Epistemologija

Paul K. Moser
Neki protivnici govora o objektivnosti previ|aju va`no razlikovanje
izme|u (a) ovisnosti poimanja ne~ijeg poimanja ne~ega i (b) ovisnosti
poimanja onoga {to ne~ije poimanje predstavlja. Va{e poimanje jezera
Michigan ovisi o poimanju, ali iz toga ne slijedi da jezero Michigan ovisi
o poimanju. Koliko je do na{eg koncepta jezera Michigan, on o~igledno
ne ovisi o na{em konceptu poimanja. Koncept poimanja otuda nije
nu`na sastavnica sadr`aja nekog pojma, ~ak i ako postojanje koncepata i
slu~ajeva poimanja ovisi o onima koji poimaju.
Neki su filozofi doveli u pitanje inteligibilnost bilo kakvog shva}anja
objektivnosti koje po~iva na konceptu toga »kako sa stvarima doista
stoji«, ili »kakve su stvari neovisno o njihovu poimanju«. Richard Rorty,
primjerice, govori o »jalovosti poku{aja da se iskazima poput ‘tako sa
svijetom stoji’ dade smisao«, dodaju}i kako je pojam svijeta-po-sebi »posve
neodre|en i neodrediv«. 2 Sli~no tome, komentiraju}i Kantov pojam
stvari po sebi, Hilary Putnam je ustvrdio da koncept zbilje neovisne o
poimanju »nema smisla«. 3 Oni dakle ukazuju na to da je neinteligibilno
govoriti o objektivnosti pod vidom toga kakve stvari doista jesu, to jest
kakve su stvari neovisno o tome da ih se poima.
Tvrdnja da je predod`ba o tome kako sa stvarima doista stoji nespoznatljiva
izaziva znatan samoreferencijalni problem. Zapitajmo se je li ta
tvrdnja sama po sebi tvrdnja o tome kako sa stvarima doista stoji. Ona
to ili jest ili nije. Ako jest, ona je nespoznatljiva s obzirom na vlastiti iskaz,
jer podrazumijeva da tvrdnje koje po~ivaju na predod`bi o tome kako sa
stvarima doista stoji vrijede kao nespoznatljive. Ako, u druk~ijem slu~aju,
to nije tvrdnja o tome kako sa stvarima doista stoji, onda trebamo obja-
{njenje kakva je to vrsta tvrdnje. Odgovor da je to tvrdnja o tome {to
mi opravdano tvrdimo, prije negoli tvrdnja o tome kako sa stvarima doista
stoji, o~ito ne}e biti od pomo}i. S obzirom na taj odgovor, gledi{te {to
ga sugeriraju Rorty i Putnam sastoji se u tome da mo`emo opravdano
tvrditi kako je pojam o tome kako sa stvarima doista stoji nespoznatljiv.
Potonje gledi{te osna`uje prije negoli izbjegava samoreferencijalni problem,
jer se mo`emo pitati je li to gledi{te po sebi tvrdnja o tome kako
sa stvarima doista stoji, u pogledu toga {to mo`emo opravdano tvrditi.
2 Richard Rorty, Contingency, Irony, and Solidarity (New York: Cambridge University
Press, 1989), str. 20, i Consequences of Pragmatism (Minneapolis: University of
Minnesota Press, 1982), str. 15.
3 Hilary Putnam, The Many Faces of Realism (La Salle, IL: Open Court, 1987), str.
36.
86