12.06.2013 Views

Vodič kroz Kazneni Postupak - American Bar Association

Vodič kroz Kazneni Postupak - American Bar Association

Vodič kroz Kazneni Postupak - American Bar Association

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

1.1.2 Dvije težnje kaznenog postupka<br />

U kaznenom postupku postoje dvije oprečne težnje (čl. 1 st. 1 Zakona o<br />

kaznenom postupku):<br />

• Težnja za učinkovitošću – svaki počinitelj kaznenog djela mora biti<br />

uhvaćen i kažnjen (...da se počinitelju kaznenog djela izrekne kazna...) i<br />

• Težnja za zaštitom prava građana – sprječavanje kaznenog<br />

progona i osude nedužne osobe (...da nitko nedužan ne bude<br />

osuđen...).<br />

1.1.3 Načela kaznenog postupka<br />

Za kazneni postupak vrijede odredbe Zakona o kaznenom postupku.<br />

Te odredbe i postupak temelje se na osnovnim načelima kaznenog postupka.<br />

Kad ZKP ne nudi izričito rješenje za određeni procesno-pravni problem,<br />

temeljna načela kaznenog postupka predstavljaju pomoć sucima u tumačenju<br />

i primjeni zakonskih odredaba ZKP.<br />

Zakonitost. Kazna ili druga kaznena sankcija može biti izrečena počinitelju<br />

samo uz uvjete koje predviđa zakon i na temelju zakonito provedenog<br />

postupka pred nadležnim sudom (čl. 1 st. 1 ZKP).<br />

Akuzatornost. <strong>Kazneni</strong> postupak može biti pokrenut i vođen samo na<br />

zahtjev ovlaštenog tužitelja (čl. 2 st. 1 ZKP). Ovlašteni tužitelj može biti<br />

državni odvjetnik, oštećenik i privatni tužitelj.<br />

Legalitet kaznenog progona. Državni odvjetnik je dužan poduzeti kazneni<br />

progon ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno<br />

djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i da nema zakonskih smetnji<br />

za progon te osobe (čl. 2 st. 3 ZKP). Ovo načelo važi ako u zakonu nije<br />

drugačije predviđeno. 1<br />

Pretpostavka okrivljenikove nedužnosti. Svatko je nedužan i nitko ga ne<br />

može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom<br />

presudom ne utvrdi krivnja (čl. 3 st. 1 ZKP). Ovo načelo ojačano je s dva<br />

dodatna načela:<br />

1. “In dubio pro reo”. Dvojbu u odnosu na postojanje činjenica koje tvore<br />

obilježja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe<br />

1 Iznimke postoje: kad državni odvjetnik treba odobrenje za progon (v. odjeljak 1.2.2.2), kad državni<br />

odvjetnik pravo gonjenja može koristiti prema načelu svrhovitosti (čl. 175 ZKP), ako dolazi u obzir<br />

primjena odredbe čl. 176 ZKP (tzv. pentiti), u određenim situacijama predviđenim u postupku prema<br />

maloljetnicima (čl. 63 - 63 Zakona o sudovima za mladež) i kod ustupanja kaznenog progona stranoj<br />

državi (čl. 505 i 509 ZKP/93).<br />

2

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!