
opet uzpostavi miena zraka. D. navadja nadalje, kako se to može provesti vrlo laganim i
sigurpim načinom; i. 5. neka se nastoji, da se u mezgovnih cievih i u žliezdah mikroorganizmi
učine neškodljivimi. I u tom smjeru daje upute.
D. zaključuje, da je moguće lagano, ali sj egurno izliečiti tuberculozne.infiltracije i
phthizički razpad; ali i u naprednom stadij u da je moguće, gdje je pravilno već svaka
nada na oporavak izključena, shodnim načinom života znatno poboljšati bolestnikovo stanje,
te ll)U produljiti život.*
Thayer (Baltimore). On the increase of the eosinophilic cells in .trichinosis. (O
pomnažanju eosinophilnih stanica u trichinozi.) Kod jednoga slučaja s klinički mi . značajkami,
gdje su se trichine .našle u bicepsu, konst.atovano je pretraživanjem krvi, da su se biele
stanice pomnožile od 13.000 na 35.000 (za mjesec dana), a eosinophilne stanice u istom
razdobju od .38% na 68%. U drugom slučaju. vodio je nalaz na 47% pomnožanih eosinophilnih
stanica na .iztraživanje mišica na tri ch ine, te au :iste zaista i nadjene.
Gautier. Su1· certains details de la structt.re des parasites de Laveran dans
leur evohbtion. (O stanovitih osobitostih u gradji Laveranovih paralrita za njihovog razvoja.)
Kod bolestnika naći je tri forme plasmodija, svaka ima svoj cyklus razvoja, kojim se
dade razlikovati. Jedna fo1·ma odgovara · .tipičnoj tertiani, , druga quotidiani, treća onoj
tertiani, koja se razvija u Italiji ljeti i jeseni. Ova treća razvija se u 48 sati. Sve tri
forme promjenjuju se za razvoja, a ove promjene su svim trim formam zajedničke. Naj-
* Drozdino predavanje izašlo je kao posebna brošura pod naslovom ,"Grun,d;;iige
einer rationellen 'Phthisiotherapie" kod Šafafa u Beču 1897. ·
Br. 11. Liečnički Viestnik 1897. 373
važnije .je razvitak zrna (nucleus), &· kašnje gubitak istoga, .za tim opetovana pojava dielova
zrna u tielu plasmodija, poslije u sredini plasmodija započele razdiobe. - Thayer
(Baltimore) tvrdi u diskusiji, da malarija ne ima samo tri vrati plasmodija već tri osebujna
parazita.
Mosse (Toulouse). Exm·etion tn·incbi?·e apres les acces palustres. (Izlučenj e mokraće
iza grozničkih napada:ja.) Poslije napadaja prestupne groznice ima. često akutne
polyurije. Taj pojav bijaše povodom analytičkih iztraživanja. l. Mokraćnina se množi često
· omjerno s množinom mokraće; 2. mokraćna kiselina je prema množini mokraće vasda
umnožena ; 3. pbosphorna kiselina· je za napadaja umanjena, posliJe napadaja umnožena;
4. isto valja i za chloride; 5. iztraživanje otrovnosti mokraće po Bouchar du daje prutuslovne
rezultate. Polyurija je valjda izraz eliminacije malarijskog otrova iz tiela. R.
(Svršit će se.)
Odsjek za chirurgiju.
(Sšetak.)
SJednica ·22. kolovoza po podne.
Predsjednici : Š er n o v i S o n n e n b u r g.
Cal ot (Paris) predaje . o liečenju mali Potti i ·izh·ivljenih lwbtenjača prikazujući
pomanjkanja svih dosadašnjih metoda, dapače da i vrlo dobro načinjeni corset od sadre
ne može spriečiti, da se brbtenjača ne bi tečajem vremena sve to više izgrbila. Veli; ela
se tomu može predusresti samo time, da se hrbtPnjača u jedan mah na silu redresira tako,
da je na ovako izravnanu hrqtenjaču potrebno učiniti samo jedan čvrsti sadreni· povoj,
koji se ne mienja više. Redressement hrbtenjače polučuje utezi od 30-80 kila istodobno
čvrstim pritiskom s obih strana o zubčate nastavke kraljeŽaka. Ako je hrbtenjača jako
izkrivljena, izbočena, to ju e. redresira više puta u razmaku od neko1iko mjeseci, pa.j
tim. načino.m do sada . polučio dobar uspjeh. Pokazuje na. anatomskih preparatih, kako su
se medj:u pojedinimi kralježci na duljinu od l' l, cm razvile s nova. nastale spone od kosti,
koje. te nakon redressementa.,;razmaknute kralježke u tom položaju drže. Kako se kralježci
nakon redressementa izravnaju, dade se i radiografom prikazati, o čemu pokazuje nekoliko
slika. Zastarjeli srašteni gibb us ne smije . se redresirati, već inače nožem operirati. Od 204
redresirane djece umdo je tečajem vremena 5, od ovih jedno na pneumo niji, a 2 od meningitide,
.dočim su se u . dva slučaja pojavili abscesi (Senkungsabscess). U novije doba
nastoji e. takove .abscese prije redressementa operativno izliečiti. Ako su dj eca na noguh
kljenuta, to se dade tim veći uspjeh očekivati od redressementa, od osmero takove djece
izliečeno 6. - 20. djece hoda posve uzpravno. Kad se radiografijom izpostavilo, da su se
kralježci u izpravljenoj- hrbtenjači posve učvrstili, smiju takova. djeca prohodati, što više
puta i po 18 mjseci treba. Tim načinom moguće je manje gibbuse posve izliečiti, dočim
se jako zanemarimo stanj,e izkrivljene hrbtenjJ!.Če znatno popravlja. - J ·o n n e s e u operirao
je po ealotovoj metodi 14 puta, samo je umjesto forsirane extensije rukami upotriebio
mehanička .pomagala utezi, te je polažući corset od sadre, djecu umatao umjesto u
debeli sloj od pamuka, košuljicom od flanela. Nar kozu upotriebio je samo kod · redressementa,
dočim je. sadreni corset. pravio. bez narkoze, dapače i kod manje izgrblj.enih hrbtenjača
učinio. je redressement bez. narkoze. - Re n ar d (Paris) redresirao je u 32 slučaja
gibbusa hrbtenjače svakip;ut .u narkozi, forcirano rukami i utezi, pa nije nikada imao nikoju
komplikaciju, osim što je u 6 slučajeva koža u blizini gibbusa postala ranjava uslied pritiska
sadrenoga povoja. Prije svakoga redressementa treba najprije da se abscesi injekcijom
od jodoformove emulsije resorbiraju. Odmah iza učinjenoga redressementa popravlja
se sveobće stanje bolestnika, boli .se izgube. R. drži, da može samo u početnom stanju
izkrivljenja hrbtenjače redressement koristiti, dočim se u. slučaju velikih abscesa i. nastale
deformitete thoraxa ne može ništa izčekivati. O polučenom uspjehu ne može još do danas
ni§ta stalna izreći,. jer je premalo vremena prošlo od dana operacije. Triput pokazalo se,
da se hrbtenjača ponovno grbi, kad se sadreni · povoj nakon 2 mjeseca odstranio, t.j su
slučaji ponovno redresirani i stavljeni u. sadreni corset;

374 Liečnički Viestnik 1897.
Nakon toga demonstrirao je Lorenz (Beč) svoju metodu za liečenje p1·irodjene luxacije
u kulcu, kako je moguće tako luxiranu nogu opet reponovati u zdjelicu sgloba bez
krvave operacije i tako reponovani sglob učvrstiti sadrenim povojem.
Sjednica 24. kolovoza po p.
Predsjednici : Bottini i Mergajevski.
Bergmann (Berlin) predaje o chi1'u1·gičkom liečenju patvm·ina u mozgu. Pošto je
u poduljem predavanju predočio histqrijski razvitak chirurgije na mozgu, dolazi na moderni
i napredni dio chiruržkih operacija na možgjanih opisujući, kako se dandanas može
pomoću Doyenovih instrumenata u diagnostičku svrhu otvoriti lubanja i pretraživati
možgjani, što je on 6 puta izveo, sumnjajući, da se u mozgu na stanovitom mjestu nalazi
koja patvorina. U pet slučaja nije moga.o naslućivanu patvorinu naći, a u šestom bio se
tumor tako razgranio, da mu nije pošlo za rukom radikalno ga odstraniti. B. spominje,
da je pogibelj kod tog operativnog poduzimanja baš vrlo velika ne samo sa strane vrlo
lahko moguće infekcije i krvarenja, već i uslied shocka, od kojega je neposredno nakon
operacije od 75 bolestnika njih 14 umrlo, zatim nastaje često poslij e operacije epilepsija
uslied callusa u lubanjskoj kosti ili zarastice u oglavku, kao što se često sgadja, da na
rupu učinjenu u kosti provaljuje mozag na polje, jer je pritisak sa strane mozga više puta
tako velik, da odigne i onaj temporarno resecirani komad lubanjske kosti, kojim amo
škulju prikrili, nastaje dakle prolaps možgjana, koji može dovesti i do smrti. Napokon
nastn pa često nakon obavljene operacije u možgjanih uzma jedne pole ti ela, što je B.
medju 50 po nj emu operiranih slučajeva više puta opazio, s toga je on toga mnienja,
premda je veliki pristaša chiruržkog operiranja na možgjanih, da mora upozoriti na velike
pogibelji i komplikacije, koje nastupaju n:tkon operacija. Do sada pošlo je sretno za rukom
27 puta, da se je diagnosticirana patvorina u mozgu, koja je skoro uviek na središnjih
mozgovnih zavojih sj edila, operacijom odstraniti mogla, dočim se u svemu u 7

376 Liečnički Viestnik 1897. Rr. ll.
Schulze (Duisburg) lieči ltpus kože osobito u licu, pa makar se i razgranio preko
nosa, utiiju ili vedja oka, exstirpacijom svega bolestnoga pokrivajući nastale rane djelomice
plastikom, a dj elomice transplantacijom kože po Thiers ch u. Ako je lupu s zahvatio
sluznicu u nosu, to razreže nos u sredini, te odstranjuje bolestnu sluznicu .
MEmard (Berck-sur-mer) predaje o liečenj1t coxalgije operativnim i konzervativnim
načinom, te spominje, da ll njegovoj bolnici u Bercku na moru imade popriečno 120-150
od te bolesti bolujućih. Od god. 1894-1897. liečio je 650 bolestnika uz poprečno trajanje
liečenja od godine dana. Kod 261 djece, gdje sn se pokazivali pojavi kontrakture
sgloba nz visoki položaj trochantera, liečio je konzervativno, i to u lagljih slučajevih
extenzijom, a ll težih slnčajevih absolutnom imobilizacijom sgloba. Za vrieme oporavljenja
pušta djecu okolo hodati u tvrdih povojih, koji imobiliziraju samo bolestni sglob. 108 slučaj
eva došlo je na liečenje s abscesi oko bolestnoga sgloba, u te abscese uštrcavao je camphoru
sa naphtolom ; od ovih ozdravi še 94 nakon 10-20 injekcija, 6 puta nastala je fistula, a 8 puta
morade resecirati sglob kuka, gdje su rane bez drainaže dobro zacielile. 146 slučajeva došlo
je u bolnicu s fistulom sgloba, od kojih 35 zacieliše spontano, dočim je 74 puta morao
resecirati bolestni sglob. - U svemu umrlo je 9 bez operacije na tuberculoznoj zapali
mozgovnih opna ili na tuberculozi potrbušnice Hi od sveobće nemoći, a 13 poslije operacije;
9 od tuberculoznih čvorova na mozgu ili u crievlju, a od 4 shocka.
Zabludovsky (Berlin) izvješćuje o djelovanju masi1·mja i o dobrom uspjehu,
kojega je polučio masažom kod zapreka kolanja krvi u žilah dovodnicah, kod staze u
mezgovnih žilicah, kod loše probave i nastale obstipacije, kod enteroptoze, kod adhezija
u trbuhu i uslied njih nastalih grčeva, kod ostanaka exsudata oko sliepoga Cl'ieva, kod
bolesti prostate i kod haemorrhoidalnih čvorova, napokon kod stenoze na pyloru i kod
raznih bolesti žena. On tvrdi; da kod ozljeda sglobova i kod preloma kosti treba najprije
praviti čvrsti povoj, mash·ati se pako smije, pošto su prvi pojavi zapale već prošli.
Lucas-Championniere (Paris) javlja, kako je dobrim uspjehom masirajnć·i
nepos!'edno nalcon ozjede izliečio 40 lcostolouu1 ključanice, 19 nadramena, 5 prelomljeuih
olecrana i 47 slomljenih kosti palčenica.
Džemil paša (Carigrad) .šivao je u 2 slučaja prorezanu žilu axillaris po navodu
Murphyevom invaginacijom.
Kader (Vratislava) izvješćuje o operaC'ijah ·izveclenih na žeZu1lc u klinici Mikuliczevoj,
njih 270 na broju uz postotak smrti od 26·7. Resekcija od zarastice stisnutoga
pylora učinjena je 2 put dobrim uspjehom, kod malignih novotvorina pylora 25 puta
s 8 slučajeva smrti, 22 gastroenterostomije 6 slučajeva smrti, 37 gastrostomija 9 put s li edi la je
smrt, 7 put izvedena je pyloroplastika s 3 slučaja smrti. Zanimiva je prispodoba medju
operacijami i· polučeni m uspjehom od god. 1882-1895. i opet medju operiranjem i uspjehom
u zadnje dvie godine. Za čudo se opaža, da je pomor kod operacija učinjenih radi malignih
patvorina poskočio u novo doba od 27·4 na 28·7%. Kod resekcija pylora u prvom
razclobju bilo je 32% smrti, dočim je u drugoj periodi poskočio broj smrti na 44%, od
gastroenterostomija umrlo je u prvom odsjeku 27%, a u drugom razdobju 32·6%, jedino
je kod gastrostomije spao postotak pomora od 24·3 na 19%.
Tim je bio izcrpljen broj najavljenih predavanja i izvještaj a, te je dovršeno djelovanje
odsjeka za chirurgiju toga medjunarodnoga kongresa.
Kako se iz priobćenog izvješća vidi, bilo je na tom kongresu vrlo mno"'o poučnih
i zanimivih predavanja. Razpravljalo se o svakom interesantnom i važnom djclovanju na
polju chirnrgije - svako predavanje, svaki referat bude popmćen dugom izcrpivom i
živahnom diskusijom, razna se mnienja izmienila, što je dobroga bilo, bude usvojeno, da
služi što bolje i blagotvornije modernoj chirurgiji i njezinim pregaocem, na što veću
korist bolestnoga čovječanstva. Ako se već iz prijašnjih literarnih publikacija predmievati
dalo, da se n Rusiji mnogo· radi i iztražuje u svakoj struci obširne medicinske znanosti,
to su ipak svi vanjski posjetioci toga kongresa, pregledavajući bolnice, klinike javne i
privatne, sanatorije, bili ugodno iznenadjeni bogatom njihovom uredbom, koja u svakom
pogledu odgovara svim i najvećim zahtjevom modernoga zdravstva. Osvjedočili su se, da
je chirurgija providjr;na Rvirui pomagali najstrože moderne aseptike, pa da se taj velik
chirnržki materjal točno i strukovno obradjuje na korist i probit bolestnika, a na čast
Br. ll. Liečnlčki Viestnik 1897. 377
ruske medicine i njezinih radnika,. koj i posvetiše. svoj rad, svoje znanje i umieće, dapače
svoj život jadnom bolestnom ljudskom biću. Svaka dakle: budi. čast i ·slava/ ruskoj . medicini
i njezinim pregaocem.
Budući medjunarodni medicinski kongres bude urečen za god.. 1900.- u• Parizu;
Antolk:ovlt: (Zagreb).
Odsj,ek za gyna,e kolo.gci lu.
(Svršetak.)
Sjednica 22. kolovoza po podne.
O chi?'UI'Žkmn liečenju pe'ritonitide. Wi nckel mnije, da se u mnogo više slučajeva
kod peritonitide, koja je potekla od 7..apale spolovila kod žena, operirati .može i mora, nego
li se to do sada radilo ; on razlikuje peritonitida tuberculoznih, gonorrhoičkih, zatim takove,
koje su nastale poslije operacije ili poslije poroda infekcijom, napokon zap!tle po,
trbušnice nastale uslied perforacije kao što i one, koje su nastupile, ako se koji absces
n. pr. ovarija razpuka.o ili ognojila i pukla koja patvorina, proizašla od nutarnjega spolovila
n. pr. haematoma ili ecchinococcus, napokon cystične patvorine ovarija ili myomi
maternice, koji su se gnojno razpali. Do sada je uglavlJeno bilo, da se .kod tuberculozne peritonitide
i one nastale uslied perforacije mora bezdvojbeno operirati; radi se o tome ustanoviti
chiruržko liečenje zapale potrbušnice, nastale poslije poroda. W. zaključuje ovako : 1. Tuber :
culozna peri:tonitida mora se operirati laparotomijom, rez kroz trbušne stienke imade bitl
dug 10-20 cm., coeliotomijom kroz rodnicu ne smije se operirati, jer je zarez premalen.
Ujedno veli, da su se do sada mnogi slučajevi bud koje vrs.ti peritonitide ubrojili u red
tuberculoznih i kao ozdravljeni opisali, a nisu bili tuberculozne naravi, zatim da se. prerano
koji slučaj poslije operacije ubrojio kao izliečen, kod kojega se poslije izpostavilo,
da je ponovno na tuberculoznoj peritonitidi obolio ; on sam opazio je, da. se dapače 5 godina
nakon operacije još pokazala recidiva tuberculoze potrbušnice. - 2. Kod gonorrhoičke
peritonitide, koja bezdvojbeno postoji, nema ob'ično velikih exsudata, uz slabije poJave
akutne zapale, pa se zato samo u slučaju velike pyosalp.ingitide ili ako je nastala perforacija
gonorrhoičkog exsudata imade Iaparotomijom operirati, inače može se operirati . coeliotomijom
kroz radnicu. - 3. Kod peritonitide nastale poslije operacije od infekcije imade
se trbuh ponovno otvoriti i izdašno drainažirati ; izpiranje trbušne utline antiseptičkimi tekućinami
nije potrebno. - 4. Što se tiče puerperalne peritonitide, to se mnienja gynaekologa o
njezinom chiruržkom liečenju razilaze. W. uglavljuje, da se u tom slučaju, ako se je g,nojni
exsudat pretragom konstatirao, imade trbuh velikim rezom otvoriti, trbušna se šnpljj,na može
izpii'ati, što i većina operateura či'ni, nu što je glavno, trbuh treba izdašno i dobr.o. drainažovati.
- 5. Peritonitidu, koja je nastala uslied perforacije, moći je samo laparotomiJom
izliečiti, pri čemu treba gnojne zapaljeni organ, koji je perforirao, posve točno odstraniti.
Cristovich (Salonichi) zagvara na temelju trij,u slučaJeva, koje je imao prilike
promatrati, poznato mnienje modernih chirurga, da se kod gnojne peritonitide imade što
prije laparotomija izvesti ; čim se prije operacija poduzme,· tim imade :više nade ozdravljenja ;
on zabacuje pokusno punktiranje trbušne utline; da se· ust-anovi nara,v peritonitide, ili
njenog exsudata.
Mihajlović izvješćuje o svojih uspjesih, koj je postigao kod lieeenja gonor1·lwičke
-inf'ekcije 1'Qdmce i rnaternice raztopinami od a-rgentum nitricum 1(3Q00:,vode kao:·prvotnom.
raztopinom, zatim prelazi na, jače raztopine, i. to l : 2000, konačno uzima l : 1000; On· rabi
kod endometritide na naein B an d l o v e sonde: takovu iz kaučuka, koju uva:dj:a u' maternicu
ulievaj.uć u nju kroz ciev prije pomenute tekućine, te tako izpire maternicu, .a· najpače
rodnicu, pa je u 140 slučajeva mikroskoički podpuni uspjeh konstatovao.
Nitot (Paris). preporučuje Jiečenje akutne endom.etritide u pol!etnom st81Dju-, prije
nego. li je nastupila posljedujuĆSi zapala· maternice. m , tuba s parami (vaporizaeijom) · od
koncentrirane bromove· raztopine, koje· vrlo j1J.}ro antiseptički djeli.u i du:boko u· sluznicu
maternice prodiru.; on. je. tim. načinom liep uspjeh p.astigao.
Marsi (B.ologna) opisuje novi način chir.wržlw:g: liečenja cystoeele·; .da se nadme iz
pl'ednje, stiene rodnice·. izprepaxhaju dva .popre

378 Liečnički Viestnik 1897. Br. 11.
Jia podnožju svojem, kao što i zasebice rubovi odljuštenih komada sluznice medjusob11o i
:time nastaje novi nabor u suženoj rodnici na način columna rugarum, koji sprečava, d!!
mjehur ne može kod nastaloga prolapsa prednje stienke rodnice takodjer prolabirati. -
Zatim pripovieda, da. je kod jedne djevojke, koju je god. 1896. radi obj estrane ·gnojne zapale
· adnexa vaginalno radikalno operirao, opazio svakoga mjeseca u mjesto mjesečnoga
krvarenja -menses) redovito kroz nekoliko dana dosta jako k1·va1·enje iz rnjehwra, inače
pako bila je mokraća posve _čista i uredna. Dakle tako zvana vicariirana menstruacija.
Sjednica 23. koiovoza prije podne.
. . . Predmetom razprave bila j therapija infekcije nakon pm·odu pomoću se1·uma, kojega
je pro11ašao Marmorek, te koji se imade ženll,m oboljelim na puerperalnoj infekciji
'uštrcati. Izvjestitelji bili su Francuz Wol lich, odnosno umjesto njega Pi nard i Talijanac
'La 'Torre. Obojica slažu se u tomti, da se tom serumtherapijom može samo prophylaktički
· djelovati, a ·da se nisu umanjile ni puerperalne infekcije tom metodom. We i ns t e i n
(Odesa) činio je svoje pokuse· na mačkah; koje su se oštenule, injicirajući im u maternicu
·tekućinu _sa
.
tteptococci, pak je došao do spoznaje, da je dj elovanje uštreavanja toga serum·a
u velikih" dozah samo prophyl!iktično, bez osobite ljekovite vriednosti.
Varnier· (Paris) pokazuje fotografije, koje je s Pi nar dom pomoću X zraka radiografijom
zadobio. Upravo se čuilit mora, kako se točno i jasno prikazuje na fotografijah
zdjelica, na kojoj se vidi, kako se s obih njezinih strana u sglobu kuka pripajaju bedrene
kosti, dapače liepo se razpoznaje, kako su pojedine kosti zdjelišta medjusobno u svojih
synchondrozah spojene, tako da se čoVjeku čini, gledajući te fotografičke slike, da su sve
te zdjelice ka() goli skelet· fotografirane . . Osobitu _ vriednost imll,de taj način fotografiranja
· zdjelišta kod žena za pi'osudjiv.anje nepravilnoga razvitka zdjelištnih kosti kod asymetričkih
zdjelice,., jer se posve liepo i lahko dau. odmjenti svi promjeri izkrivljenoga zdjelišta, kao
·što na pr. ·udaljenost cristae spinosae lumbosocralis od spinae iliacae posterior, superior
'ili udaljenost promontorija od symphysis _sacroiliaca. Zatim se dadu -toČI\O odmjeriti na
dobroj i svjetloj fotOgrafiji svi pi:omjeri 'na ulazu u zdjelište, kao .što napokon i svi pro­
. mjeri na izlazu iz zdjelišta. Svakako .Jedan od vrlo važnih načina iztraživanja i prosudji
vanja patholozko izkrivljenih zdjelica kod žena.
Favre pokazuje novi jedan instrumenat, kojega je dao napraviti u podobi amerikanskog&
svrdlja za trepa1uiciju djetinje lubanje kod poroda, u kojemu fe stiču sva dobra
svojstva, da se dobro i lahko dade 'desinficirati, .što se nije kod trepana s krunom moglo
polučiti, zatim se tim instru . mentoin ne može nikada maternica rodilje ozliediti, jer se ne
može taj .svrdao· .s dj etinje lubanje na stranu pomaknuti, kao što se to često dogodilo
s ·perforatoi:ijem u podobi škara, ako se trepanacija ne može izvesti na fontanelah lubanje,
·
već · se _mora ista ·probušiti kroz koj u od, predležećih kostiju.
' Sjednica 23. kolovoza poslije podne . .
Gubarev izvješćuje o operativnih metodah kod ·ziečenja mk-1·ane na mute1·nici, o
. uspjehu istih i o načinu, kako bi se. što više dale prepriečiti recidive, te mnije, da se kod
radikalne operacije na raku oboljele maternice imadu putem laparotomije odstraniti uz
maternicu po mogućnosti i sve mezgovne žliezde, dapače i mezgovne žilice R cielim ve­
. zivom ligamenta Iata i njegove okolice, kao što se i kod rak-rane na sisah imadu uz. exstirpaciju
sisa odstraniti i sve pazušne žliezde. S toga on preporuča exstirpaciju na raku
oboljele maternice poduzeti putem laparotomije, te vaginalno odstranjenje maternice izva­
. dj ati samo kod raka u tmpcu maternice, gdje se tek kasno pokazuje, da su mezgovne
žilice širokoga ligamenta od raka inficirane, akoprem su se kod laparotomije vanjskom
· makroskopičkom pretragom te žilice pokazale kao posve netaknute, dakle zdrave. Po nje­
. govom mnienju bude se u buduće imala carcinomatozna maternica samo abdominalnom
coeliotomijom odstraniti, da se tim načinom, odstranivši što više bud bolestno, bud samo
sumnjivo vezivo ligamenta Iata· i njegove okolice, zaprieči da nastupi recidiva od raka. -
U nastaloj živahnoj diskusiji sudjelovahu ponajpače Kiistner, Ott, Falki Rein,
. D u hr s s e n i O ls ha u s e n, · od kojih potonji drži, da način, kako se imade operirati u
Br. U. Liečnički Viestnik 1897. 379
slučaju raka na maternici, zavisi ponajpače o individualnom mn i enju . i osvjdočenj u pojedinih
operateura. Ako se ide s toga stanovišta, se uz .zastarjelo i na daieko razgr-3Jljeno
od raka bolestno stanje, gdje su mezgovne žilice i žliezde ligamenta Iata i njegove okollce
već od bolesti inficirane, još ipak kuša radikalno operirati, treba svakako poduzeti -exstirpaciju
per laparotomiam, inače pako može se obaviti vaginalna exstirpacija car(lino,rnatozne
maternice. - Kiistner drŽi, da je radikalna operacija po Freund u, kojom se čak u
parametrija dospjeti može, kopčana s odviše velikom životnom pogibli) pa s toga razloga
ne će ta metoda moći iztisnuti vaginalnu e;x:stirpaciju maternice; _on je po Fre)lndovoj
·metodi 18 puta operirao, te su mu ·4 žene od operacije umrle, tek bolji je uspjeh postigao,
ako je nakon operacije rodnicu sa šavi zatvorio i umetnuo u zdjelište nakon učinjene abdominalne
exstirpacije maternice i bolestnog okoliša veliki .Mikuliczev tam pon od jodoforma,
kojega je kroz ranu u trbuhu na polje izveo. - O t t_ navadja, da je posvemašnjolll
vaginalnom exstirpacijom maternice vrlo povoljne uspjehe. postigao, te su žene · izliečene i
zdrave ostale do 12 godina, a kod više njih mogao je konstatovati, · da nije kroz .6-8 godina
recidiva nastupila. On rabi kao što i K ii s t n er za po-d vezivanje kod operacije finu
svilu, Olshausen upotrebljuje catgut, dočim Falk ne podvezuje ničim, već ustavlja
· ·
krvarenje samo kliešti.
Clarke (Cambridge) izvješćuje o opativnom iiečenju fibromyorna . mate1·nice, opisujući
dosadašnje razne chirurgičke metode, drži, da _se. u slučaju, ako prieti jako krvarenje
od myoma, koji bi mogao nalazeći se subperitonealno brzo ponarasti, imade učiniti exstir"
pacija tuba i jajišta (salpingoophorectomia) ; u mnogih slučajevih pomanjih intramuralnih
myoma dovoljno je podvezati obje žile maternice, ® se odstrani krvarenje i daljni razvitak
patvorine j razvijaju li se ovakovi intramuralni myomi prema nutarnjoj površini maternice,
može se i izdašnom excochleacijom iste dobar uspjeh postići. Submucozni myomi
kao što i subperitonealni, koji se u blizini ušća maternice razviše imadu se izljuštiti intrauterinalno
j ne uspije li enukleacija, jer imade patvorina odviše široko podnožje, imade se
izvesti supravaginalna hysterectomija. Inače se svi subperitonealni myomi, koji se razviše
u dnu maternice, imadu exstirpirati laparotomijom. Pri koncu spominje C. česte i velike
pogibelji, koje od ovakih patvorina priete, bud da _Jle iste u brzo razviti mogu, budi da
postanu maligne naravi, što baš nije tako riedko, ili može nastupiti težko bolestno stanje od
strane bubrega i tiretera uslied pritiska tih patvorina na te organe, napokon može od ovakvih
patvorina nastati autoinfekcija sa svimi lokalnimi ili sveobćimi pojavi. - U povedenoj
diskusiji nastalo je očito protuslovje medju prisutnimi gynaekologi u pogledu operativnoga
liečenja myoma. L a Torre (Rim) odlučno prosvjeduje proti današnjem prekomjernom
operiranju kod myoma, te drži, da je absolutno nepotrebno manje myome operirati, dapače
i poveće, ako nema pogibelji od krvarenja ili ako ženi ne prouzrokuju potežkoća. -
Naprotiv izjavljuje D u hr s s e n, da se baš i najmanji myomi operativno odstraniti .imadu,
jer se drži izjave O l s h a u s e il a, koji je rekao, čim su manji myomi, tim navadno da
većih boli i potežkoća ženam zadaju. - ·o lshausen odriešito poriče, da bi to ikad njeg
ovo mnienje bilo, slaže se posvema sa L a T o rr o m, da se samo u slučaju potrebe, bud
radi raznih potežkoća, budi radi krvarenja operira, te primjećuje, da mali mymni u početnom
svom stanju, kad ih još nije moći točno diferencijalno diagnosticirati, po tom dakle
niti operativno odstraniti, obično prouzroknju ženam boli.
Sjednica 24. kolovoza prije podne.
Snegirev spominie, da je kod krvarenja iz. maternice vrlo dobrim uspjehom rabio
vapm·izaciju t. j. ·upuštao u maternicu vruće vodene pare . od 100" C. kroz vri eme od l
minute ; time mu je pošlo za rukom sustaviti krvarenje bez štetnih posljedica po daljne
funkcije maternice kao što su menstruacija ili trudnost. Smrdeći sluzotok iz maternice
obično se znatnije umanjio i izgubio neugodan miris nakon uporabe vrućih vodenih para .
Pošto se S. experimenti kod životinja osvjedočio, da se timi vodenimi parami i drugo
krvarenje, kao što je na pr. iz arterije femoralis, iz sinusa mozgovnoga ili iz povriedjenoga
bubrega uspješno ustaviti dade, upotriebio je tu metodu sustaviti : krvarenje u mnogih ope­
_racijah kod ljudi, pa su ipak rane prima intentione zacielile .

380 Liečnički Viestnik 1897. Br. 11.
Nolčini (Moskva) označuje indikacije, radi kojth se mora sekundarna lapa1'0tomija
izvesti, rto na··temelju svog vlastitog izkustva u 15 slučajeva, gdje se u moskovskoj .ženskoj
kliirici od 654 Iaparotomija učinjenih od· g()d. 1890-1896. morao ponovno trbuh otvoriti.
Te indikacije jesu, ako je nakon Iaparotomije nastao ileus, ili naknadno nutarnje .krvarenje,
ili difuzna peritonitiđa, ili 'je napokon nastupila an urija, . da su se budi s kojega razloga.za­
čepilf uretert to se aetiologije nutarnjega . krvarenja, peritonitide ili nastale neprohodnosti
uretera tiče, to nam je ista već danas dovoljno poznata, te se tim komplikacijam nastalim
dade izbjeći B jedne strane sa što većom . pomnjom i usavršenom tehnikom kod operacije,
dakle da se podvezujući točno žile koja ligatura ne razrieši ili ne osklizne ili opet ne­
pazljivošću možda koji ureter ne pod veže, a s druge strane operira jući aseptički izbjegava
pogibelji od infekcije i B nj,om skopčane peritonitide. Nu . ni jedno ni drug() ne može nas
obraniti, da ne nastane nakon točno i aseptički provedene operacije ileus. uslied adhezije
crieva. Tu nam donekle pomaže prophylaxa, i to da po predlogu Fr.its:cha. podaj emo
bolestnikom što manje purga.ncija prije operacije, jer se uslied njih. mišičje crieva. slabi,
zatim da nastojimo za vri eme operacije §to ma uje mehanički i ch em ički· . podraži vati peri­
toneum.
Doyen (Paris) predavajući o colpotomiji i totalnoj exsti-paciji maternice ne slaže
se s mnienjem pojedinih operateura, koji preporučuju ovarijalne cyste colpotomijom odstraniti;
jer je doduše· moguće i velike jednokomorne nepriraštene cyste tim . putem odstra­
niti, nu· ako · su iste adhezijami o okolicu svoju priraštene, ne će se tom metodom nikako
dobar uspjeh postići. Ako se vaginalno operira, . to preporučuje D. učiniti zarez u. stražnJem
svođu · rodnroe,· jer · ćemo moći tim načinom bolje opipati stražnju površinu maternice i
palpacijom točnije · se · osvjedočiti o stanju i položaju adilexa, uj edno se pako tim putem
svakako uspješnije· dade drainažovati trušila utlina. Dapače drži, . da možemo kod proši­
rene roditice· lYolje doseći 'do·adilexa, nego li laparotomijom osobito kod debelih usalovljenib
žima; Oolpotomijom u stražnjem svodu rodnice moći ćemo operirati abscese u ligamentu
lattr; trolidne- patvorine u adnexili, pa: bile one velike kao dječja glava, a imade i tu prednost;
da· se· može· na nju odmah nadovezati i totalna radikalna exstirpacija maternice, ako se
tečajem opera:cije - izpostavi; da se je bolest razvila na obje strane maternice u okolišu.
Kod patvorina; koje se razvijaju prema gore, dakle prema trbušnoj utlini, kao što i kod
velikill ·ovarijft:lnih cysta, gdje se predmieva, da će b1ti adhezija, treba učiniti laparotomiju.
Proti · krvarenjir rabi D ili točnu šav, za koju drži da imade tu prednost, da se držak
patvorine može priiti· o gornji dio svoda rođi:tice i time se izbjegtva, da nastupi infek­
cija• trbušne utline iz vana· ili opet; gdje nije moći šivati, rabi za ustavljanje krvarenja
kvačice•· i · kliešta. n; rabi totalnu radik'alnu exstirpaciju maternice kroz rodni cu kod pro­
lapsa· malignih patvorina maternice; kod gnoj nib abscesa u zdjelištu, kod bolesti adnexa
s obih· strana, napokon kod myoma maternice, koje exstirpira, ili tako da p0većanu ma­
ternicu razreže- u d'vie ·pole i svaku polu zasebice vadi, ili ako je myom odviše velik na­
rastao; to· ga: razreže u· manje komad · e i postepeno kroz rodnicu exstirpira. Nastalo krva­
reuje ·n-e sustavlja preventivno, već zakvačuj_e svaki ligamentum latum s jednom- ili s više
k-vačica.-; koje pušta da zakvačene o ligamentum .kroz rodnicu_ vise. Kod osobito velikih
myoma· i razgranjenih malignih patvorina maternice ili adnexa, gdje nije moguće vagi­
nalnim putem · operirati,- laparotomira, te nesustavljajući preventivno krvarenje nastoji u
cielosti izljuštiti maternicu od ađl'iezija s gužnjakom i mjehurom, preparira si veliki komad
od potrbušnice s prednje strane maternice u podobi .manehette; koju prišije preko zdjelišta,
da tako trbušnu utlinu sa svih strana peritonealno zatvori. Tim načinom izlučeno zdjelište
dnina.žuj,e sta.kleoom;. cie:vi prema rodnici . . Operirajući · tom · metodom imao je kod radikalne
operacij radi raka 7-8% smrti,' - doeim ·je kod fibroma morlalitet 6%, a kod exstir­
pacije adneu s· obih . strana samo• 2'"-3"!o smrti. -· DiskusiJa. M'artin je veći pristaša col­
paeoeii0:tomije -anterior., te . . se protivi · tom11, da· se veliki myomi kroz rodnicu exstirpiraju,
j-ih;j&- moo go ·laglje · i· spretnije· ·moći laparotomijom· · odstraniti. Nikako si pako ne može
!!misliti; ,k:&JI: se·. m:ĐŽe bez· pogibelji jakoga krvarenja· operirati, a da se to krvarenje ne
UBta.vi:· preventd'vno.<
Sonntagr izvješćuje· o konsistenciji i elasti-čnosti maternice za vrieme t1·udnosti,
mdjanja i poslije poroda u bahinjah te veli, da se- stienke · maternice· same pokazuju za
Br. ll. Liečnički Viestnik 1897. 381
vrieme trudnosti više umekšana, nego Ii njezin . grljak, te se pod _prsti ćute kao neko,oede­
matozno vezivo ; ako pritisnemo maternicu o spoj stidnih kostj., dapače možemo :u trndaom
stanju medju prste uloviti nabor iz prednje stienke maternice, dočim se .cervix uteri -dade
napipati kao tvrdi elastični valjak. Kad se ušće maternice i cemx sama počima umekšati ,
siguran je znak, da će doskora uzsliediti porod.
· Schmettz (Nizza) priobćuje svoju metodu wrainaže maternice eatgutorf!, kojega
tO'čno sterilizovanoga omota o silkworm, i to kao drainažu rabi ; treba · li - cervix mate_rnice
proširiti, da se uvede · drainaža, to rabi za dilataciju . štapiće od laminarjje. Kao indikaciju
za · drainažu maternice spominje infekĆijoznu zapalu poslije porričnom
st1:ujom u gynaekologiji, te ·veli, ako i :te.j način .liečenja 'nema ·baš 'nikakov upliv na
razvitak .patvorina .u .maternici .ili da •se .ove eventualno ·umanjuju, to -11e •bezdvojbeno
električnom strujom ,postizava brza ·i izda§na resorbcija -ex$Udata •oko ·maternice 'i u ·pa- ·
rametrijih, a najpače se vrlo dobrim uspjehom gube boli, .kQje :nastaju · uslied neredovite
menstruacije kod dysmenorrhoeae.
Sjednica 24. kolovoza _po _podne.
Jonnesco (Buka.rešt) . govori . o posvemašnoj abdominalnoj eastmciji, ,ako · se .radi
o septičkoj zapali maternice i obih . adnexa, pa .daje . toj operaciji,prednost pred, mdikalnom
operacijom kroz rodnicu, jer se otvorivši , trbuh možemo osv.jedo

