Epistemologija

Michael Williams
osjetljivost na kontekst nije sveobuhvatna, jer postoji osnovna struktura
opravdavala~kih odnosa koju filozofijska refleksija izla`e pogledu, a to
nam, na neki posve op}enit na~in, dopu{ta odrediti jesmo li ovla{teni
tvrditi da imamo znanje o svijetu. Kontekstualizam pokazuje da obvezanost
spram takve strukture nipo{to nije ovla{}uju}a. On pokazuje kako
izbje}i kartezijanska pitanja.
Suo~eni s tom dijagnozom, neki filozofi }e pore}i da kartezijanski
skeptik mora otpo~eti s nekim op}enitim pitanjem. Ustvrdit }e da skeptik
mo`e do}i do svoga op}enitog zaklju~ka ispituju}i pojedina~an,
pomno odabran slu~aj spoznaje. Taj }e slu~aj biti »najbolji slu~aj«: takav
da ako se spoznaja ovdje izjalovi, izjalovit }e se svugdje. Ako, primjerice,
ne mogu znati da upravo sada sjedim za stolom (jer bih, koliko znam,
mogao biti i mozak u posudi), {to mogu znati? Ni{ta.
Posrijedi je razlikovanje bez razlike. Ako moja polazna ovla{tenja
uklju~uju vjerovanja o svijetu, ona izbacuju iz igre skepti~ke hipoteze.
(Nikako ne mogu biti mozak u posudi na Alfa Kentauru jer sam se upravo
vratio iz ureda.) Ako mi nedostaju takva polazna ovla{tenja, izbacivanje
skepti~kih scenarija moglo bi uistinu biti nemogu}e. No re~eni
argument onda pretpostavlja da, ~ak i u najboljem slu~aju, spoznavanje
svijeta ovisi o iskustvenom utemeljenju, od kojega smo i krenuli.
12. Skepticizam u kontekstu
Okrenimo se sada mi{ljenju prema kojemu kontekstualizam sam po sebi
poti~e kartezijansko osporavanje svakida{nje spoznaje. Stanoviti vidovi
kontekstualisti~ke epistemologije ukazuju na to da bi moglo biti tako.
Za po~etak, u kontekstualisti~koj koncepciji adekvatnog utemeljenja prisutna
je eksternalisti~ka dimenzija. Ne samo da dopu{ta da vjerovanja
po~ivaju na temeljima kojih ne moramo biti svjesni, kontekstualizam ~ini
da adekvatnost temelja dijelom ovisi o okolini stvarnog svijeta.
Skepti~ki scenariji poni{tavaju uobi~ajenu spoznaju na ne-epistemi~ki
i epistemi~ki na~in: ako sam ja mozak u posudi, ve}ina mojih vjerovanja
o svijetu bit }e la`na; no ~ak i ako su neka od njih slu~ajno istinita, ona
ne}e biti odgovaraju}e utemeljena. Op}enito, moja vjerovanja o svijetu
bit }e adekvatno utemeljena – prema kontekstualisti~kim standardima –
samo ako budu oblikovana u normalnoj okolini, a ne u okolini »posude«.
No, skepti~ki scenariji samo su krajnje ilustracije op}e zna~ajke kontekstu-
76