KNjIGA SAžETAKA / BOOK Of ABSTRACTS - Treći međunarodni ...

4. TemATSkA cJelinA: RegionAlni RAzvoJ, finAnciRAnJe i međUnARoDnA SURADnJA
Doc. dr. sc. Aleksandar Lukić
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet
Odjel/Odsjek: Geografski odsjek
Marulićev trg 19, 10 000 Zagreb, Hrvatska
tel.: +385 1 4895-455
faks: +385 1 4895-440
e-mail: alukic@geog.pmf.hr
Naslov izlaganja:
Tipovi ruralnih područja kao geografski kontekst razvoja
turizma na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj
Ključne riječi:
turizam na seljačkim gospodarstvima, tipologija ruralnih
područja, regionalni razvoj, ruralni razvoj
Vrsta izlaganja:
Usmeno izlaganja uz Power Point prezentaciju
Tema:
Posebni oblici ruralnog turizma; Regionalni razvoj, financiranje
i međunarodna suradnja
Svrha istraživanja:
Brojna istraživanja ukazuju da su geografska obilježja
iznimno važna za razumijevanje pojave, dinamike i razvoja
oblika ruralnog turizma. Stoga je svrha rada istraživanje
odnosa između prostornog razmještaja poljoprivrednih
gospodarstava koja se bave turizmom i tipova
ruralnih područja Hrvatske u kojima se nalaze.
Metodologija/pristup:
Metodološki pristup temelji se na statističkoj i kartografskoj
usporedbi sedam tipova ruralnih područja
Hrvatske s prisutnošću poljoprivrednih gospodarstava
koja se bave turizmom, smještajem i aktivnostima
slobodnog vremena (izvor: Popis poljoprivrede 2003.,
4506 gospodarstava). Tipologija je izrađena u ranijima
autorovim istraživanjima tehnikama multivarijatne analize
(faktorske i klaster) koristeći 59 varijabli (topografske,
demografske, socio-ekonomske, infrastrukturne,
način korištenja zemljišta, centralitet naselja, prometna
dostupnost i dr.).
Rezultati:
Analiza pokazuje određene prostorne zakonitosti. Ponajviše
se očituju u koncentraciji turistički usmjerenih
poljoprivrednih kućanstava u Ekonomski diverzificiranim,
184
Strukturirani apstrakt
pretežito turističkim ruralnim i urbaniziranim naseljima. U
smislu regionalne distribucije ona su ponajviše zastupljena
u obalnim županijama, te u blizini nacionalnih
parkova i parkova prirode u kontinentalnoj unutrašnjosti
i u zagrebačkoj okolici. S druge strane, zastupljenost
turistički usmjerenih kućanstava u tipu Ruralne periferije
je vrlo mala. Ovakvi rezultati ukazuju na nedostatno
korištenje turizma kao potencijalnog instrumenta regionalnog
razvoja ruralnih područja. U radu se iznose i
detaljnije analize određenih varijabli i njihov značaj kao
mogućnosti i ograničenja prostorno ujednačenijeg razvoja
turizma u ruralnim područjima.
Izvornost/Doprinos/Vrijednost:
Rad proširuje uobičajena istraživanja prostorne distribucije
turizma na seljačkim gospodarstvima propitivanjem
njene međuzavisnosti s tipovima ruralnih područja
kao geografskim kontekstom u kojem se nalaze. Time
pridonosi dubljem razumijevanju geografskih čimbenika
koji utječu na njegov razvoj. Koristi se i, prema spoznajama
autora, dosada vrlo rijetko upotrebljavani izvor
podataka o poljoprivrednim kućanstvima koja se bave
turizmom (Popis poljoprivrede 2003.).
Istraživačka ograničenja/Implikacije:
Temeljno metodološko ograničenje je pitanje odabira,
pouzdanosti i ažurnosti relevantnog izvora. Uobičajeno
korišteni izvor (registar HGK), zbog zakonskih i ostalih
uvjeta, sadrži čak desetak puta manji broj domaćinstava
(TSOG) od ovdje korištenog Popisa poljoprivrede 2003.
Praktična primjena:
Daljnji razvoj turizma na poljoprivrednim gospodarstvima
u Hrvatskoj ovisan je o mnogobrojnim čimbenicima.
Poznavanje veza između geografskih obilježja (tipova
ruralnih područja) i turizma, može pridonijeti oblikovanju
učinkovitijih i na prostorne razlike osjetljivijih mjera
njegova razvoja.