382 Liečnički Viestnik 1897. Br., ll.
Geoffroy (Paris) qpazio je, da se kod trudnih žena, koje boluju na neprestanom
bljuvanju, ovo dade zaustaviti, ako ini se. kroz dugo vremena kao kod pretraživanja palpira
trbuh osobito ll okolici pylora i duodena, a zatim na mjestu gdje tanko crievo prelazi u
debelo, pa · drži, da i ovo neprekidno bljuvanje nije nego posljedica reflektornoga stezanja
crieva i želudca na ovih mjestih. - Gdja. Antu čević došla je prispodabljanjem do toga,
da daje ovakovim ženam, koje boluju od neprekidnoga bljuvanja u trudnom stanju, velike
doz.e. soli osobito hypofosforovoga vapna,. Glauberove soli i broma, i to .dobrim uspjehom, jer
je op'azila, da i životinje, ako im se u hrani daje premalo soli, počinju bljuvati.
Tsakiris (Paris) pokazuje kliešta, kojimi je moći kod položaja na zadak lahko
oko .ki1ka djetetu omotati zamku, kojom se diete iz maternice izvući može. Krakovi tih
kllešta 'su iz· nutra šuplji, te se taj instrumenat može rabiti i kao embryotom, ako se u te
šuplje krakove kliešta uvede umjesto obične zamke. pila na sglobove (Kettensage), krakovi
tih kliešta se uvadjaju u maternicu kao i obični forceps svaki krak zasebice.
Everke priobćuje 4 slučaja, gdje je opazio, da su nastale za vrieme poroda velike
uderine u rodnici, kroz koje je plod dospio u trbušnu utlinu; i to u posljednjem takovom
slučaju razderal!t se rodnica kod pokušaja, da se diete kliešti izvadi, pa kad to nije moguće
bilq i dite u utrobi m!tterinoj obamrlo, još se pokušalo bezuspješno diete na komadiće
izva.diti, !Japokon . ':ll ora() je on plod okrenuti na noge i tako ga izvući, nu rodilja je uslied
krvarenja u bro C()llabirala tako, da je samo moguće bilo cielu rodnicu dobro tamponirati
; kod ).'azudbe tiela rodilje pokazalo se, da je rodnica bila razderana, dočim je materiiica
ila . posve netaknuta. U ovakovom slučaju svjetuje E. diete okretom na noge
što brže izvaditi kroz rodnicu, ne podje li to za rukom, učiniti laparotomiju, nu u svakom
slučaju razderanu rodnicu opet točno sašiti.
NeQorov predaje o liečenju trudnosti izv a n rnaternice pomoću elektricitete, te
stavlja sliedeće. teze u tom pogledu : Extrauterina trudnost može se u početnom stanju sve
do polovice četvrtoga. mjeseca uspješno elektricitetom liečiti, sve što je trudnost izvan
maternice starija od toga vremena, mora se chirurgički liečiti. Haematocele nastale nakon
trudnosti izvan maternice mogu se električki liečiti, te je taj način jedini, kojim možemo
stalno i . traj110 dobar uspjeh postići.
Holmogorov saobćuje svoje mnienje o sekundarnoj plastici na medjici, pa veli,
ako nismo odmah nakon uzsliedivšega poroda nastalu uderinu u medjici sašili, to ne trebamo
izčekivati, dok prodju babinje. Ako smo nakon poroda razderanu medjicu sašili, a
ona se još nije zarasla, kad smo šavi odstranili, to moramo odmah ponovno sašiti rubove
rane, odstranivši nastale granulacije cochleom, ne trebamo dakle čekati, dok nastane na
površini razderanih rubova rane zarastica. Ako se razderana medjica šiva pa makar i za
20 dana nakon poroda zarasti će jamačno dobro, ako se pazi kod šivanja i poslije kod
antiseptičkoga liečenja.
Jakub (Moskva) predaje o prlljepčivih bolestih 7cod trudnih žena, te razlaže, da
trudnost ne može nijednu ženu obraniti od koje priljepčive bolesti. Velika pogibelj prieti
plodu u majčinoj utrobi i to čim veća vrućina mori trudnu ženu, tim veća pogibelj po
di ete ; najveći1 pogibelj po razvitak i život ploda pruža bolest recurrens. Nu ne samo
od velike vrućine majčinoga tiela može obamJ.jeti plod u utrobi, već i time, da infekcijozna
bolest predje od majke na plod, zato treba na svaki način nastojati, da se bud kojim načinom
snizi povišena toplota trudne :!;ene. Trudna se žena može u svako doba trudnosti
dobaviti koje priljepčive bolesti, a prognoza bolesti nije u trudne žene gora, nego li ako
nije trudna.
Time je svršen bio niz predavanja u gynaekoložkom odsjeku toga toli zanimivog
i u mnogom pogledu vrlo pou čnoga kongresa, pa se u ime posjetoika i od strane vanjskih
gynaekologa zahvalio W .i n e k e l srdačnimi rieči svojim ruskim kolegam na prijateljskom
i liepom susretanju za vrieme kongresa, a od strane ruskih učenjaka zahvališe se Makejev
i Snegirev svim stručnjakom, koji se odazvaše pozivu, te su došli ua taj XII.
medjunarodni kongres u Moskvi. Antolkovi6 (Zagreb).
Br. 11. Liečničkl Viestnik 1897. 383.
Listak.
Hysterija i . mate rnica.
Napisao dr. Eduard Brink, kr. kotarski liečnik u Novom.
U brojevih "L. V." 10. i 11. od god. 1892. alazi se na uvodnom mjestu članak od
pok. g. dra. Nikole S e l a k a pod naslovom .Maternica bolest u našem narodu".
U istom članku nabraja Rastavitelj raznolična pojave te bolesti, kako ih. narod navodi,
te dolazi do toga, da matemica nije ništa drugo, nego .naša hysterija XIX. vieka",
uu odmah je dodao i to, da ne zna ni on kao ni mnogi drugi, · kako je. došao naš narod
do toga, da istu bolest baš tako krsti.
Neki pokušaj razriešenja ove zagonetke častim se gg. kolegam ovime na prosudjivanje
podastrieti.
Primietit ću već uuapried, da je cielo ovo pitanje lih philologičilo, te da je po mojem
mnienju nastala nejasnost jedino iz philologičnih pogriešaka.
Philolozi tvrde, da se izraz hysterija svadja od grčkog V>l"f(la-maternica. Liečnici
nove ere su ga, znajući da hysterija s maternicmp. ne ima posla, pridržali lih s poštovanja
starosti tog izraza. On pako, čini mi se, nije sakrivio da bude postavljen na milostinju
- okretno on zastupa uprav sadašnje topogledno znanstveno stanje, samo da ga dobro
·
shvaćamo.
U duhu grčkoga jezika ima se izraz hysterija svesti od VO"Tfqor;-zadnji. Korjen samostavnika,
koji se svršavaju slovkom ta je skoro beziznimice pridavnik, te su isti samostavnici
nomina abstracta potonjih, na pr. &ycdM> - dobar, &ya:J.ta biti dobrim t. j. dobrota.
Slično je hysterija nomen abstractum od vO"TE(>O>-zadnji, . VO"n(lta = -co il1•at VO"TE(IOV (T·v
evr.po(ltav) =biti zadnjim (u pogledu zdravlja), to jest . poremećeno zdravstveno
s t a n j e.
Ovaj način raztumačenja našega predmeta ne će imati zapreke, a to tim manje, što
se i vO"df!a, uterus, .kao što se znade, svadja od vauqor; - dakako. ne u smislu moderne
znanosti, na ime da bi time bio iztaknut ovaj ll)anjak (VO'u(lta) životne · snage, kojom se
prouzrokuje razvitak ženskoga spola iz prvašnjega' neutralnoga temelja - već u smislu
starine, kojoj bje naš "krasni" spol u svakom pogledu zadnji.
Hysterija je dakle vi vocis poremećeno stanje, te ako dodamo .razvitka krvi
i živaca", imamo najmoderniju definiciju iste bolesti. Da li je starina isto razumjela pod
istim naslovom, to dakako ne znamo; vjerojatno pako je, da . je naš izraz tečajem sred-,
njega vieka, kao što i mnogi drugi izgubio svoj izvorni značaj, te je konfundiran .
. s uterom
lih iz jednoličnosti izraza.
Sličnoga šta se je sbivalo s izrazom "materniea", u koliko isti označuje unutarnju
koju bolest. Ni on ne ima s maternicom, . glavnill! ustrojem ženskoga spola, ništa
zajedničkoga osim zvuka, te je on i s maternicom lih konfundiran uslied nekoga preustrojenja
svoga prvašnoga lica. On je izprva glasio manternica, te mu žive korjen, glagolj
mantrati, još sada u čabarskom kotaru i u susjednoj Kranjskoj. Glagolj mantrati, što isto
znači kao mučiti, je po mojem mnienju preustrojeno iz francezkog "maltraiter". U Čabru
bila je nekada francezka nasel bina (rudari), te nije čudno, da se je osim nekoliko tamošnjih
obiteljskih francezkih prezimena i gdjekoja francezka rieč, ma u preustrojenom obliku,
pri držala.
. Mantrnica je dakle bolest, koja mantra, ·bolna bolest. To je i misao :naroda, kad
nazivlje maternicom raznovrstne bolesti bolju skopčane bez razlike spola bolujućeg i
mjesta na tielu, gdje boluje.
Po. tom n hysterija i maternica nisu identične, jerbo prvi izraz naglasuje osobito p o- .
remeće nj e, dočim drugi iztiče bol n o st bolesti.
Nu kad nije maternica hysterija, što je ?
Neka mi bude dozvoljeno, da ovdje učinim .prividn'u.stranputicu, te obratim pozornost
na ime treće koje bolesti, čija se sudbina. daje .izporediti s jedne
·
strane s onom "hysterije"
i s druge strane s OI!Om maternic!l.

Liecnički ·'\Ttestnik 1897. Br. ll.
To je colica. Philolozi vele, da ovaj izraz potiče od "wJ.ov, čmar, dakle da on
izvorno označuje bolest stalnog kog tjelesnog ustroja (isto kako i hysterija). A liečilici
vele, da se ovaj izraz per abusum rabi za raznovrstne bolesti, koje nisu s crievom u nikakvom
savezu, n. pr. colica menstrualis, mmca renalis, colica hepatis, Kopfkolik itd. (isto
kako matemica).
.
Tomu bi bilo -: isto kako kod hysterije - lahko . priskočiti, ako uzmemo, da su se
philolozi i ovaj put prevarili, ·te da ime colica potiče mjesto od 1:0 "w.J.ov = šupljina -
od 6 xo.J.or; = bol.
·Potonje je nedvojbeno, jer to stoji, da su stari liečnici imenom colica nazivali nenadno
napadajuću · b o l. 'Polag toga naša co lica nije 1) "w.J.""q već 1} xo.J.t"q voO'o>, što znači b o l n a
bo I·e s t.
A · time je i naša zagonetka rie!iena.
'Ma(n)ternica je · colica.
Oba su izraza polag ethymologije i polag sveobćeg upotrebljavanja identična, te ne
nazivaju pojedinu koju bolest, već sytnptome i11te na ime bolnost.
Razpravne ·viesti.
Mjesečna skupština sbora lieč nika kraljevina Hrvatske i Slav o­
n.ij e dne ,25. listopada .1897.
·P.risutJ:ii : 'Predsjetlnik dr. Lad.'Ra,k o va e, bilježnik: · dr. M. pl. Č a č ković, knjižničar
dr. v; Lušič-1\h:t·k o v-i-ć, knjižničara ·zamjenik dr. D. ntez :M a§ek, te redoviti članovi
dri. I. Abja·n ić, M. ·C rle nja'k, P. Č ulu mović, ·S. Gojt'a n, F. Gutschy, ž. Herc og,
B. -Hirschl, G. Ivković, A. ·K:ubar, A. ;Kuhn, ;I. ·M,!dxner, 1. Matković st., A.
Miiller, D. Schwarz, I. Valjavec, O. Weiss, T. Wikerhauser i I. Žirovčić.
:Zapisnik posljednje ·mjesečne skuptine ·ovjerovljuje se bez primjetbe.
'Dr. A. ·M if ll u: ·o prelo_mu doljne čeljusti i njego'l)()m liečenju . . Izpituje razne načine
liečerija:preiom .ddljne čeljusti, te dolazi ilo .Zitkljiičh; da Je- u tu"snhu najbolja protheza
ninterdentalsćhiene". Opisuje kako se ·ova lJravi, te pokazuje dva bolestnika, koje je ovim
načinom liečio. Prvi je 7-god. \:lječak, koji -je već izliečen, a drugi 16-god. obrtnik, koji
tek 1.4 'dana prothezu ·nosi. (Ovo predavanje ćemo u cielosti naknadno priobćiti).
Đr. W ik erhaus er: K prvomu slučaju bih spomenuo, da repozicija riije idealna,
jer ima deviacija.
Dr. '1.1-fillel': Tko je bilo u ovom slučaju, jer je bolestnik imao još mliečne zube,
a osim toga mislim, da je bila com.minutivna fractura.
'Dr. Wi'k el'h·ll.user : :A drl li dobro ovakova protheza?
Dr. M uller: 'Sasvim dobro, ·akoprem se na pogled čini, da jako slabo drži.
Dr. · ·D. h warz: 1>redstavlja 'bolestni.cu s.o/_bia.lim tumf!!.f_n, koju pokazuje samo
radi ·osebujn'Og oblika, a poslije ·operacije,. kada će se moći ustanoviti diagnoza, izvjestit
će potanje.
'Dr. Wikerh·au·!l e-r: :Albert imade u svojoj knjizi sličnu sliku tumora, za koji
veli, da je ·sarcom. U ovom slučaju se vidi brilbus, conjuctiva, vidi se kako očne mišice
fnnkcijonirliju, 'a ·to 'bi govorilo proti sarcomu, jer on brzo zahvaća i okolicu.
Dr. Mahk: Ne pokazuje li bolestnica symptome cerebralnoga pritiska?
Dr. 'Schwarz: ·Mnogo je patila od glavobolje, nu već i prije, nego što je tumor
p·očeo rasti.
Dr. Lušić-Matković: Glavobolja bi mogla i od luesa poticati. Još prije nekoga
vremena 'bila je cornea -sasvim liepo ·vidljiva, samo xeroticna. Izgleda kao da je bulbus
prili epljen na vrhu tumora.
Dr. Mašek: Ja si predstavljam, da tumor potiče od ovojka vidnoga živca, te da je
obuhvatio . btilbus i' izrinu'O ga van. ··Mo!da se radi o neurosarcomu ili gliomu.
'Dr. ' · WH: erh·auser: · 'Orbita je sasvim nomi.alna, ćute se sve kosti u redu. Tumor
pripada očito samo očnoj šupljini, te mislim, da gonija · čeljust riije zahvaćena.
Br. 11. Liečnićki Viestnik 1897. ć od studena
1894. paretična bila. God. 1893. prt>bolila je težku influencu, a prije 15 god. othorrhoeu iz
desnog uha. Intra vitnm stavila se diagnoza na suppurativou encephalitis (više subcorticalno ·
ležećih ognojaka) poimence na lievoj hemisphaeri. Autopsija potvrdi samo lokalizaciju, a radilo
se je o diseminiranoj upali mozga, o l ih ce re b ral n oj for m i s eler os e e n pl aq ue s·
Kao protimbu toga slučaja predstavlja predavatelj slučaj disemin·imne sclerose lih
lw bten·ice (spinalna forma) t. zv. nforme fi·uste". Samo spinalni symptomi.
Dr. Ću l u m o v ić: Zar nema cerebralnih symptoma?
Dr. Gutschy: Nema nikakovih.
Dr. Ću l u m o vi ć: Nu ja mislim, da za to još u vie k nije dokazano, da bolest potječe
od hrbtenice.
Dr. Schwarz: Kakovo je duševno stanje? Pokazuje li bole.tnik osobitu veselost ?
Dr. G u t s e h y: Psycha nije znatno promienjena, bol es tnik doduše izgleda zadovoljno,
ali baš nema osobite veselosti i optimizma.
Sliedi demonstmcija slučaja Pa1·kinsonove bols.t·i _(p umlysis JWtu,ns), koja je u toliko
kuriozna, što je samo ua desnOJ .. iitrarii .. i:azvita· (iieiniplegična forma).
Predav*lj spominje još slučaj Parkinson01'e bolest-i, koji je u toliko bio još ku•
riozniji, što nije za pravo ni u razvitku, niti kasnije pokazivao drhtavice, dakle osebujan
slučaj paralysis agitans sine a,.gitatione. Ali zato je bio rigiditet mišičja silno
razvit. J edino je postoj ao tremor linguae! Peudomyotonična reakcija. Govorio je tiho,
monotono i opetovao 4-8 puta rieči {iteracija). Nalazi u tom analogiju s verbi­
geracijom kod bolestnika (psychopatičnih), koji su takodjer u motoričnoj sferi spriečeni
{melankolici, parauoici). (Predavanje u cielosti priobćit ćemo naknadno.)
Dr. Žirovčić: 'fa se bolest zove paralyzom, ali ona to za pravo nije; To su contracture.
I ja som imao jednoga bolestnika s paralysis agitans. Taj gospodin pao je, te
nakon toga nije mogao stati na jednu nogu. Ja sam mislio, da si je slomio vrat gnjata.
Nu kod točnije pretrage se je pokazalo, da je kost ciela, a da su samo contractnre nastale.
To stanje traje već godinu dana bez poboljšice.
Dr. S e h w a rz: Kakvu therapiju upotrebljavate kod paralysis agi tan s?
Dr. Gutschy: Jodov kalij, kupelji ; hyoscin se je napustio.
Dr. Schwarz: Ja sam vidio od duboisina uspjeha.
Dr. Gytschy: Duboisin, scopolamin smo kušali, ali nismo vidjeli dobra uspjeha.
Dr. Wiker hauser izvješćuje 1. o slučaju myoma ute1·i, gdje je učinio totalnu'
abdominalu- e:Xšt{rpaCiju maternic;··p;:; Doyenu.··wemonstrira preparat). Tečaj
bolesti bio je uredan, te će se bolestnica naskoro odpustiti iz bolnice.
2. pokazuje preparat, te izvješćuje o !1-jlJ.. Il:ff1''!!

386 Liečnički Viestnik 1897. Br. 11.
Iz stranih listova.
Schlossmann. Studije o 2J011wru dojenčadi. (Zeitschift fiir Hygiene 1897.)
Pisac upotrebio je za svoju radnju statistični materijal kraljevine Saske. On dokazuje,
da ne odgovara statistici obći nazor, da u l. godini više djece pomire u velikih gradovih,
nego na ladanju; gustođa kuća i stanovničtva ne imade odlučni upliv, jer je u
velikih gradovih kano u Leipzigu i Dresdt>nu pomor manji, nego u nekih ladanjskih kotarib.
S. smatra primarnimi uzroci, koji poglavito uvj etuju visinu pomora dojenčadi u raznih
kotarih : l. stupanj plodnosti stanovničtva t. j. čim se više djece u razmjerju prema stanovničtvu
radja, tim je više umire u l. godini. 2 način, kako prihod stauovničtvu dopušta,
da si uredi život glede stana, brane itd. 3. prije svega vrst posla žene i u koliko ona·
mora, da djeluje kod zarade ; čim je veći broj žena, koje rade osobito u industrijalnih
poduzećih, to je veća pogibelj za djecu. Što se tiče življenja u ra:tnih odsjecih dobe dojenčadi,
to postoji pravilo, da diete imade tim manju vjerqjatno8t života, što je mladje,
'te je osobito prvi mjesec najpogibeljniji:· Nu S. je dokazao, da je u kotatih s vi8okim i
nizkim pomorom prvi mjesec približno jednak i da nastaje razlika poglavito većim pomorom
u 2., 3., 4. i poglavito u 5. mjesecu. On to tumači ovako : novorodjeuče imade neku odpornu
snagu, koja ga štiti od štetnosti ; ako je ova premalena; to umre diete u prvih mjesecih.
Inače ostaje diete na životu, dok se štetnosti kumuliraju i dok je potrošena prirodjena
odporna snaga, u to je doba diete u zločestih socijalnih odnol!ajih u većoj pogibelji, nego
ono, koje se dobro njeguje. Za djecu u 1. godini najpogibeljniji su mjeseci srpanj, kolovoz i
rujan, i to najviše za djecu na koncu drugog četvrtgodišta, a najmanje za onu u l. :U jeseen.
Pogibelj ljeta prouzročnje velika. toplina, jer se lahko kvari brana djet.eta.
Sitne viesti.
Novi članovi. Našemu sboru pristupili su kano redoviti članovi gda. dri. un.
med. Žiga Hercog i Bogomir Hhschl, pomoćni Jiečnici u bolnici miločano družtvo u desno dvorište s arkadami, gdje je spomenik medjutim
već bio odkriven i vienci okićen. Smješten je izmedju spomenika Briickeovoga i onoga
theologa Wagnera. Spomenik je izradjen od kipara prof Zumbuscha, te pokazuje Billrotha
u odjelu za operacije, kako stoji nagnut preko katedre, ter se odlikuje velikom sličnosti
i izvrstnim naravnim držanjem. Na kratak govor Ger s n n ye v preuzelo je sveučilište na
usta rektora Toldta spomenik u svoj u pazku, na što je akademičko pjevačko družtvo
odpjevalo "Gaudeamus··, čim je svršena svečanost.
Umrli. U Breslavi umro je 13. listopada. o. g. glasoviti physiolog Heimich He id
e n h ai n u 63. god. života. Rodio se je 29. siečnja 1834. u Marienwet·deru, učio je u
Konigsbergu, Halleu i Berlinu, te je radio kod Du Bois-Reymondfl. 1857. babilitirao se
je kano privatni docent u Halleu, a 1859. postao je profesorom physiologije i bistologije u
Breslavi. Bavio se je osobito iztraživanji razvoja topline 11 mišicah i izlučivanja u žliezdah.
Napisao je: .Psysiologiscbe Studien (1856.)", "Mecbanische Leistung, Warmeentwicklung
und Stoffumsatz bei der Wiirmethiitigkeit (1864.)" "Physiologie der Absonderungen (US80.)",
"Der sogenannte thierische Magnetismus (1880.)", ,.Die Vivisection im Dienste der Heilkunde
(1879.)", "Beitriige zur Histologie und PhyAiologie der .Diinndarmschleimhaut (1888.)".
Osim toga napisao je mnogo manjih radnja, te izdavao "Studien des physiologischen Institutes
zu Breslau (1861-68.). - U Berlinu umro je 17. listopada profesor P. G i te rb o ck
u 53. godini života. Poznat je radi svojih radnja na polju chirurgij e mokraćnoga sustava
i javnoga zdravstva.
Svet!fllištne viesti. Beč. Privatnimi docenti imenovani su za histologiju H.
Rabi, za derm\tologiju i sypbilis K. Ullmann. Gmdac. Privatnim docentom imenovan
je za nutarnju me'dicinu A. KosslaJ. Kmkov. Izv. prof. L. Wachholz i A. Obalinski
imenovani su redovitimi profesori prvi za sudbenu medicinu, a drugi za cbirurgiju. Kološva1·.
Privatni docent budimpeštanskoga sveučilišta i kupalištni liečnik u Lipiku T. Marschalko
imenovan je j. redovitim profesorom dermatologije i syphilisa.
Kr. zem. kemijsko-analitički zavod u Zagrebu. Kr. zem. vlada uredila
je u Zagrebu novi kulturni zavod pod naslovom : "Kr. zem. kemijsko-analitički zavod u
Zagrebu". Ovaj zavod stoji pod neposrednim nadzorom vlade, a zadaća mu je, da njoj i
podredjenim oblastim pruža one kemijsko-analitičke podatke, koji će se lJ. interesu javne
uprave od njega tražiti. Naročito imat će taj zavod obavljati ona iztraživanja, koja propisuje
zak. čl. XXIII. od god. 1893., kojim se zabranjuje praviti i u promet stavljati patvorena
vina ; osim toga ima se zavod baviti i kemičkim iztraživanjem po javnih oblastih
ili privatnidh mu priposlanih tvari, te sudjelovati po svojem predstojniku ili inom strukovnom
namješteniku onim izvidom, na koje na temelj u postojećih zakona i propisa po
nadležnoj obiasti pozvan bude. Kr. je zem. vlada posebnom naredbom uredila djelokrug
ovoga zavoda i stavila mu na čelo izkusnog i vještog kemičara g. dra. Srećka B o š n j akovića
u svojstvu predstojnika zavoda s naslovom profesora. Zavod će se sam uzdržavati
od pristojba za iztraživanje, a uživat će subvenciju vlade u iznosu od 2000 for., a glavnoga
grada Zagreba u iznosu od 1000 for.
Uredovne Iiečnice u Bosni. Iz službenog izvješća bosanskih uredovnih liečnica
gdja. dr. Teodore Krajewske u D. Tuzli i dr. Bohuslava Keck u Mostaru razabiremo,
da je od god. 1893. prva liečila 553, 613 i 686, a druga 700, 769 i 829 osoba, od kojih je
skoro polovica bila muhamedove vjere, i to većinom žene, zatim djeca i nekoliko muževa
bolestnih žena. Osim ostalih bolesti liečilo se je i chiruržke i ženske bolesti, a bilo je
mnogo poroda. U svom izvješću iztiču osobito liečnice, da žene po nekoliko godina doj.

388 Liečničk i Viestnik 1897. Br. 11.
djecu, što je u zdravstvenom pogledu štetno po majke i po dj ecu ; da se djeca inače
neracijonalno hrane, uslied česa · mnogo pomiru ; da se stanovi zlo zrače i da ci eli način
života muhamedanskih žen!\ prouzročuje, da mnogo boluju od malokrvnosti, scrophuloze i
sličnih bolesti. Uredovne liečnice imadu godišnju plaću od 1600 for., moraju mjestne Riro­
mahe bezplatno liečiti, u okružnih bolnicah službu vršiti, nadzirati zdravstvene odnošaje
stanovničtva i o njih izvješćivati bosankoj vladi.
Medjunarodna konferencija za lepru. Na zadnjoj sjednici dne 16. listopada
o. g. resumirao je perovodja ovako glavne posljedke: Bndiocem lepre imad!' se smatrati
H a n s e n o v bacillus leprae. Uvjeti, pod kojimi bacill uspjeva i dalj e se razvija, nisu po
znati, a niti se ne zna, kako ulnzi u tielo, nu valjda kroz sluznicu nosa i ustiju. Samo je
čovjek nosioc ovoga pathogenoga bacilla. Lepra se priznaje cotagioznom bolesti. Svaki
leprozni je pogibelj za okolinu. Ta pogibelj raste, čim veći i dugotrajniji je saobraćaj
bolestnika s nj egovom zdravom okolinom i čim su gori zdravstveni odnošaji. Zato je oso­
bito u siromašnih slojevih pučanstva leprozni neprestana pogibelj za obitelj i drugove u
poslu. Nu bolest se prena!ia takodjer na ljude, koji živu u boljih odnošajih. Nazor, da se
leprn razširuje nasliedstvom, izgubila je sve više pristaša. Liečenje IPpre je samo palliativno,
te nije ni serotherapija u tom ništa promienila. Obzirom na neizliečivost, na nakaženje
bolestnika i na težke osobne i javne štete, koje ta bolest prouzročuje, smatra konferencija,
da je osamljenje bolestnika jedino radikalno i brzo djelujuće sredstvo, .da se lepra utamani.
Ovaj nazor nalazi se potvrdjen uspjesi, koje se je u Norvežkoj izolacijom postiglo.
Natj ečaj za mjesto obćinskoga liečnika u Iloku. Molbe kr. kot. oblasti do 20,
studena o. g.
Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečajem listopada
1897. Diphteritis preostaltl 2, prirasla 14, ozdravilo 6, umrlo 3, preostaj e 7. V ariola
preostalo 2, priraslo O, ozdravila 2, umrlo O, preostaje O. Scar latina preostalo 2, prirasla
3, ozdravila l, umrlo 3, preostaje 1. l\i or b i l l i preostalo O, pri raslo l, ozdravila l, umrlo O,
preostaje O. Typhus abclominalis preostalo 7, prirasla 9, ozdravila 5, umrlo 2, pre­
ostaje 9. Dysenteria preostnlo 4, priraslo 3, ozdravila 4, umrlo l preostaje 2. Sepsis
puerperalis preos1alo l, prirasla 2, ozclravilo O, umrlo O, preostaje 3. Tuss convul­
s i v a preostalo O, priraslo O, ozdravila O, umrlo O, preostaje O.
P. n. gospodi član ovom s borovim !
Pošto nam jošte nije uplaćena sva članarina bud od prošlih godina, bud od tekuće,
akoprem se članarina unapried plaćati ima i aknprem smo p. n. gg. članove _dužnike
i opetovano u posebnih clopisih i oglasom u br. 6. "Liečn. Viest." od t. g. podsJetili, da
nam članarinu uplate, to se iznovice obraćamo na sve one koje ide, ter ih još jedanput
molimo, da jednom svojoj dužnosti udovolje i zaostali dug uplate ili osobno ili poštanskom
naputnicom kod mjenjačnice hrv. eskomptne banke u Zagrebu, Jelačićev trg 3.
U Z a gr e b u početkom listopada 1897.
Odbor.
Mjesečna skupština
"s bol'a liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije" n Zagrel:;m bit Ć!'l
dne 29. studena 1897. u 6 sati poslije podne u sveučilistu (u senatskoJ dvoram)
s ovim dnevnim redom:
l. Izvješće predsjednika.
2. Dr. D. Schwarz: Chiruržka kazuistika.
3. Dr. F. Gutschy: Neuroložka kazuistika.
4 Dr. M. pl. Ćačković : O carcinomu probavila.
5. Dr. I. žir o v č i ć : O prilikah liečničkoga stališa.
o. Eventualni predlozi članova. Odbor.
-- Dopisnica. uredničtva, Gdu. suradnike, koji referiraju iz strane literature
umoljavamo da svaki referat pišu na posebnom komadu papira, u četvrtini arka. Glava
referata neka se napiše onako, kako imadu svi referati u "L. V." t. j. najprije ime pisca,
zatim naslov radnje, a napokon u zaporci ime, godište i broj časopisa. Gredriičtvo.
Vlastnik i idavatelj Sbor liečnika kralj evina Hrvatske i Slavonije".
Urednik dr. M. pl. Cačković. "
Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu.
81•. 12. U Zagrebu 15. prosinca 1897. God. XIX.
IENlKI VIESTNIK.
List izlazi jedanput na mjesec na podrug do dva arka. - Clanovi ga dobivaju bezplatno.
Predplata za nečlnnove na godinu 6 for., na pol godine 8 for.
Olanarina, pređplat.n. i sve ostale uplate imaju se poslati "Mj enjačnici hrv. eskomptne banke" u Zagrebu,
.Jelačićev trg b1·. 3.
Reklamacije rstd i "[,iečničkoga Viestnika" imadu sc upraviti na Dioničko tiskaru u Zagrebu,
Gundulićeva ulica br. 18.
Dopisi se šalju prellsjedničtyu sbora ili uredničtvu lista (dru. M. pl. Čačkoviću, Gajeva ulicn
br. 7. Telefon br. 295).
Za oglase plaća se po dvostupačnom redku ili prostoru 15 novč.
Chirnržka kaznistika. *
Priobćuje ur. D. Schwarz, primarni liečuik u bolnici milosrdne braće u Zngrebn.
1. Su1·coma 1nesocol·i ; excissio sm·comutis et 1·esectio {lextwcte hepa t-i cete coli et cystid1:s
fclleae ad sm·coma acCJ·etae.
Anamneza: Bolestnica Uršula B., 42 godine stara, iz Delnica, opazila prvi put g.
1891., da jqj raste u desnom dimlju kila. G. 1892. incarcerirala se kila i bolestnica podvrgla
se u bolnici milosrdnih sestara uspješnoj operaciji, na ime najprij e bi u:rčinj en anus
praeternaturalis, a 2 1, mjeseca kasnije ovaj drugom operacijom odstranjen i bolestnica
napokon zdrava odpušteua s malom grauulirajućom ranom na mjestu operacije. Blato je
puštala normalno. Došavši kući zanosi, a kila joj stane iza poroda iznova rasti sve veća i
veća i napokon narasla kao dj etinja glava. Podpaača nije nosila. - Na vrhu ·se koža
nad kilom ožuljila, načinila excoriacija i tu nnpokon provali nešto dugoljastogn van. Sjutra
d:m potraži bolestnica našu bolnicu.
Status praesens. Žena jaka kostura, mršava. Prsni organi zdravi. U desnom
dimlju h·bušna kila velika kao omanja djetinja glava. Čitava ruka ulazi u vrlo veliki
otvor kile, koji je dugačak 12 cm., paralelan Poupartovom vezu, a širok 4 cm. Koža,
koja pokriva kilu, pokazuje široku brazgot-inu od ·prijašnjih operacija. Po prilici u
sredini kile ima n brazgotini defekt, kroz koji provimje snopići sala protkano, 10 cm.
dugačko tielo, koje se odmah kao omentum majus agnoscira. S mjesta se bolestnica nar­
kotizira i načini radikalna operacija opisane kile ovim načinom :
15. IV. Rez nad kilom paralelan Poupartovoj svezi. Sadržaj kile je mrena, na više
mjesta uz otvor kile adhaerentna. H.iešenje adhae1.ija, izpod njih se mrena u partij ah pod­
veže, a nacl ligaturami odreže. Šav mišica i potrbušnice. Stara brazgotina kože se ir.reže.
Hav kože.
10. dan poslije operacije, iza sasvim redovita tečaja, povade se konci: Prima
intentio.
Nekoliko dana poslije upozori nas bolestnica na nateklinu na desnoj strani izpod
rebara, koja da je nešto osjetljiva. U istinu pronadje se u desnoj mamillamoj crti tri
prsta izpod luka rebara po prilici jajolika nateklina, od veličine djetinje šake, elastična,
na pritisak osj etljiva, koja se disanjem m::t!o pomiče. Zvuk nad njom je muklo tympa­
nitičan. Bolestnica ne zna, .da li je već i prije na tom mj estu što slična imala. U to se
pojave pod večer subfebrilne temperature, do 38·2". Nateklina ostaje jednako razvijena,
samo se čini, da je još osjetljivija. Držali smo, da se moguće radi o exsudatu oko petlje
resecirane mrene. Bolestnica se napokon na naš savjet odluči na operaciju.
* l'redavao na skupštini s bora liečilika dne 27. mj na 1897.

