KNjIGA SAžETAKA / BOOK Of ABSTRACTS - Treći međunarodni ...
KNjIGA SAžETAKA / BOOK Of ABSTRACTS - Treći međunarodni ... KNjIGA SAžETAKA / BOOK Of ABSTRACTS - Treći međunarodni ...
1. TemATSkA cJelinA: BAšTinA i TRADiciJA U TURizmU Doc. dr. sc. Katica Arar Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru Zavod za botaniku, povrćarstvo i vrtlarstvo Biskupa Čule bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina tel.: + 387 (0)36 337 100, faks: + 387 (0)36 337 105 e-mail: katica.arar@sve-mo.ba Doc. dr. sc. Zrinka Knezović zrinka.knezovic@sve-mo.ba Mr. sc. Elma Sefo elma.sefo@sve-mo.ba Mr. sc. Danijela Petrović danijela.petrovic@sve-mo.ba Naslov izlaganja: Biljne vrste u tradicijskom seoskom vrtu Hercegovine: Usporedba percepcije ukrasnog drveća Ključne riječi: Celtis australis, Celtis tournefortii, seoski vrtovi, Hercegovina Vrsta izlaganja: usmeno izlaganje Tema: Baština i tradicija u turizmu - Zaštita i ekonomska valorizacija autohtonih biljnih i životinjskih vrsta Svrha istraživanja: Analiza značaja autohtonih vrsta roda Celtis L., obični koprivić (Celtis australis L.) i žuti koprivić (Celtis tournefortii Lam.), u tradicijskom seoskom vrtu Hercegovine i procjena prepoznavanja i doživljavanja autohtonih vrsta drveća kao i razlike značajki u doživljavanju ukrasnog drveća s individualnog aspekta korisnika tih prostora. Metodologija/pristup: Radi istraživanja mišljenja korisnika vrtnih prostora i njihove vizualne percepcije ukrasnog drveća provedeno je istraživanje putem ankete semantičkog diferencijala i istraživanje o prepoznavanju i doživljavanju autohtonih vrsta roda koprivić, običnog (Celtis australis L.) i žutog koprivića (Celtis tournefortii Lam.). U metodološkom pogledu akceptirana su iskustva nekih ranijih istraživanja vizualne percepcije vrtova i ukrasnog bilja koja su koristila ovu metodu. 30 Strukturirani apstrakt Rezultati: Obični koprivić je poznata vrsta među ispitanicima, percipiraju ga uz naselja i okućnice i smatraju da je dobar radi stvaranja ugodne hladovine dok je žuti koprivić slabije poznata vrsta i za manje od polovine ispitanika je nepoznat. S obzirom na dopadljivost, obični koprivić se nalazi na drugoj poziciji dopadljivosti u odnosu na trinaest vrsta ukrasnog drveća koje su istraživane, dok je žuti koprivić rangiran na desetoj poziciji. Percepcija ukrasnog drveća metodom semantičkog diferencijala pokazuje da je obični koprivić rangiran na prvu poziciju kao najbolje ocjenjeno stablo na osnovu ukupnog prosjeka za sve elemente, dok se žuti koprivić, na ovoj ljestvici, našao na predzadnjem, dvanaestom mjestu. Izvornost/Doprinos/Vrijednost: Rezultati ovog istraživanja su vrijedan prilog novim saznanjima o kulturno-povijesnoj i uporabnoj vrijednosti autohtonih vrsta roda Celtis L. na području Hercegovine, te njihove prisutnosti i značaja u tradicijskom seoskom vrtu ovog područja. Također, mogu biti koristan savjet projektantima tradicijskih seoskih vrtova, jer bi upotreba drveća koje ima kulturno-povijesno uporište u određenom tradicijskom vrtu, kao i ono koje se ljudima više sviđa, povećalo opće zadovoljstvo i dobro osjećanje posjetitelja. Praktična primjena: Svakako bi se trebala posveti pažnja vrijednim primjercima ovih vrsta koje imaju značaj u povijesti razvoja vrtova u Hercegovini, kao i vrijednim primjercima iz prirodnog staništa koji mogu poslužiti kao izvor genskog materijala.
