Epistemologija

Michael Williams
spoznaje nad spoznajom svijeta, dakle, nusproizvod je sraza sa skepticizmom,
a ne njegova pretpostavka. 33
Kao {to i odvi{e dobro znamo, jednom kad pribjegnemo iskustvenoj
spoznaji kao jedinoj mogu}oj osnovi spoznaje svijeta uop}e, skeptik na
raspolaganju ima mo}no oru`je da sprije~i svaki budu}i napredak.
Ispostavlja se da je jedina mogu}a osnova spoznaje svijeta beznadno
neadekvatna. Me|utim, sada se ~ini kako je jedini na~in da izbjegnemo
biti prisiljeni na taj uzmak prigovoriti skeptikovom pitanju: poku{ati s
onim {to sam nazvao terapeutskom dijagnozom, u nadi da }emo ustanoviti
kako skeptikovo pitanje i nije ba{ sasma jasno. Nevolja je u tome {to
se skeptikovo pitanje ne doima manjkavim u tom pogledu. Primjerice,
~ini se da ga svi razumijemo dovoljno dobro da bismo uvidjeli za{to je
tako te{ko odgovoriti na nj. Dosljedno tome, te{ko je oduprijeti se tvrdnji
da je skepticizam u najmanju ruku uvjetno ispravan u smislu da }e,
ako se skeptiku dopusti da postavi namjeravano pitanje, biti gotovo
nemogu}e izbje}i njegov pesimisti~ki odgovor. 34
11. Epistemolo{ki realizam
Pitaju}i kako znamo ili opravdano vjerujemo u bilo {to u vezi s vanjskim
svijetom, skeptik name}e uvjet totaliteta primjerenom filozofijskom razumijevanju
takvog znanja. 35 To obja{njava za{to filozofijsko promi{ljanje
iziskuje udaljavanje od uobi~ajenih prakti~nih bavljenja, pri kojima se
svakovrsne stvari neizbje`no uzimaju zdravo za gotovo.
Op}enitost skeptikovih pitanja zaslu`uje pomniji osvrt. Mi ne o~ekujemo
op}enito razumijevanje bilo kakva proizvoljnog skupa. Nema op}eg
obja{njenja toga kako su svi predmeti u mojoj radnoj sobi dospjeli tamo.
Op}u razumljivost o~ekujemo samo kad su u pitanju one vrste stvari koje
33 Tu formulaciju dugujem Barryu Stroudu, »Skepticism and the Possibility of Knowledge«,
Journal of Philosophy (1984), str. 550.
34 To da je skepticizam uvjetno ispravan u tom smislu misao je vodilja Stroudova djela
Significance of Philosophical Scepticism.
35 Gledi{te prema kojemu je njihova izrazita op}enitost klju~ za skeptikova pitanja vrlo
zanimljivo razvija Barry Stroud u »Understanding Human Knowledge in General«,
u: Marjorie Clay i Keith Lehrer (ur.), Knowledge and Skepticism (Boulder: Westview
Press, 1989). Za daljnju raspravu v. Stroud, Epistemological Reflection on Knowledge
of the External World« i moj ~lanak »Understanding Human Knowledge Philosophically«,
Philosophy and Phenomenological Research (1996).
74