390 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
3. V. Rez nad oteklinom, dugačak 13 cm. Odlu·iva se tumor, koji je srasao sa
peritoneum parietale. Kod odljuštenja od ovoga izciedi se iz nj ega do 80 gr. gnojne
tekućine. Kad je tumor od trbnšnib stienka oslobodjen, vidi se,_ da leži u mesocolonu, da
se nad njim i s njim srasla vije flexura hepatica coli, da je doljni dio žućnoga mjehura
nerazriešivo s njim srasao i da je i želudac lahkom uzkom adhaezijom k njemu pritegnut.
Ova se adhaezija rieši. U ovaj par nisam bio sa sobom na čistu, radi li se tu o zapaluom
tumoru, možda u savezu s eventualnimi žućnimi kamenci, ili pak o pravoj novotvorini,
koja se je centralno razgnojila. Držao sam za najshodniji ovaj postupak. Izrezao sam čitav
tumor s odgovarajućim dielom debeloga crieva, zatim, podvezav prUe žućni mj ehur jodo­
formovom vrpcom, prerezao nad njom i doljni dio žućnoga mjehura, podvezao dno mesocolona
ligaturami en masse i nad njimi prerezao škarami zadnji savez spomenutoga tumora.
Tako izvadim u cj elini čitavi preparat. (Demonstracija.) Mikroskopičko iztraživanje, koje
je g. ravnatelj dr. Ši msa dobrostivo izveo, na čem mu se i ovim putem najljepše zahva­
lj uj em, odaje nedvojbeno, da se radi o sarkomu (Rund- und Spindelzellensarkom). Debelo
crievo sašijem pomno circularno po Kocheru, a podvezani ostatak žućnoga mjehura
povučem, koliko moguće, izvan trbušne utline, te obšijem naokolo parietalnom potrbuš­
nicom, onda tek sašijem žućni mj ehur i riešim ligaturu jodofonnove vrpce - postupak,
koji je analogan netom od K ii m m e l a opisanoj tako zvan; i d e a l n o j ex tr a p er i t o­
nealnoj cholecystotom iji. Drainiram zatim jodoformovom vrpcom mjesto, kuda je
doprla spomenuta gnojna tekućina, a inače sašijem u sloj evih trbušne stienke.
Tečaj sasvim afebrilan. Četvrti dan spontana stolica. Peti dan mienjanje povojn,
koji je žućno prokvašen. Daljni tečaj inače sasvim pravilan, otvor za drainažu liepo zara!lte,
jedino preostaje na najgornjoj točki operativne brazgotine kao dlaka sitna fistula, na koju
se prilično obilno žuć secemira.
Zato se odlučim na operaciju te fistule i 5. VII. razgalim si petlju žućnoga mjebura
i zatvorim sa par šavi fini otvor.
Zdrava odpuštena 20. VII.
2. Kystoma ova1·ii; cystis dernwidalis.
Anamneza: Jana J., 56 god. stara, iz Ivančića kraj Jaske, bila je do pred 7 godina
uviek zdrava. Vri eme bilo je uviek uredno. Rodila je petero djece, porodi normalni, djeca
živa i zdrava. Plije 7 godina opazila je, da joj nešto u trbuhu raste, trbuh postajao sve
to veći i veći, disanje tegotno i trbuh bude prije pet godina od jednoga liečnika punktirau .
Izpraznilo se više litara vodene tekućine. Do sliedeće godine se iznova nakupila voda i
bolestnica se opet podvrgla punkciji. Opet se voda stala sakupljati, trbuh nabreknuo do
kolosalne veličine, žena je vrlo oslabila, noge joj natekle, ne može da jede, a i disanje vl'lo
spreča vano.
Status praesens. Žena slaba kostura, nizkog uzrasta, mršava. Jak oedem doljnih
uda, a donekle i trbuha. Prsni organi normalni, samo je ošit do 4. rebra u vis potisnuta.
Doljna apertura thoraxa silno raztegnuta.
Trbuh monstruozna objama, kao bačva.
Koža nad trbuhom provučena kao prst debelimi venami. U njoj na desno izpod
pupka tragovi prijašnjih ·punkcija. J ana fluktuacija, koja medjutim nije na svih mj esti h
savezna. Zvuk posvuda mukao, koji se ne mienja položajem. Pri palpaciji per vaginam
osjeća se atrophični uterus, nešto pomaknut na lievo i napred. Douglas sasvim izpunjen
ne jasno fluktuirajućim tumorom. Adnexa se ne mogu pipati.
30. VII. Rez 6 cm. iznad pupka do 6 cm. izpod pupka. Odmah kako je otvorena
trbušna utlina pojavlja se tumor modro·sive boje, preko kojega prelaze u velikoj množini
poput prsta debele vene. Punkcija, kojom se izpušta 24 litre žućkaste serozne tekućine.
Osobito na desno (mjestu prijašnjih punkcija) sprieda bilo je jakih, širokih adhaezija, inter­
pozicija vapnenih ploča. Adbaezije se rieše, što tupo, što med pinceami i cysta se tako
povuče van. Pomoću tankih adhaezija bio je u savezu s cystom i drugi tumor, koji je
ležao u lievom svodu ošiti, u veličini velike naranče. Pri prerezu se vidi, da je napunjen
mastnom, prljavo smedjom tekućinom, konvoluti crnih dlaka i malimi košćicami. (Demon­
stracija.) DehE>la se petlja u partijah podveže i nad ligaturom prereže, a zatim pojedini
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 391
veći krvni sudovi još napose podvežu. Lievi ovarinm normalan. Šav peritoneja i to tako,
da se šiva izpod ranjavih mjesta i tim načinom ostaju mjesta, gdje je bilo jakih adbaezija,
izvan trbušne utline. Nekoliko izgubljenih šava trbušnih stienka; šav kože.
Bolestnica i1.a operacije dosta collabirana. Hypodermoklysma.
Za 5 dana se diže temp. u večer do 39·5". Trbuh upao, .neosjetljiv. Ide blato i
vj etrovi. Tako i sliedećib dana. Odkriva se razlog povišenoj temperaturi u desnom pleu­
ritičnom exsndatu, koji je poput dlana širok, te polahko raste do visine spinae scapulae,
a onda se malo po malo resorbii:a i time nestaj e i febrilnih temperaturu. Kano daljna
komplikacija bila poslije toga pridošla jaka bronchitis, a na posliedku absces u trbušnih
st; enkab n gornj em dielu opemtivne brazgotine. Ovaj se otvori i kroz još preostalu fistulu
povadi tu i tamo koji svileni konac. lnače je bolestnica jošte slaba, ali se drugčije ofljeća
sasvim dobro.
Slučaj sclerema neonatornm.
Priobćuje dr. Julijo Rogina, obćinski liečnik u Ivanskoj.
Provezao sam se selom Š. svoje uzadružene zdravstwne obćine, kad me
rwki seljak zaustavi i umoli, da mu pogledam diete, koje se je prije šest dana
rodilo, te da se je tako reći kao smrznuto ukočilo, a ta ukočenost da sve to
jal-.om postaje.
·
Doavši u kuću, pogledam to diete, koje je u krpe zamotano u zibki ležalo
ne odavjnći od sebe nikakova glasa niti onda, kada ga uzeh iz zibkA, prevraćajući
ga prama potrebi pregledbe na razne strane. Odmah u prvi pogled pruži
mi se pod puna slika bolesti no\'orodjenih "sclerema neonatorum". (Do sada sam
imao prilike vidjeti dva slična slučaja, i to jedan na klinici prof. E s e h er
i e h a u Gradcu, a drugi u radničkih barakah u Pulju.)
Od roditelja mogao sam saznati, da je diete poslije poroda vrlo dobro izgledalo,
bilo puna lica i tiela, no već trećega dana moglo se je opaziti, kako ta pričinjena pu­
noća tiela gine. a diete biva mršavije, što više, da je dj etetu koža hladnija, na doljnih
dielovih tiela kao napeta poput strojene kože, tvrda i žućkaste boje. Navodno bi ta pro­
mjena kože opažena ponajprije na ledjih, ali i noge kao da su nešto otvrdnule i ukočene
bile; po malo da se je ta ukočenost razširila po tielu i postigla stupanj, na kojem sam
diete villjeti mogao.
S ta t u s p raesen s: Diete razmjerne veličine, mršavo, leži podpunoma apatično, som·
nolent.no, na dodir hladno (temperatura 31·4'' u šupku mjerena), bilo maleno, disanje polagano
i površno. Koža tamnožućkaste boje, conjunctive zelenkastožute ; jedino oko usta kao i na
prstićih ruku i nogu koža nešto cyanotička. Usta zatvorena, no lahko je u nje prstom
ući. Okrajnine kao i vrat ukočene poput drva ; diete položeno na dlan ruke leži podpuno
vodoravno, rukami na prsa priklopljenimi. Na ledjih, okrajninah i na stražnjem dielu
vrata koža napeta, gladka, suha, pritisak prsta ne ostavlja jamice, a kucanje po tih die­
lovih tiela daje mukli zvuk. Na ostalih dielovih tiela koža tanka i suha, te se dade u na­
bore dignuti.
Opisani nalaz pruža podpunu sliku sclerema neonatorum. Da je diete
prama izkazu roditelja poslije poroda bilo puno i navodno dosta snažno, govorilo
bi, da je prvobitno obstojao oedema novorodjenih, što roditelji nisu mogli
prosuditi, akoprem kod pregledbe ni&am mogao na onih dielorih tiela, koji su
još prosti bili od sclerema, naći niti tragova oedema. H e n n o e h kaže, da u
mnogih slučajevih novorodjenčad pruža sliku oedema, poslije pako uslied razvijajuće
se atrophije kao i resorbcije oedema bivaju djeca sve mršavija, te dok
još oeclem na stanovitih dielovih obstoji, r_azvija se na drugih sclerem u pod-
*

392 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
punoj slici, osobito na ledjih i na okrajninah. U ovom slučaju nije oboje istodobno
obstojalo, barem ne onda, kada sam diete vidio. Prama istom autoru
obje su si bolesti u početku slične u obćoj slabosti, koja je već ili prirodjena
ili uslied vanjskih upliva tek poslije poroda nastala, nadalje u malenom bilu,
u nizkoj temperaturi itd., dakle obstanak prvobitnog oedema nije niti u ovom
slučaju izključen.
U koliko se pathogeneze ovoga slučaja tiče, težko je pravi uzrok razvoja
bolesti naći ; moguće, da je jadno obitavalište i onečišćeni zrak istoga, neočekivano
rano nastala studen, kao i zla hrana djeteta sa strane majke (koja je
istodobno na babinjoj groznici bolovala) uzrok razroju bolesti novorodjenčeta.
Pošto izliečeuje ov.akove bolesti spada medju najveće riedkosti, te niti u
ovom sl1tčaju nije obstojala nada, da bi novorodjenče ozdraviti moglo, već radi
obsežnoga razvoja bolesti, to sam "ut aliquid" naredio, da se di ete u toplo zamata,
eventualno tare, da ne siše, već da se kravjim mliekom hrani. -
Daljne motrenje novorodjenčeta bilo mi je nemoguće; poslije nekoliko dana
saznao sam, da je isto umrlo, pošto je u cielom devet dana živjelo.
XII. medjunarodni medicinski kongres n Moskvi
od 19. do 26. kolovoza 1897.
O d s j e k z a u n u t ar n j e b o l e s t i.
(Svršetak.)
5. sjednica. 23. kolovoza prije podne.
Chauffard (Paris). Fonnes cliniques de. cin·hoses · hepa#ques. (Kliničke forme
cirrhoze jetara.) Cirrhoza jetara razvija se pod sliedećimi uvjeti : Svaka tvar, koja podražuje
jetarnu stanicu može prouzrokovati pojave izroda (Entartuugserscheinungen) prema
stepenu snage i trajanju njezinog uplivanja. Uspjeh će biti isti, ako je škodljivi upliv
neznatan, nu ako vrlo dugo traje. To dokazuje i pokus na životinji s podražujućimi cbemičkimi
tvarmi n. pr. alkoholom, toxini, nadalje proučavanje syphilisa i tnberculoze. Cirrhoza
jetara je reć bi izražaj jetarne odporne snage - obran bena i zaštitna reakcija j etame
stanice. Ali ova ne ostaje bez reakcije ; ona reaguje kompenzatornom hypertrophijom i n
promjenljivom stepenu prEma jakosti cirrhoznoga razvoja. Funkcijonalna kompenzacija bypertrophijom
može postati brzo nedostatnom n. pr. kod atrophičke cirrhoze . i kod adipoe,
ali može se opet protegnuti na godine kao kod Hanotove biliame hypertrophičke cirrhoe,
dapače moif.e prividno i izcieliti kao kod hypertropbičke alkoholne cirrhoe (H a n o t­
Gilbert). Kod proučavanja razvoja cirrboze ne valja metnuti s uma i razne drnge čin benike
: drugotno sudjelovanje bubrega, srdca, razvoj žutice, ascitesa, l'!lučajno nastale infekcij
e itd. Ali glavna značajka u razvoju bolesti je načio, kako reaguju jetarne stanice, kako
im je stanje i anatomsko i prema funkciji.
Gilbert (Paris). Les fo rmes cliniques des c;in·hoses du foie. (Kliničke fonne cirrho.m
. ietm·aJ On razlikuje d vie glavne grupe jetarnih cirrhoza : jednostavne i komplikovlLDe,
potonje mzlikuju se od jednost:wnih time, da k atrophiji ili hypertropbiji pristupe još
degenerativni procesi. Jednostavne su opet ili toxične ili infekcijozne. Toxične nastaju ili
autointoxikacijom tečajem dyspeptičkih pojava, prave arthritide ili diabetesa, ?..atim poslije
uif.itka školjka, olovom, a najčešće chroničkim otrovaojem alkoholom. Potonju formu cirrhoze
opisuje G. obširnije. Cirrhoze infekcioznoga povoda jesu one uslied malarije, syphilisa,
tuberculoze. Kod svih doada navedenih cinhoza središte je razvoja krvno žilovje, n nastoj u
trakovi zarastica n obliku prstenja, a tim radja se upravo atrophija parenchyma. Ali ima
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 393
dvie forme cirrhoze, gdje ne nastaju ovakove posljedice, a ovdje je žučno ži.lovje izhodište
cin·hoze nslied autoinfekcije: biliarna sa žuticom i hypertrophijom i cirrhoza uslied začepljenih
žučnih cievi. Medju jednostavne cirrhoze valja ubrojiti i one, koje nastaju kod
nekompenzovanih grieška srdca uslied staze. Ka komplikovanim valja ubrojiti amyloidnu
i salastu degeneraciju i pigmentovanu degeneracij u (kod diabetesa).
Carmons y Valle (Mexico). De l' hepetite inte1·cellulai1·e, fonne speciale dc
llfexico. (0 intercellularnoj upali jetara, posebnoj formi u Mexiku). U Mexiku ima posebna
forma upala jetarn, koja do sada nije nigdje drugdje opisana. Značajke su joj : znatno
povećanje jetara, koja sn vrlo tvrda, vasda uz žuticu, trajna grozničavost (bud s remisijami
bud s intermisijami), krvavo bljuvanje, poremećena probava (vasda proliev sa žući), cerebralni
symptomi (ataxija, adynamija), često ascites. Bolest traj e 6-8 mj eseci i svršava vasda ·
smrću. Razvj veziva počima na površnih jetarnih venah i širi se vrlo brzo medju pojedine
jetarne ogranke do žilovja venae portae - a time se često uništuje skoro cielo kolanje
krvi. Nastaju manji, veći nekrobiotički čvorovi, koji iznutra omekšaju, sadržavajući na skorup
•
sličnu tekućinu.
Widal (Paris). Le sem·d·iagnostique de la (iev're typhoide. (Diagnoza typhlJ. sen•mom.)
Serodiagnoza typba prokušana je već u više hiljada slučajeva. Riedke slučajeve,
gdje te reakcije nije bilo, valja tumačiti. Od 117 slučajeva samo u jednom nije je W.
dobio. Moći je pomisliti, da se je reakcija pravo pokazala, a klinička diagnoza da je bila
kriva. Reakcija da daje još pravu uputu, gdj e jn klinika ne daje. Onaj negativni slučaj
Widalov ustanovljen je kao typhus, pošto je iz punkcije slezena dobiveno čistih kultura
typhovih bacilla. U sumnjivih slučajevib valja iztraživati krvni serum kroz. više dana, plt
tako kasniji dani mogu ipak dati reakciju. Nekoliko dana prije smrti popušta agglutinujuća
snaga seruma. W. iztraživao je serum od 350 netyphoznih - te nije nikad dobio pozitivnoga
rezultata. Kod normalnih sera nalazi se kadšto pseudo-agglutinacija, nu to se kao
krivo točnijim promatranjem prepoznaje. Serumreakcija dade se upotrebiti, da se i atypične
forme typha diagnosticiraju.
Mills (Bruxelles). De la methode de Widal de s·o-diagnostiqtte de la fwm·e typhoidc.
(O Widalovom načinu serodiagnoze lcod typha.) Što se tiče važnosti virulencije upotrebljenih·
kultura za postanak reakcije, našao je M. na temelju 28 seroreakcija, da brzina, kojom
nastaje agglutinacija, stoji u' obratnom razmjeru prema snagi virulencije Eberthovoga
bacterija. Na ovu se valja osobito obazrieti, pošto je jedan od najvažnijih uvjeta, k tomu
još dolaze jur poznati faktori raz1iedjenja seruma i vremeni početak reakcije. Za tim još
navadja nekoja nuzgredna opažanja od manje važnosti.
6. sjednica. 23. kolovoza poslije podne.
H. Lowenthal (Moskva). Serodiagnoza, p1·ognoza i themp·ija f'euris 1·ecun·entis.
I. Serodiagnoza za apyrexije. Glavni princip toga postupka osniva se na tom, da na žive
spirille djeluju specifično bactericidne tvari u apyretičkoj krvi od recurrensa bolujućih za
trajanj a svake apyrexije (Gabričevskij).
II. Seroprognoza. Metoda je ista kao i kod stavljanja diagnoze; ona daje točno
uporište za sigurnu prognozu. Trajanje reakcije od jednoga sata poslije 7 dana apyrexije
opravdava po predavateljevih iztraživanjih zaključak, da ne će više doći relaps.
III. Serotberapija. Od 84 bolestnika, kojim se je uštrcao serum za prve apyrexije,
bilo je od 45 = 53·57% relapsa, a kod 39 = 46·43% ostade febris recurrens sine recursu.
Od 152 bolestnika, koji nisu specifički liečeoi, bilo je samo 25 slučajeva = 16·45% s jedinim
napadajem .
Frangulea (Rumunjska). Pathogenie de la fievre typhoide et les e1Teurs de .la
theorie mic1·obienne actuelle. (Pathogenija typha i pog1"ieške sadanje mihobne teorijeJ
Typbus abdominalis - trbušna pošalina može nastati pod stanovitimi uslovi spontano, ..
t. j. bez sudjelovanja Eberthovih bacterija. Bacterium coli može uzrokovati pošalinu pod
uplivom prehranjenja, odn. moralne depresije. Ova na novo zadobivena · svojstva može pre ­
nieti bacterium coli i na novo hrani vo tlo. Dapače ono može mienjati i svoj oblik . . Speci­
fičnosti bacterija da dakle ne ima, a ako je ima, samo je relativna t. j. prolazna. O mienf
forme da se više ne da dvojiti. To je u skladu s usavršivanjem svib živih bića trani!forma-
·

394 Liečnićki Viestnik 1897. Br. 12.
------------ ·- · · · ··------ -- -- --·----
cijom. I s praktičkoga gledišta je to shvaćanje važno. Na osnovu toga shvaćanja bit će
laglje stvoriti uvjete za zapTečivanje pošaline i drugih kužnih bolesti.
Rubel (l'etrograd). O liečenjtt pneumonije velikimi ob1·oci digitali.s!t. Predavanje je
posve polemičko proti P e t r e s e u, koji je davao velike doze (4·0-12·0 grama digitalia
na dan) vojnikom, te je tvrdio, da je imao vrlo liepih uspjeha. Na osnovu radnje A n t on
i n a - učenika P e t r e s e o v a pobija R. navode posljednjega, označujući velike obroke
digitalisa ne samo nekoristnimi, već dapače škodljivimi.
7. sj ednica. 2±. kolovoza prije podne.
Gilbert (Paris). St1" les causes essentielles de la chl01·osc. (0 bitnih uz1·ocih chlo-
1"ozeJ G. opisuj e u kratko postojeće teorije o r.hlorozi : geuitalnu, ž ivčanu, probavnu, vascu]arnu
(V i r e h o w). On sam je pristaša haematičke, krvne teorije. Njemu je chloroza
eamostalna prvotna bolest krvi, označena tim, da se haematoblasti vrlo težko pretvaraju u
krvne bobice i da su ove često nepravilna oblika. Uzroci. zašto je tvorba krvi u tom
smjeru poremećena, valja većinom tražiti u nasljednih uplivih; poznato je n. pr., da je
chloroza česta u tuberculoznih obiteljih. U drugom redu je aetioložki momenat: hysterija,
rhachitida, rheumatizam i arthritis def. Chlmoza je pojav degeneracije, odakle se lasno tumači,
da ima uz nj u hypoplazija aorte, uzke krvne žile (i odvodnice i dovodnicP-) atrophija
srdca, genitalnih organa i bubrega ; prvotna uzina ušća mitralnih zalistaka. Ovi degenerativni
upli:vi češće djeluju na ženski spol, najpače u doba razvoja, za koje je djelatnost
krvi osobito živahna. Često pospješuju vanjski uzroci postanak poremećene tvorbe krvi. ·
Golubin (Moskva). De l' etiologie de la chlo?·ose d' ap?·es des obscrvut'ions cliniqttcs.
(Ob aetiologiji chlo1·oze po klin·ičkom opažanju.) Chlorozu valja smatrati samostalnom
bolešću. Pojavi na. raznih organih su nuzgredni - znakove ne treba smatrati uzrokom.
Izhodište cbloroze je nedostatna i nepravilna tvorba krvi u tielu. Ona se može razvijati
prvotno i kao posljedica drugih bolesti, koje slabeći sve funkcije život.a medju ostttlimi i
tvorbu krvi zaprečuju. Tvorba krvi je često oslabljela, osobito za vrieme razvoja, ponajpače
kod nasljedno obterećenih osoba. Žena se bolest· laglje dopadne, nego li mužkaraca, jer je
tvorba krvi u žena u obće sporija. Broj crvenih krvnih bobica je maji, a manji i adržaj
istih na haemoglobinu. Na ove dvie činj

396 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
chemičkim iztražiyanjem želudca nije stvar razbistrila, jer se često prije osjeća tumor
nego li se pojavlja reakcija mliečne kiseline, a bez toga symptoma možemo staiti diagnoz
istinabog samo vj erojatnošću. Sada se samo zato ranije operim, jer se laglje odlučuje 11a
operacij u. Rana operacija većinom ovisna je od ranijega poznavanja tnmon1 . Gastro;;tomija
je samo vrst euthanazije. Bolestnika s carcinomom na cardiji ili u oesophagu hraniti

398 Liećnički Viestnik 1897. Br. 12.
se s DJlml IzmienJUJU. Kadšto nastupa smrt u napadaju. Razudbom konstatuje se ili neznatan
hydrocephalus ili hyperplazija thymusa (status lymphaticus), kadšto bronchitis ili
lobularna upala pluća, riedko oedem glottide. Bolest najčešće je motrena u proljeću kod
djece od 3 mjeseca do konca treće godine, a to da dokazuje uzki savez s rhachitidom, a
uz to da mnogo djeluju takozvane respiratorne noxe Kassowitzuve (boravak u izkvarenom
zraku u sobah). Duljim uplivom ovih noxa da nastaje nepravilna smjesa sokova
(dyskrazija), a nepravilnim hranjenjem živčevlja da nastaje podražno stanje, koje je substratom
opisanoga kompleksa symptoma.
Strogo se od ove (idiopatičke) tetanije rhachitičara ima lučiti ona rjedja vrst tetanije
u smislu autora. E. dieli ovu prema intermitujućim i trajnim kontrakturam. Dolaze u
tečaju bolesti probavnih organa, riedko poslije kužnih bolesti, a nisu ograničeni niti dobom
godine, niti dobom života. Lučiti se ima od tetanije pseudotetanus - dječaci obole bez
povoda pod znakovi traumatičnoga tetana i leže 6-8 nedjelja u toničkom grčevitom
stanju, koje obuhvaća sve mišice, osim onih u očih, n gornjih okrajninah i osim mi§ica
disanja. Bolestnici beziznimice ozdravljuju. Dvojbeno je, da li ovakovi slučaji esencijalne
kontrakture spadaju k tetaniji. - Fr a nk l v. H o e h war t misli, da mora kod razvoja tetanije
ipak sudjelovati i neki vanjski upliv - jer je ta bolest u nekih gradovih dosta česta
(Beč, Heidelberg', u nekih opet sasvim nepoznata. U Beču da je ima istom od 70-ih
godit;Ja, a u Parisu da je sad ne ima od 30 godina, a prije da je opet tamo bila česta. -
Escherich u zaglavnoj rieči navadja, da pitanje nije izcrpljeno. Laryugospasmus da
može biti symptom akutnoga hydrocephala, ali ima i laryngospnzma bez tetanije i bez
eklampsije.
Baginsky (Berlin). Pr01njene Tc1·vi ·tt boZestne djece. Izvješćuje. pregledno o djelovanju
liečnika u bolnici cara i carice Friedrich od njezinog osnutka do sada ob iztmži ·
vanju krvi. Radnje Felsenthalove, Bernhardove i Schlesingero ve publicirane
su u "Archivu fiir Kinderkrankbeiten". Bolesti prave anaemičke naravi redaju se oku
nnaemije pseudolenkaemičke od jednostavne rhachitide s povećanimi slezeni, do najteže
perniciozne anaemije.
Sjednica 20. kolovoza po podne.
Camillo Hajech (Milan). Ob ernpyernu lcod djece. Diagnoza pleuritide teža je
kod djece nE>go li kod odraslih. Najbolje je sredstvo za diagnozu empyema pokusna pun kcija,
ona najmanje vara, ako se pravi uz kliničke symptome.
Wermel (Moskva). O Žtttici novomdjenčudi. Mehanizam te žutice jest: nslied
venoznog uzpora znatno razširene capillare stišću i žućne capillare i jetarne stanice, a od
tuda nastaje uzpor žući u jetrih. Tomu ima dokaza, da djeca preminula za poroda pokazuju
vrlo znatni uzpor žući. To dokazuje i mikroskopsko promatranje: kliničkim opažanjem.
Izmetnine nisu bezbojne, jer nisu sve žućne cievi zatvorene, a zato ima i u mokraći samo
malo pigmenta. Sve komplikacij e u porodu pospješu,jn razvi tn k žutice. Žuti en je u direktnom
savezu s odnošaji kolanja krvi u jetrih, a cirkulacija opet s dj elatnošću respiracije i cirkulacije
u novorodjenčetu.
E. Wang (Christiania). Diagnozct plućne tubeTlcttloze u p1·vih godinah životu.
Sjednica 21. kolovoza pr. p.
Ranke lMonakov) izvješćuje o lwnbalnoj punlcciji kod tttberc·ulozne upale -mozgovna
opnct. Qui n e k e pokušao je uš trca vati Pravazovom štrcaljkom tekućine u subarachnoidalni
prostor - kod pasa i kunića ne otvoriv kralježni kanal - te je tim mozgovni tlak povisio.
Obratnim načinom drži, da se dade mozgovni tlak umanjiti, ako se tekućina . iz
subarachnoidalnoga prostora izsiše. U prosincu 1890. zabo je tanku canulu izmedju III. i
IV. krstnoga kralježa u subarachnoidalni prostor kod 1% godišnjega dj eteta, koje je bolovalo
od leptomeningitis infant um (H ug u e n i n) ili hydrocephalus acutus infantum. Ovo
je diete ozdravilo. .
.
Na X. kongresu za unutarnju medicinu izvjestio je Qui neke o "hydrocephalu",
ter je već tom Agodom mogao priobćiti niz zanimivih opažanja, pa su se skoro dali vrlo
mnogi klinici na iztraživanje toga postupka.
.Br. 12. Liečnički Viestnlk 1897. 399
Tečajem vremena rabila se lumbalna punkcija kod raznih mozgovnih bolesti, radi
toga suzio je R. svoj referat na pitanje : Što koristi !um b alna pnnkcija u thei'a·
peutskom i u diagnostičkom pogledu kod tuberculozne meningitide odnosno
akutno ga b ydrocepbala starih? Na temelju vlastitih i tudjih opažanja dodje
do odgovora : osim nekih vrlo kratkotrajnih pobolj ši ea, koje brzo prolaze - ne koristi
therapeutski ništa, a vriednost joj je u di:tgnostičkom pogledu vrlo neznatna i vrlo ograničena.
- Monti (Beč) izjavljuje slično svoje mnienje o lumbalnoj punkciji na temeju
21 slučaja. - Fa l k e n h e i m (Kiinigsberg) misli gledom na vrlo tegotnu diagnozu izmedju
meningitis serosa acuta, meningitis tuberculosa i meningitis cerebrospinalis epidemica,
da je uputno praviti lumbalnu punkciju već zato, jer kadšto ublažuje opasne symptome.
- Racz)' n sky (Krakov) pravio je lumbalnu punkciju 26 krat kod hydrocepbalije, medju
ovimi 5 slučajeva s hydrocepbalijom poslije meningitis cerebrospin. epidemica. Kod jednostavnih
hydrocephalija ne ima nikakova uspjeha - kod potonjih 5 slučajeva popustila je
glavobolja i subjektivni osjećaj pritiska.
Concetti (Rim). Lučbeno i bacte·r· i oZožko iztm.živanje hyd1·oce1Jhaličlce telcuine.
Punkcijom zadobivenu tekućinu iztraživao je C. i pronašao, da je slabe lužnate reakcije,
da je spec. težine 1005 -1010, da ne djeluje otrovno na životinje. Albumena ima vazda
0·25"/00• Ne sadržaje glykoze, niti peptona, niti mokraćnine, niti Hg. niti KJ. Iz toga se
zaključuje, da ta tekućina nije niti transsudat niti exsudat, već prava sekretna tekućina.
Ova tekućina sprečava razvoj pathogenih bacterija.
Monti (Beč). K pitunj1, što v·riedi laparotomija lcod tuberculozne upale 1Jotrbušnice.
Peritonitis tuberculosa sa seroznim exsudatom može se izliečiti unutarnjim liečenjem,
nu mnogo rj edje i istom duljim nastojanjem, nego li lapnrotomijoru. Lapnrotomija daje
vrlo povoljan uspjeh, ako je exsudat serozna tekućinn, ali ima i recidiva i lokalizacija n
drugih org:nih. Ako su crieva srasla i sliepjena, a mesenterijalne žliezde znatno povećane,
upjeb je laparotomije nepovoljan. Dosadanje izkustvo je preneznatno, da se može
izreći konačni sud, samo kod tuberculozne upale potrbušnice sa mnogo židkoga seroznoga
exsudata je uspjeh laparotomije vrlo povoljan.
Bokay (Budapešta). lntubaciju u dječjoj p1·alcsi izttzumši diphthe1'iju. B. je veliki
zagovornik intubacije (O' Dwyer-ovoga postupka) kod svih vrstih stenoza, kod potežkoća
decanulementa, kod stranih tjelesa u grkljanu i kao podpomngalo tracheotomije.
Sjednica 21. kolovoza poslije podne.
Johannessen (Christiania). O 1·hachitizmu u Norvežlcoj. Mislilo se je prije, da je
rhachitizmn riedka bolest u Norvežkoj - novija iztrnživanja uče, da ga ima dosta razšireno
i n ravnicah i u brdovitih krajevih - u sriedi zemlje i uz more do 71 11 šir: O 6 postotaka
cieloga pomora odpada na rhachitiz:m po prilici isto toliko, koliko odpada na pyaemij u
ili zapletaj crievlj a, ili na organske bolesti mozga. Kao uzroci spominju se zla i nedovoljna
hrana i respirato;ne škodljivost.i . .Bolest je češća kod dječaka - na nje odpada
57%, dočim na djevojke samo 43°/". - Kod diskusije naveo je Escherich (Gradac), da je
kod jednoga rbachitičnoga djeteta Rontgenovimi traci snimio fotografiju ruke na početku
liečenja !l phosphorovim ribjim uljem i poslije 2-mjesečnoga liečenja, i da na zrncih ossifikacije
na ruci nije našao nikakovih promjena, akoprem je diete popilo 7 boca tog ulja.
Lange (Leipzig). Rhuchitizam u Saskoj i metodika slc16pnog iztraživunja.
To bl et z (Gradac). PoZym01phija i differencialn.a diagnoza rubeole. Predavanje je
posve polemičkoga sadržaja.
Sjednica 23. kolovoza poslije podne.
Rezultati liečenja sa senmwm diphtherije i d1·ugih bolesti.
Monti (Beč). Dokazano je statistikom, oslanjaj ućom se na velike brojeve, · da je
serumtherapija umanjila pomor kod diphtherije. On ima od 249 slučajeva pomor od 17%.
Rezultati su promjenljivi prema raznim f01·mam diphtherije ; najpovoljniji su slučajevi
s fibrinoznom formom. Osobito je povoljan upliv serumtherapije na slučajeve s afekcijom
grkljana, jer i dosta težke diphtheritičke laryngostenoze izcieljuju bez chiruržke pomoći.
On je rabio intubaciju i tracheotomiju samo kod onih slučajeva, koji su vrlo kasno došli