Ph. D Katica Arar Faculty of Agriculture and Food Tehnology, Univerity of Mostar Department of Botany, Vegetable and Horticulture Biskupa Cule bb, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina tel.: + 387 (0)36 337 100, fax: + 387 (0)36 337 105 e-mail: katica.arar@sve-mo.ba Ph. D Zrinka Knezović zrinka.knezovic@sve-mo.ba M. Sc. Elma Sefo elma.sefo@sve-mo.ba M. Sc. Danijela Petrović danijela.petrovic@sve-mo.ba Title of the contribution: Plant Species in the Traditional Rural Garden of Herzegovina: Comparision of Perception of Ornamental Trees Keywords: Celtis australis, Celtis tournefortii, rural gardens, Herzegovina Type of presentation: oral presentation Theme: The Heritage and Tradition in Tourism: Envirnmental and Economic Evaluation of Native Plant and Animal Species Purpose of study: Analysis of the role of native species of the genus Celtis L., Mediterranean Hackberry (Celtis australis L.) and Oriental Hackberry (Celtis tournefortii Lam.) in the traditional rural garden of Herzegovina and identification and assessment of experiences of native tree species characteristics and differences in perceptions of ornamental trees with individual aspects of the user these areas. Methodology/Approach: In order to study reviews of user garden space and their visual perception of ornamental trees, research was conducted through a questionnaire of semantic differential and the research on the recognition and experience native species of hackberry, Mediterranean Hackberry (Celtis australis L.) and Oriental Hackberry (Celtis tournefortii Lam.). In methodological view, the experiences of some previous studies of visual perception of gardens and ornamental plants that have used this method were accepted. 1. TemATSkA cJelinA: BAšTinA i TRADiciJA U TURizmU Structured abstract Findings: Mediterranean Hackberry is known species among the respondents, they perceived it to the villages and the gardens and find it is good to create a pleasing shade, but the Oriental Hackberry is poorly known species, and in less than half of the respondents is unknown. Given the attractiveness, Mediterranean Hackberry is located at the second position relative attractiveness to thirteen ornamental trees was investigated, while the Oriental Hackberry ranked in tenth position. Perception of ornamental trees using semantic differential shows that the Mediterranean Hackberry was ranked at first position as the best tree evaluated based on the total average for all elements, while the Oriental Hackberry, on this scale, was ranked on the second last, twelfth place. Originality/Value: The results of this study are a valuable contribution to new knowledge about the cultural, historical and practical value of native species of the genus Celtis L. in Herzegovina, and their presence and importance in the traditional rural garden of this area. They can also be useful advice architects of traditional rural gardens, because the use of trees that have cultural and historical grounding in a traditional garden, and one that people are more like it, increase the overall satisfaction and well-being of visitors. Practical implications: Certainly, there should pay attention to worthy examples the investigated species that have significance in the history of gardens in Herzegovina, and valuable examples of natural habitats that can serve as a source of genetic material. 31
- Page 1 and 2: 3TREĆI MEĐUNARODNI KONGRES O RURA
- Page 3 and 4: POKROVITELJI: Ministarstvo turizma
- Page 5 and 6: CO-ORGANIZERS Association “Agrito
- Page 7 and 8: SADRŽAJ Pozdravna riječ. . . . .
- Page 9 and 10: 3. MEĐUNARODNI KONGRES O RURALNOM
- Page 11 and 12: 3. MEĐUNARODNI KONGRES O RURALNOM
- Page 13 and 14: 3. MEĐUNARODNI KONGRES O RURALNOM
- Page 15 and 16: POZDRAVNA RIJEČ Dobrodošli na tre
- Page 17 and 18: Academician Andrija Mutnjaković, a
- Page 19 and 20: Ph D Eduard Kušen, architecture en
- Page 21 and 22: Klaus Ehrlich, General Secretary Eu
- Page 23 and 24: Eva Staltmane, tourism marketing sp
- Page 25 and 26: Dipl.-Pol. Panos Poulos Secretary G
- Page 27 and 28: Ms Muñoz Mercedes European Greenwa
- Page 29 and 30: Valerie J Carter: B. Sc (Hons) Memb
- Page 31: Milan Antolović, dipl. ing. agr. I
- Page 35 and 36: Rade Božović University of Novi S
- Page 37 and 38: Izabela Ćavar Faculty of Science a
- Page 39 and 40: Mr. sc. Marija Dejanović Tourist b
- Page 41 and 42: Dijana Horvat, dipl. inž. Visoko g
- Page 43 and 44: Mr. sc. Silvije Jerčinović Colleg
- Page 45 and 46: M. Sc. Janja Juzbašić Zavičajni
- Page 47 and 48: Ph. D. Jasenka Kranjčević Institu
- Page 49 and 50: Mirjana Laganin Ecoplan Mostar Dr.
