Epistemologija

1. Skepticizam
mogu}u pogre{ku, ve} }e biti ograni~eni na odre|eno podru~je relevantnih
alternativa. 26
Toliko o osobnom opravdanju. No da bi neka osoba bila simpliciter
opravdana, njezino vjerovanje mora biti adekvatno utemeljeno (bila ona
svjesnih njegovih temelja ili ne). I ovdje kontekstualni ~initelji ulaze u
igru. Me|utim, uklju~eni ~initelji nisu ograni~eni na dijalekti~ki kontekst:
~injenice o zbiljskim situacijama u kojima se iznose tvrdnje ili zastupaju
vjerovanja od presudnog su zna~aja. Tako dimenzija »adekvatnih temelja«
opravdanja ima dvostruko »eksterni« karakter. Budu}i da postoji
prvobitno ovla{tenje, osoba ne mora uvijek biti svjesna temelja za svoje
vjerovanje da bi bila epistemi~ki odgovorna. No adekvatnost njezinih
temelja – bilo da ih je ona svjesna ili nije – dijelom }e ovisiti o tome
koje mogu}nosti stvarnog svijeta ti temelji moraju isklju~iti. Ka`em »dijelom«
jer su standardi adekvatnosti uvijek standardi koje utvr|ujemo u
svjetlu na{ih interesa, epistemi~kih ili nekih drugih. To zna~i da se, ~ak
i kad razmatramo objektivnu adekvatnost temelja za neko vjerovanje,
pitanja epistemi~ke odgovornosti nikad ne smiju posve zaboraviti.
Ne smijemo brkati kontekstualizam s relativizmom. Kontekstualizam
nije gledi{te prema kojemu uz epistemi~ka vrednovanja idu implicitna poja{njenja,
tako da bi »opravdano« zapravo zna~ilo »opravdano u kontekstu
K«. Vjerovanje je dokazno opravdano kad ga podupiru adekvatni dokazi.
No standardi adekvatnosti ovise o svjetovnoj kao i o dijalekti~koj okolini
te se mogu mijenjati s primjenama u jednoj ili drugoj (i kao rezultat njihova
me|udjelovanja). Neko} adekvatni dokazi mogu izgubiti vrijednost u
svjetlu novih podataka ili s promjenama u na{oj situaciji. Ima li sama ta
~injenica zna~ajan skepti~ki potencijal, pitanje je kojemu }emo se vratiti.
9. Opravdanje i istina
Koji su izvori evidencijalisti~kog usmjerenja tradicionalne epistemologije?
Jedna mogu}nost je pogre{no tuma~enje uobi~ajenih postupaka
opravdanja. Svakako stoji da opravdati neko vjerovanje naj~e{}e zna~i
26 Prikaz relevantnih alternativa u spoznajnoj teoriji potje~e od Austina. Dalje se razvija
u ~lancima Freda Dretskea. V. »Contrastive Statements«, Philosophical Review (1972)
i »Pragmatic Dimension of Knowledge«, Philosophical Studies (1981). Uredni~ka
bilje{ka: kontekstualisti~ko gledi{te u vezi s opravdanjem dalje se istra`uje u ogledu
Keitha DeRosea u ovoj knjizi.
67