400 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
na Iiečenje. Ali serumtherapija da povoljno upliva i na posljedice. Kod 140 slučajeva
fibrinozne diphtherije bilo je samo 13 kljenuti, a 10 krat albuminurija. Manje povoljan je
uspjeh serumtherapije kod phlegmonozne ili mj ešovite forme. Od 88 slučajeva umrlo je
17 t. j. 19·2%. Ali rezultat je ipak bolji nego prije serumtherapije, gdje je referent imao
25_:_40"/o pomora. Kod mješovite forme 1j edje je moguće obustaviti napredak infekcije na
grkljan, tracheotomija je češće potrebna, a ozdravljenje rjedje. I posljedične bolesti su
češće, kod 88 slučajeva bijaše 13 kljenuti, 12 krat albumimuija, 22 krat kljenut i albumimuija,
3 krat ognojak žliezda, 2 krat septička pneumonija. Liečenje traje dulje, nego li
kod fibrinozne forme, a čim kašnje bolestnici dodju na liečenje, tim je manje nade na
uspjeh. Najnepovoljniji je uspjeh kod septičke forme, on je imao kod 21 slučaja 16 smrti
t. j. 76"/o,
Serum ima samo imnnizujnću snagu za 5-6 nedjelja, a drži, da se imunizacija
samo onda sigurno postigne, ako se upotrebi 500-600 jedinica antitox-init.
M. drii, da će se nepovoljnim dogadjajem kod uporabe seruma izbjeći, ako se upotl·ebi
samo serum visoke vriednosti, gdje se dakle uštrca samo malo bjelanka, jer samo
uštrcane bjelankovine prave te neprilike.
Martin (Genf). Kroz 10 godina prije serumtherapije bijaše pomor djece u bolniei
u Genfu 33, od kada se serum rabi 12·5"/o. On zagovara i serumtherapijn i preventivno
ciepljenje. On je imao prigode preventivnu serumtherapiju pokušati u zavodu za oporavljajućn
se djecu. Od 29 obskrbljenika obolio je jedan od cliphtberije, ovaj je predan u
bolnicu, ostali su preventivno ciepljeni, nijedan nije obolio. Skoro zatim primljena u dva
oporavljenika, koji se nisu preventivno uštrcali, oba su oboljela od diphtherije. - J ohannessen
(Ohristiania). Od 1131 osobe, liečene serumom, umrle su 73 t. j. 6-5''tu, dočim
je pomor za Norvežku od g. 1867-1893. bio 23·5"iu. - H eu bner (Berlin). l'riobćuje, da
se na njegovoj klinici beziznimice preventivno ciepi proti diphtheriji, i da od toga doba n
dječjoj klinici u Ohariteu ne ima kućne epidemije. - Escherich (Gradac). Pravio je pokuse,
ne bi li pošla za rukom imunizacija serumom kroz probavila. Pokusi pravili su se
tako, da se je žilosjekom prije i poslije podavanja seruma izvadjena krv izpitivala kvantitativno
gledom na svoju snagu paralizovati cliphtherički otrov. Uspjeh bio je niečau i kod
podavanja na usta i podavanjem u klysmi.
Bayeux (Paris). Novi kl·inički znak, koji iziskuje chi1·wržlco pos·redova.n.ie korl
crmtpct . Ob ovom predavanju koj e je izazvalo dulju diskuziju, iz1·jestit ćemo doknadno.
Sjednica 24. kolovoza.
Kakova je mzUka iz·medju namvne hmnitbe i hmnitbe iz 1·ulce lcocl cljece s ylecli.štt
1Jhysioložlcoga i 1Jctholožkogc.
Escherich (Gradac) ograničuje se samo na jednu točku ; poznato je, da su djeca
hranjena iz ruke kravjim mliekom ili smrogati prehranjena (surmenage), uslied toga da
ostaje hrana predugo u želudcu, a odavle da potječe dispozicija za abnormalno vrienje u
crievlju i razne dispepsije. Prividna imunost proti toj bolesti, koja se kadšto opaža kod
djece uz užitak nepodpuno steriiizovanoga ili upravo nakuženoga mlieka, ima se pripisati
neozliedjenoj motornoj funkciji ž.-ludca i resorbirajućoj, bacterije uništujućoj sposobnosti
crievlja. S toga valja osobito kod hranjenja iz ruke točno označivati količinu hrane, koja
se podaje i sti·ogo ustanoviti vrieme medju pojedinimi obroci.
Seh lassmann (Draždjani). Razlike jesu : 1. napršće dobiva s1·oju hranu neposredno,
prostu od svih klica ; mlieko od životinje jest ili može biti nakuženo. Ako je i
pošlo za rukom ove klice uništiti, a ono ostaju ipak u mlieku prodnkti miee tvari iz
istih. 2. Da se te klice unište, treba da se mlieko sgrije do vrienja, a time se stinu bj elankovine
u mlieku, organska phosphorna kiselina se alterira, a mast se promienjuje i fizikalno
i kemički. Glama pako razlika 3. jest: različiti kemički sastav ženskoga i životinjskoga
mlieka. Žensko mlieko ima u sebi absolutno manje bjelankovina i manje prema N
prostim sastavinam. Osim caseina ima u ženskom mlieku još jednu raztopljenu bjelankovinu,
koja je prosta od phosphora, a sadržaje do 1·65% sumpora. Prisutnost najvažnijih
sumpornih i pbosphornih slučaka u raztopini, to je najvažnija razlika izmedju mlieka od
žene i onoga od životinje.
.... .. .. ._
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 401
Escherich predavao je mjesto Pfaimdlera (Gradac) o pl'(Jstomosti i mztezivosti
dječjega ieludw. Predmet nije za referadu, pošto je skroz troretičke vriednosti. .
Johannessen (Ohristiania). Studija o pot·reui hrane kod zdra1Jih napr.9četa. Da
se sazna potreba hrane zdravih naprščeta, potrebno je iztražiti sastavak mlieka, količinu
hrane, što ju diete uzimlje i mieou tvari n dj eteta. J. i dr. Wang iztraživali su to u tri
serije, te ustanoviše bj elankovine, mast i slador u mlieku i količinu mlieka, što ga je diete
popilo. Kod svakoga sisanja uzelo se prije, u sredini i na koncu sisanja, nešto mlieka -
od svake probe uzelo se po 5 ccm. u bocu, te sn se u smjesi ustanovile kvantitativno sve
snstavine. Djeca su se prije i poslije hranjenja mjerila na vagi. Osim toga ustanovljivala
se je perspiratio insensibilis mjerenjem na vagi jedan sat poslije hranjenja. Hmneće matere
imadjahu 28, 22 i 30 godina. Odlučivalo se je mlieka 1100, 1200 i 1350 grama u 24 sata.
Spec. težina bijaše izmedju 1027 i 1032, bjelankovine izm. 0·9 do 1·3°/0, sladora izmedju
5·2 i 6·3%, masti izmedju 2·7 i 4·6%. M1wti i bjelanka bijaše više u probah poslije sisanja,
sladora bijaše više u sredini sisanja.
Djeci bijaše 18, 15 i 13 tjedana. Sva dj eca su postajala teža, i to 11·5, 16·0 i 24·5
grama na dan. Iztraživanja trajala su kod svakoga djeteta 6 dana. Djeca su uzimala . hrane
prosjekom na obrok br. I. 128, br. II. 182, br. III. 157 grama.
Gubitak perspiratione insensibili bijaše prosjekom za sat kod br. L: 2·30, kod br.
II. : 2·20, kod br. III. : 1·45. Gubitak bijaše noćju manji nego li danom. Djeca dobivala
su 7 obroka na 24 sata. U calorijah primalo je br. I. u prosjeku 70 na 1 kilogram tiela,
br. II. 106, a br. III. 105.
Keller (Vratislava). P1·ilozi k spoznaji izlučivnnja i miene phosphora tt rZTobne
rZ.iece. Absolutni brojevi phosphorove kiseline u mokraći djece hranjene iz ruke jsu već
nego li kod naprščeta.
Violi (Carigrad). O yroljevu, koji pmti bolesti dihala. Motrimo ljeti vrlu često
akutne jako težke dyspeptičke dysenterije sa sluzavimi krvavimi fltolicami, visokom temperaturom
uz bronchitis, bronchopneumoniju, pneumoniju. Pita se, što je prvotna bolest, a
što. komplikacija? Po mnienju predavaoca ima se therapija udesiti i prema bolesti dihala
prema bolesti probavila.
Sjednica 25. kolovoza.
lmerwol (Jsy). U1·eth?-itis gonor?'lwica u male djece. Kod 10 dječaka izmedju
2-10 godina motrio je I. tu bolest ; bila je upala vod.opusta, izciedak gnoja, trajala je
3-6 nedjelja, a u gnoju nadjeni su gonococci. U svih slučajevih prenesena je bolest od
osobe na osobu; ili spavanje sa služkinjom ili materom s blenorrhoeom, spavanje uz
!Jlenorrhoičkoga mužkarca, igranje s geuitalijami oboljelih odraslih blenorrboičkih osoba.
Tečaj, trajanje i znakovi kao kod kapavca odraslih. U većini slučajeva balanitis i phimoza.
Escherich (Gradac). Sp eei{ički budioc dian·hoeae drobne cljece. (Ente·rit,is od
strep tococca.) Osim proljeva drobne djece, osnovana na dyspeptičnoj osnovi, ima i pro! jeva
nakužnog uzroka, akoprem se nije moglo pronaći budioca. Posebnim načinom bojadisanja
pošlo je E. za rukom u stolicah trojice pod znakovi težke follikulame eriteritide bolujuće
djece pronaći vrst streptococca, koju drži za budioca te bolesti. Taj streptococcus našao se
je i u stolici, nadalje u mokraći i u krvi, a kod sekcije našao se je i u drugih organih
- a mogao se je kultm·ami razplodjivati. Streptococcus enteriti dis tvori u crievlju

402 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12
svemu tomu nije u svakom slučaju kdva škola, već često i nuzgredni predmeti, koji se
kod kuće uče (glasba, jezici, ručni rad, risanje itd.), koji predmeti isto tako obterećuju
duševne sile mladeži, kao što i školski predmeti. S druge strane pako da je izvjestno, da
i nesbodoa naukovna osnova uzrokuje razne školske bolesti. Nuzgredno spominje i oerie­
eno pitanj e o držanju kod pisanja (koso i uzpravno pismo), nadalje i okolnost, da u
školah s naukovnom gromadom raste postotak hatkovidnosti (u Njemačkoj u seoskih
školah l Ofo, u srednjih 10"/. ; u gimnazij ah 28"/.,) ; dn je po B i r g e r s t e i n o v i h iztraživanjih
za manju djecu jedan sat predugo naukovno vrieme, i da je stanka orl dva satft o podne
po S t r e s b a e h u i Fr i e d r j e h u, prekratka, da se djeca od prije podnevnoga naukovnoga
napora odmore. S toga zahtjeva dovoljno dugi odmor izmedju pojed
i n i h n a u k o v n i h s a t i, s k r a ć i v a n j e u a u k o v n o g a v r e m e n a, a p o s l i j e
podne neka u obće ne bude predavanja!
Schmidt-Monnard (Halle n 'S.). Rezulta•. i njegovi temelje se na motrenju više
hiljada djece prije i za škol!!koga vremena. Djeca dolaze slabo razvijena u školu. Težina i
duljina raste u prvoj školskoj godini vrlo neznafno samo po pr. l kg. odn. 4'/2 cm. prema
većem godišnjem prirastu j pdje i poslije.
Nakon svestranog izpitivanja raznih školskih godišta u raznih školskih zavodih iz­
javljuje: čini se, da nije škodljiva samo množina rada već i način, kako je gromada razdieljena
na dan ; ako ima vremena · za igre kretnjom, da je boležljivoRt manja. Nitko neka
ne misli, da se mnogim naučailjem odgajaju učeni i sposobni ljudi. Tako postići će se,
da će mnogi postati nervozni i dogodice mnogoznalice. Dobro shvaćati će samo onaj, kojemu
mozag nije preobterećen. U Švedskoj je to dokazano, tamo ima škola s 20 i s 30 nčevnih
sati, a bolji je uspjeh postignut u onih, gdje je manje učevnih sati. Ima još vasda zavoda,
gdje su djeca naukom preobterećeoa, a u tih zavodib raste od tečaja do tečaja broj bo­
ležljive djece. Nu stvar poboljšati će se istom onda, ako će se slušati i liečnik, a ne
samo pedagog.
Wirenius (Petrograd). Umo•r djece u školah odvisan je: l. od vanjskog uredjeoja
škole, 2. od slaboga sustava tiela i od slaboga zdravlja djece, 3. od školske uprave i 4·
od nerazmjerja izmedju mda i izmedju snnge i sile djeteta. Prve tri točke uplivnju posredno,
četvrta neposredno na to, da se djeca odviše umaraju. Nedostatci sada vladajućega
pedagožkoga sustava jesu : l. što ne ima sklada u obuci (odviše se upliva ua duševnu
djelatnost), 2. što se zapušta vježba organa perifer·uoga živčevlja, 3. što se zapušta volja u
slične djece, 4. što ne ima strogi sustav nauke, 5. što ne obstoji razmjer izmedju učevne
gromade i izmedju poprečuih duševnih sila učenikovih, 6. što ima odviše učevnih sati i što
nisu shoduo razmješteni.
Barnowsky (Lavov'. Stavlja sli edeće predloge, koje je 14. sekcija XII. medjunarodnoga
kqngresa i primila :
l. Naukovne osn o ve svih škola imadu se pregledati i gledom na sadržaj i gledom .
na obseg i neka se po potrebi umanje, tako da se ne mogu preobteretit.i školska djeca.
2. U svih školah neka se uvede obligatorna obuka u tj elovježbi, i to tri krat na
tjedan, kod svake škole ima bit.i dvorana za gombanje za zimu i vježbali§te pod vedrim
nebom za ljeto.
3. U svakoj školi neka budu dva krat na tjedan . igre u kretnji i u gibanju ; svaka
škola da ima za to igralište. U većih gradovih neka su ova igrališta izvan središta gmda.
4. Svaki tjedan u zimi i lj eti nekR se dj eca vode sa školom na veću šinju. ·Ove
tj elesne vježbe (2., 3" 4.) neka su tako rar.dieljene, da bude svaki dan uz duševni napor i
·
tjelesna vježba.
5. Na. svih naukovnih i obrazovnih zavodih imadu biti namješteni učitelji, koji su
stručno obrazovani, a ovim neka se povjeri obuka u gombanju, vodstvo u igrah, u obće
tj elesni uzgoj dj ece. Uz to neka se stave i naukovni i obrazovni zavodi pod potojani
lhičnički nadzor.
6. Tjelesni uzgoj slabašne mladeži i one nepravilne konstitucie neka se stavi pod
liečnički uzgoj.
8. Za slabu, boležljivu i aoaemičk . u djecu ueka se ustroje zdravstvene i liečitbene
prazničke kolonije bud u gorskih predjelih, bud u planinah, bud na morskoj obali
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 403
·Tjelesni uzgoj mladeži. Kako da se u1·edi tjelesni uzgoj 'i tjelesne vježbe kod mladeži ?
Pal rnberg (Helsingfors . Kod većih zahtjeva umnoga rada školske dj ece valja što
više skrbiti, da se tjelesni razvoj pospješi, a to će se postići kretnjom i igrom na svježem
zraku i tjelovježbom, Ali ove tj elesne vj ebe ne smiju povećati broj naukovnih sati, već
one sačinjavaju takodjer dio obuke.
Tjelesni uzgoj u savezu s intelektualnim neka bude predmetom svakdanj e obuke,
dapače iza svakoga sata duševnoga rada neka sliedi tj elesna kretnja. Pedagožkn gimna­
f!tiku neka rukovode za to izobraženi učitelji. Vježbe nekn su po mogućnosti na svježem
zraku, a inače samo u vrlo zračnih prostorijah, u kojih ne imn praha i koje su dobro
ventilira ue.
Gospodja Vinogradova-Lukirskaja (Moskva) naglašuje, da je potrebno, ela
se tj elesni uzgoj uvede kao naukovni predmet. Ona drži, da tj elovježba na strojevih nije
za djevojke potrebna, mjesto nje neka se uvedu razne igre, loptnnje itd .. hodanje, bj ežanje,
skakanje, plesanje, sklizanje, plivanje, veslanje. f ona traži posebne prostorije za te vj ežbe
zimi, dočim želi da su lj eti pod vedl'im nebom. Sve tj elesne vj ežbe neka rukovodi za to
posebice izobr:lžen učitelj pod nadzorom školskoga liečnika.
Menella (Rim). O vožnji na bicyklu. On je protivnik vožnji. Voziti gmije se samo
tko je posve zdrav. Pogibeljna je vožnja za one, koji boluju na plućih, na srdcu i na mjehuru,
nadalje za stare lj ude; sa zdravstvenoga gledišta ne brani ženam vožnju. Pogibelji da
su kod vožnje, što se tielo brzo ohladi, došavši vožnjom u veliki znoj i što je spriečena ventilacija
u plućih sagnutim držanjem na kotaču.
Ruskić (Jekaterinoslav.) Borl1a 2Jroti ponwm djece. R. misli, da bi se pomor djece
mogao umanjiti, da se ustroji medjunarodno družtvo, koje bi imalo sakupljati znanAtveni
materijal, . ter na temelju toga viećati i ustanoviti, kako da se pomoru na,juspješnije stane
na put. Ulanovi podružnica imali bi zadaću podučavati siromašne matere u tjelesnom uzgoju
djece, ter im iz družtvenih sredstava ono pružati, što je potrebno za fizički uzgoj
-
i prehranu.
Odsjek za dermRtologiju i syphilis.
l. sjednica. 20. kolovoza.
Predsjednik Pospelov otvara sj ednicu i pozdravlja mnogobrojne učestnike (150).
On govori o načinu podučavanja dermatologije u Moskvi i crta historiju svoje klinike.
Kao začastni predsjednici budu izabrani : De Amicis (Napulj), Behrend (Herlin),
Campana (Rim), Crocker (London), Hallopeau (Paris), v. Horn (Amsterdam),
J u ll i en (Paris), K a p o si (Beč), Lassa r (Berlin), P e trini d e Gala t z Pe t er s en
(Petrograd), Pick (Prag), Rorsolimos (Atena) Schwimmer (Budimpešta), Tarnow skij
(Petrograd), Zeiss! (Beč), Unna (Hamburg), Watraszewsky (Varšava).
Tarnowskij (Petrograd) govori o syphil1tsu u Rusiji. Ta je bolest gdjegdje n
Rusiji izvanredno razgranjena. Imade pokrajina, gdje su Čitava sela okužena i gdje su od
cieloga pučanstva 2'/2% syphilitičari. Zemstva imadu zadaću, da se proti tomu bore, ali je
često uspjeh slab radi silnih potežkoća i radi oskudice liečnika. Drugo zlo je l e pra, koja
se u posljednje vrieme znatno širi. (Krim, baltijske pokrajine, srednja Azifa, Jaffa).
Gay (Kazan) govori o dennatosyphiligmphiji u Rus1:ji prije i sada. Prvi početci
te znanosti datiraju od god. 1863., te su se od onda uz marljiv rarl znamenite statistiske
syphilisa sasta vile. Radi pogubnoga širenja syphilisa insontium odredila je vlada, ·da se
imnde dermatologija i syphilis na izpitu pitati. Ugled te znanosti sve više raste, dokaz
tomu je veličanstveno uredjena moskovska klinika.
Hallopeau (Paris) : O toxinih u dennatologiji. On pokazuje, kako toxini često
svoje djelovanje očituju i na koži (erythem, urticaria, haemorrhagične, kadkada i suppu·
rativne erupcije itd.). Dermatologija treba u buduće da proučava te sastavine i nj ihovo
djelovanje na kožu.
Gaucher (Paris) : Na.e znanje o uetiologiji dermatoza i o mznih manifestacijah
syphilisa. Najznameniti uspjeh moderne medicine je spoznaja parazitarne naravi mnogih
bolesti, medju nj imi i raznih dermatoza. Retencija raznih toxina u tielu su · uzrok t. zv,

404 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
toxidermatozam. Radi uzkoga Baveza kožnih bolesti s promjenami u organizmu ne valja
strogo specijalistično obradjivanje dermatologije. Samo obća pathologija uz pomoć chemije
može dermatologu osigurati spoznaju bolesti. Isto vriedi i za syphilis, jer je to bolest
totit{s substantiae. · Ne ima organa, koji ne bi mogao oboljeti orl syphilisn; pa uz para- i
heredo-syphilis valja proučavati čitavu pathologiju, i to ne specijalistički, nego u uzkom
savezu s čitavom medicinom.
2. sjednica. 21. kolovoza.
Nikolskij (Kiev) posvećuje nekoliko rieči uspomeni n posljednjih godinah preminulih
učenjaka Leloii"a i Feularda u Francuzkoj i Stnkovenkovn. i Smirnova
u Rusiji. .
Kap os i (Beč) : O milliti1·noj tttbe1·c·uloz-i ko,fe i bližnjih sluznica. Imade raznih
vrsti tuberculoze kože. Kraj nj ihove zajedničke aetiologije, ipak se ne može napustiti točno
razlikovanje pojedinih kliniČkih formn.. Patholožko-nnntomske oznake su takodjer još ue­
sigrne. Milliarna tuberculoza kože pako jest vrlo iz:azita bolst . .. Govornik sa _o hćt e
preglrd literatnre i referira o 22 vlastita slučaja s raznoltkom lokahzaclJOm. Kod gd]ekOJlh
811 bile i sluznice oboljele. Od ovih je 12 slučajeva obducirano, te su se kod njih našle
težke tuberculozne promjene u nutarnjih organih . . Najviše je karakteristična razvredica
(uJcu) i rub milliarnih čvorića. Često se mogu uaći tubercnlbacilli, gdje to nije moguće,
ipak je za diagnozu dovoljan klinički karakte . Za difere cijalnu .. dia . gno u je važan . ca ·­
cinom i lupns. Diagnoza nije težka. Prognoza Je kod slučaJeva, kOJI man Jako razgran1em,
quoad processum localem povoljna. Bolest sluznica nije karak : eristična, p : ama :o 1 . u je
ovdje diagnoza težka. I til nij e prognoza absolutno loša. Tako Je n. pr. uspJelo defimt!Vno
izliečiti mazanjem s jodoformovim glyceriuom jedan težki .slučaj diseminirane milliame
·
tuberculoze ustne šupljine.
Schwimmer (Budimpešta) : Tube1·culose primitive de l.a peat. (Prvotna tnbercnloza
kože.) Diagnoza tih bolesti. najviše ovisi o kliničkoj karakteristici. Razlikuje četiri vrsti :
a) U l e er a e i j a. S početka nalazi se u blizini sluznice čvorić, koji se pomalo razpada.
Ulceracija može i u dubljinu napredovati, te može izjedati i kosti i hrskavice. Bolest je
dosta 1iedka. b) L u p u s. Obćenito se drži, da je lupus primi tivna, izvana uciepljena
tuberculoza kože. e) Skrophuloderma je češće sekundarna tuberculoza kože. Mnogo je
rj edja, nego li lupus, a šiTi se uzduž lymphatičnih cievi. Ona se često kombinira s lupusom,
a obuzima čitavu kožu. d) Tuberculosis verrucosa cutis nalazi se izmedju genuine
tuberculoze i lupusa. On ne pravi ulceracija, te može nastati exogenom infekcijom bncilli.
Prognoza je mnogo povoljnija, nego li kod ostalih formft..
Sack (Heidelberg). Tubei"Ctlosis ven·ucosa cutis. On smatra tubere. verrnc. cut.
za zanimivu varietetu lupozne bolesti površnih slojeva kože. Kliničke i histoložke oznake
ove. varietete postoje doduše nedvojbeno, ali se dadu posve naravno protumačiti pokraj
anatomskih i histoložkih osebina onih predjela, gdje je ta bolest običn lokalizovaua (ruka,
podlaktica). Konačno izvješćuj e govornik o jednom bolestnikn, kod kojega se je od infekcije
jednoga panaricija razvilo više pl11ques verruc. tuberc. sukcesivno uzduž površnih lympha­
tičuih cievčica. Dok su bili stariji plaques jaqno verrncozni, kod mladjih nije bilo traga
verrncoziwsti. Malo po malo a:ficirale su se cubitalne i axillarne žliezde, dok napokon ne
umre bolestnik na phthizi pluća. - Kod di'!kusije sudjeluju Unna, Kaposi, Lassar
e a m pana.
Barthelemy (Paris) demonstrira nekoliko slika iz F ournierove klinike. Prigodom
pokazivanja slčaja syphilisa dotakne se pitanja o p1·imarnom afelctu. Drži, da bi tu trebalo
revizije, jer se umnaJ.aju u Parisu slučaji, gdje se razvija syphilis bez inicijalne scleroze.
N. pr. u jednom slučaju, gdje je bio syphilis prenešen s nečistom Pravazovom štrcalj kom
i gdje se ipak nije bila razvila scleroza.
3. sjednica 22. kolovoza prije podne.
Li n d stro m (Kiev) : .Djelovanje žive na kt·v syphilitičnih za vrieme njihovoga
liečenja s intmvenoznimi injelccijami. Rezultati iztraživanja su ovi : Minimalne množine
Hg nemaju therapeutičnoga djelovanja, nu uplivaju na krv tako, da se eryth_rocyti i oxy-
Br. 12. Liečnički · Viestnik 1897. 405
haemoglobin pomnože, dočim se broj leukocyta smanji. Ovo se dj elovanje može konstatovati
već iza prve injekcije od 0·001 sublimata. Kod 0·15 sublimata pokazuju se symptomi
anaemije. Male doze imadu therapeutičnoga dj elovanja, jer povećaju diurezu i jer prieče
regresivne metamorfoze erythrocyta.
Wo l ff (Strassburg) : Metoda liečenja syphilisa s otopivimi i netopivimi injekcijami.
Za uspješno Iiečenj e ne treba mnogo žive. Hg treba da se brzo razširi po organizmu . Salivacijn
ne treba smatrati za pogibeljan symptom. Ona se pojavlja kadkad kod minimalnih
doza, dočim je često kod velikih doza ne ima. Prispodobio je medju sobom sve poznate
preparata. Nije nikad vidio, da bi bili nastali od calomela težki abscesi. Ali taj preparat
ostaje odveć dugo u tielu, jer se težko resorbira i polagano izlučuje. S albuminati je predavatelj
zadovoljniji, a . još bolje su Mehringove organske sastavine Hg (asparagin, succinimid
itd.). Kod ovih je resorbcija i eliminacija brza, a uzporedno š njimi ide i promptno
therapeutično djelovanje. Iza nekoliko dana prestaje eliminacija, te ostaje neki ostatak u
tielu tako, da se iza više injekcija živa skuplja u tielu. Iza 3 do 8 dana obično nestanu
manifestni pojavi. Kao dokaz spominje slučaj, gdje se bolestnik s nekoliko stotina inunkcija
nije mogao riešiti ulceroznih papula na sluznicab, dočim su organske Hg sastavine u
formi injekcija promptno dj elovale. Najbolje reagiraju onakovi bolestuici kod toga liečenja,
koji prije nisu upotrebljavali H g. - J u ll i e n (Paris) je vi§e za netopive preparata spec.
calomel i ol. cinereum. Prvo dj eluje vrlo žestoko i brzo, drugo pako ne pravi boli, te djeluje
blaže i polaganije. S toga služi prvo za floridne slučaje, dočim imade oi. cinereum
više prophylaktičnu vriednost. Najbolje je u nates injicirati. Abscesi, koji kadkada nastanu,
su obično posljedica sekundarne pyogene infekcije, aseptikom se može tomu predusresti,
ali i aseptičnih abscesa sa sterilnim gnojem imade .kadkada iza injekcije (osobito calomela).
:Na Fournier o v oj klinici uporablj uju se uspješno injekcije s calomelom proti lup usu
i tuberculoznoj adenitidi. - Gaucher (Paris) govori proti netopivim preparatom. Liečenje
s netopivimi soli trebalo bi biti samo iznimice dozvoljeno. Interna medikacija Hg
pilula kombinovan!J, s frikcijami podpuno nadomješta injekcije. Od ovih su samo one s topivimi
soli opravdne. Disolucija netopivih soli je tako nepravilna, da prieti pogibelj intoxikacije
i embolije. Topivi preparati dj eluju sigurno, pravilno i dadu se graduirati. Od
netopivih smjelo bi se još jedino ol. cinereum upotrebljavati. 7 Rosenthal (Berlin)
govori proti Gaucheru. U Nj emačkoj postignuto je sa svimi sredstvi jednako uspjeha i
neuspjeha. Embolije obično nisu pogibeljne. Manje opreza nego calomel i oleum cinereum
iziskuju kod uporabe hg. salicylicum, thymolicum, oxydat. flav. itd. - Petersen
(Petrograd) resumira, da je glavni uspjeh u individualiziranju.
Tarnovskij (Petrograd) : Liečenje syphilisa sa serumom mm·curializovanih životinja.
T. je motrio u zajednici ss J a k o v lj e v o m djelovanje seruma životinja, kojim je
bilo dulje vremena (4 mjeseca) calomel injiciran, na syphilitičare svakoga stadija. Djelovanje
je bilo nepovoljno (groznica, purpura, bol u sglobovih, slabost etc.), a sama bolest se
nije popravila. - S a e k (Heidelberg). Da se uzmogne analogno ko što kod tetana, diphtherije
itd. postupati, trebali bi upotrebljavati serum syphilizovanih životinja. Ali do sada još
nije ni jedanput uspjelo in:ficirati kakvu životinju syphilisom. Pita se, da li nije možda
taj immunitet životinja proti syphilisu ovisan o kakvoj sastavini u njihovoj thyreoideji.
Ona je jedino znatnije skladište joda u organizmu. Po Engel-Reimersu čini se, da
pokazuje taj organ za vrieme floridue periode jasnih promjena. Pošto sastavine joda n
thyreoideji (jodothyrin), a i sama substancija žliezde_(thyraden) kod internog davanja nedvojbeno
povoljno uplivaju na tečaj syphilisa, to je opravdano, ako se misli na neku svezu izmedju
te žliezde i syphilisa. Pokusi ciepljenjem syphilisa na thyreoidectomirane životinje
morali bi tu stvar razjasniti. - e a m p a n a (Rim). :Najteže kod ovih pokusa jest to, da
treba thyreoidectomirane životinje tako dugo uzdržati na životu, koliko treba za opažanje
tako chronične bolesti, kao što je syphilis.
Lindstrom (Kiev) izvješćuje namjesto odsutnoga Semenova o 10 slučajeva .
sarcoma pigmentosum Kaposi. Svi bolestnici su bili mužkarci izmedju 12 i 60 godina
(najviše oko 40 god.), Kod nijednoga se nije našla lues. Gdjekoji su imali lahku dllataoiju
srdca, oedeme nogu i deformirane nožne prste. Većina se je tužila na jako svrbljenje na
uših, prsih i u licu. Pjege i čvorići u veličini prosovoga zrna do veličine trj l nje au (ijelo·

Liecnički · Viestnik 1897 .·Br. -12.
mice spontano nestale. Dva slučaja sn obdncirana. Čvori ća je bilo osim u koži,- još u jetrih,
-pancreasn, žludcu i CI·ievn. Napadne su bile mnoge haemorrhagije n tkanini kože, debljina
žilnih stienka .i jaka proliferacija nj ihovih elemenata. U vratnoj hrbtenjači su takodjer
nadjene promjene, radi toga drži S. da je bolest u, savezu sa živčanim sustavom.
-Arsen -ne -djeluje ništa- na ·bolest. U jednom su slučaju nestali čvorići iza erysipela.
· D e. Am ic i s (Napulj) : Sa1·comatose cutanee. Kod sarcomatoze kože· valjalo bi raz­
Ji kovati : metastatičnn, (kojoj je početak visceralan ili ossa lan) i primarnu. Primarna očituje
se l. · kao pig!Dentirar1i sarcom kože, 2. lmo melanotični sarcom kože, 3, kao multipli pig­
U)entirani il! h_aemorrhagični sarcom kože (K a p o s i). Kod baemorrhagičnih snrcoma razli­
-kuje. D. ri stadija : l. plauo-maculozna illfiltracija ; 2. nngiomatozno-neoplastični stadiji ; 3.
_stadiji ,necrobioze s generalizacijom. U prvom stndiju može se još bolest popraviti. Ta
dermatoza stoji· po -syom ·sastavu izmedju granulomn i sarcoma. Aetiologija je jote tamila,
vjerojatP.a jnfekcija. Uzprkos tomu, što se je gdjekad našlo infiltrata u živcih, ipak nije do
sada neurogena _ aetiologija opravdana. Therapeutično vriedi samo arsen. - Kod diskusije
pokazuju_ se razni sl učaji kožnoga sarcoma. Lunz (Moskva) ne pripisuje arsenu nikakovu
_therapeutsku vriednost.
Hadcliffe Crocker (London) : O pathogeniji areae Cel.si. Od 632 opažen·a slu­
_.čaja odpl\da - većina na dobu medju 5 i 15 god. e. razlikuje alopeciju areatu neurotske i
._parazitarne naravi.- K prvoj vrsti spada 10°/, spomenutih slučajeva, a imade od nje tri
:forme :. l. totalna, 2. lokalizovana ili neuritična, 3. N eu m an n o v n circurnscriptim alopecija.
.Od parazitarn alopecije spada nešto na trichophytiju, nešto na seborrhoeu. Uzrok mogu
biti razl\čiti microbi. Ona je slabo contagiozna, način infekcije vrlo je raznolik.
Las sar (Berlin) govori o istoj th erni. On drži anu Celsi za jednoliku bolest, koja
e::K

408 Liečnički Viestnik 1897.
Galewsky (Dresden) izvješćuje o slučaju aM·ophia maculosa cutis.
Lowenhardt (Bratislava) pokazuje nove instrumente za endoskopiju.
Br. 12.
Jullien (Paris) predaje o ulcus blenno1-rhoicum kod žene. Ova ulcera nalaze se oko
ušća Bartholinskih žliez da, te Ae zamienj ujn kad kada sa chan erom. - I s t i pokazuje po
nalogu Z a m b u ko-paše (Carigrad) fotografije kostura iz Aleydora (iz sredine IV. stol.
pr. l), koji pokazuju nedvojbeno syphilitičnih pmmjena.
Christmas (Paris) izvješćuje o svojih opažanjih o toxinih gonococca. Toxini se
dobiv11ju djelomice iz mrtvih gonococca, djelomice iz samoga hraniva kulture extrakcijom
s alkoholom. Uštrcanje ovih toxina izazivlje kod kunića žestoke gnojne zapale. Sluznice
_ mokraćnih organa su kod životinja proti ovim gonotoxiuom immune. Kod čovjeka pro­
. uzrokuju gonotoxini znakove gonorrhoeae bez gonococca, koji se i za nekoliko da.na sasma
izgube. Uštrcavanje toxina čini životinje immunimi, a njihov serum imade opet antitoxičnih
. svojstva, _koja nentraliziraj u toxično dj elovanje gonotoxina.
,. Behrend (Berlin) govori proti al!ol-itionističkom nctstojanju družtva ćudorednosti.
Osobito energički zahtieva B. prisilno liečenje radnika. - T arn o vskij (Petrograd) odgovara,
da je dodi1še u obće s predavateljem sporazuman, ali da je odlučno proti svakom
. prisilnom liečenju.- U ostalom je bio istoga mnienja posljednji sypbilidoložki kongres n
Londonu. Mašek (Zagreb).
Odsjek za ophthalmologijn.
. Sjednice ovog odsjeka držale su se na ophthalmologičnoj klinici (Dhvitčie pole),
. koja je otvorena god. 1892. · pod ravnanjem vrlo zaslužnoga, ali rano preminuloga prof. A,
N . . Maklakova. Br0j upis.anih ophthalmologa za oraJ odsjek nadmašio je sve dosadašnje
.kongrese, jer ih bijaše preko 2 stotine, broj najavljenih predavanja iznoio je !J2. Sj ednice
su obično bile od 9 sati u jutro do l sat poslije podne, a zatim od 2 do 4 sata poslije
·
podne, a kadkada i do 5 sati.
Po prvi put ·bijahu uvedene na ovom kongresu tako zvane "t h e m e s d e pr ogr
a m m e", naime razprave o važnih aktualnih pita:njih, koja zasiecaju u najglavnije pro·
·tlellle ophthaimologije kao na primjer trachoma, operacija kod myopije itd. Na taj jednostavni
način sva raznovrstna predavanja bijahu nekim znanstvenim redom poredana, tako
da se je nit jedinstvenoti tečajem razprava uzdržala, te tim jasnost predmeta izticala; kako
bi se i laglje konačno nastavila razprava i razne opazke.
t. sjednica 20. kolovoza prij'e podne.
Predsjednici : K n a p-p i V i g n e s.
O bacteriologiji upale 1·oženice i spojnice. Glavni izvjestitelj Uhthoff (Breslava).
Na podlozi bacterioložkoj nije nam još moguće razdieliti razne keratitide. Do sada samo
· 2 bolesti roženice imaju karakteri slični bacterioložki nalaz, i to : ulćus serpens (F i' ii. n k e l­
. we i e h 8 e l b a u m o v diplococcus capsnlaris) i keratomycosis aspergillina (aspergillus
frimigatils) ; kod svih ostalih bacterijalnih upala roženice klinična forma ne odgovara mikroskopskom
nalazu. .
Infekcije sa streptococci, sa staphylococci, s Pfeifferovim kapsularnim bacillom,
·s bacillom pyogenes foetidus i pyoceaneus, s· bacterium coli, s diplobacilli i bacilli ozaene,
·te s bacilli lepre i tuoerculoze ne podaju nam specifičnu kliničnu sliku, niti osobitih ka-
· i-aktera, da se može uzpostaviti diagnoza; već kod jedne te iste bolesti, kao na primjer
kod atypične hypopion-keratitide nalazimo razne cocce i bacille, a negativno uviek izpada
mikroskopično pretraživanje hypopija, dok membrana Descemeti postoji. Kod komplikacija
zapale roženice uslied conjunctivitis gonorrhoica i diphtheritica ne nalazimo na roženici
niti gonococce niti bacilla diphtherije, već razne ·stuphylo"cocce, tako isto i kod xeroze
Č6!!tO ne nalazimo bacilla· xeroze; već streptococce i staphylococce.
· Is_to ·tako nemoguće je razdieliti razne conjunctivitide s bacterioložkoga gledišta, jer
još vlada veliko neznanje specificiteta bacterija, a k tomu je još manjkava i tehnika hra­
-Ilivoga tla za conjunctivalnu bacteriologiju. Za stalno sn buditelji upale conjunctive
sliedeći :
Br. 12. Liečnički Viestnik. 1897. 409
l. Gonococcus Neisseri. 2. Diplococcus Frankel-Weichselbaumi. 3. ·Bacillus Koch­
Weeksi. 4. Streptococcus pyogenes. 5. Bacillus Klebs-Loffleri. 6. Diplobacillus Morax­
Axenfeldi. 7. 1\'Iicrococcus conjunctivitidis minutissimus Bachi.
Sve vrsti stapbylococca nalaze se i kod normalne conjunctive, te se ne mogu smatrati
kao uz.rok upale conjunctive. Izvjestitelj zatim razpravlja na dugo o načinu gojenja
raznih bacterija i cocca, o raznih metodab koloracije, te i o kliničnoj slici, koju nam Iiruža
ovo 7 specifičnih budioca upale conjunctive.
Stoewer (Bochum). O aetiulogiji liemtitide. Kod keratitis mnrginalis n 2 slučaja
naišao je na neki ferment gljiva (Rosa Heffe), koje gljive prenešene na rožcnicu kunića
rastu u redovitih kolonijah.
·
Elschnig (Beč). O patlwlužlioj wwton11ji keratiticlis .mp]mratime. Demonstrirajući
nekoliko patboložkih mikroskopičuih preparata, dokazuje, da se gnojni proces razvija ne ·
samo u sprednjoj strani roženice per continuitatem (F u e b s), već da i endothel sprednje
komore igra važnu ulogu u razprostranjimnju supur_ativnoga procesa.
Zatim započme debata o them e de prograinme, u kojoj sudjelovahu : F J' a n k e,
P fl ii g e r, C h i b r e t, F u e h s, M i e h e l, P e t e r s i K n a p p .
Vignes (Paris). O mznih način-ih liečenjn muswla1'ne astheiW]Jije. :M:uscularnaastbenopija
protopathična najbolje se dade odstraniti chimrgično, i to s promaknućem nedostatnih
mišica, svakako bez tenotomije antagonista. Do potrebe može se odsjeći komadić
tetive. - V a e h er mu prigovara, te mnije, da je bolje orthooptično !iečenje. - D a r i e r
nadodaje, da je on polučio dobre uspjehe hypnozom.
·
Deyl (Prag). O no·com mzjašnjenju usttvne papille (Stauungpapille). Ustavna papilJa.
nastaje kod razširenja retinalnih Yen, pošto centralna. \'CIJa u dura.lnoj vagi ni očnoga
živca biva pritisnuta uslied razširenja intervaginalnoga prostora u stražnjem predjelu, kji _ ·
je napunjen sa liquor cerebrospina.lis, te nabuhnuće ne sastoji iz upale živčane tkanine, već
jedino i:r. pasivne hyperacmije.
Schanz (Draljani). O razvitlm chiazme, te pri tom pokazuje dotične mikrosko.pične
preparata.
Knapp (New ·York). O O]Jeraciji catamcte na podlozi nine statist-ike. Osim 600
već publiciranih sluča.jeva, nadodaje novih 400 slučajeva opl'riranih s extractio simplex .
sine iredectomia. Naziylje operacij u kao idealnu opera.ciju pod uvjetom limbamog ureza i
proreza i široke cystotomie. Hernia Iridis 7·6:'/o pojavi!;\ se, ali iridectomijom drngi dan
·
odstranjena bez ikakve reakcije.
Pfli..iger (Bern). O zetln·ečenjn prulupstt iridis kod e;;r;t·mctio simple:r;. Uzroci prolnpsa
zavise od vrsti cataracte, od načina opemcije, od držanja bolestuika, po tomu treba
se ravnati, te izabrati elektično slučajeve. Svakako dade sc na.praviti poslije extra.kcije parcijalnu
sekundarnu iridectomiju, ako se zjenica normalno ne suzi, ako preostane mnogo
corticalnih masa.
Dosta živahna deba.ta nastane na ova 2 zadnja predava.nja, kod koje sudjelovahu :
K u h n t, E s s b er g, D uf o ur, V,a e h er, L u š i ć-M a t k o v i ć, Ch i br e t i V i g n e s .
Nieden (Bochum\ O sudjeloranju anchylustomaeije na oleo. Opazio je, da anchy
loatoma duodenale prouzroki1j e kljenut accomodacije, diplopij u, oslabljenje vida u sumraku
;
ophthalmoskopično retinalna krvarenja kao kod lenkaemije.
Baudry (Lille). O notom načintt P'J'Ottz1·okovanja nzonocttltt?'ne diplopije sa 'prostrnn
pt·izmom. Up orabljivanje ·istoga. kocl simulacije.
Navodno bolestno oko pokrije se, a pred zdravo postavi se prizma, ·tada pacijent
vidi monocularno dvostruko. S jednom drugom prizmom para.lizira se vriednost· postavljene
prizme, a istodobno odkrije se boiestno oko, te ako pacijent još tvrdi, da vidi
dvostruko, izpostavlja se simulacija.
2. sjednica 21. kolovoza prije podne.
Predsjednici : F n e h s i K u h n t.
d svladanju pučke bolesti tmchoma. Glavni izvjestitelj Hirschberg (Berlin). Navadja
ogromnu statistiku o razprostranjenju · trachoma u raznih zemljah, iz koje se vidi, da
Je Rusija naJviše o!>uena, zatim :M:agjarska, Hrvatska, te Njo1mačka. Švajcarska .je jedina,

