Epistemologija

2. Realizam, objektivnost i skepticizam
objektivnosti koja je dostupna istra`iva~kim umovima. Tragaju}i za adekvatno
utemeljenim istinitim vjerovanjima, istra`iva~ki umovi `ele vjerovanja
koja su barem reprezentativna u pogledu toga kako sa stvarima
doista stoji. Na kojoj osnovi, ako uop}e, mogu oni razlo`no zahtijevati
takva vjerovanja? To pitanje motivira sljede}e poglavlje.
1. Objektivnost i inteligibilni realizam
Tragaju}i za vjerovanjima reprezentativnima u pogledu toga »kako sa
stvarima doista stoji«, mi te`imo nekoj vrsti objektivnosti i pritom
kora~amo kontroverznim filozofijskim tlom. Napose izazivamo proturje~ja
oko realizma kad je rije~ o tome {to na{a vjerovanja predstavljaju.
Realizam se javlja u brojnim oblicima i veli~inama, pa bi nekoliko distinkcija
moglo biti od pomo}i. Minimalni realizam tvrdi da ne{to postoji
objektivno, to jest neovisno o tome da li ga se poima. Obi~ni realizam
ka`e da znaci ve}ine uobi~ajenih psiholo{kih i fizi~kih tipova (odre|enih
uobi~ajenom uporabom jezika) postoje objektivno. Znanstveni realizam
dr`i da znaci ve}ine znanstvenih tipova postoje objektivno. 1
Mi }emo ispitati umjereni realizam, gledi{te prema kojemu je ono
{to predstavljaju barem neka na{a vjerovanja objektivno, to jest logi~ki i
kauzalno neovisno o ne~ijem poimanju te stvari. (Uzmimo »poimanje«
u {irokom smislu, koji obuhva}a psiholo{ke pojave kao {to su usvajanje,
vjerovanje i opa`anje.) Na primjer, va{e vjerovanje da je jezero Michigan
mokro jednostavno predstavlja mokrinu jezera Michigan. Mokrina jezera
Michigan objektivna je, pak, onda i samo onda ako ne ovisi o ne~ijem
poimanju te mokrine. ^ak i psiholo{ke pojave, uklju~uju}i slu~ajeve
poimanja, mogu na taj na~in biti objektivne sve dok su neovisne o tome
da ih tko poima. Objektivnost, dakle, proizlazi iz re~ene vrste neovisnosti
poimanja. Ona, barem u na~elu, mo`e karakterizirati psiholo{ke kao
i nepsiholo{ke pojave. Oni koji poimaju mogu, primjerice, sami po sebi
biti neovisni o poimanju, to jest neovisni o tome da ih se poima.
Grubo kazano, govoriti o objektivnosti ne~ega zna~i naprosto govoriti
o tome kako to ne{to postoji bez obzira na to kako ga bilo tko poima.
1 Glede daljnje taksonomije realizma, vidi Michael Devitt, Realism and Truth (Oxford:
Blackwell, 1984) i William Alston, A Realist Conception of Truth (Ithaca: Cornell
University Press, 1996).
85