Epistemologija

Poglavlje 2
Realizam, objektivnost
i skepticizam
Paul K. Moser*
Istra`iva~ki umovi `ele znati, ne tek vjerovati ili ~ak istinito vjerovati.
Oni `ele spoznaju »~injenica«, barem ~injenica u relevantnom podru~ju.
Epistemologija tako istra`uje i osvjetljava ono {to istra`iva~ki umovi `ele.
Epistemologija je, dakle, dragocjena za istra`iva~ke umove, koje god bilo
podru~je njihova zanimanja. Netko bi se mogao zadovoljiti istinitim
vjerovanjem i ostati lijeno ravnodu{an spram spoznaje, no to bi bilo
uistinu neobi~no. Istra`iva~ki umovi te`e ne~emu bolje utemeljenom no
{to je, primjerice, sretno naga|anje. Oni `ele istinita vjerovanja utemeljena
na odgovaraju}im dokazima kako bi izbjegli proizvoljnosti
neutemeljenog vjerovanja.
Cilj je epistemologije, me|u ostalim, okarakterizirati odgovaraju}e
dokaze i na~in na koji takvi dokazi utemeljuju istinita vjerovanja koja se
mogu ozna~iti kao spoznaja. Taj cilj nije lako zadovoljiti zbog slo`enosti
dokaza i spoznaje, no to, dakako, ne govori ni{ta protiv vrijednosti epistemologije.
Svijet se i na svim drugim poljima uglavnom odupire lakim
tuma~enjima. Ne bismo stoga trebali kriviti epistemologiju, ili bilo koju
filozofijsku disciplinu, zbog svojstvene joj slo`enosti u tuma~enju teorijski
zahtjevnog segmenta svijeta.
Spoznaja podrazumijeva opravdano istinito vjerovanje, i vi{e od
toga; pobli`e odre|eno, opravdano istinito vjerovanje {to ga ne pobijaju
istine kakve su posrijedi u protuprimjerima Gettierova stila. Takve protuprimjere
sada mo`emo ostaviti po strani, budu}i da se ne}emo usredoto-
~iti na ra{~lambu propozicijske spoznaje. Te`i{te }e prije biti na onoj vrsti
* Zahvaljujem Paulu Abeli, Johnu Grecu i Davidu Yandellu na vrlo korisnim primjedbama.
84