410 Liečnički Viestnik 1897. Br • . 12.
gdje nema trachoma ; u maloj mjeri okužena je Euglezka. U Rusiji kotar Moskva ima
2-4% ; Petrograd 9%, Saratov 11%, Kazan 20%, Kiev i Besarabija 25 0fo. U istočnoj Njemačkoj
ima do 10-15%, dočim se južna Njemačka s manjim procentom izkazuje.
Tra ehom je rana siromašnoga i radničkoga stališa; različuost rase nema nikak v og upliva
na razvoj bolesti, više važnosti mora se pripisati tlu, naročito predjeli poplave i močvarni,
to su odlični buditelji i sačuvaoci trachomatoznoga virusa. Okuženj a nastaje jedino od
osobe na osobu, naročito u zadrugab, ll vojarnah, ll školah, u industrijalnih fabdkah. Potrebno
je>-!:!a ne samo privatna inicijativa, već da se i dotične vlade staraju za propbylaxu,
koja u glavnom sastoji u čistoći, u uporabljivanju posebnih sprema za toilettu, u pregledavanju
očiju školske djece, te u odstranjivanju okuženib iz škole. Na taj način i metomenim
liečenjem (bilo medikamentozno, bilo chirurgično) nadati se je, da će Europa biti
oslobodj'ena od .toga biča, kako bijaše oslobodjena od lepre.
Knapp (New-York). O namvi tmchoma · i o njegovom mckaničnom liečenju. U
NewYorku nalazi se klinično 2 vrsti trachoma : a) conjunctiva gornje i doljne vj edje, a naročito
prelazni rubovi puni su čvorčića i zrna trachomatozuib, conjunctiva bulbi je sasvim
čista, roženica normalna, n e m a n i k a k v e s e kr e e i j e ; mnije, da ova forma nije infekcijozna,
nazivlje ju trachoma simplex ; b) isti pojavi na conjunctivi s injekcijom conjunctivae
bulbij često komplikacije na roženici, jaka sekrecija mucozna ili purulentna, tu
formu nazivlju trachoma inflammatorium, te je jako infekcijozna.
Kod obih ovih forma mekanično liečenje, bilo to u formi digitalne expresije ili
raznimi pincettami ; bilo u excisiji prelaznoga ruba; bilo galvauo-canstično ;· bilo s grattageom
ili brossageom ; bilo s curettageom, vrlo je uspješno, ali nije bez recidiva, koji su
kod trachoma osobita karakteristika. Potrebno je, da se izbjegne recidivam kombinirano
medikamentozno liečenje.
Kuhnt (Konigsberg). O thempiji tmchoma. Podastire podulje izvješće o historiji
trachoma, podpunjuje ga kliničnim i therapeutičnim razmatranjem. Iztiče kao važnu točku,
da liečenje ne smije biti en chablone, već da treba elektično postupati kod svakoga pojedinoga
slučaja. Obazire se ua medikamentozno liečenje (nitr. arg. ; cu pr. sulf. in solu t. ;
zinc ; acid. tannic. ; hladne i mlake obloge), zatim na mekanično liečenje (masaža, expresija
itd.), napokon obraća se na chirurgično liečenje (izrezan je prelaznoga ruba ; inci slo
tarsalis ; punctio ta1·salis).
Veliki je pristaša excisije prelnznoga ruba. lVInogo važnosti podaje produljenom mediklimentoznom
liečenju, da se recidive ue ponavljajn.
Lušić-Matković (Zagreb). Contagiwn i thcmpija trctchouw. U genezi trachoma
izvan specifičnoga, microbičnoga ili ptomainičnoga momenta igra veliku ulogu predispozicija
ili terrain Ni prvi ni drugi nisn nam poznati, možda nalazom jednoga pospješiti će
se pravo tumačenje drugoga. Predispoziciju ne smije se empirično tražiti, kao do sada
(rasa, položaj itd.), već znanst\·eno. Na podlozi chemičko-physioložkih iztraživanja suza
došao je do zaključka, da od alkaličnosti suznoga soka zavisi predispozicija za infekciju,
respective za immunitet.
Alkaličnost suza mienja se na 2 načina : a) endogeno uslied promjene alka!iČ!Iosti
krvi i sokova; naročito uslied poremećenja nosuo-laryngealnoga sistema ; b) ectogeno ulied
prašine, dima, suzenja itd. U therapiji trachoma on je pristaša mekanično-medikamentozne
therapije, a istodobno eletičnoga liečenja, ne može se oduševiti za excisiju prelaznoga ruba,
ali rado i uspjehom obavlja tarsalnu punkciju i incisijn, već od nazad 3 godine. Navadja
kao novu stečevinu u tberapiji trachoma injekcije sa sublim. i jodtrichloridom osobito kod
pannusa i nezdrjelib čvorčića u prelaznom wbu.
Darier (Paris). O chirtwgičkom liečenjzt tmchoma. Spominje, da je on već g. 1890.
medju prvimi bio pristaša chirurgičnoga liečenja tracboma, te zadovoljstvom vidi, da dandanas
vlada pod puno povjerenje u tu metodu, . pa ustanovljuje indikacije za takovo
liečenje.
Roselli (Rim). Novo liečenje tmchoma. Dobre je uspjehe polučio sa jodom in statu
nascendi, na ime najprije touchira sa solutio kal. jodat. tracbomatoznu sluznicu, a zatim
·
aqua o:xygenata izpire. .
.
B. 12. Liečnički Viestnik 1897. 41t
N enado vić (Dolova). O liečenju tmclwma. Iztiče da je potrebno, ela se trachomatozni
lahke naravi sami kod kuće lieče, a da lieeuici samo nedjeljno kontroliraju. Težke
slučajeve da se bolnički lieči. Liečniei trnchomntm:uih mornj n biti dollro plaćeni, ljekarije ·
badava. Vojnici tracbomatozni moraju se grupirati u po!:!cbni regirneut. Itrolom (citratum
·
argenti) polučio je vrlo dobre uspjehe.
Neznamov (Harkov). O današnjem ehirm"i:lwm lieče?ljn rrachouw. Priobćuje način
liečenja s raztopinom joda i aethera, ovaj zadnji izhlapjuje, n jod dj eluje na granulacije,
te ih prosuši i učini pristupne za. resorbciju. Neprijatelj je svnkogn ehiruržkoga Iiečenja, jer
·
se tim subconj unctivalno tkivo, lympbatične pmge i krvno žile rar.mrcvare.
Katerina Kostaljskaja (Moskvn). O hyalinih kntffljah kod trachoma . . u 40
slučajeva trachoma, pretrnženih mikroskopično, naišla jt1 u Hvih ua hyaline kruglje, ali
nigdje na krvnih žilnb ne bijaše hyaline degeneracije. Ueakciju na umylo!d H nijecluom
sl u čaju nije se pokazala.
Peters (Bonn). O patholoikoj hystologiji coujnndire osoi!Uu kull traclw11w. Kod
različnih upala conjunctive, te takodjer i kod trachomn naišao je na osobite stanice izpod
e pi th ela n formi poclkove.
atim so razvila debata o tmehornu, koja je trnjala preko sata.
Michel (Wlirr.burg). O patlwloilw-anatomičnih promJemth ·n ·rctln i. Opisao je potanko
sve promjene, koje uastaj u u retini kod tabel! dorsalis i kod retinitis albnmi1iurica.
Schmidt-Rimpler (Cli.ittingen). Kako nastane odcie1djeuje retine (ablatio). Nije
moguće u nekih slnčajevih pridružiti se teoriji L e ber a o odcicpljenju roti ne. Vrlo često
ue nalazi se uigdje razderana retina, te takloviua ne moe se iztoeiti iza retino, a isto
tako ni u vasda niti velike promjene u stakloviui, da bi itu lJila sgužena. On se je uvjei·io
kod mnogo slučajeva, da odciepljcnje nastaje uslied exsudata izmedju retine i chorioidje,
a om zadnja tnj exsudat izlučuje. Zato je n većini slučajeva neopravdana operacija
D e u t s e h m a n n a.
Belarminov (Petrograd) O tutu.aii ro.fenicc. Vrlo često rabi tatnažu, dapače i kod
catamcta accretu, gdjE!' s extrakcijom ne bi bilo uspjeha. Ne smatra kao kontraindikacij u
leucoma adhaerens. Preporuča uviek upotrebljavati najveću asepsn, ue služi se skupom
igala, već jedno1u samom šupljom iglom tatuira, a uviek uba.la koso nikada okomito.
3. sjednica 2H. kolovoza. prije podne.
Predsjednici : Hirschberg i Va cher.
Dananje slanje operaciJe bel llt!JOJJ(je. Glavni izjestitelj : Fukal a (Beč). Već od
10 godina ohavlja se kod jake myopije odalečenje zdrave leće iz oku, tc siže broj takovih
operacija na 000. Izvjestitelj je do sada operii·ao Hi:J sluč:ja, tl puta je samo napravio
extm.ctio lentis, u svih dmgih slnčajevib načinio je discissio. i to tuko s vrlo tankim Graefco\·im
nožem, dostatno ureže kapsulu, a to najprij e vertikalno, zntim horizontalno. Poslije
13-4 dana osobitom !ancom otvara sprednjn. komoru na način, da korigira eventualni obstojeći
astigmatizam rožrnice, da nabuhnute leĆne mase odaleči. Ne boJi se ni nnjmanje
gubitka staklovine, dapače opazio je, da je vid još bolji (uslied mzciepanja capsulae posterioris).
Mnije, dn. odciepljenje retine ne zavisi od gubitku stuklovine, već od traumatičnih
upliva. Og1;aničuje se operirati samo slučajeve, gdje korekcija s naočalt nije dostatna,
ela bi bolestnik mogao obavljati svoj zanat. U slučajevih myopije od 13-23 dio p tr .
opazio je, da su dotični poslije operacije postali emetropi, što se· ne dade drugčije tumačiti,
nego da je sprednjo stražna os skrrrćena uslied operacije.
Vacher (Orleans). l!Jxtrakcijlt leće kod julie ut!)OJ)Ije. Izveo je operaciju u 48 slučajeva,
u većini slučajeva pravio je extractio simplex, samo kod djece discisiju. Jako je
oprezan u iza biranju slučaj eva za opemcijn, te nikada ne operira oba oka, već jedino, ako
to zahtieva bolestnik. Primjećuje, da treba nastojati, da ne bude gubitka staklovine, jer da
su od toga težke posljedice. Nadodaje, da ako operacija i ne znustavlja sasvim progresivnu
myopiju, da ju barem donekle ·modificira, u to upliva blagotvorno na centralnu retinochorioiditidu.
N e smije se operirati bolestnike, koji vide manje od 1/10•
Zatim nastaje razprava : D ar i e r podnaša izvješće o 142 lučaja (od 18 okulista
operiranih) 85°/0 poboljšanj e vida; 10°/o vid isti; 5"/o izgubljeni ('2'/0 infekcija, 3% od-

412 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
ciepljenje retine). - V i g n e s operirao je 16 slučajeva, nije rt nijednom našao poboljšanja.
- B l e s s i g od 50 slučajeva, što je operirao, 3 je izgubio. J oš u razpravi sudjeluju
P fl i g e r, S e h m i d t-R i m p l e r, U h t h o ff, H i r s e h b e l' g, K n a p p, L ož
e č n i k o v.
Lavagna (Monaco). O upm·ab·i lwomh;l}dmta arecoline kao myotično i antiglaucomatozno
sredstvo. Upotrebuj e ga mjesto eserina u raztopini od 1%; prouzrokuje malu pericornealnu
injekciju, za 10 min. djeluje, te djelovanje traje 25 min.
Vagne · r (Odesa). Statistika i opemtinw liečenje glattcoma. U 36 godina opazio je
od 74.930 bolestnika 1227 slučajeva glaucoma, po tom 1·63"/0, od kojih 476 mužki, a 751
ženske. Od ovih odpada na semitsku rasu 685, te zaključuje, da žene predisponiraj n na
glaucoma, te i žndije. Razni mski ophthalmolozi nalaze, da postotak glaucoma medju
očnimi bolesti dosiže do 2·8% (K u b l y). On je veliki pristaša iridectomije, koja se već
od 40 godina pravi, te je izveo po pr. 800 iridectomija ; sve druge operacije, koje su se u
zadnje doba pojavile (sclerotomija, pune tio camera e anterioris, punctio lim bi G al e z o w s k y,
incisio anguli iridei} nisu mu podale uspjehe, koje bi mogao sravniti s iridectomijom.
Kod glaucoma simplex imao je dobre uspjehe, ako je na vri eme iridectomirao. - U razpravi
govore P fl ii g e r i P n r t s e h e r.
Norman-Hansen (Kopenhagen). O contusio bului. Labki trauma obično prouzrokuje
prolazni oedem uzduž krvnih žila na retini, kojeg se može ophthalmoskopično
prepoznati. Kod jače traume nastane izljev krvi n chorioidcjn s linearnimi pukotinami u
predjelu maculae.
Mitwalsky (Prag). O m·st·i tarso-conjuncti·mlne ·upale. Opisuje jednu novu vrst
upale conjunctive, koja naliči na catarrhus primaverilis, ali se ograničuje samo na doljnu
vjedju, te uzrok iste upale nalazi se u promjenah u tm·su (tarsitis).
lsraelsohn (8molensko). O t1·ansplantaci.fi mucoze lcocl tTichiaze i ent1·opija. Pokazuje
svoju baemostatičnu pincettu i dvostruki nož, kojega rabi kod transplantacije. Opisuje
obširno operaciju.
Razprava : H i r s e h b e r g, L u š i ć-i\1 a t k o v i ć.
German (Petrograd). O symptomatologji, prognozi ·i tlwmpi.fi orbitalnih upctla
uslied e-mpyema pe1·inazalnih šuplJinct. Najčešće komplikacije kod empyema jesu : nemit.is
retrobulbaris ; neuralgia tri gemini; phlegmone retrobulbaris; cellulitis simplex. Th era pija
mora biti uviek chirurgična otvorenjem sinusa, irrigacije, drainaža.
Golovin (Moskva). Chinwgično liečenje bolesti sinusa ti·ontalis. Trepanira u
gornjo-nutrujem kutu orbite u diametrn od l cm. Zatim pušta pam za '/2 min. unutra u
sinus ; para. djeluje kao nntisepticum i raztvara. sluznicu. Obliteracija sinusa nastane istom
n 5-6 mjeseca. Danomice izpire se sinus sa hydrogenium perioxydatum.
Razprava : Kuhnt, Knapp, Pfliiger.
4. sjednica dne 24. kolovoza pr. p.
Predsjednici : Reymon d i Be l arm ino v.
O therapeutičnoj vriednost-i snbconjunctivalnih injJwij(l, Glavni izvjestitelj :
Raymond (Tmin). D o n d er s pred 12 godina opazio je, da pod uplivom aubconjunctjvalnih
injekcija s Hg comea nabuhne, te da postane deblja. Rot h m n n d i izvjestitelj
upotrebljavahu ih kod starih leucoma, bili ovi posljedice parenchymatozne ili
lymphatične keratitide. Galle n ga, Secondi započmn upotrebljavati ih kod raznih upala.
Na to je izvjestitelj god. 1889. priobćio rezultate u Parizu na kongresu.
D ar i e r je ·razprostranio indikacije, te injekcije upotrebljivao i za bolesti retine i
chorioideje.
·
Obična je raztopina l :4000, te kod iritis sympathica za uš trci vanje u capsula Ten oni
može se rabiti i raztopinu l: 2000.
Sgrosso, Scalinci, Bach, Tornatola bavili se pitanjem, je li Hg dolazi u cir-·
kulaciju oka i pod kojom formom, da li kao sublimat ili kao albuminat, o tom se još
nije na. čistu.
Glavne sastavine, koje se upotrebljavaju kod injekcija jesu: hydrargični cyanur i
salicylat; trichlorur joda, natrhtm-salicylat, natrinm·chlorat od 13°/0•
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 413
-------·--·-------·-·----- -- -- -- -- -- --
Injekcije prouzrokujn povećanu leucocytozu, te se imaju smatrati kao važni agens
za resorbciju infekcijoznih produli:ta kod ulcus corneae, kod cyclitis, iritis sympathicu. Ne
smije se smatrati injekcije kao panacea za sve bolesti oka.
Darier (Paris). O lokalnoj očnoj therapiji sa subconjunctit'alnbni in.felcC'ijami. Injekcije
od cyanur. hydrarg. itd. ( cyanur. hydrarg. 0·10, natr. chlor. lO OO, aq. clestill. 500·00)
imaju ne samo antiseptičnu moć, već i res-olutivnu, zato je opravdano, ela se danas smatraju
kao važni therapeutički faktor kod težkih očnih infekcija, bile ove ectogene ili
enclogene.
Alonso (Mexico). Razmatmuja o therapetttično.f v1·iednost:i subconjttnctivalnih ·in­
JekciJa. On je 50 slučnjeva liečio na tn,j način (36 slučajevn keratitidE', 14 slučajeva iriclocborioiclitide
i chorioiditide), kod keratitide imao je dosta dobar uspjeh, kod drugih slučajeva
nikakav.
U razpravi sudjeluju: Pfliiger, Kuhnt, H i r s chbe r g, Luš ić-Matkovi ć, Fuk
ala, Purtscher, Vignes, A d a miik.
Belarminov (Petrograd ·. Organimcijct i m.fere "dmžtva ll!cmje" proti sjepoći i
očnim bolestim tt Rttsiji. Ovo clmžtvo obstoji od god. 188l., te se njegova djelatnost
razvija najviše u ustrojivanjn sljepačkih zavoda i radionica za djecu i odrasle, bolnica,
asila itd. God. 1892. preclavatelj predložio je statistiku sliepaca ciele Rusije 35 na 10.000
(dvostruko više nego u ostaloj Europi), te upozorio na prevrć mali b1·oj okulista u zemlji
(u cieloj Rusiji 500, tim l na 270.000 stanovnika). Us)ied toga clmžtvo zaključilo ustroj iti
ambulatome izlete (letući otJjadi '· U ovo 4 godine uspjesi su sliecleći : n 73 ambnlatorna
izleta bijaše liečeno 179.623 raznih očnih bolesti, bijaše izvedeno 32.549 operacija i konstatirano
8950 neizliečivo sliepih.
Vignes i Hirschberg radnju se uspjehom, te je zaključeno, da brzojavno sekcija
čestita družtvu na humanitarnoj požrtvovnosti.
Deyl (Prag). Anatomičlco mztumačen.fe tuko zranih nwcularnih· colobomu. :Mikroskopično
pretraživanje jednog slučaja coloboma maculae luteae podalo mu je uvjerenje,
da je to chorioidealn:l: teleangiectazija, a mj esto chorioideje nalazi se vezna tkanina slična
scleralnim lamelam.
Schanz (Draždjani). O congenitulnih colobomih v.fedje. Razlikuje 2 vrsti, typične i
atypične colobome, kod jednih, najviše onih gomje vjedje, nema izopačenja uslied zaostalosti,
kod onih doljne vjedje obično ima.
Casey-Wood (Chicago\ U indikac·Ui ltomctl·ropince !t oc·ulistici. Mjesto atropina,
duboisina, scopolamina upotrebljuje homatropin u formi gclntinoznih kolutića pomješan
s cocainom.
Elschnig (Beč). O cilio-retinnlnih kr·vn·ih žilnh. Navndja razne vrsti i anomalije.
Mitwalsky (Prag). Pathologi.fa suznogu sistemu. Ogmuičuje se na suzne cievi, nabrajujući
razne uzroke i posljedice stricture.
Roselli (Rim). Novi instntment za razši?·enje suzne cievi. l)okazuje instrument, sastojeći
iz šupljih tankih sonda, spojenih sa štrcaljkom.
Schioty (Christiania). Demonst·rctcija noroga modcln prizmatičnog npamta. Ukupno
4 gibive prizme, koje ujedno kombinirane podaju razne prizmatične vrieclnosti.
Vignes (Pm·is). U nporabl.fivanju joda kod !tpalct !tVenlnoga predjela. Kod iridochorioiditicle,
koja je nastala uslied rheumatizma, s uspjehom upotrebljavao je podkožne
injekcije raztopine joda (liquide de Dnrante) naročito, ako je mutna staklovina.
Natanson (Moskva). O (ljelovanju i !tporabl.fivan.fu holocaina. Holocain djeluje
bolje od cocaina. U raztopini l "lo u l min. nas tn pa anaesthezija corneae, koja traje 20 min.,
nema razširenja zjenice, niti paralyze accomodacije. Cornea nije suha, ne povećaje se tenzija,
ne prouzrokuje ophthalmija.
Lavagna (Monaco). O vibratornoj 1nasaži lcod periferične lcljemti očnih mišica,
Postigao u 8 slučajeva kroz kratko vrieme dobar uspjeh.
Snegirev (Moskva). O vibmtornoj masaži kod raznih očnih bolesti. S Edisonovim
perom na vrhu kojega ima krugljica od slonove kosti (M a k l a k o v) vibratorno masira
uspjehom episcleriticlu, parenchymatoznu keratitidu i cataractu nondum maturu.

414 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
Blessig (Petrograd). Demonstmcije p1·eparata. Pokazuje bogatu i liepu kolekciju
očnih bolestih u staklenih malih okrugljastih posudah, fixirane u gelatini. Zatim kolekciju
corpora aliena izvadjenih iz oka, preko 1000 komada.
5. sjednica 25. kolovoza prije podne.
Predsjednik:- O h i b r e t.
Reymond (Turin). Pog·rieš-nct pt·ojekcija koi( stmbizmct i nač·in poprarljanja. Obično
poslije operacije strabizma nastane diplopija, koja se samo uncle popraviti dugotrnjnimi
stereoskopičnimi vježbami.
Fukala (Beč). O mišici acconwdcicije. Ova mišica sastoji iz prekl'iženih 1ibrilla, koje
se kao rešeto šire u iridi. Zatim prelazi ua razmatranja o physiologičnom djelovanju iste
mišice.
Dufour (Lausanne). O monocularnoj cliplopiji lw cl accomoclctcije. Tumači postanak
takve diplopije, obrazložuje fizikalno taj pojav, koji se često kod hysterije nahtzi.
Noiševskij (Dvinsk). Optičnn ataxijct i monocular·nct polyoJJija. Osvjedočio se je
kod mnogo bolestnika, da uzrok polyopije ne leži u nepravilnom prelomljenju zraka, već u
ataxiji, jer isti bolestnici sasvim dobro čitaju i najsitniji tisak (br. 1), ali kcd brojenja to­
aka nastane polyopija.
Ballaban (Lavov). O mje-renj viclnogct polja bojwni. Pokazuje od njega izumljeni
aparat za pretraživanje viduoga polja bajami, koji je vrlo praktičnu, jer se boje lahko
mieujaju.
Lušić-Matković (Zagreb). O OJie·ractjah kotl t-richiaze i entropija. Obšimi kritički
pregled o svih poznatih metodah operacije. Opisuje svoje metode, koje mbi već od 2 godine,
nadodajući statistiku od preko 500 takovih operacija. Zaključuje iztičući, da kod entropija
i distichiaze nijedna metoda nije bez prigovora recidiva, zato treba sve 3 glavne
metode upotrebljavati, te svaku pri,vesti svojoj inclikaciji; na taj jedini ekletičui način postižu
se sjajni uspjesi.
Pfli.iger (Bern). AcMonwtopsiilu
o m-nicah. Najbolje uspjehe imao je od galvano-kaustičnoga liečenja.
Hinshelwood (Glasgow). Demonstrira .Eepni ophthalmometa·r.
Eliasberg (Riga). Slnčuj amauroze od chinina. Navadjn poznale teorije o toxičnoj
amaurozi, nadodaje .symptomatologiju kod amauroze chinina.
Tim bijahu svršene radnje ove sekcije. Od 92 najavljene komunikncije obdržuno bijaše
59 predavanja. Lušić-Matković (Zagreb).
O(lsjek za hygijenu.
Akoprem je bio ovaj odsjek za vladajuće silne vrućine nesretno smješten u VII. kalu
iipod krova, to tlU ipak bile sjednice ''rio dobro posjećene. U sjednici od 20. kolovoza
nakon obavljenih formalija, izbora začastnih preJsjednika itd., razvijao je Hueppe (Prag)
u poduljem govoru z· ;" anstvena načela za hygijensko 2J1'osurljivanjc pitke vocle. Ou stoji na
stanovištu, zastupanom malne od svih stručnjaka, koje su· osnovali uzornim nai:inom već
prije Fliigge, Gartner i dr., da· na ime u pravilu ne pruža dovoljnih kriterija niti luč·
beno niti bacterioložko iztraživanje, .već da je k tomu još potrebno na lictl mje3ta strn·
kovnjačko pregledanje tla i okolice, od kuda se voda crpi. On samo donekle dozvoljava, da
ima prednost sa zdravstvenoga gledišta voda iz dubljine prema površnim vodam. -
Wehmer (Berlin) napominje, da je sada položaj zdravstvenoga činovnika, osobito sudbe·
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 415
noga liečnika, vd o težak uslied ovih nazora u. najnovije vrieme glede pitanja o prosudji·
vanju. vode, pošto u konkretnom slučaju ne mogu izdavati· na čvrstih i prividno stalnih
metodah osnovana mnienja. - Schmidmann (Berlin) opisuje "dvostruku filtracij u" za
čišćenje sumnjivih p ovršnih voda, kako se rabi u Bremenu. - ·B nj wi d (Krakov) nagla·
šuje, od kolike je važnosti, da se što više moguće zaprečuje, da izmetnine dolaze do javnih
tekućih voda. - S a l t e s (Amsterdam) pita, je li je osnovana tvtdnja, da u Kiel u u vodi iz
dubljine ima mnogo klica. - V a u g h an (Michigan) govori o yelikoj vri ed nosti bacterio·
loŽkoga protraživanja voda, osobito ako se nadje colibacilla ili typhusbacillu sličnih· mikro·
organizama u sumnjivoj vodi. - ·za tim govorio je Novy (Ann Arbor), koji preporučuje kao
najuspješnije sredstvo za poboljšcmje zdmvstrenih )J1'il-ilm širenje hyg·ijenskoga znanja, i to
poučavanjem školske mladeži ob uzrocih kužnih bolesti, o načinu i o sredstvih, kako se
zaprečuju i kako se proti njim postupa. - U diskusij i razsvietliše to pitanje vrlo zanimivimi
podatci Berthenson (Petrograd) i lt auchfuss (Petrograd).
Drugi dan, dne 21. kolovozt\1 razpravljalo se je vrlo zanimivo i važno pitanje, kako
da se stane na put širenjt tnberctloze. Prvi govornik Vaughan (Michigan) zahtieva, da
se shodno uredi promet s mlieko m i da se podvrgne strogom u r' trajnom u nadzoru. Za to
neka se promet s mliekom uvrsti medju obrte vezane na koncesiju, i neka se istom onda
izda oblastna dozvola za trgovinu mlieka, nakon to su sve prostorije pregledniJe gledom
na prikladnost,. i nakon što su sve krave točno glede zdravlja pregledane po izkusnom
veterinaru. Kod toga valja vasda upotrebili tuberculin i sve životinje, koje reaguju, nek:i.
se izključe, odn. zakolju. Nadalje zabtieya V., da se sve rogato blago odredjeno za klanje
za žh·ota točno pregleda na tuberculozu. Sputum luberculoznih ljudi neka se točno desio·
ficira, neka se strogo zabrani pljuvanje na cestah i u obćib prometnih obćilih ; stanovi tu·
berculoznih neka se svestrano razkuže prije, nego li se u te stanove usele drugi stanari.
Države neka grade za siromašne tuberculozne sanatorija, i to za izliečive i neizliečive. Tuberculoza
da je u početku lasno izliečiva bolest, za to neka se pučanstvo u tom smjeru
poduči i neka se barem svake godine dade liečnički pregledati, u koju svrhtt ima država
namjestiti liečnike, kji su narodu bezplatno pristupni.
Nocard (Paris) sjajnom rječitošću zagovara borut prot tuberc·ulozi 1'ogatoga blct{fCI
i zahtieva što odlučnije na osnovu vrlo bogatog izkustva, ela se što i:r.dašnije, dapače i pri·
silno upotrebi tuberculin za razpo1-navauje i liečenje pošasti medju životinjami. Sredstvo ovo
poslužilo mu je vasda bud u pozitivnom, bud n negativnom smislu, t. j. sve životinje, koje
nisu reagovale na tuberculin, pokazale su se zdmve, a sve, koje su reagovale, pokazalf:' su
se tuberculozne. N. doduše dozvoljava, da ima iznimaka, kako se to nalazi u literaturi ·to
ipak drži, da se ovi neuspjesi temelje na manjkavom motrenju, osobito prigodom razudbe.
Da to dokaže, sjeća N. na zanimiv nalaz na medjunnrodnom veterinarnom kongresu
u Bernu god. 1895. Da dokaže valjanost svoje tvrdi1je i da i one osvjedoči, koji su· dvojili,
izjavio se pripravnim, da izvede pokus. Nekoliko voloVl\ se je tubercttlinoin ciepilo i onda
kašnje u klaonici zaklalo i razudilo. Odmah prva· životinja, koja je pokazala typičku reakciju,
nije kod razudbe, koju je obavio veterinar, upravo pokazala niknkovu tuberculoznu promjenu.
Da nije bilo moje mnieuje, moje osvjedočenje, moja vjera toli stalna o bezuvjetuoj pojerlj
ivosti tuberculinll: - reče N. doslovce - dao bih se bio ovim rezultatom smesti i moji
nazori bili bi se potresli. Jer nalaz, ustanovljen pred toli uglednom družinom vještaka, prošao
bi bio u literaturu i vasda bi se citirao iznovice kno dokaz proti vrieduosti tuberculina. Ali
ja se ne primirih - revidirao sam sekciju iznovice i bio sam sretne ruke, ela sam za ne•
koliko časova našao iza tracheje paket tuberculoznih žliezda, koje sam kao trofeju mogao
pokazati svim prisutnim.
Da se tuberculoza goveda izkoreni pomoću tuberculina, predlaže. N. : na svakom
posjedu imade ·se izpitivati _ovim sredstvom svekoliko -rogato blago. Zdrave životinje neka
se odmah udalje od bolestnih i neka se smjeste u posebnu prije valjano razkuženu staju,
u ovu se staju ne smiju smještrtti životinje, koje nisu jnr prokušane tuberculinom. Životinje,
koje su. reagovale na tuberculin, di eliti će se n d vie· hrpe ; u prvu spadaju one, koje ne imadu
nijedan izvanjski znak nakužbe - kao česti kašalj, sputa, otečenih mezg9vnih žliezda itd.,
ove, koje sačinjavaju na s:reću većinu, ne treba da se odmah zakolju, one imadu većinom
samo sasvim qov, nerazgr;mjem tuber

