Epistemologija

1. Skepticizam
Kontekstualizam daje prednost odgovornosti, ali ne smatra opravdanje
~isto dijalekti~kim. Kontekstualist mo`e dopustiti da spoznaja i opravdanje
zahtijevaju epistemi~ku odgovornost kao i adekvatno utemeljenje.
No, poricanje zahtjeva prethodnog utemeljenja dopu{ta mu da utemeljuju}em
uvjetu spoznaje i opravdanja dade eksternalisti~ko tuma~enje. Neko
vjerovanje je adekvatno utemeljeno kad je stvoreno metodom koja je
~injeni~no pouzdana: odgovornost zahtijeva da budemo u stanju demonstrirati
pouzdanost samo ako se pojave razlozi za sumnju u nepouzdanost.
Me|utim, premda ne moramo demonstrirati pouzdanost da bismo bili
ovla{teni postaviti spoznajnu tvrdnju, postavljaju}i takvu tvrdnju obvezujemo
se na na{u pouzdanost. Na temelju te obvezanosti dokazi pouzdanosti
aktiviraju obavezu obrane. Sukladno tome, kontekstualist ne samo
da mo`e, nego i mora inzistirati na tome da spoznaja bude utemeljena.
Obaveza prema utemeljivanju va`an je izvor samoispravljanja.
Kontekstualizam artikulira suparni~ku metodolo{ku orijentaciju,
druk~ije gledanje na to kako tragati za istinom. Tradicionalno shva}anje
nagla{ava pozitivan dokaz: racionalno je vjerovati samo ako mo`ete pokazati
da ste u pravu. Kontekstualizam nagla{ava otvorenost za ispravku i
uklanjanje pogre{ke: biti racionalan zna~i biti spreman braniti ili modificirati
svoja gledi{ta kad se pojave problemi. Za ljude poput nas, koji
smo vidjeli kako i najuspje{nije znanstvene teorije padaju u vodu, druga
koncepcija je uvjerljivija i primjerenija. Sla`em se s Peirceom i Popperom
da je prva koncepcija u osnovi ukorijenjena u primitivnoj slici znanja –
znanja kao podataka koji dolaze iz nekog autoritativnog izvora: izvorno,
mudrosti predaka ili Bo`je rije~i; kasnije, u filozofi~nijim vremenima, iz
»osjetila« ili »uma« odnosno mjerila globalne koherentnosti. No, nema
krajnje autoritativnih izvora. Veliko povijesno postignu}e filozofskog
skepticizma je u tome {to nam je pomogao da to uvidimo: uputio nas u
smjeru falibilizma i otuda napokon do kontekstualizma. Me|utim, budu}i
da je falibilizam odnio pobjedu, skepticizam opstaje kao filozofijski problem
samo ukoliko nadma{uje falibilizam da bi radikalno i generalno
odbacio opravdanje. Na taj korak mi nismo primorani. 27
27 V. Charles Sanders Peirce, »The Fixation of Belief«, u: Justus Buchler (ur.), Philosophical
Writings of Peirce (New York: Dover, 1955). Za Popperova gledi{ta, vidi
njegovu zbirku Conjectures and Refutations (London: Routledge, 1963). Popperova
je velika pogre{ka {to, iako zastupa koncepciju »poku{aja i pogre{ke« u racionalnom
istra`ivanju, prihva}a zahtjev prethodnog utemeljenja kao odlu~an u pogledu epistemi~kog
opravdanja. To je o~ito stoga {to dr`i kako je pouka skepticizma u tome …
69