Epistemologija

1. Skepticizam
logi~ki jaz izme|u iskustvene i svjetovne spoznaje. Samo iskustvo, mogli
bismo kazati, neutralno je glede karaktera, a mo`da ~ak i glede postojanja
objektivnog svijeta. Logi~ki jaz, me|utim, nije za i po sebi epistemolo{ka
asimetrija. Neutralnost iskustva ne mo`e se izjedna~iti s njegovim
prvenstvom. 32
Mnogo je razlo`nije sugerirati da su skepti~ke hipoteze ozbiljna
osporavanja uslijed skeptikove namjere da postavi stanovita vrlo op}enita
pitanja o raznim vrstama spoznaje. Ako u nekoj obi~noj situaciji pitamo
za{to neka osoba ima pravo na ovo ili ono vjerovanje o svijetu oko sebe,
onda }e, naravno, biti prikladno iznijeti daljnje ~injenice koje uklju~uju
svijet: to da je ona u prikladnom polo`aju da vidi {to se zbiva, da je
op}enito pouzdan promatra~ s obzirom na doti~ni predmet i tako dalje.
Me|utim, skeptikova je nakana odmaknuti se od svih tih pojedina~nih
pitanja da bi o na{oj spoznaji svijeta razmi{ljao kao o cjelini. On `eli
znati {to nam daje opravdanje u vjerovanju u bilo {to o vanjskom svijetu,
~ak i u to da ga ima. To je pitanje istaknuto zato {to – kako pokazuju
skepti~ke hipoteze – ne mora biti vanjskoga svijeta, barem ne onakvog
za koji obi~no dr`imo da ga nastanjujemo. No ako je to skeptikovo
pitanje, ono se jednostavno izbjegava ako odgovorimo na nj tako da
spoznaju svijeta uzmemo zdravo za gotovo. Iz toga, ~ini se, slijedi da
}emo, dopusti li se skeptiku da svoje pitanje postavi na na~in na koji on
namjerava, biti primorani potra`iti neku primitivniju dokaznu osnovu za
na{u spoznaju svijeta; a {to bi ona mogla biti ako ne iskustvena spoznaja,
koliko god egzaktno se takva spoznaja shvatila? Prvenstvo iskustvene
… istine i zna~enja, originalan je i zna~ajan, dijelom zato {to lebdi slobodan od standardnog
verifikacionizma. V. Davidson, »A Coherence Theory of Truth and Knowledge«,
u: E. Lepore (ur.), Truth and Interpretation (Blackwell: Oxford, 1986).
Premda Davidsonov argument zaslu`uje ozbiljno razmatranje, hvatanje uko{tac s
njime iziskivalo bi istra`ivanje temeljnih pitanja filozofije jezika {to ovdje ne
mo`emo poduzeti. Glede nekih kriti~kih reakcija, v. Peter Klein, »Radical Interpretation
and Global Scepticism«, kod Leporea. V. tako|er Bruce Vermazen, »The
Intelligibility of Massive Error«, Philosophical Quarterly (1983) i moj ~lanak
»Scepticism and Charity«, Ratio (1988).
32 Stanovi{te prema kojemu je ono {to nazivam »neutralno{}u« iskustva temelj za njegovo
prvenstvo zauzima Stroud, The Significance of Philosophical Scepticism, str. 179.
Za podrobniju kritiku toga i drugih argumenata u prilog prvenstvu iskustva, v.
Unnatural Doubts, pogl. 2. Klasi~ni napad na cjelokupnu ideju »utemeljivanja« spoznaje
svijeta na iskustvu jest onaj J. L. Austina u Sense i Sensibilia (Oxford: Oxford
University Press, 1962). Austinova djela presudno su utjecala na ina~icu kontekstualizma
koju ja zastupam kao alternativu tradicionalnim fundacionalisti~kim i koherentisti~kim
teorijama opravdanja.
73