416 Liečnički VieStnik 1897. Br. 12.
Posjednik može ih bez straha upotrebiti i za rad i za proizvadjanje mlieka, ali neka ipak
nastoji, da se što prije atove i zakolju. Bredje tuberculozne krave valja pridržati, dok su
se otelile, ali telad neka se odmah odstrani, ter neka siše zdravu kravu ili pako neka se hrani
iz boce prokuhanim mliekom. Životinje iz druge hrpe, koje imadu i vanjskih znakova tuberculoze,
neka se što prije zakolju. Mlieko takovih krava ne 8mije se rabiti, jer ili je
bolest već obćenita i mlieko jur pogibeljno ili može bar svaki dan postati pogibeljno Sve
životinje, koje su na tuberculin reagovale, imadu se obilježiti i mogu se samo za klanje
upotrebiti. Ukaže li se meso manje vriedno iliti ako se dapače zabaci, onda bi se moralo
vlastniku dati odštetu do stanovitog iznosa ciele vriednosti. Vrlo odlučno izjavio se je N.
proti nazoru o nasliedstvu tuberculoze - 011 je motrio kroz godine stoti ne teladi od tuberculoznih
krava, ali nije nikada opazio, da su postala ttlberculozna iii da bi reagovala
na tnberculin, ako je tele odmah poslije poroda od matere osamlje11o i od zdravih krava
ili iz ruke hranjeno. - Sliedeći govornik Sćepotiev (Carigrad) zagovara, da se po mogućnosti
što više sanatorija za tuberculozne osnuje i preporuča kao vdo shodnl) mjesto
male otoke kraj Carigrada u Marmarskom moru. - U diskusiji, koja je na ovaj govor sliedila,
opominj e O. Franke! (Halle), da nije shodno precienjivati uspjeh liečenja, koji se može
postići u sa!latorijih. On sam da zagovara osnutak takovih zavoda, jer želi osobito siromašnijim
slojevom, da mogu doći u tako\'e zavode, gdje im je kud i kamo bolje nego u
njihovih nezdravih postojbinah i jer se ovimi zavodi umanjuje za obitelj pogibelj nakužbe.
U zavodih se nauče uz to bolestnici, kako im vajn bygijenski živjeti i vladati se. -
Fekete de Nagyivany (Budimpešta) i gja. dr. Pokrovskaja (Petrograd) žele, da se
za radnike iz javnih sredstava ili od narodnih udruga grade zdravi stanovi.
Dne 22. kolovoza bijaše sj ednica, sastavljena iz odsjeka za hygienu i onoga za
dječje bolesti - ob ovoj izvještena je na drugom mjestu.
Dne 23. k o l o v o z a bavila se je sj ednica najviše pitanjem ob aetiologiji kužnih bolesti.
Prij e nego li se je prešlo na dnevni red, pokazivao je Escherich (Gradac) preparate
i slike streptococca, što ga je opetovano našao kod cholera infantum, i drži ga
uzrokom bolesti. Uvodni govor držao je Hueppe (Prag) o mjemh proti kužnim bolestim
i o vriednosti imliv·idttalne tJ1'0llhyla:r;e ciepVe·n.iem ili i·nwmn·izacijmn senwwm. Vrlo se j e
slušatelj a dojmilo, kad je H. uztvrdio, da Lofflerov baciH u obće nije budioc diphtherije,
već da ono, što je pod tim imenom opisano, nije niti jedinstvena. vrst bacterija, već smjesa
raznih microbn, a medju ovimi da je 011 (Hueppe) pravoga budioca cliphtherije pronašao i
izolirao. One "tvornice seruma", koje sada rade, upotreblj uju, kako je on mogao ustanoviti,
sasvim diferentne microorganizme kod dobivanja svojih preparata, i prema tomu je
odlučna skepsa vrlo umj estna. - U diskusiji od klanja G u t t s ta d t (Berlin) napadaje H u e ppeove
glede pouzdanosti dosadanjih statističkih iztraživanja ob umanjenom pomoru od
cliphtherije. - C. Franke! (Halle) pridržaje si sud ob Hueppeovih nalazih do onoga
vremena, kad mu bude moguće stvoriti si ga na temelju točnijih ubavjesti o njegovih načipih
kod pokusa itd., ai ipak drži, da su .priobćenice H-ove iz obćenitih razloga za sada
već vrlo nevjerojatne. Nadalje navadja, d!t mu se vrlo svidja kao vrlo uporn.bivo i pouzdano
od M. N e i ss era opisano razlikovanje izmedju pravoga i krivoga bacilla diphtherije
pomoćju značajnoga dvostrukoga bojadisanja, jer je tim odstranjena najosjetljivija mana,
koja je dosada obstojala kod bacterioložkoga ;azpoznavanja diphtherije. ·
Rose (Montpellier) govori o prophylaxi 2Jroti kuinim bolesti11 i razpravlja važnu
ulogu zareznika kod prenosa kuživa, te upozoruje na daljnja iztraživanja u tom smj eru.
Oguta (Tokio) razpravlja o e11·ide1iji azijske kuge na Fonnozi, pokazuje preparate
i predaje o patholožkoj anatomiji te bolesti, nadalje ob uplivu, št _imadu parcevi, a i
buhe za raznašanje bolesti ; napominje, da bacili, što ga je pronašao i opisao Kitasato i
označio budio cem bolesti, nije istovjetan s onim, kojega je pronaao Ye rs i n, koji je
doista pravi uzrok azijskoj kugi. - N u t tal (Berlin) dokazuje, da obična muha baciH
kuge prenaša n. pr. na hranu, ali da je pogibelj nakužbe ubodom stjenica neznatna. -
Vladimirov (Petrograd) javlja, da se kuživo azijske kuge može prenašati na žabe.
Nocard (Paris) razpravlja o se1·umthempiji kod tetana. Na temelju obširoog izkustva
i mnogih pokusa, osobito kod konja, došao je do osvjedočenja, da o li e č ećem
svojstvu seruma ne ima govora, da se ipak u slučaju, ako bi se tetanus pojavio,
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 417
serum upotrebiti može, ali ne za. to, da bi broj ozdravjelih tim postao veći, već samo za
to, da bolest pod uplivom seruma i blaže i brže prolazi. Znatno veće praktičke važnosti je
uporaba seruma iz prophylaktičkih razloga. Već male kvantitete neposredno ili vrlo skoro
poslije sumnjive ozljede uštrcane - bila ozljeda slučajna ili hotimice nanešena (kastracija,
skraćenje repa kod konja), zaprečuje sigurno razvitak bolesti. Čim se kašnje poslije ozljede
serum uštrcava, tim se mora uzeti veći kvantum.
Vladi mirov (Petrograd) upozoruje, dt i bacilli sakag(je pokazuju fenomen agglutinacije.
J.Vloguće, da će se ovaj pojav moći upotrebiti u diagnoMtičke svrhe. Nocard uze
za tim opet rieč, da jasno i odlučno razpravi uvjete za uništenje i zaprečivanje sakagije.
Najznatnije sredstvo u tu svrhu je mall ein. Konji, koji obole pod ma kojimi sumnjivimi
pc,>javi, te im se uštrca mallein, a oni na to reaguju - moraju se s mj esta uništiti, a
obratno imadu se smatrati oni, koji nisu reagovali - da i nisu sakagljivi . Svi konji, koji
su sa sakagljivimi bili u istoj staji, imadu se prokušati malleinom. Oni, koji ne reaguju,
imadu se proglasiti zdravimi i dozvoliti neograničena uporaba, ali moraju se odmah smjestiti
u drugu dobro razkuženu staju. Oni, koji su reagovali, ali ne pokazuju vanjskih znakova
infekcije, moraju so odlučiti od zdravih, strogo nadzirati po posebnom osoblju, a
svaka 2 mj eseca iznovice malleinom uštrcavati - ako su dvakrat uštrcanje probavili bez
reakcije, imadu se smatrati zdravimi, u protivnom slučaju imaju se utama.niti.
Korčak-Ćepu·rkovskij (Kišenev) govori o pe1·iodičko1n typu, što no gt pokazuju
epidemijiJ diphthe1·ije na ladanju u Rusiji.
Schrank (Beč) zagovara potrebu, da se ustroje bacterioložk·i za·vodi za ustanovljivanje
diagnoze kužnih bolesti.
Peti dan, 24. kolovoza, razpravljala su se razna statistička pitanja: Bertillon
(Paris), G u t ts ta d t (Berlin), K or o si 1Budapešta), S il b er gl e i t (Magdeburg).
Šesti dan - posljednji odsječnih sjednica - donio je razpravu o borbi proti alkoholizmu
i razna pitanja ob1·tne hygijene. U razpravu prvoga pitanja uticali su ponajviše
ruski liečniCi (G rigoriev, Koro vin, Saroševskij), koji su zagovarali, da se podupiraju
nastojanja proti aikoholu, osobito po liečnicih, da se nadalje ustroje utočišća za pijanice,
da se ustroje kavane, čitaonice i drugi i u inih zemljah uspješno proti alkoholizmu vojujući
zavodi.
Zanimivo je, što je Grigoriev izjavio - da se je i u evropejskoj Rusiji potrošak
alkohola umanjio u zadnjih godinah, dočim je još godine 1885. odpadalo na glavu 0·70
vedra (vedro = 12 litara) 40°/0 alkohola, odpadalo je god. 1895. samo 0·53 vedra. Na glavu
odpadajući kvantum žestokih pića (rakije, vina, pive) u Rusiji je manji nego li u drugih
država - ako se potrošak sračuna na absolutni alkohol, to odpada u Rusij i 0·27, u Norvežkoj
0·29, u Švedskoj 0·38, u Francezkoj 1·1 vedra.
Berthenson (Petrograd) govorio je o pogibeljih . za zdravlje 1·adnika kod 1'Uslce
indust1·ije pet1·oleja u Baku.
Za trajanja kongresa imali su učestnici prigode u Moskvi i na izletih vidjeti koješta
zanimiva za hygijeničara. Prije svega hygij enski zavod u J.Vloskvi. U njem ima prostranih
i svjetlih prostorija za obuku i za radnju, stvarno je izvrstno obskrbljen, ima liepu
sbirku učila i može se s najvećimi sličnimi zavodi takmiti, jer skoro sve nadkriljuje.
Veliki zavod je moskovsko nahodište, ustroj eno pod caricom Katarinom II. god.
1165. ; ima više od 20 ogromnih sala sa 1200 kreveta - na godinu prima i obskrbljuje se
o državnom trošku preko 15.000 novorodjenih. Sva dj eca hrane se prvih 6 nedjelja na
prsih, a kašnje dodju na selo u obskrbu. Pomor je dosta velik u zavodu do 40"/o, kašnje
oko 20-25"/o. Ipak je zavod od neizrecive koristi, pošto bi -bez njega mnogo više dj ece
stradalo. U lj etu su smještena dj eca i dojkinj e u golemih barakah u bašči.
Spominjanja je vriedan zavod za lttčbeno-baeterioložka iztmživanja dra. B l u m e nthala
u Moskvi, u kojoj u okvir zavoda spadajuće radnje za privatne liečnike obavljaju
vlastnik zavoda sa šest pomoćnika. U Petrogradu zanimao je svakoga liečnika institut ea
experimentalnu medicinu, sada vlastničtvo carevo, ali ustroj en od princa Oldenburgu.
Slična ne ima nigdje na svietu. Veliko je imanje sa svimi sgradami posvećeno expertmentalnoj
medicini pod ravnanjem glasovitoga· Vladimirova uz znatan -broj pomo6nlkn
stručnjaka za pojeina iztraživanja.

418 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
Razpra vne vi esti.
Mjesečna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije
dne 29. studenoga 1897.
Prisutni: predsjednik dr. L. Rak o v a e; bilježnici dr. J. pl. A n t o l k o v ić i dr.
M. pl. Čačković; blagajnik dr. I. Kosirnik; knjižničar dr. V. Lušić-M atković;
knjižničara zamjenik dr. D. vitez M a š e k, te redoviti članovi dri. : E. pl. B ar a e, G.
Bei!, M. Crlenjak, P. Čulumović, F. Gutschy, Ž. Herzog, B. Hirschl,
G. Ivković, M. Joanović, G. Koczynski, A. Kuhar, F. Maixner, I. Matković
ml., A. Muller, I. Scholler, D. Schwarz, I. 'f haller, N. Vuj ić, O.
·
W e i s s, T . . W i k e r h a u s e r, I. Ž i r o v č i ć.
· Zapisnik. posljednje skupštine ovjerovljuje se s izprnvkom dra. Č u l u m o v ić a, koji
glasi : U zadnjoj mjesečnoj skupštini (vidi "L. V." .br. 11., str. 385, redak 20 i 22) nisam
I"ekao, kako se ondje navadja, već "Vi tvrdite, da je to slučaj diseminirane scleroze
hrbtenice. Nu bolestnik imade intencijono drhtanje, a o tom se niti danas ne zna, da li
je cerebralni ili hrbtenjačni symptom."
Dr. Č a č k o v ić: Na temelju ove primjetbe g. kolege Č u l u m o v ić a ja predlažem,
da se u buduće debata vodi kod stola urednim načinom tako, da se svaki, koji želi
govoriti, prijavi za rieč. Dosadanjim načinom, da se sakupe članovi oko bolestnikn, te
ondje u razgovoru razpravljaju, nije moguće pratiti, a ipak se tamo govori često tako interesantno
i poučno, da je štet.a. što se gubi, a neizbježivo je, da se kadkada nepodpuno ili
·
netočno što čuje i zabilježi.
Predsjednik: Prima li glavna skupština ovaj predlog g. dra. Čačkovića? (Prima.)
Zapisnik se s izpravkom g. dra. Č u l u m o v ić a ovjerovljuje.
Pošto je danas za tekuću godinu predzadnja mjesečna skupština sborova, pošto su
koncem budućega mjeseca božićni blagdani, to molim da sl. skupština danas odredi i dan
mjesečne skupštine .za prosinac i dan · redovite glavne godišnje ·skupštine.
Predlažem za mjesečnu skupštinu u prosincu 28. prosinca l g. (Prima se.)
Po dosadanjem običaju nije sbor u siečnju držao mjesečne skupštine, već samo
glavnu. Mislim da to nije vrlo uputno, da upravo u zimi odpada mjesečna skupština, jer
je glavna samo više administrativnoga sadržaja, pa s toga pitam sl. skupštinu, da li se ima
ostati kod običaja ili da se drži mjesečna skupština i u siecnju.
Predlažem, da se mjesečna skupština drži u siečnju dne 18. siečnja b. g. u utorak u
obično vrieme, a glavna .dne 25. siečnja u utorak u 11 sati prije podne. (Prima se.)
Naš visoko štovani član g. e. i kr. stožerni nadliečnik i glavar zdravstva e. i kr. 13.
vojnoga sbora, dr. Aleksander H u b e r, ovih je dami premješten k e. i kr. 4. vojnom sboru
u Budimpeštu ; k ovomu promaknuću čestita mu s bor što usrdnije, akoprem vrlo žalimo,
da se dieli iz naše sredine. Meni je g. stožerni nadliečnik naložio, da svoj gospodi rečem,
da on vrlo žali, što se nije mogao osobno oprostiti od svih nas. On mi je priobćio, · da
ostaje i nadalje sborovim članom i da će i nadalje, makar iz daljine, velikim interesom
pratiti sborov rad. Na polazku mi mu kličemo: Živio i do vidjenja ! (Burni živio!)
Glede uplate članarine čast mi je izvjestiti, da imademo kod 84 gg. članova još na
dugu. 864 . for: 50 nvč., i to za tekuću· godinu 412 for. 50 nvč., a za prošle godine 452 for.,
akoprem smo ·svu gospodu članove, i to svakoga pojedinoga prigodom nove godine upozorili
na uplatu, akoprem smo to isto učinili kod onih, koji nisu plaćali i u 'srpnju i početkom
o. mj. Krivnja dakle ne može · pasti na odbor, ako članarina pravilno ne unidje.
Dr. WJ.k.e. r .h .ll. u s_ er : l. H emia inguin ctlis inca1·cemta gangmenosa . . H er n i o­
tomia, u · tomia, dei n 1· esectio ifeT e·t---;;:'ii&stomos'fs' .s ec. Mu·i;p1iy:
U jednoj od prošastih sjednica pokazali smo preparat crieva, koje je iza resekcije
spojeno Murphyevim gumbom,· ·danas možemo predstaviti bolestnika, gdje je takodjer iza
resekcije crieva umetnut Murphy. - Slučaj je u kratko sliedeći : . .
M. P., 23. god. star, seljak iz Stenjevca, inače zdrav, imade inguinalnu kilu već od
djetinstva, ali ga nije ·nikada smetala, te se je vasda lahko mogla urinuti u trbušnu utlinu.
Pas nije nikada nosio. 19.19. t. g. izašla je kila opet, ali je natekla, boljela ga, te ju već
nije mogao urinuti; istoga dana imao je još stolicu. Iza laxansa . počeo je bljuvati; nema
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 419
ni stolice ni vjetrova, stanje se pogoršava, bljuvotina postuj e faeculentna, boli velike u
ci elom trbuhu, osobito pako nad kilom. 22./9. dodje u bolnicu ; nadje se kila veoma napeta,
velika skoro kano 2 šake, veoma bolna ; rectum prazan, lahki meteorizam, nikakvi
collaps. Herniotomia iste večeri u narkozi chloroformom. Omot kile vanredno hyperaemičan,
sadržaj kile mutna, krvava, smrduća tekućina (do 200 grama) i čvorak od poprilici
20 cm. tankoga crieva crn, na nekih mjestih već neC!·oza. Debridement odsgora, vrećica
kile se dobro izbliše sa sublimatom, crievo se ostavi vani, te se omota u jodoform ov gaze,
a tada na jednom mjestu otvori. Primarna resekcija i sutura nije učinjena, jer je sadržaj
kile bio gangraenozan, dakle septičan. 18./10., kada je ciela rana liepo granulacijami
pokrita bila, učinjena je radikalna operacija. Čitavi čvor crieva izvan trbu§ne utline bude
reeciran, tada Murphyev gumb ua tipični način umetnut i preko toga naokolo uainjen
niz Lemberthovih šavova. Nakana bijaše iza resekcije učiniti appoziciju po Freyu, ali to
nU e bilo moguće, jer je distalni komad tankoga crieva bio jedva 3 ctm. dug, na ime zadnji
.dio ileuma pred coecumom, ta okolnost učinila je operaciju u obće nešto težom, jer se
crievo nije dalo izvući iz trbuha, te nije bilo dovoljno mjE'sta, da se priručno mdi. -
Crievo iza suture umetnuto je u trbuh i isti sašit sa nekoliko šavova kror. sve djelove
trbnšne stienke, jet· se u zarastici nije dalo na slojeve šivati.
Daljni tek .bolesti uredan, jedanput po podne 38" O. Drugi dan iza operacije stolica
i vjetrovi ; na klysmatu svaki dan dosta čvrstoga blata. Od 2.;11. blato svaki dan bez pripomoći.
N ekoliko dana bol u desnoj strani trbuha, bez inih symptoma. Murphy Ae do sada
nije našao. Bolestnik je 21.{11. odpušten.
Kod veoma mnogo slučajeva Murphy nije izašao (odnosno nije se naao), a bolestnici
ne pokazuju nikakovih potežkoća. Svakako je bolje, ako se tako veliki tudji predmet
ne mora umetnuti, ali imade dosta slučajeva, gdje se radi brzine i sigurnosti moramo
služiti ovom bez dvojbe genijalnom metodom, koja je sada već trajno mjesto u chirurgiji
želudca i osobito CI"ieva našla, a jamči nam zato izkustvo i mnienje najvrlijih chirurga,
koji su oveće serije tih operaclja publicirali i način shodnim pronašli.
2-_k'lf.!!':P.lt..f!-1_tJJ..i()_n_z_a.fac.if!i, U zadnjih sj ednicah pokazali su nam gg. kolege interesantne
slučajeve tumora ove grupe, zato sam takodjer dsmas slobodan demonstrirati pacijenta F.
N., 18. god. staroga, koji je navodno već od poroda imao oteklinu na lievom licu, koja
je od druge godine postepeno rasla. Sada se pokazuje ciela lieva strana lica, osobito nad
gornjom čeljusti, sljepočicom, i sve do ul1a kano otečena; vjedje lievog oka su prama vani
razvučene, nos prama desno potisnut. Vanjski prohod l. uha kano zatvoren od otekline.
Kad se podigne gornja usna, vidjeti je crvenkasti tumor nad vanjskim rubom processuR
alveol. l. gornje čeljusti. Nebce je normalno, koža nad tumorom je nn. nekih mjestil1 nešto
odebljana i čvorasta, kano da je to početak elephantiastičkih promjena. Nad sljepočicom
herpetične eflorescencije i desquamacija epithela. Tumor je na opip mehak, skoro vunenast,
nema baš jasne fluktuacije, ali je više manje elastičan.
Nema dvojbe, da je to lymphangioma, valjda sa colloidnom degeneracijom na nekih
mjestih. - Glede therapije se još nismo odlučili, da li ćemo moći štogod poduzeti, možda
injekcije s j odovom tincturom ili ignipunctnru (kako dr. A u t o lk o v ić primjećuje).
Dr. -E- _c h y demonstrira e_y1·i slttčaja_ _olje_r;le_}wb.tendače. Prva dva slučaja (po·
kazuje anatomske ·preparate) su po aetiologiji i lokalizaciji u toliko slična, što su nastala
padom s d1·veta, uslied čega su uzsliedile fracture vratnih kralježilka) i to u
jednom slučaju trunjavi prelom trupca VII. vratnoga kralježka, a u drugom slučaju prelom
zubčatoga nastavka V. vralnoga kralježka. U oba slučaja su fragmenti sgnječili hrbteni
mooag, te je uzsliedila totalna transverzalna ozljeda hrbtenoga mozga, odnosuo korespon
dirajućih segmenta, u jednom I. prsnoga, u drugom V ll. vratnoga segmenta. Slučajevi
svršili su lethalno pod symptomi kljennti disala (phrenica). Predavatelj demonstrira sgodna
šemata (po J a e o b u i M ii ller u), iz kojih se razabire relacija pojedinih segmenta hi·b­
. tenice prema pojedinim zubčatim nastavkom, odnosno trupcem kralježaka.
U trećem slučaju radi se o laeziji najdoljnih hrbteničnih segmenta (k o m p l e k e
symptom a e o n u s a) s t. zv. disociiranom kljennti sensibiliteta po syringomyelitičnom
ty_pn (h a e m a t o m y e l i a).
Četvrti slučaj naliči prvomu, što se niveaua ozljede tiče .:...,. l; d01·salni r:uigrqent

420 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
(vidi se diastaza izmedju VL i VII. vratnoga zubčatoga nastavka i lahka torzija) samo je
kljenut mm. inteross. i ulnarnih lumbricales jednotrana (desna ruka), a kljenut mišica nije
degenerativne atrophične nm·avi, s toga zaključuj e na l a e z i j u (p r a v o k o m pr e s i j u)
desnoga živčanoga para, koji izlazi iz L prsnoga segmenta. (Ozljeda živčanih klica.)
(Predavanje u cielosti priobćit ćemo naknadno pod naslovom "prilozi k topičnoj dia­
gnostici ozljeda hrbtenice.)
Dr. S e h w a r z: Kada je bolestnica k nama u bolnicu došla, moram ir.taknuti, da
nije bilo na tome mj estu absolutno nikakovih promjena, koje bi pokazivale, da postoji
ozljeda kralježaka. Bolestnica na pritisak kralježaka nije ni imala fiksne točke, gdje bi osje­
ćala bol. Imala je samo modrice po tielu, na ruci, na gluteih itd., a i sada kada pogledam,
ne mogu objektivno naći abnormiteta, a opažam, da bolestnica može kretati glavom .
Dr. Gutschy: Da, ona može gibati glavom napred, na obj e strane i kretati ju,
ali ona ju ne može nagnuti natrag.
Dr. W i k e r h a u s e r takodjer još sada nalazi abnormitet na vratu, pa misli, da je
možda bila zagvoždena fracturn proces. trans1·ersi.
Dr. S e h w ar z: l. izvješćuje o slučaju, gdje je kod 38 god. žene radi brazgotina­
voga tumora na pyloru (s tenosis pylm·i cicat1·icea) načinio g a s tr o e n t e r o s t o m i j u, te
su sve tegobe popustile, tumor se smanjio, a bolestnict se znatno oporavila. Razpravlja in­
dikacije za razne operacije kod stenoze pylora, te iztiče, zašto gastroenterostomija zasluii,uje
prednost u većini slučajeva. (Predavanje u cielosti priobćit ćemo naknadno.)
2. Glatcom. - ResclcC'iju obju sy-mpath·ica.
J o n n e s e o (Bukarešt) resecirao je l. listopada o. g. gomji vratni ganglion n. sym­
pathici s desne i lieve strane 50 god. čovjeku, koji je bolovao od šest godina na glaucomu
i koji je od dvie godine sasvim izgubio vid. Neposredni uspjeh operacije bio je taj, da je
intraocularni tlak, koj i je bio znatno povišen, s mjesta postao subnormalan. Drugi dan
mogao je bolestnik na dva metra daljine prste brojiti i sam hodati, poboljšanje, koj e je
ostalo nepromienjeno do dana publikacije (19. listopada, Academie de Medecine). Od onda
operirao je J o n n e s e o još dva glaucomalozna s jednakim uspjehom. - Tako bar piše.
Ponukan ovimi uspjesi, odvaii,io sam se i ja na tu operaciju. Gjuro J., 32 god., bo­
luje od 2 godine na glaucomu. Na desnom oku V = amaurosis, projekcija samo prema vani
i nešto sprieda, ali ne uviek. Na lievom oku V = amaurosis, nema osjećanja svjetla, nikakva
projekcija. Na očnom odjelu izvedena je 30. X. 1897. objestrana iridectomija bez ikakova
uspjeha. Bolestnik bude transferiran na chiruržki odjel.
23. XI. Resekcija gornjih ganglija sympathica po propisu J o n n e s e a. Tenr.ija je
ostala nepromienjena, isto tako vid. - Rana bez reakcije.
Discatis moniti!
3. Bulbarni tumor, ;(to sam ga u zadnjoj sjednici predstavio, izpostavio se kod iz­
traivanja iza enukleacije kao endothel·ioma 11aginae nervi opt·ic-i. Pobliže će ovaj slučaj
opisati g. kolega dr. M u s u l i n.
regurgitacije.
Na upit dra. Žir o v č i ća opisuje S. tehniku gastroenterostomije i kako dolazi do
Dr. Wikerhauser: Jako dobro sredstvo, da se u početku preprieči regurgitacija
jest, da se bolestnika položi na desnu stranu, kako to K o eber preporučuje.
Dr. Schwarz: K o ch erov način je jako dobar, ali ne koristi u svakom slučaju.
Od toga, što sadržaj crieva dolazi u proksimalni dio, te se ondje nakuplja, mogu sliediti
veoma težke posljedice, a dapače i smrt. Lauenstein je u jednom takvom slučaju opet
otvorio trbuh i učinio enteroanastomozn medju oba kraka, a tako je postala nj egova metoda.
Predsjednik: Pošto je vrieme odmaklo, Y.aključnjem današnju skupštinu i zahva­
ljujem gospodi na mnogobrojnom posjetu. Preostala pretlavanja odlnif.n se na sliedeći put.
Hrvatsko-slavonski zemaljski ljekarnički sbor imao je dne 10. stude­
noga 1897. u prostorijah hotela "k caru :mstrijanskom" svoju glavnu sku pštinu pod
predsjedanjem predstojnika ljekarnika mag. pharm. Antuna Kugla, u prisutnosti povjerenika
vis. kr. zero. vlade kr. vlad. tajnika dra. Dragutina Reicltweina. Prisutni : Gospoda lj e­
karnici : Andrija Mernyik iz Našica, Josip Kon iY. Ludbrega, Edo R.edlich iz Zagreba,
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 421
- - --- ---
Levin Iveković iz :;:;agreba, Josip Vrbanić iz Karlovca, Vilim Panac iz Petrinje,
Alois Winger ir. Zagreba, Iv:m Nep. pl. Csillagh iz Požege, Josip Grahovac iz
Siska, Lad. pl. Gaycr iz Zagreba, Srećko Gavranić iz Oriovca, Makso Hrnjak i?:
Ivanića, Ivan Peči novsky iz Zagreba, Tomo Brumac iz Gjnrgjevca, Gustav Mo drušan
ir. Karlovca i Gustav P o rs ch i n s k y iz Do lj . Stubice.
Predsjednik Ant. Kogl izjavljuje, da pošto je samo 17 članova prisutno, ne može
se n smislu §. 58. naredbe od H. rpnja 1H9[l. broj 12.409 pravovaljana glavna skupština
olHlržavati, te s toga saziva drugu glavuu skupštinu za ll satih prije podne.
U 11 satih prije podne proglasi predstojnik A. Kugi ponovno sazvanu glavnu
Rlmpštiuu otvorenom, te pozdravlja prisutnu gospodu sborne t:lnnove i predstavi povjerenika
h. zemalj. vlade, dra. D. He i ch we i 11 a, koga prisutni sa burnim "živio" pozdraviše.
D n e v n i re d: 1. Izvješće predstnjnika o mdu sbora od posljednje glavne sknp­
;tine. 2. Ir.vješće predstojnika o stanju sboruc imovine. :3. Izbor dvaju revizora u svrhu
-pregledavanja knjiga i računa. 4. Podieljenje absolu torija za proKln periodu. 5. Ustanovljenje
proral-una za godinu 1898. G. Razpravljanja mlministrativnih predmeta. 7. Rnzpravljauje
inih eventualnih prec!loga prispjevših glavnoj skupšt.iHi.
Prije nego što se je na dnevni red prešlo, aohl\ujc pretlstojničtvo sbora smrt su­

422 Liečnički Viestnik 1897. .Rr. 12.
goditi se UlOŽe, što je obzirom ua otitro clj elujuće lj ekove, koji se prepisati običavaju, od
velike važnosti za sigumost života pojedinoga, obnalazi kr. zemaljka vln.da odrediti, da
liečnici imadu u buduće svoje recepte vlastoručno i čitljivo napisati i cielim imenom pod­
pisati, a ljekarnikom strogo je zabrnnjeno expedirati recepte, koji nisu po gornjoj odredbi
napisani. Naslovu se nalnže, da sve u Rvojem području stanujuC:e uredovne i sukromne
liečnike i sve lj ekarnike o foj odredbi obaviesti i na strogo obdržn vanje uputi.
VI. Temeljem zaključka glavne skuptitine, obdržavane dne 30. ::;iečnjn 1fl96. pod
točkom 5. dotičnoga zapi snika, podastrlo je ovo predstjničtvo svojim izvjetićem od l. ve­
ljače 1896. broj 208. visokoj kr. zemaljskoj vladi pritužbu vlastnice ljekarne u Glini Elvire
H a n l i k proti županijskom fiziku dru. S e h l i k n. Na tu pritužba odnosno JUL ovostrano
izvješće uzsliedilo je sliedeće doslovno riešenje vis. kr. zem. vl:tcle: "Br. 1G.906. Slavnom
ljekarničkom sboru do ruku predstojnika ljekn.mi ka A. Kiigla u Zngrebn. Na dopis lj eknr­
ničkoga sbora od L veljn.če 1896., broj 208, kojim se podastire pritužha udove Elvire
Haulik, vlastnice ljekarne 11 Glini, radi, po kr. župnnijskoj ohlnsti u Zagrebu učinjenih
odredabn glede nabave liekova i ovjnogn materijala za j avnu bolnicu u (lJini, odpisuje sc
uz povrat pritužbe Elvire Haulik, da se odredba županijske oblasti, polng koje imade Elvim
Haulik, vlnstnica ljckame u l-Hini, potrebne liekove l Hni'.ati polag ciena bečkih !lro­
guista uz pribitak 25"/0 za rečenu vlnstnicu lj eknrne vrlo povoljnom smatrati moi'.e, tim
više, što bolnica u smislu §. 24. zakonn. od 11. trflvnja 1894. o ljelmrnietvu pravo imade
držati ručnu ljekarnu, te bude li takova uredjena, jama{no Ge biti doboclnk ;m ljE>karnn El­
vire Haulik munji, nego li je snda polag gore pomenutc orb·cd be, 11činjene po :l.•.1pauijskj
oblasti u Zagrebu. O čem se imade Elvim Hn.1 1lik 11 Glini ubaviestiti njezin:t mvnanja ratli" .
Ob ovoj visokoj odlnei obavješte naje g

424 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
Naziv lieka
z n ans t v e ni hrvatski
Tinctura eucalypti
" gallarum
" guajaci resina
" ipecacuanhae .
" jodi • . . . .
" ..
"
"
"
"
lobeliae
nucis vomicae .
opii crocata .
opii simplex
ratanhiae •
Eukaliptova močevina 70'/o 10/l 4
Močevina od šiširaka . " 10 7
" od gvajakove smole " 10 7
Bljuvnjakova moevina 10 1 13
Jodna " 90"io 10112
Lobelijina " 70''/o 10 7
Kučibina " . " 10 7
Šafran ova driemka moče vina " l. 0140
Jednostavna " " " 10 12
Ratanina " O 5
Vinska revedova " M\.w 10·11
Ciena Opazka :
lieka Smiju li se
li eko vi izdati T-,.o sa pri pisom ili
to bez pripisa
bez pripisa
"
sa pripisom
"
"
bez pripisa
rhei Darelli
" " valeriana spirituosa Ž estena o d oljenova " 70 l 0 101 6
" zingiberis . . . Djumbirova " " 10' 6 "
Ungnentum aromaticum Mirodijeva pomast " 10 ' "
8 "
__ __,, __ _l lr i
i
_ _ _. __ _,_ G!_j- va __ :: " c _______ _: _ 99::.0 .!..C /o- 1 0 .!. : _6 - ---'----·
Lje k o v i t a v i n a :
_ -_ _ -----....,- -_ _ ._--- Vinum chinae . Kinov o i
-
--- - . -·-·---- M- -;w _i_
i o
_
J _B -·b-ez_p_ l p -i s_a_
colchici Mrazovčevo " " 10110 Ra pripisom
" malagense . . '· Malažko " . " 100 33 bez pri pisa
pepsini . . . . . Pepsinovo " . " 10'115 "
stibiato· tartaricum Vino s bljuvačom srieši " 10 10 sa pripisom
IX. Nadalje stavljen je upit po nekolicini sbornih članova, da li je dozvoljeno držanje
nediplomiranog pomoćnog osoblja u lj ekarni, ako se ljekamik sam u mjetn nalazi ?
Na ovaj upit odgovmilo je predstojničtvo sbora n smislu ustanova §. 19. zakona od
ll. travnja 1894. o ljekarničtvu, da je slobodno ljekarniku, koji se u mjestu nalar.i, držati
nediplomiranoga pomoćnika, a to je tim jasnijP., što je upitnim paragrafom izrično odredjeno,
da za rad nediplomirnnoga pomoćnika odgovara vlastnik ili providnik lj ekarne, a
diplomirani pomoćnici odgovorni su sami za svoj rad, dakle iz toga. sliedi, da ako ne bi
bilo slobodno nediplomiranoga pomoćnika držati, ne bi niti gornje ustan'lve -potrebne bile,_
niti bi o radu nediplomiranih pomoćnika u tom paragrafu u obće govora bilo.
X. U savezu s predidućom točkom pritužio se je jedan od sbomih članova, da ga
je gradsko poglavarstvo pozvalo, da u opredieljeuom roku u svojoj ljekarni namjesti diplomiranoga
pomoćnika, čemu da se 011 protivi, jer da ima navodno dobroga pomoćuilm,
koji je doduše nediplomiran, nu koji već mnogo godina u javnih ljekarnah kao pomoćnik
službuje.
Ovo predstojničtvo saobćilo mu je svojim dopisom od 22. lipnja 1897. pod br. 264,
da u smislu §. 75. naredbe vis. kr. zem. vlade od 8. srpnja 1895. br. 12.409 svatko tko
hoće, da kod kojega ljekarnika bude javnim pomoćnikom. mora da se izkaže diplomom
mag. pharm., dosliedno tome dakle može se ljelmrnik samo po diplomiranom pomoćniku
·
zastupati dati u vdeme svoje odsutnosti.
Jz ovih dviju točaka jasno se razabire i može se nepobitn.n zaključak stvoriti, da oni
ljekarnici, koji drže diplomiranoga pomoćnika, a i oni se sami u mjestu nalaze, mogn JIZ
to držati i nediplomiranoga pomoćnika, dočim oni ljekarnici, koji ne drže diplomiranoga
pomoćnika, a uz to se često puta udalje iz samoga mjesta, ne mogu svoju ljekarnu prepustiti
niti na najkraće v1ieme nediplomiranomu pomoćniku.
XI. Nadalj e obratio se je jedan od gospode kolega na ovo predstojničtvo fl upitom;
da li mora uslied odredbe, učinjene po županijskom fiziku, nabaviti si od kr. kot. oblasti,
odnosno gradskoga poglavarstva obrtnicu u svrhu vodjenja javne Uekarne.
Na taj upit odvratilo je predstojničtvo sbora, ohzil'om ua ustanove §. 23. zakona od
11. travnja 1894. o ljekarničtvu, tr. dalje obzirom na rieenje h. ugarskog ministarstva za
Br. 12. Liečnički Viestnik. 1897. 425
poljodjelstvo, obrt i trgovinu u Budimpešti od 8. ožujka 1879. broj 5711 intimirauoga ua
hrbtnim riešenjem vis. kr. zem. vlade od 14. svibnja 1879. br. 5531, kojim lj ekarnici ne
podpadaju pod pojam obrtnika, dakle ih niti obrtni zakon, po kojem se u svrhu tjeranja
obrta mora izvaditi obrtnica, vezati ne može.
Koncesija ljekarnikom za otvaranje i vodjenje javne ljekarne biva podieljena polag
modaliteta opredieljenih sveobćimi ustauovami javnoga zdravstva po vis. kr. zeru. vladi, ne
može dakle ni govora biti, da bi ljekarnici posebnu obrtnicu od kr. kot. oblasti, odnosno
gradskoga poglavarstva imati morali.
XII. Nadalje navesti je ovom predstojničtvn upit nekojih sudrugova na ime, da li
oni sa svojim osobljem moraju pristupiti i biti obvezani članovi okružnih blagajna za podporu
bolestnika, te da li i koliki postotak dužni su okružnim blagajnam od redovitoga
cjenika pružati?
Predstojničtvo sbora upozorilo je dotičnu gospodu kolege, da oni nisu dužni sa
svojim osobljem pristupiti kao obvezani članovi okružnoj blagajni, a niti nisu dužni pružati
popust od redovitoga cjenika za izdane lj ekarije člauovom okružnih blagajna.
Ovo svoje riešenje temelji predstojničtvo na topoglednom riešenju kr. ugarskog ministarstva
za poljodjelstvo, obrt i trgovinu u Budimpešti od 8. ožujka 1879. broj 5711 i nahrbtnom
riešenju vis kr. zem. vlade od 14. svibnja 1879. broj 5531, a naročito temeljeć se
ua sam zak. član. XIV. : 1891., kojim su okružne blagajne za podporu bolestnika u život
uvedene, jer u istom izrično stoji, da su okružnoj blagajni za podporu bolestnika dužni
odnosno obvezani pristupiti, te u istn prinose uplaćivati svi poslodavci i njihovi namještenici,
koji pod obrtni zakon podpadaju.
Pošto se pako iz gore navedenog, a i iz samog §. 23. zakona od ll. travnja 1894. o
ljekarničtvu jasno i nepobitno razabire, da ljekarnici u nikojem smislu glede svoga zvanja
pod obrtni zakon ne podpadaju, dakle nisu niti dužni biti obvezani članovi okružnih blagajna
za podporu bolestnika, a dosliedno tome niti dužni nisu prinose u istu uplaćivati.
Želi li palfo koji ljekarnik ili njegov namještenik u svom vlastitom interesu biti član
okružne blagajne, to može kao dobrovoljni član istoj pristupiti nu bez obveze, da ljekarnik
za svoje namještenike propisanu 1/, prinosa uplaeivati mora, te cielu prinosnu pristojbu ima
platiti sam onaj namještenik, koji je kao član dobrovoljno pristupio.
Što se pako popusta tiče, to ne može biti ni govora. o priailnom popustu, već ako
kqji ljekarnik nalazi svoju veću korist u živahnijem prometu kroz okružnu blagajnu, slobodno
mu je po svojoj uvidjavnosti popustiti onaj })Qstotak, koji po 11iegovn nazoru odgovara
polučenom dohodku.
XIII. Po zagrebačkoj okružnoj blagajni za podporu bolestnilca podne§ena je due 2!l.
listopada 1896. pod brojem 2581 pritužba proti jednom ovosbornom članu, da je uzkratio
izdavanje liekova na recept, izdan po družtvenom liečniku, članu okružne blagajne za p odporu
bolestnika, i to navodno s toga, što mu upitna blagajna nije dosatlanje računo još
likvidirala i na izplatu doznačila.
Nu ta okolnost nije se obistinila, jer je upitna blagajna predočeni joj račun za g.
18!!5. sa 20 for. 53 nč. faktično dne l. veljače 1896. izplatila, a za daljne izdane liekove
nije dotični ljekarnik do onoga dana, kad se ustručavao dalje liekove izdavati - niti račun
jošte predložio bio nije, dakle uprava okružne blagajne niti znanja imala nije, da li i koliko
dotičnom ljekarnikn za medjutim izdane liekove duguje, a pošto je dotični ljelcarnik
uzkratio izdavanje liekova još uz to popratio sa nedostojnom psovkom, s toga je zatražila
uprava okružne blagajne, da se proti dotičnom lj ekarnika u tom pogledu izvidi preduzmu,
te da se proti istom po postojećih propisih postupa.
Kakova pako sredstva · u takovih slučajevih predstojničtvu na razpolaganje stoje,
poznato je - pa se uslied toga ovo predstojničtvo pot.anje u taj predmet niti upu§tati
nije hotjelo.
Nu medjutim počeo se taj predmet drugim načinom razvijati, na ime kr. kot. oblast
· zametnula je u tom pogledu razpravu, te je po istoj sastavljen zapisnik koli sa ljekarnikom,
toli i sa pritužiteljem, odnosno sa članom okružne blagajne.
Iz toga zapisnika proizašle je, da se je dotični ljekarnik branio time, što dotični
recept nije bio na propisanoj po samoj okružnoj blagajni tiskanici pisan, a isto tako da

