Epistemologija

Michael Williams
10. Skepticizam i epistemi~ko prvenstvo
Djeluje li upravo ocrtana dijagnosti~ka strategija i protiv kartezijanskog
skepticizma? Bavljenje tim pitanjem razotkriva daljnje teorijske pretpostavke
koje se kriju u prividno intuitivnim argumentima skeptika. Da
bih suzio raspravu, usredoto~it }u se na problem na{e spoznaje vanjskoga
svijeta. No ono {to }u kazati odnosi se, mutatis mutandis, na cijeli opseg
kartezijanskih problema.
O~it prigovor je da su kartezijanski argumenti spojivi s kontekstualisti~kim
nepovjerenjem u »globalno« opravdanje. Oni se dapa~e slu`e
strukturom polaznosti i osporavanja u epistemi~kom opravdanja. Skepti~ke
hipoteze, poput one o mozgu u posudi, oslabljiva~i su uobi~ajenih spoznajnih
tvrdnji. Jednom kad smo ih svjesni, uobi~ajene spoznajne tvrdnje
vi{e ne u`ivaju status prvobitnog opravdanja. No budu}i da se skepti~ki
oslabljiva~i ne mogu isklju~iti na bilo kakav uvjerljiv na~in, mi takvim
tvrdnjama ne mo`emo pru`iti ni dokazno utemeljenje. 28
Odgovor na to je da skeptik mo`e pokazati samo to kako je nemogu}e
»izbaciti iz igre« hipotezu da sam ja mozak u posudi isklju~ivo na temelju
iskustvenih dokaza. No to na moje pravo da vjerujem kako nisam mozak
u posudi utje~e samo ako je to pravo talac prethodne obaveze da se za
svako vjerovanje o svijetu pru`i iskustveno utemeljenje. Ako opravdano
vjerujem kako sjedim za stolom u Evanstonu, onda opravdano vjerujem
da nisam mozak u posudi na Alfa Kentauru. 29 Naravno, ako imam
… da racionalnost nema nikakve veze s opravdanjem, da se nijedna teorija nikad ne mo`e
opravdati itd. Popperovo slaganje s tradicionalistima navodi ga da odobrava radikalni
skepticizam u mnogo ve}oj mjeri no {to mu je potrebno.
28 Mnogi filozofi, uklju~uju}i, dakako, samog Descartesa, povezivali su skepticizam s
udaljavanjem od svakida{njih prakti~nih briga. V. Thompson Clarke, »The Legacy
of Skepticism«, Journal of Philosophy (1972); Bernard Williams, Descartes: The Project
of Pure Enquiry (Harmondsworth: Pelican, 1978), pogl. 1; Marie McGinn, Sense
and Certainty (Oxford: Blackwell, 1989), pogl. 1. Stanley Cavell nagla{ava va`nost
skeptikove prividne mimikrije uobi~ajenih obrazaca tvrdnja-osporavanje-odgovor u
The Claim of Reason (Oxford: Oxford University Press, 1979). Clarke, Cavell i
McGinn odreda nude dijagnosti~ke odgovore na skepticizam koji zaslu`uju ozbiljno
razmatranje. O Cavellu raspravljam u Unnatural Doubts, pogl. 4, a o Clarkeu,
McGinn i Williamsu u pogl. 5. Stroud iznosi skepti~ki odgovor Clarkeu i Cavellu
u The Significance of Philosophical Question, »Coda«.
29 Neki filozofi bi to opovrgnuli, osobito Dretske. To je stoga {to Dretske povezuje ideju
da opravdavanje uklju~uje izostavljanje samo odre|enih relevantnih alternativa …
70