Epistemologija

1. Skepticizam
ili ih nastoji prikazati kao zdravorazumska op}a mjesta. Prividna jednostavnost
i intuitivnost skepti~kih argumenata maska je za sporne epistemolo{ke
ideje.
Ta sumnji~avost donosi dvojaku korist. U prvom redu, skepti~ki problemi
dobivaju neizmjernu dijalekti~ku prednost zahvaljuju}i svojoj auri
prirodnosti, zbog ~ega se doimaju daleko izazovnijima od tajanstvenih
teorija koje se iznose za njihovo rje{avanje. Uvjerljiva teorijska dijagnoza
ukinut }e tu prednost. U isti mah, ona }e produbiti na{e razumijevanje
skepti~kih problema i argumenata smje{taju}i ih u mre`u teorijskih ideja
koja stvara skepticizam i ujedno prostor prihva}enih teorijskih odgovora.
Doka`e li se da su te ideje prepu{tene odabiru, otpast }e potreba za biranjem
izme|u skepticizma i jedne ili druge spoznajne teorije. 22
8. Skepti~ke obaveze
Agripina trilema kao da pokazuje kako svaki poku{aj opravdanja neke
tvrdnje ili vjerovanja vodi beskona~nom regresu potpornih tvrdnji, regresu
koji se mo`e prekinuti jedino kakvom grubom pretpostavkom ili kru`nim
zaklju~ivanjem. Skeptik zaklju~uje da se ni{ta od onog u {to vjerujemo
zapravo ne mo`e opravdati.
Epistemolo{ki pojmovi, kao {to je pojam opravdanja, nisu naprosto
opisni ve} i vrijednosni ili normativni: odobriti opravdanje zna~i pridati
nekom vjerovanju ili imaocu vjerovanja odre|eni normativni status. 23 No
status opravdanosti ima dvije dimenzije. Osobno opravdanje povezano je s
time jesam li dok zastupam neko vjerovanje epistemi~ki odgovoran. Primjerice,
jesam li previdio pote{ko}e o kojima sam morao voditi ra~una?
22 Razlikovanje izme|u teorijske dijagnoze i izravnog pobijanja nije odve} o{tro. Ono
{to skeptik priznaje i {to ostavlja neizre~enim neizbje`no ovisi o tome kako su skepti~ki
argumenti formulirani. U praksi je, me|utim, to razlikovanje dovoljno jasno.
To je stoga {to potreba da skepti~ki argumenti zvu~e prirodno ili intuitivno
ograni~ava ono {to si skeptik smije dopustiti da prizna. Opasnost pretjerane eksplicitnosti
je u tome {to }e se njegov skepticizam iz filozofijskoga prometnuti u skepticizam
glede odre|enih filozofijskih teorija spoznaje. On ne}e na neprikladan na~in
pokazati da je spoznaja nemogu}a, ve} samo da je nemogu}a s obzirom na neka
nasumi~na mjerila diktirana kontroverznim epistemolo{kim shva}anjima.
23 Evaluativni/normativni zna~aj epistemolo{kih pojmova naglasili su mnogi filozofi.
Pristup opisan ovdje slijedi zna~ajno novije djelo Roberta Brandoma; v. R. Brandom,
Making It Explicit (Cambridge, MA: Harvard University Press, 1994), osobito pogl.
4, odj. 1-4.
63