426 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
nije direktno bolestniku poznate psovke izustio, već da je to u ljekarni n obće izgovorio,
radi toga, što ne zna tko će mu liek naplatiti.
Pa ni tada još nije predstojničtvo hotjelo intervenirati, nu drži svojestrano, da je
dotični ljekarnik skroz nekorektno i nedostojno postupao, jer ako recept i nije bio na
propisanoj tiskanici napisan, ipak je u tom receptu dmžtveni liečnik naveo conto broj do­
tičnoga člana okružne blagajne i recept podpisao, dakle dovoljan dokaz, da ide na račun
okružne blagajne za podporu bolestnika, a ako je ljekarniku uprava okružne blagajne
dulje vremena dužna bila, sam je tomu kriv, jer nije redovito račun vrhu izdanih liekova
upravi podnosio.
XIV. Jedan od ovopodružne gospode mag. pharmacije stavio je upit na predstojničtvo,
obzirom na to, što je stepen mag. pharmacije na sveučilistu n Czernovitzu polučio,
a iza toga službovao jednu godinu u vojnoj ljekarni u Premislu (Galiciji), a od
tuda stupio u kondicij u u Sriemskih Karlovcih, napokon otišao na neko vrieme u Srbiju
i konačno se vratio natrag u Hrvatsku, te tu već drugu godinu kondieionira, pa
pita, koje će mu se vrieme po §. 5. zakona od ll. travnja 1894. o lj ekarnietvn kao ma­
čunivo smatrati.
Na taj upit, koji je ovo predstojničtvo odluke radi vis. kr. zem. vladi podastrla -uzsliedila
je odluka visokoiste pod brojem 44.619, koja glasi :
"Riešavajuć tamošnju predstavku od 30. srpnja 18D6. broj 90, kojom se moli rar.jašnjenje
§. 5. zakona od 11. travnja 1894. o ljekarničtvn slovo e) glede uračumwja petgodišnjega
službovanja, upućuje se taj slavni ljekarnički sbor, da se ta ločka navedenoga
paragrafa i zakona posve točno onako tumačiti imade, kako je jasno napisana, t. j. da
svaki magister pharmacije od dana polučene diplome pet godina u kojoj lj ekarni kao pomoćnik
služiti imade prije, nego li mn se može podieliti osobno pravo, da sam otvori i
drži lj ekarnu.
Ovom se ustanovom ne odredjuje, da bude ta ljekarna, u koj oj pet godina kao pomoćnik
služiti imade, u Hrvatskoj i Slavoniji ili u okviru austro-ugarske monarkije, ne
zahtieva se, da bude ljekarna upravo civilna, već da bude u obće javnom priznata ljekarna.
Pa je s toga i vrieme, što koji pomoćnik, imajući magistersku diplomu, u takovih
ljekarnah službujući sprovede, ubrojivo u onih zakonom propisanih pet godina prakse" .
XV. Ovopodručni magistri pharmacije stavili su svojim podneskom od 15. kolovoza
1895. na ovo predstojničtvo upit, da li kani kod sliedeće glavne skupštine pozvati i ovogradske
magistre pharmacije n skupštinu kao što i vlastnike \jekama, buduć se i oni
smatrati imadu za članove ljekarničkoga sbora, pošto su temeljem §. 64. naredbe visoke
kr. zero. vlade od 8. srpnja 1895. br. 12.409 obvezani u sbornu blagajnu prinose uplaćivati,
te misle, da ne samo da imadu pravo u glavnoj skupštini prisustvovati, već dapače po
§. 45. iste naredbe mogu biti i birani sbornimi viećnici.
Ovaj podnesak ustupilo je preclstojničtvo visokoj kr. zero. vladi izvješćem od 24.
kolovoza 1896. pod brojem 166, koja je u tom pogledu oclpisom svojim od 2. rujna 18fl6.
broj 50.308 sliedeće doslovno riešenje izdati blagoizvolila.
"Tamošnjim izvješćem od 24. kolovoza 189S. broj 166 ovamo predložena predstavka
magistra pharmacije grada Zagreba, kojim žele, ela im se priznade aktivno i pasivno sudjelovati
kod glavnih skupština toga slavnoga sbora, vraća se pod ·j. uz poziv, neka bi ju
dotičnikom neuvaženu povratilo s uputom na §. 41. iste naredbe, koji jasno i nedvojbeno
označuje, tko sve može biti član ljekarničkoga sbora".
O čemu su dotičnici obavješteni.
XVI. Jedan od gospode mag. pharmacije podneo je na ovo predstojničtvo pritužbu
proti svome predstojniku, ovosbornom članu, g. Gustavu M o dru š a n u, te zamolio inter­
venciju predstojničtva.
Pošto je ovo 'predstojničtvo iz upitne pritužbe razabrala, da je ista pretjerana,
s toga je upozorilo koli tužitelja toli i tuženoga, da se obzirom na delikatne momente
njihove medjusobne razmirice - medjusobno izvansudbeno i bez da u javnost dopre,
izravnaju i izmire.
Nu nasuprot tome zatražio je tužitelj ponovno posredovanje predstojničtva, na što
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 127
je p redstojničtvo tužeće stranke uputilo na lwmpetentni sud, pred kojim se de facto taj
predmet i razpravljao, a posljedica tome bila je ta, da je tužitelj svojim zahtjevom odbijen.
XVII. Isto tako pritužio se je jedan mag. pharm. proti članu ovog sbora gosp. I.
Davidu u Osieku radi medjnsobnog oclkaza odnosno radi kroz to nastalih odšteta.
Ovo preclstojničtvo pozvalo je obje stranke, da se nagode, te ;pošto više u tom pogledu
niti jedna stranka daljne korake pred ovim predstojničtvom poprimila nije, čini se,
da je prepor medjusobno izravnau.
XVIII. Tečajem razclobja od posliednje glavne skupštine došlo je bilo ovo predstojničtvo
n dosta neugodan položaj kroz to, što je prinuždeno bilo radi prestnpka proti
ustauovmn §. 73. naredbe visoke kr. zero. vlade od 8. srpnja 1895. broj 12.400 podieliti
jednom od gospode kolega ukor i upozoriti ga, da se u buduće sličnoga postupka okani.
Pošto je pako dotični kolega tim ukorom, koga je zaslužio bio - umjesto da si je
taj ukor kao prijateljsku opomenu usvojio - uvriedjenim se osjetio, te povratio taj ukor
sa dosta žestokom i neopravdanom navalom na ovo preclstojničtvo, koje je po zakonu
pozvano i ovlašteno, dapače dužno, slične ukore podieljivati, i pošto je učin bio iz razpravnih
spisa dosta jasno dokazan, nije moglo, a nije niti smjelo predstojničtvo, braneći
postojeće propise, dopustiti, ela se uredovanje ovog predstojničtva, koje je ua zakonu
osnovano, i ugled samoga sbora ma i najmanje krnji, pa jo nHtnpilo sve topogledne spise
visokoj kr. zem. vladi, te zamolilo istu, da proti neosnovanim navalarn i nedostojnom
smetanju u izvršivanju svojih predstojničkih dužnosti ur-me ovo predstojničtvo u zaštitu.
Nu do danas od visoke kr. r-em. vlade riešenje stiglo nije.
XIX. Dmgoga pako člana ovoga sbora moralo je predstojničtvo oštro ukoriti radi
·neopravdanoga sumnjičenja i nekorektnoga, te ironičkoga zadirkivanja, te mu je moralo
označiti način, kojim da se posluži u sluča,ju, ako s odredbami ovoga preclstojničtva
zadovojan bio ne bi, te ako misli, da mu je krivo učinjeno, a odlučno mu zabranilo u
buduće dosadanjim načinom u službenom posht dopisivati.
XX. Na ovcr predstjničtvo stavljeni su upiti od visoke kr. zero. vlade glede potrebe
bez porezne žeste za ljekarnike : Aleksu J u g o vića u Pitomači ; Dragutina J el i neka u
Delnieah ; Josipa pl. Pecsića u Zagrebu; Ivana Pećinovsky-a u Zagrebu ; Antuna
Novaka u Sunji; Franju pl. Benka u Zemunu i Josipa Verkleina u Belovaru.
XXI. Ovom točkom saobćuje predstojničtvo sbora promjene, desivše se s vlastnici
ljekarna: osim Andrije K ozjaka u Rumi, Josipa Hondla u Rumi, Emila Koszaleka u
St. Pazovi i Emila pl. Kuno vića u Novom, koji su preminuli, prestali su biti članovi ovoga
sbora : g. Emil Leuštek, kojeg je ljekarna u Sunji prenesena na g. Ant. N ovaka; g. Dragutin
Acetati, koji je svoju lj ekarnu u Senju prodao g. Franji Bar t u, te se odselio na Rielm ;
gosp. Dragutin T re s e h t š i k, koji je svoju ljekarnu u Zemunu prodao gosp. Ferdi Ž i g i;
g. Alois pl. Dolovčak, koji je svoju ljekarnu u Čabru napustio ; dočim je gosp. Aleksa
Margulit kupio ljekarnu n Križevcih od gosp. Suhomela, a ovaj opet kupio ljekarnu
od g. F«:>rde Ž i ge.
Zatim sb ile su se daljne promjene podieljenjem novih koncesija :
Uprava bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu saobćila je svojim dopisom od 16.
rujna 1896. broj 173, da joj je odlukom gradskoga poglavarstva u Zagrebu od 28. srpnja
1896. broj 24.898 podieljena dozvola, da može urediti kućnu ljekarnu, što je i učinjeno,
a uprava upitne bolnice namjestila je u toj novoj ručnoj lj ekarni provizorom mag. pharmaeije
Levina I v e k o v ić a. Oblast.ne službene obavjesti ob ovoj dozvoli nije ovo predstojničtvo
do danas dobilo.
G. mag. phar . .Mirosl11v Ć o r ić saobćio je ovom predstojničt.vu, da je ljekarnu oo.
franjevaca u Kloštru Ivaniću uzeo počam od 10. rujna 1896. u najam i prem, ako o tom
sa nadležne strane ovo predstojničtvo ubavješćeno bilo nije, ipak je ono na temelju tog
dopisa uvrstilo g. M. Ćorića u vrst svojih sbornih članova ; nu iza toga prijavio je g. mag.
pharm. Mirko N o v ak dopisom svojim od 11. travnja 1897., da je Qn upitnu ljekarnu u
zakup nzeo, što se je dakle s Ćorićem dogodilo i koji je od njih dvojice faktično zakupnik,
još se službenim putem razjasnilo nije.
Nadalj e dozvolila je kr. županijska oblast u Osieku prenos regalnoga prava ljekarne
u Djakovu od g. Ladislava Trangera na g. Dragutina Trangera, koju dozvolu uzela

428 Liečnički Viestnik 1897. Hr. 12.
---- --- ------ -----
je visoka kr. zem. vlada na znanje, nu odlučila svojim odpisom od 11. svibnja 1896. broj
19.743, da D. Tranger može upitnu ljekarnu voditi samo onda, ako se svjedočbami izkaže,
da je od polučivše diplome mag. pharmacije proveo 5 godina n javnih lj ekaruah, inače
pako da ima g. L. Tranger u svojoj ljekarni namjestiti usposobljena providnika sve dotle,
dok Dragutin ne poluči podpuno osposobljenje. Nu medjutim, pošto g. D. Trager svoje
medicinske študije u Budimpešti nastavlja, namjestio je u svojoj lj ekarni u Djakovu providnika
g. J osipa l\1 e d ić a počam od 10 svibnja 1897.
Odpisom visoke kr. zem. vlade od 27. lipnja 1896. broj 841 saobćeno je ovom pred­
stojničtvu, da je osobno pravo za novu ljekarnu u Ćazmi podieljeno mag. pharmacije g.
Petru :i\i omčiloviću.
Udova pokojnoga člana ovog sbora Emila Koszale ka u St: Pazovi, sada već i
sama pokojna, namjestila je bila iza smrti svoga supruga kao providnika u svoj oj ljekarni
mag. pharm. g. Gotharda Hessa, koji je kao takov službovao sve dotle, dok nije za
lj ekarnu nova koncesija podieljena.
G. Dragutin B o i ć u Grubišnompolju saobćio je ovomu predstojničtvn, da je u
svojoj lj ekarni namjestio pro vi dnika g. mag. pharm. Eugena Fell er a počam od 16. listopada
1896.
Visoka kr. zem. vlada odpisom svojim od 21. travnja 1897. broj 21.824 saobćila je
ovomu sboru, pa je u lj ekami pokojnog Andrij e Kozjaka u Rumi namješten providnik
mag. pharm. g. Hinko Streim, koji je po §. f.>. za takovog usposobljen.
U ljekarni gdje. udove 'I olović u Tvrdji Ivanić nalazi se kao zakupnik mag.
pharm. g. :Makso Hr nj ak počam od 1. lipnja 18%.
Visoka kr. zem. vlada odpisom svojim od 29. kolovoza 1897. broj MJ.-127 s:wbćila .
je ovom predstojničtvu, da je osobno pravo za \jekaruu u St. Pazovi podielila mag. pharm.
Svetozaru Mihaileviću, a odpisom od ll9. kolovoza 1897. broj 49.426, da je osobno pravo
za lj ekarnu u Ćabru podielila mag. pharm. Maksi pl. Catinelli-Obradiću.
Konačno zakupnik ljekame u Našicab; Rose nf e l d, prestao je biti tamo zakup­
nikom, te se odselio u Budimpeštu, dočim vlastnik ljekarne g. Andrija :M e r n y i k vodi
svoju ljekarnu sam.
XXII. U osobah mag. pharm. kao pomoćnikah bile su tečajem ovih zadnjih clvijtL
godina tolike promjene, ela se imenično ovdje niti nabrajati ne mogu, a ue bi niti svrhe
imalo, jer i onako sve promjene ovdje poznate nisu, pošto predstojnici ljekarna još sve­
udilj točno i savjestno ne prijavljuju promjene, što bi svakako činiti imali.
Ovom sgoclom u mjesto posebnog poziva mole sc svi predstojnici javnih lj ekarna, da
svaku promjenu u osobi pomoćnika u roku od 3 dana ovamo saobće.
XXIII. Kao lj ekarnički vj ežbenici prijavljeni sn ovom predstojnii:tvu te u ovdašnju
evidenciju primljeni:
Jakob Papić kod D. pl. Dienesa u N. Gradiški 1.;8. 1816. (nu 4.19. 1897. izRtupio).
Gustav Weiss kod Ivana Bularta u Osieku 20./7. 1896. Slavko Zimerman kod Gustava
:Modrušana u Karlovcu 1.;9. 1896. Ludvig Reicherzer kod Josipa Vrbanića u Karlovcu
1.;7. 1896. (već izstupio). Božidar Tompić kod Adolfa Srnke u Glini 15./9. 1896. Josip
Krommer kod S. Mittlbacha u Zagrebu 1./12. 1893. (prijavljen istom 24./10. 1896.) Vojslav
Vasikić kod St. Strasaera u Karlovcih l./10. 1896. Dragutin Valek kod H. Brodjovina u
Zagrebu 1./9. 1896. (izstupio). Josip Čepulić kod Josipa Vrbanića u Karlovcu l./9. 1896.
Vilim Mrzljak kod Dragutina Jelineka u Delnicah 1.18. 1896. Milan Virovac kod Ivana
Csappo u Osieku 15.;9. 1897. Jaroslav Baley kod Ed. Suhomela u· Križevcih l./9. 1896.
Josip Markotić kod S. Mittlbacha u Zagrebu 1.;10. 1896. Ivan Einwalter kod S. Margulita
u Križevcih 1.;1 . 1897. (izstupio). Milorad :Martinolić kod I. K Besza u Virovitici 12./9.
1896. Bruno Vouk kod Valenta Vouka u Gospiću 30/6. 1897. Milutin Radan kod Eugena
Šrepla u Brodu l./9. 1897. Hinko Miletić kod D. pl. Dienesa u N. Gradiški 13.f9. 1897.
XXIV. Od starijih lj ekarničkih vježbenika zamolili su za dozvolu polaganja tyroci­
nalnog izpita : Petar Garapić, Srećko Kirchbaum, Josip Krommer, Nikola Ivošević, Gedeon
Radulović, Vilim Luterotti, Petar Kostić, Drag. Batistić, Eduard Husz, Vinko Dnšanek,
Josip Gršković. Svi navedeni položili su takodjer izpit i s uspjehom.
XXV. Novčanu podporu zamolili su slušatelji na ovdašnjem sveučilištu : Viktor
·
Br. 12. Liečnićki Viestnik 1897. 429
Riemer, Slavko Župan, Adolf Trischler, te su im novčane pod p ore sa 65 for. te 65 ·for. i
40 for. i doznačene; dočim molba Karla Steyskala nije se uvažiti mogla.
U ovih navedenih 25 točkah navelo je predstojničtvo slavnoj glavnoj skupštini va­
niji rad predstojničtva, te se ista moli, da nazočni sadržaj ·sa odobrenjem ua znanje uzeti
izvoli. Glede riešitba pako navedenih nekojih načelnih pitanja dobro bi bilo, da si svaki
od gg. kolega takove u očevidnosti drži, jer nije mogućnost izključena, da li takove poje­
dinac ue će trebati.
Skupština prima ovo izvješće s odobrenjem na znanje.
Točka 2. Izvješće o stanj u imovine.
Na ovu točku poclnielo je predstojničtvo knjige i računski zaklj učak,
iz koga se razabralo, da je u minuloj periodi unišlo .
a u istom razdoblj u izdano . . . . . . . .
te je napram tome pokazalo se povećanje imovine za
nslied česa iznosi cjelokupna imovina koncem listopada 1897.
Glavna skupština uzima to izvj ešće do ugodnoga znanja.
Točka 3. I z b o r re v i z i o n a l n o g o d b o r a
for. 2.46!1•35
for. ()82·35
fol'. 1.787·for.
!>.!>47·88
U revizionalni odbor budu izabrani gg. Josip Vrbanić i Josip Grahovac, koji
odmah knjige i račune svestrano pregledaše, dočim glavna skupština za to nieme oclgocljena
bijaše.
Nakon što su revizori svoje uredovanje obavili i vrhu nalaz!t posebni zapisnik sa­
stavili, nastavi se rad glavne skupštine, koja uzev izvještnj revizionalnog odbora na znanje,
podieljuj e predstojničtvu za minulu periodu nbsolutorij uz pohv11lno priznanje na pronadjenom
uzornom redu.
Točka 4. Podieljenj e absolt1torija (pod 3).
Točka 5. Ustanovljenje proračuna za godinu 18l8.
Na ovu toč-ku podnielo je predstojoičtvo predlog za proračun a obrazloženjem
(prihod 1700 for., razhorl 1300 for.), koji je glavna skupština odobrenjem prihvatila i ujedno
dozvolila virement medju pojedinimi stupci.
Iz proračuna razabire se, koli hvale vriedno nastoji predstojničtvo uz podupiranje
glavne kupštine oko napredka sbora, a naroeito oko naobrazbe podmladka za ljekarnićki
stalež, jer je kroz vanrednu štednju omogućilo, da će se u godini 1898. moći iz Rbornih
sredstava podieliti 2 štipendija po 150 for. marljivim i siromašnim slušateljem pharmacije
na sveučilištu.
Točka 6. i 7. Administrativni predlozi i interpelacije.
Kod ove točke uzeo se je ponajprije pismeni predlog člana D. pl. D i e u e s a iz
Nove Gradiške glede bojadisanja soda vode odnosno promjene §. 6. naredbe vis. kr. zem.
vlade od 27. ouj ka 1897. broj 13.527 u pretres, te je glavna skupština nakon podnije
razprave zaključila, da se taj predlog kao neumjestan stavi medju spise, te ela se D'l pod­
nosi visokoj kr. zem. vladi.
Iza toga poziva predjednik glavnu skupštinu u smislu ustanovah §. 59. točka g},
da zaključak stvori, kako da se sborna imovina najkoristnije upotrebi.
Glavna skupština zaključi, da se sborna imovina ima smjegtiti i nadalje kao. i do
sada u I. hrv. štedionicu.
Zatim predlaže g. Josip Grahovac, da bi se predstojničtvo sbora obratilo pred­
stavkom na vis. kr. zem. vladu, te izhodilo, nasuprot ustanovam §. 41. naredbe visoke kr.
zem. vlade od 8. srpnja 1895. broj 12.409, da mag. pharmacij e izbiraju iz svoje _sredine
3 do 4 člana kao izaslanike za glavnu skupštinu lj ekarničkoga sbora, koji bi interes njihov
u glavnoj skupštini zastupati imali.
Glavna skupština 1;1akon poduljega posavjetovanja usvaja tj predlog, pozivajući se
na §. 64. točku b), po kom su pomoćnici obvezani prinos u sbornu blagajnu plaćati, da)de
čim imaju nametnutu dužnost pravedno je, da ima,ju i neka prava, te zaključi, da precl­
stojničtvo u tom pogledu predstavku podnese.
G. Makso Hrnjak I"eproducira listovni papir, kojim se providnik Žiga :Mittelbach
u Zagrebu služi kod obavljanja svoga dopisivanja, na kom papiru tiskana je firma : S.

430 Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
Mittelbach u Zagrebu, te se još razabire, da S. Mittelbach posjeduje d vie lj ekarne, i to :
"Salvator Apot.heke", Agrnm, Lange Gasse 3. i "Krebsapotheke", Wien, I., Hohermarkt 8.
Pošto mu je pako poznato, da po §§. 16. i 17. zakona o ljekarničtvu od 11. travnja
1894. ni jedan ljekarnik ne smije niti filialke, a još manje dvie lj ekarne posjedovati, s toga
pita predstojničtvo, da li mu je to poznato, i ako je - zašto to dopušta i kako kani tome
'
na put stati.
Nakon posavjetovanja sa glavnom skupštinom bude predstoj nik pozvan, da se glede
toga na kompetentnu oblast obrati, jer se ne može mirno gledati, da jedan ljekarnik poda­
vanjem većeg ugleda svojoj lj ekarni, koja mi.1 u ostalom i ne pripada, zapo&tavlja u očima
publike ostale isto takove, a možda još i bolje lj ekarne.
Gosp. Makso Hr nj ak nadalje predlaže, da se predstojničtvo obrati na visoku kr.
zem. vladu molbom, da visokoista dozvoli, da ljekarnika može u osobito prešnih slučajevih
na najkraće vrieme zastupati u lj ekarni i nediplomiran pomoćnik, naročito slušatelj II.
tečaja pharmacije, buduć je vrlo težko svaki put u prešnih slučajevih na nekoliko clanah
naći diplomiranoga zamjenika.
Glavna skupština usvaja taj predlog tim više, što u nekih županija postoji dozvola
županijske oblasti, da može i nediplomirani pomoćnik lj ekarnika kroz 8 danah zastupati,
te poziva predstojnika, da se u tom pogledu molbom na visoku kr. zem. vladu obrati.
Nakon toga bude na predlog predstojnika zaključeno, da se mag. pharm. i bivtiem
ljekarniku Janku Rožiću, koji je siromah već i osliepio, povisi mjesečna poclpora od o
for. na 10 for.
Isto tako bje na predlog g. Josipa Vrbanića obzirom na znatno razgranjene pi­
sarničke poslove ovog s bora podieljena gosp. Panti P a n ić u novčana nagrada od 50 for. -
Konačno s ta vlja predstojnik s bora gosp. A. K o g l sliedeći predlog :
"Već od dulje vremena opaŽava se potreba, ela se za ljekarnike u Hrvatskoj i Sla­
VOlllJI izdaje strukovni list. S toga smo pozdravili početkom ove godine pravim veseljem
mladi podhvat bolje reći pokus, kad je počeo u Zagrebu izlaziti hrvatskim jezikom pisani
pharmaceutski list .Aesculap". Nije sada s naše strane iztraživati uzroke, s kojih je ovaj
mladi ogranak strukovne knjige za kratko usahnuo, biti će, da su valj da i slaba materijalna
podpora i premaleni broj suradnika zapriečili daljne izdavanje lista, koji je imao izlaziti
po našem mnenju i prečesto - dva krat na mj esec. Ne ću da Vam predložim, da se opet
osnuje, i to pod egidom gremija, nov Jist, jer držim, da i ovaj ne bi imao predbodno bolji
udes nego li "Aesculap", ali mislim, da bi ipak bilo moguće toj oskudici donekle doskočiti.
Sbor liečni ka kraljevina Hrvatske i Slavonije izdaje već liepi niz godina svj mje­
sečnik .Liečnički Viestnik", kojemu je obstanak osiguran. Kako bi bilo, da mi lj ekarnici
ili naš gremij stupimo sa Jiečničkim sborom u dogovor, ne bi li on htio svoj list tako
proširiti, da bi se obazreo više i na pharmaceutsku struku ?
Pa svaki od nas ljekarnika držimo za svoj u ljekarnu po koji pharmaceutski i medi­
cinski list - zašto da ne bi nabavljali "Liečnički Viestnik", koji je organ hrvatkih i sla­
vonskih liečnika, osobito ako bi donosio i naše strukovne članke?
Predlažem dakle, da izvolite zaključiti, da se obrati gremij na sbor liečnika, da li
je voljan svoj list proširiti u navedenom smjeru, a u slučaju ako nam stigne povoljan od­
govor, čemu se tvrdo nadam, molim Vas, da onda "Liečnički Viestnik" pocluprete, ne
samo time, da se nanj predplatite, već da mu dogodice pošaljee i koju radnju, zasj ecajnću
u našu struku".
Glavna skupština prihvaća taj predlog, te ovlašćuje predstojničtvo, da se sa sborom
Jiečnika u dogovor stavi i da zatim okružnicom pozove ljekarnike, da se na upitni list
svaki po mogućnosti predbroji.
Pošto bj e time dnevni red za današnju skupštinu odredjen posve izcrpljen, toga
radi izrazi predsjednik poglavitomu gospodinu dru. Drag. Rei ch w ein n kao vladinom
povjereniku najtopliju sahvalu na prisustvovanju, zamoliv ga, da po mogućnosti ljekarnički
stalež i nadalje podupirati, te istomu naklon ostati blagoizvoli, dočim se prisutni člariovi
s burnim "živio" š njime oprostiše.
Za ovjerovljenje današnjega zapisnika i priloga budu jednoglasno izabrani gg. Alois
Winger i Ivan P ečinovsky.
Br. 12. Liečnički Viestnik 1897. 431
---- -- ----------- ---- ---
Zatim zaključi predsjednik današnju glavnu skupštin u u 11/2 sata [)oslije podne, zahvaliv
se srdačno svoj prisutnoj gospodi kolegam, a naročito onim, koji su iz daleka se
potrudili, a glavna skupština odnosno prisutni čliwovi pozdraviše predsjed1iik'a sa burnim
"živio".
Književne viesti.
Izvješće kr. zemaljskoga zavoda za umobolne u Stenjevcu za g.
1896. Izdano troškom kr. hrv.-slav.-clalm. zem. vlade. U Zagrebu 1897. 4°. 3fJ str. Iz
netom izašlog izvješća vadimo zanimivije podatke. Koncem god. 1895. preostalo je 379
bolestnika, j to 202 mužka i 177 ženskih ; tečaj em god. 1896. pri došlo ih je 219, na ime ·
132 mužka i 87 ženskih, ukupno dakle 598 bolestnika, od kojih je tečajem godine 1896_.
prestalo biti predmetom liečenja 142 mužka i 73 ženske, ukupno 215 bolestnika. l'restali .
sn biti predmetom, jer su izliečeni 34, oporavljeni 54, neizliečeni 19, premješteni u druge
zavode 13, pobjegli 13, umrli 82. Najviše bolestnika bijaše 14. listopada, na ime lU!)
mužkih i 182 ženske, a. najmanje 3. ožujka, i to 198 mužkih i 175 ženskih. Za minulih 5
godina dolazi poprečno na jedno godište 220 bolesnika. Po zavičaju bijaše gocL l8!>6.
iz županije ličko-krbavske 15, iz modruš.ko-riečke 17, zagrebačke 62, varaždinske 31, belo­
varske 23, požežke 13, virovitičke 24 i sriemske 12 bolestnika. Dopremljeno- ih je u · zavod
najviše ir. bolnice milosrdne braće u Zagrebu, naime 100 bolestnika, zatim iz bolnice milosrdnih
sestara u Zagrebu 2, iz bolnice milosrdnih sestara u Zemunu 1, iz bolnica u Karlovcu
5, u Belm•arn o, u Glini 3, u Petrinji 2, u Koprivnici l, u Ogulinu l, u Osieku 16,
u Požezi 2, u Mitrovici 1, u Novoj Gradiški 5, u Petrovaradinu 1, u Vinkovcih 1, u Beču
2, u Solnogradu 1, u Pulju 1, iz zavod

43. Liečnički Viestnik 1897. Br. 12.
zi_darijom, krojačtvom, pletivom, dočim .se ženske bolestnice upqtrebljuju najviše za čišćenje
soba, prauje. mblja, krpanje i šivanje rublja, te u kuhinji. I tako radi peti dio bolestnika
na korist zavoda . . Uz .obični posao imadu bolestnici i razuih · zabavica kao karte, šah, do-
- mino, biljiu, kugljanu, knjižnicu, novine, glasovir itd. Svakoga blagdana obavlja se u zavodskoj
kapelici služba božja za katolike, a svakoga mjeseca za pravoslavne. Zavod je god.
1896. _posjetilo 1514 osoba.
Godine 1896. obnovljeno je čitavo lierničko osoblje, te je mjesto dosadanjega ravnatelja
dra. I. Žirovčića preuzeo ravnateljstvo zavoda dr. Šimsa, prije liečnik n zavodu ­
za umobolne u Dobžany u Českoj. Nadalje je u· zavodu namješten kao kućni liečuik dr.
.Am arid V i n s k i, pomoćni liečnik dr. Jaroslav · D a n e š, upravitelj Franjo F u e h s, katolički
svećenik .Ante J a g a r, l pisar, l nad bolničar i 26 bolničara, l nadbolničarka sa 25
bolničarka gotovo. same sestre milosrdnice, zatim po jedan strojar, bravar, zidar, tesar,
plinovnik, krojač, postolar sa 2 pomoćnika, podvornik, noćni stražar, pomoćnik . za vrtljariju
itd. Svih službenika imade 45 mužkih i 51 ženska.
Obskrbu, podvorbu i uzdržavanje zavoda imadu u zakupu sestre milosrdnice reda
sv. Vink_a Pavlova po ugovoru od l, siečnja 1888. do 31. prosinca t. g. za 50 nč. na dau
od svakoga bolestnik bez ,razlike:
·
U therapeutičkom smjeru napominje izvje!lće, da se je vrlo dobro ukazao itrol i
actol (argent. citr. i arg. lactic.)_ kao desinficiens na ranah, kod upale mj ehura.
Proti cntarrhom crievlja hvali izvjeće dermatol u emulsiji po 3-6 grama na dan, a
kao prophylacticuq kreosot s oleum Ricini.
Narcotica se rabe obična (chloral, morphium, opium, paraldehyd, sulfonal, somnal,
bromidija, hyoscinum, hydrobrom i duboisin. sulfur.), ali se za razblaživanje bolestnika daje
hydrotherapiji prednost.
_ Tečajem god. 1896. nabavljeno je za zavod aparata · i instrumenata za mikroskopsko
i bacterioložko iztraživje, zatim odnosna najnovija stručna literatura, kraniometričke
sprave, galvano-faradički aparat, therinostat, desinfektor itd.
Kao najnuždnije iztiče se u izvješću povećanje svih prostorija za bolestnike, a osobito
onih za nemirne bolestnike, da se toli potrebna izolacija više provesti može.
. Dr. Milan Nemićić, gradski fizik u Karlovcu i kr. zem. zdravstveni· savjetnik.
Ljeka?·ski rječnik I. Njemačko-latinsko-hrvatski dio. Mala 8°. Zagreb 1897.
Od ov•·ga djela izašla su ovih dana dva svezka, i to od II. knjige svezak 3. i 4.
"ol. amygdalarum · amararum" do "iibler Geruch" (str. 545-800). Radujemo se, da ćemo
doskora imati barem prvi dio toga nuždnoga djela gotov. Prva knjiga izašla je nakladom
piščevom već prije više godina, a od druge knjige izašao je prvi svezak god. 1895., a
drugi 1896. na kojoj nij nakladnik označen.
Ovom knjigom izpunit će se velika nestašica naše literature -jer svaki, koji imade
ma što liečničkoga pisati, osjeća svaki čas potrebu, da u sličan rječnik zaviri. Nije nam
ovdje pisati' kritike djela samoga i izticati vrline i eventualne manjke - već jedino upozoriti
liečnike na ovaj velikim trudom i pčelinom marljivošću sastavljeni rječnik i izjaviti
našu radost, da se jedan od starijih naših kolega, koji je raznim radom svestrano. zaokupljen,
odvažio u riedkih časovih svoje- -dokolice na izradbu· 0vako velikoga i zamašnoga
rada. Mi . od svega · srca želimo, da gospodimi. piscu bude moguće, da što prije svoj rad
dovrši i da se knjiga što prije medju kolege razproda. Čim će . biti djelo dovršeno, progovorit
ćemo obširnije o njem.
Srpski arhiv za clokupno lekarstvo.* Urednik dr. J. Danić.'God. III.
Sv. 6. I. Originaln_i . radovi. Dr. Šraga: O tube:rkulo;.-.i grkljana. Dr. Leko:
Kako se podzemne, izvorne i· rečne vode po sastavu menjaju. Dr. M. K M. : Odredjivanje
i ispitivanje lekova, koje je moderna medicina usvojila. (Nastavak.) II. Pr e g l e d l i t e­
rature: ill. Izveštaj i o radu lekarskih zajednica i udruženja. Izveštaj
nemačke komisije za ispiivanje kuge u Bombaju. - Rad srpskoga lekarskoga društva.
ill. redovni sastanak od l. marta o. g. IV. Vesti o stručnim zavodima i usta­
novama. V.B e l e š k e. Dr. M. 1' o p o v ić: Sanitetski vlakovi. (Svršetak.) DJ;. P. P a p a-
ll tig li.
* P:i-iobćujemo 'naknadno sadržaj svezaka 6.-9., koji su nam pomutnjom tek sada
Br. 12. Liečnički Viestnik 197. '433 '
kostopulos: Šta je homeopatij? YI. Pabirci. VII. Stalešk e i Učne ve.sti.
VIII. Bibliografija. IX. Prepiske uredničt.v a i adminisdacije . . Kao
prilog "Narodno zdravlje", imade članke : Kako se sifilis dobija. Veština dugog života od
Mantegazze. (Nastavak.) Iz dečije higijene. (Nastavak.)
·
. .
Sv. i. Svečani broj prilikom 25-godišnjice, nosi na čelu sliku one dev-etorice, koja
su prisustvovala prvom sastanku družtva i članak : Svečani dan srpskog !akarskog . društva
22. jula 1897. godine. I. o rigi n a l D i rad o v i : ik M. G-r u j j · : Joqoformvasoge­
Dr. G j. J o v a n o v i 6 : J edan slučaj stare unilokularne . ovarijhlne klstome. 'Dr. · M . · K. M. :
Odredjivanje i ispitivanje lekova. (Nastavak.) IT. Pr e g l e d l i .t er a t u r·e. ·
Ill. I z v e štaji
o radu lekarskih zajednic a i udruženja. Jedna seduica leka'rskog
udruženja u Kievu. Rad srpskog lekarskog društva. I. vanredni -sastanak · od. B. ·marta o. g.
IV. Izveštaj j o radu sanitetskih vlasti. V. Izv·eštaji o ra'd u sanit
e t s k i h u s t a n o v a. VI. V e s t i o s tr u č D i m z a v·o d i' m- a· i u s fa n o v a.m a.
VII. B e l e š ir e. Dr . .M. P o p o v ić.: Stanje saniteta u Hrvatskoj i Slavoniji: VI'II.P ah
ir e i. IX. B i b l i o gr a fi j a. X. P o d li s t a k .. - "Narodno zdravlJe'' donaša ove
članke: Nazeb. Iz dečije higijene. (Svršetak.) O'd dra. R. L a z a· re v ić. · Ve§tina dugog
života. (Nastavak.) Podlistak : O razpoloženjil. · ' · ·
Sv. 8. Svečana proslava 25-to godi§ njice srpskog !akarskog drlita 22.jula . 1897.
godine u Beog;radu. · I . . Or i g i pa) n i rad o v i : Dr. N. G j or ić: Še!it slučajeva pelagre
u srezu temniskom okruga moravekog. Dr. L. N e n a d o v i ć : _Dva slučaja . trovanja sa
Hyosciiim. niger. II. Pregled literA.ture. lii . . Izve13taj i.o radu lekarskih
z a j e d n i e a i u d r u ž e D j a. Rad srpskog Jekarikog društva. IV. · redovni· eiaatank 15. ·
marta 1897. Medjunarodna konferencija za lepru. IX. kongres francuskih nevroioga i psihijatara.
IV. francuski kongres za unutarnju medicinu. IV. V e s t i o s t r u č n i m z a v odima
i ustanovama. V. Beleške. Dr. M. Popović: Stanje saiiitefa i njegove
organizacije u Hrvatskoj i Slavoniji. (Svršetak.) VI P a b ir e i. VIT. P o d l i s t a k. Dr.
L. M. Dimitrijev\ć: Iz službe okružnog fizikusa.. VIII. Staleške i lične vesti.
IX. Javna reč. X. Biblio grafija. Xl. Pošta redake.i j'e i adininistra_
cij e. "Narodno zdravlje" donašR članke : Pr. R. Lazarevi'ć: NasJedne bolesti. - -Prva
pomoć u slučaju 'kakve nesreće ili povrede djaka . u škU. -:- Dečije zabae: - · Na što
·
nam je disanj e kožom. -:- Veština dugog života, te po(llistak : Rndenika i bog' pomaže.
. Sv. 9. Svečana proslav.a 25-to godi§njice; I. 0 rigi n a l n i 'r il. d o v i. Dr. M. P etr
o.v i 6 : _Prilog operativnoj terRpiji ileusa. ·Dr. M. T. L e k o ·: . O mikrohemijskom rapoznavailju
mrlja od sperme u kriminalDi.m !!lUČJ:jevima. :Pi-: N.

