Скулптура у збирци Галерије Рајка Мамузића
Скулптура у збирци Галерије Рајка Мамузића
Скулптура у збирци Галерије Рајка Мамузића
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
RAD MUZEJA VOJVODINE 46 ISTORIJA UMETNOSTI<br />
Henri Mura. Slobodno se mo`e re}i da je<br />
generacija vajara posle 1950. godine iznela<br />
borbu za slobodu umetni~kog stvarawa. Tra`ewe<br />
novih autenti~nih izraza odve{}e ih u savremene<br />
tokove svetske skulpture i u svet novog senzibiliteta.<br />
Zapo~iwe vreme sudara razli~itih<br />
poimawa likovnosti uop{te, a skulpture posebno.<br />
Mnogi umetnici, me|u wima i autori ~ija se<br />
dela nalaze u Poklon zbirci, obra}aju se specifi~nim<br />
konceptima plasti~nog izraza izgra|uju-<br />
}i slobodnije sopstveni izraz u skladu sa snagom<br />
svog talenta i estetskog ose}awa. Artikulacija<br />
umetni~kih ideja ovih umetnika odvija}e se ubudu}e,<br />
vi{e ili mawe uspe{no, u smislu prihvatawa<br />
i punog razumevawa savremenih vajarskih<br />
tendencija u svetu.<br />
O tom vremenu je Lazar Trifunovi} zapisao:<br />
„Iz istorijskog razvoja srpske skulpture do po-<br />
~etka {este decenije kada po~iwe wen preporod<br />
do{li su antropomorfizam kao predmet plastike,<br />
intimizam kao karakteristika wenog izraza,<br />
302<br />
Jovan Sojdatovi}: Su|aje, 1970.<br />
bronza, 100h46h20<br />
konzervativnost kao estetsko opredeqewe i duboka<br />
inertnost prema prostoru i strukturi<br />
materijala“. 2 Pojava slobodne forme po~etkom<br />
{este decenije, kroz koju su transponovani antropomorfni<br />
oblici, udaqava skulpturu od obi-<br />
~ne percepcije sveta objektivnog postojawa i<br />
dovodi je do umetni~ke vizije kroz koju se jasno<br />
ose}a umetni~ki stav, bogatstvo misli i kreativna<br />
mo}.<br />
Ve}i broj zastupqenih autora u Zbirci se<br />
mogu svrstati u grupu umetnika koji su ostali<br />
verni prirodnim oblicima i realisti~kom konceptu<br />
usvajaju}i primamqive stilizacije i svode}i<br />
oblike. „Gotovo tradicionalan kocept“ 3<br />
Nikole Jankovi}a sigurno ga svrstava u ovu grupu<br />
vajara. Nepovodqiv za aktuelnim trendovima<br />
50-tih i 60-tih godina qudsku figuru tretira<br />
realisti~ki, a od modernizma uzima slobodnu modelaciju<br />
povr{ina i redukciju forme. Omiqena<br />
disciplina Jankovi}a, portret, po~etkom pedesetih<br />
odi{e stilizacijom koja ukazuje na novi<br />
odnos prema plasti~noj obradi, svode}i formu na<br />
jednostavne, ali karakteristi~ne oblike bez insistirawa<br />
na detaqima (Portret balerine,<br />
1957; Autoportret, 1960; Sava [umanovi},<br />
1960; Nandor Glid, 1962; Voja ^olanovi},<br />
1964–65), ali sa jasno nagla{enim individualnim<br />
psiholo{ko-karakternim svojstvima. Kao ideal<br />
savr{eno oblikovane forme, `enski akt<br />
zaokupqa pa`wu ovog vajara bilo u vidu torza<br />
ili cele figure (Torzo, 1960, Kupa~ica, 1965).<br />
Po Lazaru Trifunovi}u Nikola Jankovi} je<br />
naj~istiji predstavnik neotradicionalizma „u<br />
~ijem delu sve odlike ovog shvatawa dolaze do<br />
punog izra`aja“. 4<br />
Tradicionalan koncept skulpture prihvatile<br />
su i Angelina Gatalica i Milica Ribnikar.<br />
Dve `ene – vajarke, otkrivaju kroz svoje radove<br />
dva sli~na umetni~ka senzibiliteta. Obe oblikuju}i<br />
emotivno u zatvorenoj realisti~koj formi<br />
i klasi~nog izraza odaju jake umetni~ke li~nosti,<br />
ali istovremeno i poeti~ne. Razvojni put<br />
Gatalice kretao se od sasvim realisti~ki koncipiranih<br />
figura (@enska figura – sede}i akt,<br />
1957; Vojvoda Mi{i} – skica za spomenik,<br />
1978; Vojvoda Mi{i}, 1978), do punije stilizacije<br />
(Sv. Sava). Skulpture su mawih dimenzija, a<br />
jednostavnost i linije arhajske umetnosti, te<br />
strogost u oblikovawu forme doprinosi utisku<br />
monumentalnosti.