- Page 51 and 52: Ph. D. IvonaOrlić Ethnographic mus
- Page 53 and 54: Professor Cornelia Petroman Banat U
- Page 55 and 56: Phd. Student Ionut Mircea Petroman
- Page 57 and 58: Georgeta Rata, Assistant Professor
- Page 59 and 60: Sandra Runjaić University in Ljubl
- Page 61 and 62: Ph. D. Pavlo Ružić Institute of a
- Page 63 and 64: Mr. Slavica Samardžić Ministry of
- Page 65 and 66: M. Sc. Elma Sefo Faculty of Agricul
- Page 67 and 68: Petra Somek, prof. Publishing house
- Page 69 and 70: Ph. D. Žarko Španiček Ministry o
- Page 71 and 72: Prof.dr.sc. Vesna Židovec Universi
- Page 73 and 74: Mrs. Tihana Stepinac Fabijanić Cro
- Page 75 and 76: Branislav Gulan Editor-in-chief; me
- Page 77 and 78: MSc In Ethnology Dunja Šarić The
- Page 79 and 80: Jasna Babić, dipl. oec. Tourist Bo
- Page 81 and 82: PhD in Geography Marko Koščak Stu
1. TemATSkA cJelinA: BAšTinA i TRADiciJA U TURizmU<br />
Doc. dr. sc. Katica Arar<br />
Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru<br />
Zavod za botaniku, povrćarstvo i vrtlarstvo<br />
Biskupa Čule bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina<br />
tel.: + 387 (0)36 337 100, faks: + 387 (0)36 337 105<br />
e-mail: katica.arar@sve-mo.ba<br />
Doc. dr. sc. Zrinka Knezović<br />
zrinka.knezovic@sve-mo.ba<br />
Mr. sc. Elma Sefo<br />
elma.sefo@sve-mo.ba<br />
Mr. sc. Danijela Petrović<br />
danijela.petrovic@sve-mo.ba<br />
Naslov izlaganja:<br />
Biljne vrste u tradicijskom seoskom vrtu Hercegovine:<br />
Usporedba percepcije ukrasnog drveća<br />
Ključne riječi:<br />
Celtis australis, Celtis tournefortii, seoski vrtovi, Hercegovina<br />
Vrsta izlaganja:<br />
usmeno izlaganje<br />
Tema:<br />
Baština i tradicija u turizmu - Zaštita i ekonomska valorizacija<br />
autohtonih biljnih i životinjskih vrsta<br />
Svrha istraživanja:<br />
Analiza značaja autohtonih vrsta roda Celtis L., obični koprivić<br />
(Celtis australis L.) i žuti koprivić (Celtis tournefortii<br />
Lam.), u tradicijskom seoskom vrtu Hercegovine i procjena<br />
prepoznavanja i doživljavanja autohtonih vrsta<br />
drveća kao i razlike značajki u doživljavanju ukrasnog<br />
drveća s individualnog aspekta korisnika tih prostora.<br />
Metodologija/pristup:<br />
Radi istraživanja mišljenja korisnika vrtnih prostora i njihove<br />
vizualne percepcije ukrasnog drveća provedeno<br />
je istraživanje putem ankete semantičkog diferencijala<br />
i istraživanje o prepoznavanju i doživljavanju autohtonih<br />
vrsta roda koprivić, običnog (Celtis australis L.) i žutog<br />
koprivića (Celtis tournefortii Lam.). U metodološkom<br />
pogledu akceptirana su iskustva nekih ranijih istraživanja<br />
vizualne percepcije vrtova i ukrasnog bilja koja su koristila<br />
ovu metodu.<br />
30<br />
Strukturirani apstrakt<br />
Rezultati:<br />
Obični koprivić je poznata vrsta među ispitanicima, percipiraju<br />
ga uz naselja i okućnice i smatraju da je dobar<br />
radi stvaranja ugodne hladovine dok je žuti koprivić<br />
slabije poznata vrsta i za manje od polovine ispitanika<br />
je nepoznat. S obzirom na dopadljivost, obični koprivić<br />
se nalazi na drugoj poziciji dopadljivosti u odnosu na<br />
trinaest vrsta ukrasnog drveća koje su istraživane, dok<br />
je žuti koprivić rangiran na desetoj poziciji. Percepcija<br />
ukrasnog drveća metodom semantičkog diferencijala<br />
pokazuje da je obični koprivić rangiran na prvu poziciju<br />
kao najbolje ocjenjeno stablo na osnovu ukupnog prosjeka<br />
za sve elemente, dok se žuti koprivić, na ovoj ljestvici,<br />
našao na predzadnjem, dvanaestom mjestu.<br />
Izvornost/Doprinos/Vrijednost:<br />
Rezultati ovog istraživanja su vrijedan prilog novim<br />
saznanjima o kulturno-povijesnoj i uporabnoj vrijednosti<br />
autohtonih vrsta roda Celtis L. na području Hercegovine,<br />
te njihove prisutnosti i značaja u tradicijskom<br />
seoskom vrtu ovog područja. Također, mogu biti koristan<br />
savjet projektantima tradicijskih seoskih vrtova,<br />
jer bi upotreba drveća koje ima kulturno-povijesno<br />
uporište u određenom tradicijskom vrtu, kao i ono koje<br />
se ljudima više sviđa, povećalo opće zadovoljstvo i dobro<br />
osjećanje posjetitelja.<br />
Praktična primjena: Svakako bi se trebala posveti<br />
pažnja vrijednim primjercima ovih vrsta koje imaju<br />
značaj u povijesti razvoja vrtova u Hercegovini, kao i<br />
vrijednim primjercima iz prirodnog staništa koji mogu<br />
poslužiti kao izvor genskog materijala.
Change language