Liečnički Viestnik-1897. Br. 12.
Escat. O tvrdokot·nih cystitiduh. kod žena. Kl-inička studija. Therapeutičke indikac-ije.
(AnnaJes des maladies ·genito-urinaires. XV.)
. Pisac razpravlja o onih slučaje-vih cystitide kod žena, koje se nikako ili težko izliečuju
T ako se sgodno Iieče. Ne obazirući se na tuberculoznu cystitidu, mogu uzroci takove
tvrdokorne cystitide biti u samom močilu ili izvan njega. U prvom su slučaju anatomske,
physioložke i. patholožke okolnosti ženskoga močila : kratkoća vodopusta, izpad rodnice,
podraživanje s,t!ažnje stienke mjehura kod coita, cystocele . itd. Uzroci izvan močila jesu
menstruacija, trudnoća, promjene položaja maternice, tumori itd. Glede. liečenja takvih cystitida
spominje E. izgrebenje mjehura kroz vodopust, sectio alta, cystotomia ·vaginalis,
colpocys.totomia i nephrektomia. Pisac dolazi do sliedećib zaključaka : l. ako ne će izcieliti
cystitis uzprkos sgodnoniu liečenju, to se ·mora prije svega točno pretražiti malo zdjelište
i ondje Iiečiti svako oboljenjenje, koje bi moglo uplivati na cystitidu. Treba takodjer
pretražiti vodopust i mjehur. 2 Ako ne pomažu "mali" therapeutski učini : ukapanje, izpiranje,
izgrebenje kroz vodoj:mst, to preporuča sectio suprapubica s temporarnom drainnžom,
ako ··su bubrezi zdravi. Nu uviek se moraju bolestni djelovi sluznice mjehura razoriti izgrebenjem
ili thermocautherom: 3. Ako je težko obće stanje ili ako su ujedno bubrezi bolestni,
to je indicirana vaginalna cystotomija s trajnom drainažom.
G. Riether. Diphtherija dojenčadi i ljekovita sut·utka. (Wiener klinische Wochen­
. schrift. 1897. No. 28.)
Piphtherija dojenčadi nije doduše česta bolest, ali ni najmanje tako vanredno riedka,
kako se obično misli. Pokazuje se skoro u_viek kano primarna diphtherija ·nosa, te od nje
oboljuju osobito slaba · i iznemogla dj eca. Ljekovita surutka može se bez pogibelji i kod
djece· u prvih danih i tjednih života uštrcavati.
Heel. K therapiji phthize pluća. (Annalen der stii.dt. allg. Krankenhii.user zu
Miinchen, hemusgegeben _vori v. Ziemssen. 1896.)
Pisac .najprije razlaže načine lieenja phthize u dotičnih bolnicah. U z symptomatičko
liečenj e_ glavna .·se je važn'ost polagala u dobru hranu i zrak. Pokušalo se je davati arsen,
zatim Kochov tuberculin, ali se opet vraćalo creosotu (u pilulah 0·05-0·1 i 0·15 ili u čahuricah
od gelatin e 0·1-0·2), nu jer je ovo sredstvo zlo djelovalo na želudac, nije se moglo
dulje vremena podavati, pa uslied toga nije ni bilo osobitog uspjeha. Sada se tvberculoza
u glavnom lieči creosotovim i guajacolovim carbonatom. Cresotov carbonat ili creosotal podaje
se od 1/2 do 3 čajne žlice na dan u mlieku, crnom vinu ili juhi. Kod 30% bolestnika
nije se mogao ovaj obrok dostići· ili se je ova doza 2-3 tjedna dobro podnašala, a zatim
moralo opet · vratiti na 2-3 krat dnevno 1/ čajne žlice ili napokon sasvim prestati ; sredstvo ·
nisu podnašali bolestnici sa znatnimi. smetnjami želudca. .
Kod bolestnika s afekcijamf vršika, gdje je zvuk malo skraćen bio i postojalo fino
cagrtanje, neopredieljeno· disanje ili pooštreno izdisivanje, naskoro se je poboljšao tek,
poqiglo oMe stanje i znat-no poprJI.vio nalaz u plućih. I kod izražene infiltracije povoljno
je djelovao creosotal, ako . se je 23 mj eseca uzimao. . : . . .
,
Guajacolov carbonat bez svakoga je teka i mirisa, ne draži sluznice želudca, te se
amo u riedkih slučajevih ne podnaša. Daje se kano pr11-šak u. obiatah 0·5, te se svaki 3.
ili 4. dan. povisuje .do 3·0-4·0 pro· elie. Huajacolov carbonat baš kano i creosotov naskoro
izcieljuju .catarrhe vršika,, a kod infiltracija poboljšava obće stanje, diže hrauitbu i .. sile,
umanjuje kašalj i ·izbacivanje.
Naredba
kr. hrv.-slav.-dalm. zero. vlade, odjela za pravosudje od 20. studenoga 1897. br. 16.055,
kojom se ustanovljuje
jednaka · vješ'tačka_ vristojba a · sodbeno-liečnieko preglcdanj6 tjelesnila ozljeda.
Kr. hrv.-slav.dalm. zem: -vlada, o_djel za . pravosudje, . obnašla je. UZ razmjernu preiaku
dotičnih stavak:a naredbom ministarstva nutarnjih- posal_a, pravosurlja i finanl,)ija od
17. veljače 1855. (D. z. l. br. 33) izane "pristojbene tarife I. za strogo sudbenoIiečničke
Br. _12. Liečnički Viestnik .1897. .43.5
poslove" ustanoviti jednaku vještačku pristojbu iznosom ()d 2 for. a .. vr. za. svako sudbeno·
liečničko pregledanje bilo lahke ili težke tj elesne ozljede uz istodobno podano mienje, a
isto tako i za svako podano "posebno mnienje" (vidi naredbu . od 13. lisopada 1889. br.
2177. uredovne sbirke ·naredaba pravosudne struke, svezak IV . . br. 529).
Razumieva se, đa ta pristojba od 2 for. a. vr. vriedi samo za graduirane ljec!nike,
pa .da dakle gledom na opazku dodanu gore citiranoj tarifi· I.; po kojojranamik: ide amo
polovica za grad nirane liečnike opredieljenib · pristojba, u predpomenutih • sl,l!čajevih, iznaša
pristojba za ranarnike samo l for. a vr.
Naredba ova stnpa u krjepost danom izdanja
Proslava 25-godišnjice "srpskoga lekarskoga. drušva"'
U Biogradu sakupili sn se dne 3. kolovoza o. g. iz sviq kraJv: Srbije .Uenici, da
svečano proslave 25-godišnjicu srpskoga lekarsj{oga družtva. . Ovaj .su .. veliki :dn sr baki
liečnici dostojno proslavili, te najprije počastili svoje pokojnie . para.'tt?oqt .. u. saborskoj
crkvi, kojega je služio mitropolit Mihajlo. ·Poslije crkvenih ,opr4a. ,govorio j urednik
arhiva dr. J. D a n .ić spomensovo pokojnikom. . . , . .
Svečanoj . sj ednici prisustvovalo je Njegovo · VeliČi\n11tyo ·kralJ Al e k s a: n d ar I. s mi
nistri, itropolit Mi haj l. o i mnogi drugi .(!dličnici, ·te ;veliki -broJ čianova dr1;1!tva. Sjednicu
je otvorio predsjednik dr. M: M arkovi6, te je u svom govoru ponajprije..;dil.o dužnu
čast o®ovateiJem đruztva, kOJl su ga pod te_žkimi okolnostmi ustrojili i podržavali, đa
zatim s ponosom 1ztakne, ·kako · se je dru!tvo -razvilo -i stavilo na . dostojnu visinu., Spominje
kako je prošle godine drnžtvo počelo izdavati popuiarni dodatak arhivu pod naslovom.
"narodno zdravlje", kako bi poučilo narod o zdravstvenih pdlikah i zakonih,
navadja, da je izabran posebni odbor, koji imade prou?_ati pitanje o ustrojenju liečničke
komore u BrblJI. Na ko ncu svog govora zahvaljuje kralfeVoml\ffiiinuT'Aiffianđru .. za
pomoć ·l podporu, _ku su uviek pružali - družtvu.
.
pr. V. M. S u b otić ml. čitao je zatim izvještaj o radu drližtva za ovo 25 godina.
Opisuje najprije, kako se je ustrojilo družtvo, te, spominje imena osnivača, kojih je bilo
'15. Družtvo je započelo svoj raa glavnim skJipOm 2"l .· srpnja (3./8.), 1872., te je .U početku
imalo 8 redovitih (biogradskih) i 24 dopisujuća l!lana. Već iste godine zaključeno j, da s
izdaje l'{ružtveni časopis pod naslovom "srpski . arpiv za . celokupno lekarstvo", nu tek u
kolovozu 1874. iia.dje prvi svezak. Da se je časopis mogao izdaati, dužno je družtvo za
hvalu knezu Milanu, koji je odredio, da se u državnoj tiskari bezplatno 5tampa. Arhiv je
izlazio prema sakupljenom materijalu, sada rjedje, sarla češće, a od g. 1895. izlazi redovito
svakoga mjeseca. Knez Milan pružio je i drugi dokaz svoje sklonosti srpskom lekarskom
družtvu, te mu od god. 1874. -davao godišnju pripomoć od- 100 dutar a od .viade
kralja Aleksandra dobiva godišnje 1200 dinara. Družtvo .iinade pravo,: dl\'. kandiduje ·re"
dovne i · vanre4ne članove, te zamjenike · glavnoga saniteskoga . savjeta. :, O radu: družtva
izvješćuje S., da je za ovih 25 godina bilo ukupno: književnih radova 170, · demonstracija
bolestnika i preparata 260, referata 400, diskusija 90. Družtvo je imalo u to vrieme
281 sastanak, te je izdalo 12.000 strana arhiva. Rad dtužtva bio je dvaputa prekinut, i to
·za rata s Turskom 3 godine, a za onoga s Bugarskom 51/'l mjeseci.
Dr. M. Rado v a no vi ć izvješćuje o prihod u i razhodu drnžtva, te iz ovoga vidimo,
da ji! ono . za ovih 25 godina pri ni ilo 52.004, a:· izdalo . . .
40.041 . diiiar.
Time je svečana sjednica svršena. Poslije podne bio je izlet u Topčider, a na večer•
8jajni banket, gdje je izrečeno mnogo liepih i oduševljenih zdravica.
Sitne -viesti.
Osobne vi esti. Dopisujući članovi našega· · !!bota dr. Mirosla

. 436 Liečp.ički Viestnik 1897 . ·Br. 12.
loman M ii ller, tavnatelj bolnice sv. Roka u Budimpešti i (!rugi . predsjednik u·garskoga
zdravstvenoga vieća postao je prvim predsjednikom istoga. -'- Kr. kot. liečnik u Samo­
·boru. dr. Milan B i š ća n odlikovan je papinskim redom viteza sv. Grgura. - Redoviti
član našega _sbora e.- i kr. ·!ltožerni nadliečnili: i glavar zdravstva 13. vojnoga sbora dr.
·Aleksander H u b er premješten je k e. :i kr. 4. vojnom sboru u Budimpeštu. S njime se
dieli iz · sborove sredine odlični i revni član, koji je uviek sudjelovao u sborovu radu i zastupao
nj egove hiterese. Obćinski liečnik u Karlobagu dr. Ivan Č a n ić imenovan je
kr. kotarskim liečnikom u Udbini. - Kr. kotarski liečnik u Udbini dr. Josip. B a r t u l ić premješten je u istom svojstvu u GjU:rgjevac. - Rtldarski Iiečnik u Vrdniku dr. Gjuro
Kr e m a postao je obćinskim liečnikom u Nuštru. - Pximarni liečnik zero. bolnice u Šibeniku
dr. Božo P e r i č ić premješten je u istom svojstvu u Zadar.
Sveučilištne vi esti. Beč. Privatni doct>nt physiologije S. F u e h s imenovan je
izvanrednim profesorom.
Umro .
-U Beču umro je 2rl. studenoga t. g. Franjo vitez S e h n e i d er u riedkoj
· starosti od 84 godine. Bijaše praktički Iiečnik, asistent, docent i kašnje redoviti profesor
medicinske chemije na obstojaloj jozennskoj akademiji za naobrazbu vojničkih liečnika ;
postao je .god. 1876. ministerijalni savjetnik i izvjestitelj za zdravstvo u miuistarstvu unutarnjih
posala u Beču. U mladjih godina je veoma mnogo literarno radio. Od nj egovih
·djela najpoznatija su· "chemija za medicinare" i u družtvu s A. V o g l o m "komentar
k austrijskoj pharmakopoeji", od svih sličnih · komentara u srednjoj Evropi najbolji i
·
najpoučniji. . ·
· A?ijatska kuga. U Indiji opet raste epidemija kuge. U Puni na tjedan oboli
oko 1100 osoba, dakle više nego ikada prije. I u Madrusu pokazalo se je slučajeva, dok
·
prije ondje nij bilo ku'ge.
Natj ečaj :za mjesto obćinskoga liečnilca_ u Karlobagu, · plaća 1000 for., stanarma
200' for. i ia ručnu ljekarnu :aoo for. Molbe do 25. prosinca o. g.
· Kretanj' e priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečajem studenoga
1897. Diphteritis preostalo 7, priraslo_ 12, ozdravila 16, umrlo ·1, preostaje 2. V ariola
preostalo O, priraslo 1, ·ozdravila O, umrlo 1, preostaje O. Scarlati na preoslp 1, priraslo
3 ozdravi! o O umrlo 1, preostaje 3. M or b i ll i preostalo O, priraslo 9, ozdravila 5, umrlo O,
' . '
preostaje 4. T yphus abqominalis preostalo 9, ptiraslo 12, ozdravila 13, umrlo 1, pr e-
.
ostaje 7-. :Oysenteria preostalo 2, priraslo O, ozdravilo 2, umrlo O preostaje O. Seps1s
p u e rperali s preostalo 3, priraslo 2, ozdravilo 2, umrlo 1, preostaje 2. Tussis con vu ls
i v l!-. preostalo O, prirasla 2, ozdra.vilo O, umrlo O, preostaje 2.
.
.Gospoda . članovi s bora,
u čijem se svojstvu je tečajem ove godine abila kakova promjena, koja nije objavljena u
"Liečničkom- Viestniku", umoljava.ju se najuljudnije, da to najd-ulje do 28. pl"osinca o g.
prijave adboru, da se .može izpuniti u popisu članova, koji će se priložiti br. 1. "Viestnika"
za godinu 1898.
Mjaseena skupština.
_
· .
Odbor.
"s b ora liečnika kralj evi-n a H :rv a t• ske i Slavonij.e u Zagrebu bit će,
dne 28. pl'oslnca 1897. u 6 .sati poslij · podne u sveullistu . (n senatskoj dvornni)
.
s ovim dnevnim redom :
l. Izvješće predsjednika.
2. Demonstracija bolestnika.
3. Dr. M. pl. Čačkoić:. O carcinomu probavila.
4. Dr. I. Žir o v č i ć: O prilikah liečničkoga stališa.
5. Eventualni p.redlozi članova. . Odbor.
Vlastnik i izdavatelj "Sbor Hečnika kraljevina Hrvatske i Siavonije".
Urednik dr. M. pl. Čacković. Tisak Dionička tiskare u Zagrebu.
. Bl'. :12. Liec!nički Viestnik 1897 •
l. Kazalo styarno.
(Brojem strana oriQinalnih radnja ti8ktma - krupnimi .sZopa.) ..
A boli . "tionističko nasto;anJ· e 40.8 A
A borta liečenje 282, 43 3. lJenje rana 178. 1 , •
. . sepčko_ ,i, .antiseptičko,, Je- · · .. jJtqlje 'lcod ;toniill&rnih bo·
. ••
. J1sti 'j8Ql : . . .. ,.
.
Abstineeijaj osiguranje ži- A.sthenopij ;,Jil!lf!CUIĐ,;,,.q Oiu-bol'f •oif6foml"Jod djece
vota 852. - · · · . · ' ' ,. . 6enje \'' · ., -; ;: .. , ·
:!11• 2
. 50.· ' I:·;
; J ·,r;--i i_ " · :; •.•. : ' :
.A.eahthos'i.S' nign"cans '407. A.taxi" til! 414 o l;l lna 219
Accomqdacije mišica 414. Atr=1!':-p!)ngta a:

Colobomi macularni 413.
- vjedja 413.
Colpotomia 339, 380.
Contusio bulbi 412.
Comeae carcinoma 214.
Coxalgije liel!enje 376.
Coxa valga traumatica 202.
Creosotal 306.
Crieva carcinomatozna
tura 199.
- izlul!enje 333.
- stenoza 199 .. . . .
- zatvor akit&ir"ftt9;
Lićn_ićld VistnilL1897. ftt. ft. ----
-,- --,-,- -- -- -- --- -- - ------·--------'-
--

- neobična ozljeda 2So.
Liečnički Viestnik 1897. Br. l2.
..
Luxatio mandibulae 257. Mozga . patvorina, chiruriko Pericarditis seroftbrinosa 27'1;
- scapulae 277.
lie&nje · 374. - suppurativa 218.
·- Lymphangionia cysticum
.
colli scleroza 385. Peritoniti8 suppimi.tiva ex
209, 248, 262;
Mozgovna bolesti, gdje je pre- appendicitide 210, 212.
- faciei 419.
stalo disanj e prije kucanja Peritonitis v. i potrbu§nice
Lymphangitis tuberculosa
srdca 395. zapala.
204.
Murphyevo puce 199. Peritypblitis 333.
Lymphoma malignum 207.
Mycosis fungoides 406. Peronin 145.'
Lymphosarcoma cutis 406. My eli tis acuta · ascendens po· Pbosphora izlučivanje i mi ena
Malignih novotvorina sero- slije ospica 185.
·
therapija 375.
- experimentaliB 274.
Mallein 417.
Myofibrosis cordis 395;
Malum Potii 218, an Myoma uteri 9, 10, 385.
Masaza, djelovanje 376. Myomotomia 9, 10.
- kod nutarnjih bolesti 897. Myopije operacija 411.
- vibrii.toma kod kljenuti Myxoedema 219.
kod djece 401.
Phthisis la.i'yngis 271.
Phthize pluća therapija 484.
Physiologtje, pharma.'cologije i
pathologije odnošaji prema
praktičnoj medicini 328.
Placente· adh&etentne patho ·
očnih mi§ica 418.
- - kod onih bolesti 413. Narkoze statistika 205;
upliv na položaf djeteta
.
·. .
Mastitide aetiologija · 280. N ephritis &etiologija chronične
- epidemija 280.
70·
Matemica za trudnoće, ra­ djece 897.
Plodnice strani ·predmet 220.
djanja i' babinja 380.
_ -klinička razdioba 369.
Plodnosti, kolosalna nasliedne ·
-, draina.žti. catgutOm 381. -, krvarenje iz nosil. symptOm
slučaj 152·
- v. i uterus.
. Medjice sekundarna plastika
Plućne arterlie perforacija 305.
. ...,. oblici . chroničke parenchy-
382. '
matozne i intersticijelne 369.
Pneumoriia lobaris prouzroko­
Melanoma palpebrae super. et
·
.;..,. pathogeneza chroničke 370.
vana infekcijom 279.
fornicis conjlinctivil.e .
140, Nephropexia 337.
Pneumonije liečenje · digita-
196:
Neuralgia trigemini 106, 142,
!isom 249, 394·
Meloplastica sec. Israel, modif. 189, 305.
Polyopija
.
monocularn 414.
. Esmarch l 05.
Neurexairesis n. infraorbitalis
Pontis Varoli laesio e h ae-
Menstruacija vicariirajuća 878. . sec. Thiersch 142.
morrhagia cerebri 144:
Microbne teorije . pogrjeke . Neurofibromi
Pomor djece,. borba proti
206
393.
.
Neurona teorija 274.
Mišice ruptura 185.
Mj ehur razMreni zapreka po­
Oborine u Zagrebu 155.
rodu 218.
Olovom otrovanje 186, 255.
Orbitalne 'upale uslied ·
njemu 403.
Pomor dojenčadi 386.
Mjehura infekcija cathetrom
em-
pyema perinazalnih §upljina
204.
--- :klvarenje, vicariiraj:u6t · Poroda, krvarenje poslije 153.
-, izpiranjerodnice poslije Ui2.
'-. zapreka; dermoidna cysta
.
412·
menstruacija 378.
Orbitalni tumori 194, 384.
- sluznice absorbcija 336.
Ostis fibosa 205• .
.
Meningitis
cerebrospinalis, l Ovanotomia 175, 176; 292.
·
vruće kupelji 108. Papilla ustavna 409.
.
Mjesečnine znani.enovanje za Parachlorophenol 337.
. lječitbene postupke 849. ·
Porod i pomor u gradovih 89,
120.
Porodjaj · kod parapleičnih
·
tena 301.
Porod jajne infekcije ·serotiieriL·
Paralyza progresivna, aetiolopija
378 • .
Postupak s dulievn6 bolestilimi
318, 353.
.Mlieka ženskoga, · sadržaj klica
280.
gija 329.
- - dječja 277.
PotfbuAnice pale akutne raz­
. dioba i chiniržko liečenje
368.
- - difuzne cli.iru.ržko liečenje
198.
- liečenje 377.
- zdjeli§ta chronička z8.pala
N aliodi§te u Moskvi 417. · logija i liečenje: 350• '
·
·
351.
Pleuritida pulzirajućil. 347.
210. · Pluća chirurgija 331.
Orphol 217
. Moll:ci.'če izl'čivanje iza groz• Paralysis 1git8.ns 381'>.
nice 378. · · - - sine agitatione · 385.
Morbus BasedWi 272. Paralysis spiniilis inftilis 204.
- miliaris 155. · Paramyoclonus mUltiplex
Morpliija u organizmu loka- Friedreiclii 163.
Jizacija 000. · Patelle šav 203. ·
305.
340.
_B_:_ r. _:: _: 12 _: . _ ______ L_i _:_=--:.
;;.::.
· - --=.i-'k..:..
i,.;_;,V_:i.;_;. ::_tn_:_, _lk. l_:_.:_ffl_.-' · · :___
· _______ .. l,
Pretraga vanjsa . 3,4p. . . , RQ!lfgii,Q.'Y1 Joto,j, e , .. , -'. Sr ,j.f,r p j
. !lJ.;:' 1 l
Priljepčive :Polesti lrod trudnih 378 . . - ,bolesti 600,sl:učaja • .
lena 382. · · -:: :z 2, ·272. . ·: . · . .
-
•
_ c ro ip; : l O,f e . ;
- -, kretanje u pdu ·Za,-; :-"': diagnozl!o :nutarnJih,, bo· -:: Ueva. ldE\1' :llf:C?pdena i84.
,grebu 112, 156, 188, 221,· }esti 3}0. .· . . ...,., DlY

_«!_ ..
Syp'1!1lijji 'plltilf 'lif'd& ·· rlicuspfdatne i'nsri:ilciencije · · lU teri mi '385.
'-;._tl ·ni.]('4®; . . .
. . symptom 277. . :...: :. .: retrodeVfatao '881.
Sidn'godi.yeliil.' '174; '29. . · 'Trudnoće izvan· mitterliicil'lie- i- retroflexio 214.
Skfatanija 'koaoo. Vril:ta kHoga iledbičnča·
Tetana, IbkiiliihrčeVi lt:o'p'ffl ' tratOm: 'i ergotinotl'l 372. 'Vrnvod_etherapeutička np:o·
• imak: 152: · - - racijonalne therapije ria- rllbs 27-7:
- post6p'tiul>gacsluc'!&j!214, · · čela 372; . . . Zaivo ·a .' umobolne u Ste·
293. · · · - - revulzija· u liečeriju 372. · :nJevcu iztjeAće za god. 189S:
"""' •serumtherapija •416. __;_ prijava'l88:' 43L
Tibije defekta : plastika 203. - Airerije 416. i Zavodi za umobolne u Au-
Tjelesni ,uzgoj .mladeli 403.
Tonsillitis .foJ.!icularis . usli ed čenje ' S71':" .
Zdravstveni ured u New-Yorku
infekQij«l mliekom 280. satlanj' '8tanoviAte'UE!'čeiija 351:
.
To u .dermatOlogijl 43; 329:
Zdravstvene naredbe i odpisi
Tubercii1oznill ''klim!l;til.,l;t
Oomb:r117;j·1.
Concetti .899., ·
Coromilos 882f
1 Coulhon 282:f!
Cosgrave 218.
Cred 14:6, 338. .
Cristovich 377.
Crocker 406. ;
Crocq 369, 371, 3,}J ·
Crook 303.
1 Croo fW1?::f;,,.,
, Czerny 219,· 3i' . W 't':)tH'i.
čačković 42, sr;;lJi·Jmil->U,
157. 175; 176, JJ71; J,P-Z1r1·
225, 247, 248, . . Afi.·.
Daland 394.
: D' Antona 333, 331t}7;$,.L

Đariet 249, 409; 41o; n:t, '413.
Davidson 246.
ne .Amicis 406.
Dehio 371, 395. '
Deyi .409i 4Ul
Dieballa 249.
Dock 394.
Dolega. 37.
Dollinger 375.
Donnadieu ·184.
. Doyen 3821 3741- 380 • .
:PrehiDann 180. ·
· Drozda. 372. .
DruciliWoiih 348.
DuKois ·001.
Duckworth 395;
Dufour 414. ,
Dtihrssen 206, 339, 379.
Dumstrey 108.
Dunin 249.
DvoŽ'Ilk 248.
DžemU-paAa 334, 376.
Eichhorst 250 . .
Eiermann 153:
Eiselsherg 203, 383, 334.
Eliasberg .m.' · ·
Ellison 18'i.
Elschnig 409, 413.
Erb 250.
Erdheim 277.
Esca.t 434.
Escherich 397,. 398, 899; 400,
401, 416.
Ettore 256.
Eulenburg 272. ·
Everke 382.
Ewald (Beč) 183 . .
Ewald (Berlin) 279," 394; 896.
Ewatd (StraSBburg) 271; ·
Fabrikant 383.
Falk 379.
Falkenheim 399
Favre 378.
Fekete 416. '
Feullird 22o.
Filehne 146.
Finkh tSO: •
Fischer B. 291.
Fischer (Stra!!llburgj_ 207
Fichr .W. 74."' '
, F,Iechng o.
· F6derle 186·. ·
· Fox • 250, 301.
Frangulea · 393.
.Frank '204: i .
l Friedlil.rider
Liečručkt Vtestnik · t897.
Frank (Chicago) 334.
Franke 199, 204.
Frii.nkel .A. 271, 273, 278 • .
Franke! C. 416.
Frsnld v. Hochwarth 398.
Franken 110.
Freudenberg 202, 335.
Freund H. W. 280.
Fricke 279'
Frickner 305.
246, 274,
Fukala 411, 414.
Furbinger 273.
Garr ·206. ·
1 Gaucher 403, 405.
Gautier 372.
Gay 403.
Geoifroy 382.
Gerhardt 371, 394.
German 412.
Geroth · 336 .. -
Gersuny 204, 337.
Gilbert 392, 394.
Gliick L. 72, 111.
Gluziriski 215.
Gojtan · S. 140, 227.
Goldscheider 274. ·
Golliner 217.
Golovin 412.
Golubin 394.
Graf 203.
Graff 279.
Grey-Edwards 280
Grinda 383. · ' ·
Grummbach 370.
Grfmfeld 407.
Gubarev 378.
Guenisset 300.
Guinon 218.
Gundrum 220
Gurlt 205.
394.
144, 17 4, 289, 385, 419. . :
.
Đr. 12.
Heidenhain 199, 205·
Helferich .202.
Herringham 219.
Resa e. 304:
Heubner 397, 400.
Heusner 203:
He uss 406, 407.
·Heydenreich 335.
Hildebrand 206.
Hirschberg 409.
Hirschfeld ·108.
Hochhaus 274:
HochBinger • 250.
·
H offa 200, ·375, ·
Hofmeieter 200, · 201.
Holllinder 375.
Holmogorov 382.
Hueppe 414, 416.
Imerwol 401.
Immelmann 206.
_18i:ae1 198, 337.
Israelsohn 412.
Jacovid .249.
J &hb' a82.: ' · ·
Jawein 371.
Jessen 256.
Jewnin 108.
J ohanelilien · 399, 400, ·401.
Jolly 270.
Jonnesco 333, 334, 337;. :373,
375, 381.
Jordan 204.
Josue 300.
Jullien 405, 407, 408.
Jtirgens 207. .:- · ·
Kader 335, 337, 376.
· ·
Kaposi 404:, 407,:·
Kasumović 174, 229.
Katičić 186.
Keller 349, 401.
Keruig 371.
Gutmann 217.
Gutschy 37, 38, 51), 103; •134,
Klemm 152.
Klemperer 186 • ...
Knapp 409, 410.
Guttstadt 416.
Knotz J•·· '74. ·
Haberda 1.
Kobrynski 211): .
Hadra 206: ·
Koch R. 151.
Hajech 398.
Kocher 875 • . :
Halban 206.
Kočanovskij 375.
ftallope1u 408.
K6nig 198, 200, 203.
· Hap.ilton 306. ·
K6nig ml. 2()3.
Hanna 184.
Korovin 417.
Hansemann 27R
Korte 198, 202i ,
Reeker 55.
Kostaljskaja 411 .
Heel 434. ·
Kostlin 280. ·
Br. '12.
l
Laache 870; ...
Lacour M. 74.
Lalić 109.
LS;rigethanti! 271..
Lannelongue 30Q;; 827.
Lassar 406, 407. · :
La· Torre 378, 879:
Lauder-Brunton 328.
LauensteiJi· 202. ·
Lavagna 412, 413;- 414.
Lavista 335.
Leb.idev 340.- . .
Le Dentu 335, 337•.
. Ledr .A. L. 257l
Lehner H. 345; · · . ·
Le Gendre 300, 37L
Lenhartz 273.
Leopold 340, 342.
Lepine 347.
Letulle 108. ·
Leube 197; :304; ·
Levi .A . . '219. L :
LeVy--Doro 200 ·
. Levy M. 200.
Lexer 200.
Leyden 186, 242, 329, 371.
Liebenau 219.
Liebreich , 272.
Liegois 220.
Linda 305.
Lindstrom 404.
Litten 278.
Lobker 198, 200.
Lobmayer 214.
Lowenthal H. 393.
Lorenz 874.
LuM-Matković l4o( ;•9? 2l4(f Nuttai: 415.
,
Kovačević · M.·'276,t;·27;
Krafft-Ebing 829 · ·
Kramer 180
Krema 274, 296.
Kro:Dig 27i. · ·
Kronig 246.
Kfo'lllein 203;
Kryger 347.
Kuhi!.t 410 . . .
Ktimmel 200; sBS­
Kurajica 109, 13. :
Kiister 201, 204;·. 2o5, 386. ·
Kustner · 340, . 379' .
. ,. 843, 408, 410, 414. Oberst 2()0 • .
' Macarthur 179.
·· ac Kerron 306;
·• Mannaberg 1.
· · Manassein 406.
Oguta 416. . .
Olshausen' MOi ®, n si 379
·. Oppenheim 1; 374.: '
· . Ostermeyer ·a/ .;;.
Marčelić 8'7.
· Marschallko ·i09.
Marsi 377-
Ott 244, 246, 342; 379:
Palm berg 403.
Partsch 204, $()•' '
Martin 340, 380.
Martin (Gelif) 400. ·
edel 199.
·
Pauli 401.
Pavlinov 370 . .
Kiittner 199.
Kuttner 204, '271, _348•,
·
.
tdasther 272.
Pavy 395.
1 Pel 205.
Maek 39, 109, 208, 2-12, -403> Peričić 109, 265.
'Mathieu 299.
Maydel 333.
Peters 411.
Petersen 405, 406. ·
.Mečnikov 368.
·
Petrov 334.
Mnard, 376. ·. Pfl.tiger 409, 4;14.
:Mendelsohn . 279. ·
Pichevin 340.
;MeneUa 403. Pick 370 • .
·Michaelis 246. Pilcz 108.
.Michel 411. Pinard 341; 378,
; Mi chi 334 .. : Pisek 370.
;Mihajlović 3177. Pokrovskaja 416,
. Miljanić .110. Politzer N. 153.
• Mikulicz 197, 203. Poppert 219.
.
Mills 398.
Porges 74.
. Milton 336. . · Posner 204.
. Mitwaliky 412, ;.&; Presl F,. 30:1.
'
' •· ·
Monti 899.
Lucas-Championnire 282, 338, Nordt 306.
Pridmore 364.
Moore Maden 80Q,; 849 •. : PrutdiD4i ·
Moss 873. l IUceynsky 39.
Mouneyra;t 800. Račinskij . 381; • . .
MUller .A. 384. .
. . ·
,
Miiller (.Aachen) 203, Wf). · .
Miillerheim . 279. ..
Murdoch 381.
tRakovae''76, t, '183;· "2f4,
242, 250, 326; 368, 369;: 392.
·1 · ·
39 ' 401, 41 ·4 . ·
Ranke 398.
Murphy 338. · Ratjen 186. . . ..
Nasse 200. Rehn 20, 202, ..
Natanson 418. Reinhardt 205.
Nedorov 382. Reissmann 256;
Nemičić 432. Renard 373.
Nena!lović 411. Renvers 271.
Neznamov 411.'. Reymond 412, 414 •.
Nieden 409. Riedel 200, 202, 204, 2()5.
Nitot 377.
Nitze 336.
Noca.rd 415, 416, 417.
Rieder 201, 202.
· Riegler 146, 217.
Riether 434.
Noetzel 206. Ritter 279.
Noievekij 414. ·
·
Nolčini 380.
Robertson 304.
Robinson 218.
Noorden 246, 281. Rose .416.
Roselli 410, 413.
374, 376. Normau-Hansen 4];2. Rosenheim 198, 395.
,L..Uilz 4061 407. Novy 416. Rosenthal 277, 405.

·
Routh 301.
Rotu:: 888.
e..o.Jo:t&7tll.li\;.
ndler -
f :Van Itg-··.
l Yarnier !l,
Rubel 894. en.ii .368, . Vaughan 416.
BW.i'ii; ·• JWikeruser Q, ·2oo.;· at
·
i 44, 31ifit• -4l 41J..
Schmidt-Rilp. ill;. Terrile 251i. !Wilcox 249. .
Schneider 200.
· I Wlkinson
Schroeder 14{t; .
Schrotter P! tat,
Schiiller
246.
•Thiem 202.
:
Th .. 246
· Wmckel 3.illl ,
Winternitz 18(t ·.K
SchUltz 72. W ol1f 405.
S hulze 376
Wollich " "78.
0 . •
!Thayer 372, 373, .39ti
1 oma . .
1• Thome SOl.
1 Trap 281'
· Treer 324.
Bchwaab 2• . · · , Trendelenbll1g -.
Schwarz D • . l, .ati· tQ4,1 100:! ' Tsakiris 382.
106, 137, 141, 142t• l4$,-., . Tuffiei; lt8li'!JBS;
189, 09, 2l.al3
IU4, .M4J . Ughetti
384, 389;
870.
.420.. . .
.
s01....,;...,..,er .Al\A. • 400: Uhthoff 408.
· · - .. ·
un 277
i.6fppv . us. . n ·;· -·
Beeiigmann -
Unna t;
Seguy 800.
· Unvemcht 269.
Seldovi6 219. Vacher 409, 411,.
Bemacki lJBi, V agner 412 .
·
. Semenov 40i=J. Valenta V. 162,
. .
WuemUB. ·4